NN 78/2023 (14.7.2023.), Uredba o programskom financiranju javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u Republici Hrvatskoj

Vlada Republike Hrvatske

1245

Na temelju članