Baza je ažurirana 04.11.2024. 

zaključno sa NN 103/24

EU 2024/2679

Objavljeno u NN 107/11 od 19.09.2011.:

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju članka 53. stavka 9. i članka 59. stavka 3. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 41/07 i 155/11) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

 

PRAVILNIK O UVJETIMA ZDRAVLJA ŽIVOTINJA PRI STAVLJANJU U PROMET NA PODRUČJU EUROPSKE UNIJE TE UVOZU IZ TREĆIH ZEMALJA PERADI I JAJA ZA VALENJE

POGLAVLJE I.

Opće odredbe

Članak 1.

1) Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti zdravlja životinja pri stavljanju u promet na području Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) i uvozu iz trećih zemalja peradi i jaja za valenje.

2) Ovaj se Pravilnik ne primjenjuje na perad za izložbe, smotre ili natjecanja.

Članak 2.

Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Direktiva Vijeća 2009/158/EZ od 30. studenog 2009. o zdravstveno-veterinarskim uvjetima koji uređuju trgovinu peradi i jajima za valenje unutar Zajednice i njihov uvoz iz trećih zemalja (SL L 53, 26. 2. 2009.).

Članak 3.

1) Za potrebe ovoga Pravilnika primjenjuju se pojmovi »službeni veterinar« i »treća zemlja« iz Pravilnika o veterinarskim uvjetima za uvoz i provoz određenih živih papkara i kopitara (»Narodne novine«, broj 41/09)[1].

2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka, za potrebe ovoga Pravilnika primjenjuju se sljedeći pojmovi:

1. »perad« su kokoši, pure, biserke, patke, guske, prepelice, golubi, fazani, jarebice i bezgrebenke (Ratitae) uzgajani ili držani u zatočeništvu radi rasploda, proizvodnje mesa ili jaja za prehranu ljudi ili za obnavljanje jata pernate divljači;

2. »jaja za valenje« su jaja za inkubaciju podrijetlom od peradi navedene u točki 1. ovoga stavka;

3. »jednodnevni pilići« su sva perad ne starija od 72 sata koja još nije uzela hranu, a iznimno mogu biti hranjene mošusne patke (Carina moschata) ili njihovi križanci;

4. »rasplodna perad« je perad stara 72 sata ili starija, namijenjena za proizvodnju jaja za valenje;

5. »perad za proizvodnju« je perad stara 72 sata ili starija, uzgajana za proizvodnju mesa i/ili konzumnih jaja (ili za obnavljanje jata pernate divljači);

6. »perad za klanje« je perad koja se šalje izravno na klaonicu radi klanja odmah po prispijeću, a obvezno unutar 72 sata;

7. »jato« je sva perad istog zdravstvenog statusa držana u istim prostorijama ili istom prostoru koji tvori jedinstvenu epidemiološku jedinicu. U slučaju peradi koja se drži u zatvorenom, to su sve ptice koje dijele isti zajednički prostor;

8. »gospodarstvo« je prostor, koji može uključivati objekt, korišten za uzgoj ili držanje rasplodne peradi ili peradi za proizvodnju;

9. »objekt« je izgrađen prostor ili dio izgrađenog prostora koji zauzima jedno mjesto i namijenjen je sljedećim aktivnostima:

(a) »objekt za djedovska jata« je objekt u kojem se proizvode jaja za valenje za proizvodnju rasplodne peradi (roditeljska jata);

(b) »objekt za roditeljska jata« je objekt u kojem se proizvode jaja za valenje za proizvodnju peradi za proizvodnju;

(c) »objekt za uzgoj« je:

– bilo objekt u kojem se uzgaja rasplodna perad do razdoblja nesivosti; ili

– objekt za uzgoj peradi za proizvodnju u kojem se uzgajaju pilenke za proizvodnju konzumnih jaja do razdoblja nesivosti;

(d) »valionica« je objekt u kojem se inkubiraju jaja za valenje i vale jednodnevni pilići koji se otpremaju

10. »ovlašteni veterinar« je veterinar ovlašten u skladu s odredbama Zakona o veterinarstvu za obavljanje pregleda propisanih ovim Pravilnikom u određenom objektu;

11. »ovlašteni laboratorij« je laboratorij odobren od nadležnog tijela i pod njegovom je odgovornošću, u svrhu provođenja dijagnostičkih testova u skladu s ovim Pravilnikom;

12. »zdravstveni nadzor« je kontrola odnosno pregled službenog ili ovlaštenog veterinara u svrhu nadzora zdravstvenog stanja sve peradi u jednom objektu;

13. »zarazne bolesti koje se obvezno prijavljuju« su bolesti iz Priloga V. ovoga Pravilnika;

14. »mjesto izbijanja bolesti« je mjesto određeno Pravilnikom o načinu prijave bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 62/11)[2].

15. »karantena« su prostorije u kojima se perad drži u potpunoj izolaciji od izravnog ili neizravnog kontakta s drugom peradi, kako bi se omogućilo dugotrajno promatranje i testiranje na bolesti iz Priloga V. ovoga Pravilnika;

16. »sanitarno klanje« je uništavanje sve peradi i proizvoda koji su zaraženi ili se sumnja da su kontaminirani na mjestu izbijanja bolesti uz provedbu svih potrebnih mjera zaštite zdravlja, uključujući dezinfekciju;

17. »nadležno tijelo« je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

POGLAVLJE II.

Pravila za stavljanje u promet na području EU

Članak 4.

Nadležno tijelo dostavlja Europskoj komisiji plan s opisom nacionalnih mjera koje se namjeravaju provesti u svrhu ispunjavanja odredbi propisanih Prilogom II. ovoga Pravilnika koje se odnose na odobravanje objekata u svrhu stavljanja u promet peradi i jaja za valenje na području EU.

Članak 5.

1) Nacionalni referentni laboratorij koji je odgovoran za usklađivanje dijagnostičkih postupaka određenih ovom Pravilnikom i njihovo korištenje u odobrenim laboratorijima na području Republike Hrvatske je Hrvatski veterinarski institut, Centar za peradarstvo Zagreb.

2) Podaci o Nacionalnom referentnom laboratoriju dostupni su javnosti i državama članicama EU (u daljnjem tekstu: države članice) na www.veinst.hr

Članak 6.

Pri stavljanju u promet na području EU:

(a) jaja za valenje, jednodnevni pilići, rasplodna perad i perad za proizvodnju moraju ispunjavati uvjete propisane člancima 7., 16., 17., 18., 19. i 21. ovoga Pravilnika, uključujući:

– jaja za valenje ispunjavaju uvjete iz članka 9. ovoga Pravilnika;

– jednodnevni pilići ispunjavaju uvjete iz članka 10. ovoga Pravilnika;

– rasplodna perad i perad za proizvodnju ispunjava uvjete iz članka 11. ovoga Pravilnika;

(b) perad za klanje ispunjava uvjete iz članaka 12., 16., 19. i 21. ovoga Pravilnika i uvjete iz članaka 17. i 18. ovoga Pravilnika.

(c) perad (uključujući jednodnevne piliće) namijenjena obnavljanju jata pernate divljači ispunjava uvjete iz članaka 13., 16., 19. i 21. ovoga Pravilnika te uvjete iz članaka 17. i 18. ovoga Pravilnika;

(d) u odnosu na salmonele, perad namijenjena za izvoz u Republiku Finsku i Kraljevinu Švedsku ispunjava uvjete propisane člankom 14. ovoga Pravilnika.

Članak 7.

Jaja za valenje, jednodnevni pilići, rasplodna perad i perad za proizvodnju moraju udovoljavati sljedećim zahtjevima:

1. biti iz objekata:

(a) odobrenih od nadležnog tijela s dodijeljenim brojem odobrenja objekta u skladu s Prilogom II. Poglavljem I. ovoga Pravilnika;

(b) koji tijekom otpreme pošiljke, nisu pod mjerama ograničenja vezanih uz zdravlje peradi;

(c) koji nisu smješteni u području na kojem se zbog zdravlja životinja provode mjere ograničenja, koje su uvedene zbog izbijanja bolesti na koju je perad prijemljiva, u skladu s posebnim propisima[3].

2. jata u vrijeme otpreme pošiljke ne pokazuju nikakve kliničke znakove ili sumnju na zarazne bolesti peradi.

Članak 8.

Nadležno tijelo izrađuje i vodi javnosti dostupnu listu odobrenih objekata u skladu s člankom 7. točkom 1. podtočkom (a) ovoga Pravilnika, s brojem odobrenja svakog pojedinog objekta.

Članak 9.

U vrijeme otpreme pošiljke jaja za valenje:

1. potječu iz jata koja:

– su više od šest tjedana držana u jednom ili više objekata smještenih na području EU u skladu s člankom 7. točkom 1. podtočkom (a) ovoga Pravilnika,

– ako su cijepljena, cijepljenje je provedeno u skladu s uvjetima iz Priloga III. ovoga Pravilnika;

– ili su podvrgnuta zdravstvenom pregledu koje provodi službeni ili ovlašteni veterinar tijekom 72 sata prije slanja pošiljke, a u vrijeme pregleda nisu pokazivala nikakve kliničke znakove ili sumnju na bolest; ili

– su jednom mjesečno pregledana od strane službenog ili ovlaštenog veterinara, a posljednji pregled je obavljen unutar 31 dan prije otpreme pošiljke. U tom slučaju, unutar 72 sata prije otpreme pošiljke službeni ili ovlašteni veterinar pregledava evidenciju o zdravstvenom statusu jata i procjenjuje trenutni zdravstveni status na temelju dnevno upisivanih podataka koje mu daje osoba odgovorna za jato. U slučaju kada evidencija ili drugi podaci upućuju na sumnju na bolest u jatima, službeni ili ovlašteni veterinar provodi zdravstveni pregled jata kako bi isključio postojanje zarazne bolesti peradi.

2. su označena u skladu s posebnim propisom[4];

3. su dezinficirana u skladu s uputama službenog veterinara;

4. ukoliko se zarazna bolest peradi pojavi u jatu iz kojeg potječu jaja za valenje tijekom njihove inkubacije, obavještava se valionica i nadležno tijelo odgovorno za valionicu i jato podrijetla.

Članak 10.

Jednodnevni pilići:

(a) su izvaljeni iz jaja za valenje koja ispunjavaju zahtjeve iz članaka 7. i 9. ovoga Pravilnika;

(b) ako su cijepljeni, cijepljeni su u skladu s uvjetima iz Priloga III. ovoga Pravilnika;

(c) u vrijeme otpreme pošiljke slobodni su od sumnje na bolest u skladu s Prilogom II. Poglavljem II. Dijelom B točkom 2. podtočkama (g) i (h) ovoga Pravilnika.

Članak 11.

U vrijeme otpreme pošiljke rasplodna perad i perad za proizvodnju:

(a) držana je od valenja ili više od šest tjedana u jednom ili više objekata smještenih na području EU u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) ovoga Pravilnika;

(b) ako je cijepljena, cijepljena je u skladu s uvjetima iz Priloga III. ovoga Pravilnika;

(c) pregledana je od službenog ili ovlaštenog veterinara tijekom 48 sati prije otpreme jata, a u vrijeme zdravstvenog pregleda nije pokazivala kliničke znakove ili sumnju na zaraznu bolest peradi.

Članak 12.

U vrijeme otpreme pošiljke perad za klanje potječe s gospodarstva:

(a) na kojem je držana od valenja ili duže od 21 dan;

(b) koje nije pod mjerama ograničenja iz razloga bolesti peradi;

(c) na kojem zdravstvenim pregledom jata provedenim od strane službenog ili ovlaštenog veterinara tijekom 5 dana prije otpreme nisu utvrđeni klinički znakovi ili sumnja na zaraznu bolest peradi;

(d) koje nije smješteno u području koje je zbog izbijanja bolesti na koju je perad prijemljiva pod mjerama ograničenja u skladu s posebnim propisima3.

Članak 13.

1) U vrijeme otpreme pošiljke perad starija od 72 sata namijenjena za obnovu jata pernate divljači potječe s gospodarstva:

(a) gdje je držana od valenja ili najmanje 21 dan i gdje nije bila u kontaktu s novo uvedenom peradi tijekom dva tjedna prije otpreme pošiljke;

(b) koje nije pod mjerama ograničenja zbog pojave bolesti peradi;

(c) koje je pregledano od službenog ili ovlaštenog veterinara tijekom 48 sati prije otpreme jata, a u vrijeme zdravstvenog pregleda nije pokazivala kliničke znakove ili sumnju na zaraznu bolest peradi;

(d) koje nije smješteno u području koje je zbog izbijanja bolesti na koju je perad prijemljiva pod mjerama ograničenja u skladu s posebnim propisima3.

2) Odredbe članka 7. ovoga Pravilnika ne primjenjuje se na perad iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 14.

1) U odnosu na salmonelu i serotipove koji nisu navedeni u Prilogu II. Poglavlju III. Dijelu A ovoga Pravilnika, pošiljke peradi za klanje namijenjene Republici Finskoj i Kraljevini Švedskoj moraju se podvrgnuti mikrobiološkim testovima uzoraka uzetih u objektu podrijetla, u skladu s posebnim postupkom[5].

2) Testovi iz stavka 1. ovoga članka te metode određuju se u skladu s posebnim postupkom5.

3) Testovi iz stavka 1. ovoga članka ne provode se na perad za klanje s gospodarstava na kojima se provodi program potvrđen kao jednakovrijedan programu iz stavka 2. ovoga članka, u skladu s posebnim postupkom5.

Članak 15.

1) Odredbe članaka 6. do 12. i članak 19. ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na stavljanje u promet između država članica pošiljaka peradi i jaja za valenje koje sadrže manje od 20 jedinica.

2) Perad i jaja za valenje iz stavka 1. ovoga članka u vrijeme otpreme pošiljke mora potjecati iz jata koja:

(a) su bila držana na području EU od valenja ili najmanje posljednja tri mjeseca;

(b) u vrijeme otpreme pošiljke nisu pokazivala kliničke znakove zaraznih bolesti peradi;

(c) ako su cijepljena, cijepljena su u skladu s uvjetima iz Priloga III. ovoga Pravilnika;

(d) nisu pod mjerama ograničenja zbog pojave bolesti peradi;

(e) nisu smještena u području koje je zbog izbijanja bolesti na koju je perad prijemljiva pod mjerama ograničenja u skladu posebnim propisima3,

– u skladu s Prilogom II. Poglavljem III. ovoga Pravilnika sve ptice u pošiljci serološki su pretražene na prisutnost protutijela na Salmonella pullorum i Salmonella gallinarum s negativnim rezultatom, unutar mjesec dana prije otpreme pošiljke. U slučaju jaja za valenje ili jednodnevnih pilića jato podrijetla serološki je testirano na Salmonella pulorum i Salmonella galinarum unutar tri mjeseca prije otpreme pošiljke na način da broj pretraženih uzoraka omogućuje otkrivanje infekcije u prevalenciji od 5% s 95% sigurnosti.

3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na pošiljke bezgrebenki ili njihovih jaja za valenje.

Članak 16.

1) U slučaju otpreme pošiljke peradi i jaja za valenje iz države članice ili područja države članice koja perad iz članka 1. ovoga Pravilnika cijepi protiv Newcastleske bolesti, u državu članicu ili područje države članice čiji je status utvrđen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, primjenjuje se sljedeće:

(a) jaja za valenje potječu iz jata koja:

– nisu cijepljena, ili

– su cijepljena inaktiviranim cjepivom, ili

– su cijepljena živim cjepivom pod uvjetom da se cijepljenje provelo barem 30 dana prije sakupljanja jaja za valenje;

(b) jednodnevni pilići (uključujući piliće namijenjene za obnovu jata pernate divljači) ne smiju biti cijepljeni protiv Newcastleske bolesti i potječu iz:

– jaja za valenje koja udovoljavaju uvjetima iz točke (a) ovoga stavka, i

– valionice u kojoj je osigurano da su takva jaja inkubirana u različito vrijeme i na potpuno odvojenim lokacijama od jaja koja ne udovoljavaju uvjetima iz točke (a) ovoga stavka;

(c) rasplodna perad i perad za proizvodnju:

– nije cijepljena protiv Newcastleske bolesti, i

– izdvojena je 14 dana prije otpreme pošiljke u gospodarstvo ili karantenu pod nadzorom službenog veterinara. Perad na gospodarstvu podrijetla ili karantene, ukoliko je to primjenjivo, može se cijepiti protiv Newcastleske bolesti tijekom 21 dana prije otpreme pošiljke i niti jedna ptica koja nije određena za pošiljku ne smije ući u gospodarstvo ili karantenu tijekom tog vremena; u karanteni se ne smije provoditi cijepljenje, i

– tijekom 14 dana prije otpreme pošiljke podvrgnuta je odgovarajućim serološkim pretragama s negativnim rezultatom kako bi se utvrdila protutijela za Newcastlesku bolest u skladu s posebnim postupkom5;

(d) perad za klanje potječe iz jata koja:

– ukoliko nisu cijepljena protiv Newcastleske bolesti, udovoljavaju zahtjevima iz točke (c) alineje treće ovoga stavka,

– ukoliko su cijepljena, tijekom 14 dana prije otpreme pošiljke i na temelju reprezentativnog uzorka, testirana su u svrhu izdvajanja virusa Newcastleske bolesti u skladu s posebnim postupkom5.

2) Uz odredbe iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i sljedeće odredbe:

(a) program necijepljenja peradi protiv Newcastleske bolesti i područje na kojem se provodi, nadležno tijelo dostavlja u skladu s člankom 17. stavkom 1. ovoga Pravilnika na odobravanje Europskoj komisiji;

(b) nadležno tijelo podnosi zahtjev Europskoj komisiji za dodjeljivanje statusa kontrole Newcastleske bolesti provedbom politike necijepljenja;

(c) čimbenici koji se uzimaju u obzir pri određivanju statusa iz točke (b) ovoga stavka navedeni su u članku 18. stavku 1. ovoga Pravilnika, a posebno se u obzir uzimaju sljedeći kriteriji:

– cijepljenje protiv Newcastleske bolesti peradi iz članka 1. ovoga Pravilnika zabranjeno je u prethodnih 12 mjeseci osim obveznog cijepljenja golubova za natjecanja iz članka 17. stavka 3. Pravilnika o mjerama kontrole Newcastleske bolesti (»Narodne novine«, broj 9/07)[6];

– rasplodna jata su serološki pretražena barem jednom godišnje na prisutnost Newcastleske bolesti u skladu s posebnim postupkom5;

– gospodarstva ne smiju držati perad koja je bila cijepljena protiv Newcastleske bolesti u prethodnih 12 mjeseci osim golubova iz članka 17. stavka 3. Pravilnika o mjerama kontrole Newcastleske bolesti (»Narodne novine«, broj 9/07)6.

Članak 17.

1) Nadležno tijelo dostavlja Europskoj komisiji dobrovoljni ili obvezni program kontrole bolesti na koju je perad prijemljiva, uključujući:

– rasprostranjenost bolesti na svojem području,

– razloge za donošenje programa, uzimajući u obzir važnost bolesti i koristi od programa u odnosu na troškove koji iz njega proizlaze,

– geografsko područje na kojemu će se program provoditi,

– statusne kategorije koje će se primjenjivati u objektima za perad, standarde koji se u svakoj kategoriji moraju postići, te dijagnostičke postupke koji će se provoditi,

– procedure za praćenje provedbe monitoring programa,

– mjere koje će se poduzeti ukoliko iz bilo kojeg razloga objekt izgubi svoj status,

– mjere koje će se poduzeti ukoliko nalazi provedenih postupaka u skladu s odredbama programa budu pozitivni.

2) Nadležno tijelo dostavlja Europskoj komisiji na odobravanje program iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 18.

1) Kada nadležno tijelo smatra da je područje ili jedan dio područja slobodno od jedne od bolesti na koju je perad prijemljiva, dostavlja Europskoj komisiji odgovarajuću dokumentaciju, uključujući:

– prirodu bolesti i povijest njezinog pojavljivanja u državi,

– rezultate testiranja provedenih u okviru nadziranja temeljenih na serološkim, mikrobiološkim ili patološkim istraživanjima bolesti koje podliježu obaveznom prijavljivanju,

– razdoblje tijekom kojega je provedeno nadziranje,

– kada je primjenjivo, razdoblje tijekom kojega je cijepljenje protiv bolesti bilo zabranjeno te geografsko područje koje ta zabrana obuhvaća,

– uvjeti kojima se potvrđuje da je navedeno područje ostalo slobodno od bolesti.

2) Nadležno tijelo obavještava Europsku komisiju o svakoj promjeni iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 19.

1) Jednodnevni pilići i jaja za valenje prevoze se:

– u posebno za njih određenim jednokratnim spremnicima koji se samo jednom koriste i zatim uništavaju; ili

– u spremnicima koje se mogu nakon prethodnog čišćenja i dezinfekcije višekratno koristiti.

2) Spremnici iz stavka 1. ovoga članka:

(a) sadrže samo jednodnevne piliće ili jaja za valenje iste vrste, kategorije i tipa peradi, koji potječu iz istog objekta;

(b) nose oznaku s:

– nazivom države članice ili regije podrijetla pošiljke;

– broj odobrenja objekta podrijetla u skladu s Prilogom II. Poglavljem I. točkom 2. ovoga Pravilnika;

– brojem pilića ili jaja u svakoj kutiji;

– vrstom peradi kojoj jaja ili pilići pripadaju.

3) Kutije s jednodnevnim pilićima ili jajima za valenje mogu biti grupirane za prijevoz u prikladnim spremnicima. Broj grupiranih kutija i oznake navedene u stavku 2. točki (b) ovoga članka moraju biti vidljivi na spremnicima.

4) Rasplodna perad i perad za proizvodnju prevozi se u krletkama ili kavezima:

(a) koja sadrže samo perad iste vrste, kategorije i tipa koja dolazi iz istog objekta;

(b) koja nose broj odobrenja objekta podrijetla u skladu s Prilogom II. Poglavljem I. točkom 2. ovoga Pravilnika.

5) Perad:

– za rasplod, perad za proizvodnju i jednodnevni pilići dostavljaju se do odredišnog objekta bez odgađanja, na način da ne dolaze u kontakt s drugim živim pticama, osim rasplodne peradi i peradi za proizvodnju ili jednodnevnih pilića koji udovoljavaju uvjetima propisanim ovim Pravilnikom;

– za klanje dostavlja se do klaonice ili odredišta bez odgađanja, na način da ne dolazi u kontakt s drugom peradi, osim peradi za klanje koja udovoljava uvjetima propisanim ovim Pravilnikom;

– namijenjena obnovi jata pernate divljači dostavlja se na odredište bez odgađanja, na način da ne dolazi u kontakt sa drugom peradi, osim s peradi namijenjenoj obnovi jata pernate divljači koja udovoljava uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.

6) Krletke, kavezi i vozila izrađeni su na način da:

(a) je tijekom prijevoza spriječeno istjecanje izmeta i smanjeno gubljenje perja;

(b) omogućavaju vizualni pregled peradi;

(c) omogućavaju čišćenje i dezinfekciju.

7) Vozila i, ukoliko nisu namijenjeni jednokratnoj uporabi, spremnici, krletke i kavezi očišćeni su i dezinficirani prije utovara i istovara u skladu s uputama nadležnog veterinarskog inspektora

Članak 20.

Perad iz članka 19. stavka 5. ovoga Pravilnika ne smije se prevoziti preko područja zaraženih influencom ptica ili Newcastleskom bolesti, osim kamionima ili željeznicom.

Članak 21.

Pošiljku peradi i jaja za valenje u prometu između država članica prati:

1. ispunjeni obrazac veterinarskog certifikata iz Priloga IV. ovoga Pravilnika izrađen u skladu s Pravilnikom o obrascu certifikata i izvješću inspekcije o prometu životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, broj 64/09)[7]:

(a) potpisan od strane službenog veterinara;

(b) ispunjen na dan utovara na službenom jeziku države izvoznice i na hrvatskom jeziku;

(c) vrijedi pet dana;

(d) sastoji se od jednog lista papira;

(e) namijenjen je jednom primatelju;

(g) boja pečata i potpisa se razlikuje od boje tiska iz certifikata.

Članak 22.

Nadležno tijelo može, u skladu s općim odredbama Ugovora o funkcioniranju Europske unije (engl. Treaty), dati jednoj ili više država članica podrijetla opća odobrenja ili odobrenja ograničena na posebne slučajeve, dopuštajući ulaz peradi i jaja za valenje na područje Republike Hrvatske bez veterinarskog certifikata iz članka 21. ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE III.

Pravila za uvoz iz trećih zemalja

Članak 23.

Perad i jaja za valenje iz trećih zemalja udovoljavaju uvjetima propisanim u člancima 24. do 27. ovoga Pravilnika.

Članak 24.

1) Perad i jaja za valenje potječu iz treće zemlje ili dijela treće zemlje koji se nalaze na listi zemalja odobrenih za izvoz na područje EU u skladu s posebnim postupkom5.

2) Perad i jaja za valenje podrijetlom su iz trećih zemalja u kojima se provode:

(a) zaštita zdravstvenog stanja peradi, drugih domaćih i divljih životinja s posebnim naglaskom na egzotične bolesti životinja, zdravstvenu situaciju u okruženju, te mogućnosti ugrožavanja javnog zdravlja i zdravlja životinja u državama članicama;

(b) redovita i brza dostava informacija o prisutnosti zaraznih bolesti životinja na njezinom području, a posebno bolesti s popisa Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);

(c) mjere za sprečavanje i kontrolu bolesti životinja;

(d) struktura veterinarske djelatnosti i njihove ovlasti;

(e) organizacija i provedba mjera za sprečavanje i kontrolu zaraznih bolesti životinja;

(f) jamstva koja treća zemlja može dati u odnosu na ispunjavanje odredbi ovoga Pravilnika;

(g) usklađenost s posebnim propisima EU o hormonima i reziduama.

3) Lista iz stavka 1. ovoga članka te njezine izmjene i dopune objavljuju se u Službenom listu EU.

Članak 25.

Perad i jaja za valenje podrijetlom je iz trećih zemalja:

(a) u kojima se influenca ptica i Newcastleska bolest obavezno prijavljuju nadležnom tijelu u skladu s Pravilnikom o mjerama kontrole Newcastleske bolesti (»Narodne novine«, broj 9/07)6 i Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (»Narodne novine«, broj 131/06)[8];

(b) slobodnih od influence ptica i Newcastleske bolesti ili nisu slobodne od navedenih bolesti ali primjenjuju mjere za kontrolu istih koje su najmanje istovjetne mjerama propisanim u Pravilniku o mjerama kontrole Newcastleske bolesti (»Narodne novine«, broj 9/07)6 i Pravilniku o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (»Narodne novine«, broj 131/06)8.

Članak 26.

1) Perad i jaja za valenje mogu se uvoziti s područja treće zemlje ili dijela područja treće zemlje uvrštene na listu iz članka 24. stavka 1. ovoga Pravilnika samo ukoliko dolaze iz jata koja:

(a) su prije otpreme pošiljke neprekidno bila držana na području ili dijelu područja zemlje izvoznice tijekom vremena određenog posebnim postupkom5

(b) udovoljavaju uvjetima zdravstvenog statusa u skladu s posebnim postupkom6 za uvoz peradi i jaja za valenje. Uvjeti se mogu razlikovati prema vrsti ili kategoriji peradi.

2) Uvjeti zdravlja životinja određuju se na temelju odredbi Poglavlja II. ovoga Pravilnika i priloga koji se na njega odnose. Nadležno tijelo može dopustiti odstupanja od odredaba ovoga Poglavlja, na temelju pojedinih slučajeva, ukoliko odnosna treća zemlja ponudi najmanje istovjetna jamstva za zdravlje životinja.

Članak 27.

1) Pošiljku peradi i jaja za valenje prilikom uvoza u Republiku Hrvatsku prati obrazac veterinarskog certifikata ispunjen i potpisan od strane službenog veterinara treće zemlje izvoznice.

Certifikat iz stavka 1. ovog članka:

(a) je izdan na dan utovara pošiljke;

(b) je sastavljen na službenom jeziku zemlje izvoznice, države članice odredišta i na hrvatskom jeziku;

(c) prati pošiljku u izvorniku;

(d) potvrđuje da perad ili jaja za valenje udovoljavaju odredbama ovoga Pravilnika i zahtjevima usvojenima u skladu s ovim Pravilnikom u odnosu na uvoz iz trećih zemalja;

(e) vrijedi pet dana;

(f) sastoji se od jednog lista papira;

(g) namijenjen je jednom primatelju;

(h) boja pečata i potpisa se razlikuje od boje tiska iz certifikata.

2) Certifikat iz stavka 1. ovoga članka mora biti usklađen s modelom sastavljenim u skladu s posebnim postupkom5.

Članak 28.

1) Veterinarski stručnjaci Republike Hrvatske i Europske komisije provode nadzor u svrhu učinkovite primjene ovoga Pravilnika.

2) Veterinarske stručnjake iz stavka 1. ovoga članka određuje Europska komisija na prijedlog nadležnog tijela.

3) Troškove nadzora iz ovoga članka snosi Europska komisija.

4) Učestalost i postupak nadzora određuju se u skladu s posebnim postupkom5.

Članak 29.

1) Nakon uvoza, perad za klanje se otprema izravno u klaonicu na klanje.

2) Nadležno tijelo uzimajući u obzir zdravstveno-veterinarske razloge može odrediti klaonicu u koju se perad mora otpremiti.

POGLAVLJE IV.

Završne odredbe

Članak 30.

U svrhu stavljanja u promet, na perad i jaja za valenje primjenjuju se sigurnosne mjere propisane Pravilnikom o veterinarskim pregledima u prometu s državama članicama EU s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta (»Narodne novine«, broj 139/08)[9].

Članak 31.

Na stavljanje u promet peradi i jaja za valenje na području EU primjenjuju se pravila veterinarske kontrole propisana Pravilnikom o veterinarskim i zootehničkim pregledima određenih životinja i proizvoda u prometu s državama članicama EU (»Narodne novine«, broj 147/08)[10].

Članak 32.

Nadležno tijelo obavještava Europsku komisiju o odredbama propisa donesenih iz područja primjene ovoga Pravilnika.

Članak 33.

Prilozi I. do IV. tiskani su u prilogu ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Članak 34.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo EU.

Klasa: 011-02/11-01/35

Urbroj: 525-11-2-0487/11-7

Zagreb, rujan 2011.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković, v. r.

PRILOG I.

Nacionalni referentni laboratorij za bolesti ptica:

1. Nacionalni referentni laboratorij za bolesti ptica određen člankom 5. ovoga Pravilnika odgovoran je za usklađivanje dijagnostičkih metoda propisanih ovim Pravilnikom. U tu svrhu laboratorij:

(a) opskrbljuje ovlaštene laboratorije reagensima potrebnima za dijagnostičko testiranje;

(b) prati kvalitetu reagensa koje koriste laboratoriji ovlašteni za provođenje dijagnostičkih testova iz ovog Pravilnika;

(c) provodi povremene usporedbene testove.

PRILOG II.

ODOBRAVANJE OBJEKATA

POGLAVLJE I.

Opća pravila

1. Nadležno tijelo odobrava u svrhu stavljanja u promet sa državama članicama objekte koji:

(a) udovoljaju uvjetima koji se odnose na prostorije i postupke iz Poglavlja II. ovoga Priloga;

(b) primjenjuju i pridržavaju se programa za nadziranje, odobrenih od nadležnog tijela, uzimajući u obzir zahtjeve iz Poglavlja III. ovoga Priloga;

(c) u svakom prostoru omogućavaju provedbu postupaka iz podtočke (d) ove točke;

(d) su pod nadzorom nadležnog tijela u smislu organiziranog oblika praćenja zdravlja životinja.

Praćenje uključuje:

– najmanje jednu inspekciju službenog veterinara godišnje uz dodatne provjere za verifikaciju primjene higijenskih mjera i rada objekta u skladu s uvjetima iz Poglavlja II. ovoga Priloga,

– evidencije uzgajivača o svim podacima potrebnim za kontinuirano praćenje zdravstvenog statusa objekta od strane nadležnog tijela;

(e) drže jedino perad iz članka 3. stavka 2. točke 1. ovoga Pravilnika.

2. Nadležno tijelo dodjeljuje odobreni broj svakom objektu koji ispunjava uvjete iz točke 1. ovoga Poglavlja. Odobreni broj može biti isti kao i broj dodijeljen u skladu s posebnim propisom[11].

POGLAVLJE II.

Prostorije i postupci

A. Objekti za djedovska jata, roditeljska jata i uzgoj

1. Prostorije:

(a) Mjesto i položaj prostorija je u skladu s vrstom proizvodnje, osiguravajući sprječavanje unosa bolesti ili, ukoliko se bolest pojavi, da se ista kontrolira. Ukoliko je u objektu smješteno nekoliko vrsta peradi, one su međusobno odvojene.

(b) Prostori osiguravaju dobre higijenske uvjete i omogućavaju provedbu praćenja zdravlja peradi.

(c) Oprema je u skladu s vrstom proizvodnje i omogućava čišćenje i dezinfekciju prostora i vozila za prijevoz peradi i jaja na najprikladnijem mjestu.

2. Uzgoj

(a) Tehnike uzgoja temelje se na principu »zaštićenog uzgoja« i na načelu »sve unutra/sve van«. Čišćenje, dezinfekcija i depopulacija provode se između ciklusa.

(b) U objektima za djedovska jata, roditeljska jata i uzgoj drži se perad:

– iz vlastitog objekta, i/ili

– iz drugih objekata za djedovska jata, roditeljska jata i uzgoj odobrenih u skladu s članka 7. točkom 1. podtočkom (a) ovoga Pravilnika, i/ili

– uvezena iz trećih zemalja u skladu s ovim Pravilnikom.

(c) Uprava objekta izrađuje higijenska pravila; osoblje nosi odgovarajuću radnu odjeću, a posjetitelji zaštitnu odjeću.

(d) Zgrade, boksovi i oprema su održavani i ispravni.

(e) Jaja se sakupljaju nekoliko puta na dan, očišćena su i dezinficirana što je moguće prije.

(f) Uzgajivač obavještava ovlaštenog veterinara o bilo kakvim promjenama u proizvodnji ili drugim znakovima koje upućuju na prisutnost zarazne bolesti peradi. Čim se postavi sumnja na bolest, ovlašteni veterinar mora poslati uzorke potrebne za potvrdu dijagnoze u odobreni laboratorij.

(g) Povijest jata, registar ili zabilješke sa podacima za svako jato čuvaju se barem dvije godine nakon uklanjanja jata i sadrži:

– dolaske i odlaske,

– ishod proizvodnje,

– morbiditet i mortalitet s uzrocima,

– sve laboratorijske testove i njihove rezultate,

– podrijetlo peradi,

– odredište jaja.

(h) Kada se pojavi zarazna bolest peradi, rezultati laboratorijskih testova moraju se odmah dostaviti ovlaštenom veterinaru.

B. Valionice

1. Prostori

(a) Valionica je fizički i funkcionalno izdvojena od prostora za uzgoj. Raspored prostorija omogućava odvojeno držanje različitih funkcionalnih jedinica, koje se odnose na:

– skladište i sortirnicu jaja,

– dezinfekciju,

– predinkubaciju,

– valenje,

– pripremu i pakiranje pošiljke namijenjene otpremi.

(b) Objekti su zaštićeni od ptica iz prirode i glodavaca; podovi i zidovi napravljeni su od solidnog, nepropusnog i perivog materijala; prirodno ili umjetno svjetlo te sustavi za strujanje zraka i temperaturu su odgovarajućeg tipa; osigurava se higijensko iznošenje otpada (jaja i pilića).

(c) Oprema ima glatku i vodootpornu površinu.

2. Postupci

(a) Postupci se temelje na jednosmjernom protoku jaja, pokretne opreme i osoblja.

(b) Jaja za valenje:

– potječu iz EU objekata za djedovska jata ili objekata za roditeljska jata odobrenih u skladu s člankom 7. točkom 1. podtočkom (a) ovoga Pravilnika,

– uvezena su iz trećih zemalja u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(c) Uprava objekta izrađuje higijenska pravila; osoblje nosi odgovarajuću radnu odjeću, a posjetitelji zaštitnu odjeću.

(d) Zgrade i oprema su održavani i ispravni.

(e) Dezinficiraju se:

– jaja, između vremena njihova dolaska u valionicu, postupka inkubacije ili u vrijeme njihove otpreme za stavljanje u promet na području EU ili izvoza u treće zemlje, osim ako nisu prethodno bili dezinficirani u uzgojnom objektu podrijetla

– inkubatori, redovito,

– valionici i oprema, nakon svakog ciklusa valenja.

(f) Za procjenu zdravstvenog statusa valionice provodi se program kontrole mikrobiološke kvalitete.

(g) Uzgajivač obavještava ovlaštenog veterinara o svim promjenama tijekom proizvodnje ili drugim znacima koji upućuju na prisutnost zarazne bolesti peradi. Čim postavi sumnju na bolest, ovlašteni veterinar šalje uzorke potrebne za potvrđivanje dijagnoze u odobreni laboratorij i obavještava nadležno tijelo koje odlučuje o poduzimanju odgovarajućih mjera.

(h) Povijest jata, registar ili zabilješke za valionicu čuvaju se barem dvije godine i, ukoliko je moguće, po jatu se prikazuje:

– podrijetlo jaja i datum dolaska,

– proizvodnju valenja,

– svaku neuobičajenost,

– sve laboratorijske testove i njihove rezultate,

– detalje o svim programima cijepljenja,

– broj i odredište inkubiranih jaja koja se nisu izvalila,

– odredište jednodnevnih pilića.

(i) Kod pojave zarazne bolest peradi rezultati laboratorijskih testova odmah se dostavljaju ovlaštenom veterinaru.

POGLAVLJE III.

Program nadziranja bolesti

Ne dovodeći u pitanje mjere zdravlja i provedbu članaka 17. i 18. ovoga Pravilnika, program nadziranja bolesti minimalno sadržava nadziranje infekcija i vrsta navedenih u Dijelovima A do D ovoga Poglavlja:

A. Infekcije sa Salmonella pullorum, Salmonella gallinarum i Salmonella arizonaea.[12]

1. Vrste na koje se odnosi:

(a) Salmonella pullorum et gallinarum: kokoši, pure, biserke, prepelice, fazani, jarebice i patke.

(b) Salmonella arizonae: pure.

2. Program nadziranja bolesti:

(a) Serološki i/ili bakteriološki testovi koriste se za utvrđivanje prisutnosti infekcije ([13]*)

(b) Uzorci za testiranje uzimaju se iz krvi, zametaka koji se nisu razvili (mrtvi zametci u ljusci), slabije razvijenih jednodnevnih pilića, mekonija, post mortem tkiva, posebno jetra, slezena, jajnici/jajovodi i ileocekalni spoj(**).

(c) Uzorci izmeta/mekonija i crijeva izravno se nacjepljuju na Selenit-cistein bujon. Neselektivno predobogaćivanje sa susljednim obogaćivanjem na Rappaport-Vassiliadis soja bujonu (RVS) ili na Müller-Kauffmann Tetrathionate-novobiocin bujonu (MKTTn) može se koristiti za uzorke (npr. zaduške) u kojima se očekuje minimalna kompetitivna mikroflora.(***), (****).

(d) Broj uzoraka krvi iz jata za serološko testiranje na Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum ili Salmonella arizonae ovisi o trenutnoj rasprostranjenosti infekcije u Republici Hrvatskoj i prethodne pojave bolesti u objektu. Međutim, za otkrivanje infekcije u obzir se mora uzeti statistički ispravan broj uzoraka za serološko i/ili bakterijsko testiranje.

(e) Jata se inspekcijski pregledavaju tijekom svakog razdoblja nesivosti u vrijeme najpogodnije za otkrivanje bolesti.

(f) Uzorci za bakteriološko testiranje ne uzimaju se od peradi ili jaja koja su bila tretirana sa antimikrobnim medicinskim proizvodima tijekom 2 do 3 tjedna prije testiranja.

(g) Tehnika dijagnosticiranja mora razlikovati serološki odgovor na infekciju sa Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum od serološkog odgovora koji je posljedica cijepljenja sa Salmonella Enteritidis cjepivom, u slučaju da se takvo cjepivo koristi (*****).Takvo cijepljenje ne smije se koristiti ako će se provoditi serološki monitoring. Ako se cijepljenje provodilo, mora se koristiti bakteriološko testiranje, a potvrdna metoda mora omogućiti razlikovanje živih cijepnih sojeva od terenskih sojeva.

B. Infekcije sa Mycoplasma gallisepticum i Mycoplasma meleagridis:

1. Vrste na koje se odnosi:

(a) Mycoplasma gallisepticum: kokoši i pure.

(b) Mycoplasma meleagridis: pure.

2. Program nadziranja bolesti:

(a) Prisutnost infekcije potvrđuje se serološkim i/ili bakteriološkim testovima i/ili molekularnim testovima. Prisutnost lezija zračnih vrećica u jednodnevnih pilića i purića upućuju na prisutnost infekcije sa Mycoplasmom i ista se mora istražiti.

(b) Uzorci za testiranje na Mycoplasma infekciju uzimaju se iz krvi, jednodnevnih pilića, purića, sjemena ili briseva dušnika, nazalnih šupljina (choanae), kloake ili zračnih vrećica. Za potvrđivanje infekcije sa Mycoplasma meleagridis, uzorci se uzimaju iz jajovoda i penisa pura.

(c) Testovi za utvrđivanje Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis provode se na reprezentativnom broju uzoraka kako bi se omogućilo neprekidno nadziranje bolesti tijekom uzgoja i nesivosti, odnosno prije samog početka nesivosti te svaka tri mjeseca nakon toga.

C. Rezultati i mjere koje se trebaju poduzeti:

Test se smatra negativnim ukoliko nema reaktora. U suprotnom, jato je sumnjivo i na njega se primjenjuju mjere iz Poglavlja IV. ovoga Priloga.

D. U gospodarstvima koja se sastoje od dvije ili više odvojenih proizvodnih jedinica, nadležno tijelo može odstupiti od provođenja mjera iz Poglavlja IV. točke 3. podtočke (b) ovoga Priloga potrebnih za obnavljanje odobrenja za zdrave proizvodne jedinice na gospodarstvu koje je zaraženo, pod uvjetom da je ovlašteni veterinar potvrdio da struktura i veličina tih proizvodnih jedinica i postupci koji se u njima provode čine potpuno odvojen prostor za smještaj, držanje i ishranu, te se dotična bolest ne može širiti iz jedne proizvodne jedinice u drugu.

POGLAVLJE IV.

Kriteriji za privremenu zabranu rada ili ukidanje odobrenja objekta

1. Objektu kojem je izdano odobrenje privremeno se zabranjuje rad:

(a) kada više ne udovoljava uvjetima iz Poglavlja II. ovoga Priloga;

(b) do završetka provedbe odgovarajućeg istraživanja za bolest, ukoliko;

– je u objektu postavljena sumnja na pojavu bolesti influence ptica ili Newcastlesku bolest,

– je objekt primio perad ili jaja za valenje iz objekta u kojem je postavljena sumnja ili potvrđena influenca ptica ili Newcastleska bolest;

– je došlo do kontakta kojim se bolest mogla prenijeti između objekta i mjesta na kojem je potvrđena pojava influence ptica ili Newcastleske bolest;

(c) do provedbe novih testova, ako rezultati nadziranja provedenim u skladu s uvjetima propisanim u Poglavljima II. i III. ovoga Priloga za infekciju uzrokovanu Salmonella Pullorum, Salmonella. Gallinarum, Salmonella arizonae, Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis daju povod za sumnju na pojavu bolesti;

(d) do završetka odgovarajućih mjera naređenih od službenog veterinara, ukoliko objekt ne odgovara zahtjevima Poglavlja I. točke 1. podtočaka (a), (b), i (c) ovoga Priloga.

2. Odobrenje se ukida kada:

(a) se u objektu potvrdi influenca ptica ili Newcastleska bolest;

(b) drugi odgovarajući test potvrdi prisutnost infekcije uzrokovane Salmonella Pullorum, Salmonella Gallinarum, Salmonella arizonae, Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis;

(c) nakon drugog pismenog upozorenja službenog veterinara nije poduzeta mjera da se objekt uskladi sa zahtjevima iz Poglavlja I. točke 1. podtočaka (a), (b), i (c) ovoga Priloga.

3. Uvjeti za obnovu odobrenja:

(a) ukoliko je odobrenje ukinuto radi pojave influence ptica ili Newcastleske bolesti, isto se može obnoviti 21 dan nakon čišćenja i dezinfekcije ukoliko se provelo sanitarno klanje;

(b) ukoliko je odobrenje ukinuto radi infekcije uzrokovane sa:

(i) Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum, ili Salmonella arizonae, ono se može obnoviti nakon negativnih rezultata dva testa provedenih u objektu u razmaku od barem 21 dan, provedenog sanitarnog klanja zaraženog jata i nakon dezinfekcije čiji učinak je potvrđen odgovarajućim testom na suhim površinama;

(ii) Mycoplasma gallisepticum ili Mycoplasma meleagridis, odobrenje se može obnoviti nakon negativnih rezultata dva testa provedenih na čitavom jatu u razmaku od najmanje 60 dana ili nakon negativnih rezultata dva testa provedenih u razmaku od najmanje 21 dan u objektu nakon dezinfekcije koja je uslijedila nakon sanitarnog klanja cijelog inficiranog jata.

PRILOG III.

UVJETI ZA CIJEPLJENJE PERADI

1. Nadležno tijelo odobrava cjepivo za cijepljenje peradi ili jata koje proizvodi jaja za valenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj.

2. Europska komisija utvrđuje kriterije za korištenje cjepiva protiv Newcastleske bolesti za rutinske programe cijepljenja.

3. Uvjeti za cijepljenje protiv bilo kojeg serotipa Salmonella:

(a) Salmonella programi cijepljenja ne smiju se provoditi na istom području istovremeno kada i serološke pretrage, jer se javlja lažno pozitivan test(b) živo cjepivo protiv Salmonella-e ne koristi se u okviru nacionalnih programa kontrole:

– kod rasplodne peradi ili peradi za proizvodnju tijekom razdoblja nesivosti jaja za valenje ili

razdoblja nesivosti, uz izuzetak kada je dokazana sigurna upotreba cjepiva odobrenog od strane nadležnog tijela[14]12.

– ukoliko proizvođač nije dokazao odgovarajuću metodu za razlikovanje bakterioloških sojeva divljeg-tipa Salmonele od sojeva iz cjepiva.

PRILOG IV.

CERTIFIKATI ZA STAVLJANJE U PROMET UNUTAR UNIJE

(OBRASCI 1-6)

PRILOG V.

ZARAZNE BOLESTI KOJE SE OBVEZNO PRIJAVLJUJU

– Influenca ptica

– Newcastleska bolest

[1]Pravilnikom o veterinarskim uvjetima za uvoz i provoz određenih živih papkara i kopitara (»Narodne novine«, broj 41/09) preuzete su odredbe Direktive Vijeća 2004/68/EZ od 26. travnja 2004. kojom se utvrđuju veterinarsko-zdravstveni uvjeti za uvoz i provoz Zajednicom određenih živih papkara i kopitara, te kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive 90/426/EEZ i 92/65/EEZ i ukida Direktiva 72/462/EEZ.

[2]2 Pravilnikom o načinu prijave bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 62/11) preuzete su odredbe Direktive Vijeća 82/894/EEZ od 21. prosinca 1982. godine o prijavi bolesti životinja u Zajednici, koja je izmijenjena i dopunjena Uredbom Vijeća (EEZ) br. 3768/85 od 20. prosinca 1985. godine, Odlukom Komisije br. 89/162/EEZ od 10. veljače 1989. godine, Odlukom Komisije br. 90/134/EEZ od 6. ožujka 1990. godine, Odlukom Komisije br. 92/450/EEZ od 30. srpnja 1992. godine, Odlukom Komisije br. 98/12/EZ od 15. prosinca 1997. godine, Odlukom Komisije br. 2000/556/EZ od 7. rujna 2000. godine, Odlukom Komisije br. 2002/788/EZ od 10. listopada 2002. godine, Uredbom Vijeća (EZ) br. 807/2003 od 14. travnja 2003. godine, Odlukom Komisije br. 2004/216/EZ od 1. ožujka 2004. godine, te Odlukom Komisije br. 2008/650/EZ od 30. srpnja 2008. godine.

[3]3 Nacionalno zakonodavstvo kojim se prenosi zakonodavstvo Europske unije i zakonodavstvo Europske unije koje će se primjenjivati izravno po pristupanju EU.

[4]4 Posebnim propisom preuzet će se odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. kojom se utvrđuje zajednička organizacija poljoprivrednog tržišta i specifične odredbe za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o Jedinstvenom tržnom redu)

[5]5 Postupak Europske komisije.

[6]6 Pravilnikom o mjerama kontrole Newcastleske bolesti (»Narodne novine«, broj 9/07) preuzete su odredbe Direktive Vijeća 92/66/EEZ o mjerama Zajednice za kontrolu Newcastleske bolesti.

[7]7 Pravilnikom o obrascu certifikata i izvješću inspekcije o prometu životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, broj 64/09) preuzete su odredbe Uredbe Komisije (EZ) br. 599/2004 od 30. ožujka 2004. o donošenju usklađenog modela certifikata i inspekcijskog izviješća koji se odnose na trgovinu životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla unutar Zajednice.

[8]8 Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (»Narodne novine«, br. 131/06) preuzete su odredbe Direktive Vijeća 2005/94 o mjerama Zajednice za kontrolu influence ptica.

[9]9 Pravilnikom o veterinarskim pregledima u prometu s državama članicama Europske unije s ciljem stvaranja jedinstvenog tržišta (»Narodne novine«, broj 139/08) preuzete su odredbe Direktive Vijeća 89/662/EEZ od 11. prosinca 1989. o veterinarskim pregledima u trgovini unutar Zajednice s ciljem provođenja unutarnjeg tržišta.

[10]10 Pravilnikom o veterinarskim i zootehničkim pregledima određenih životinja i proizvoda u prometu s državama članicama Europske unije (»Narodne novine«, broj 147/08) preuzete su odredbe Direktive Vijeća 90/425/EEZ od 26. lipnja 1990. o veterinarskim i zootehničkim pregledima koji se provode radi uspostave unutrašnjeg tržišta u prometu živim životinjama i proizvodima unutar Zajednice.

[11]11 Posebnim propisom preuzet će se odredbe Uredbe Vijeća (EZ) br. 1234/2007 od 22. listopada 2007. kojom se utvrđuje zajednička organizacija poljoprivrednog tržišta i specifične odredbe za određene poljoprivredne proizvode (Uredba o Jedinstvenom tržnom redu) kojim se ukida Uredba 2782/75.

[12]a Salmonella Pullorum znači Salmonella enterica subspecies enterica serovar Gallinarum biokemijska varijanta (biovar) Pullorum. Salmonella Gallinarum znači Salmonella enterica subspecies enterica serovar Gallinarum biokemijska varijanta (biovar) Gallinarum. Salmonella arizonae znači Salmonella enterica subspecies arizonae serogrupa K (O18) arizonae.

[13](*) Treba uzeti u obzir da serološko testiranje drugih ptica(izuzevši kokoš) ponekad rezultira s neprihvatljivim udjelom lažno pozitivnih reakcija. (**) Treba uzeti u obzir da uzorci okoliša općenito nisu prihvatljivi za pouzdano otkrivanje Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum. (***) Treba uzeti u obzir da je izravno nasađivanje tkiva prikupljenog na aseptičan način na selektivni agar, npr. MacConkeyev agar, takađer svrsishodno. (****) Bakterije Salmonella Pullorum i Salmonella Gallinarum se ne umnožavaju na modificiranoj polukrutoj Rappaport Vassiliadis hranjivoj podlozi (MRSV) koja se koristi u EU za monitoring salmonela koje su uzročnici zoonoza. (*****) Treba uzeti u obzirda za sada nema testa koji može razlikovati serološki odgovor na bakteriju Salmonella Pullorum od sereološkog odgovora na bakteriju Salmonella Gallinarum na zaražavanje ili cijepljenje ovim serotipom.

[14]12 Pravilnikom o veterinarsko-medicinskim proizvodima koji se izdaju bez veterinarskog recepta a primjenjuju se na životinjama namijenjenima za prehranu ljudi (»Narodne novine«, broj 67/09) preuzete su odredbe Direktive 2001/82/EZ u pogledu utvrđivanja uvjeta o izuzimanju pojedinih veterinarsko medicinskih proizvoda namijenjeni životinjama koje su namijenjene prehrani ljudi od obveze izdavanja na veterinarski recept.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_09_107_2137.html

Copyright © Ante Borić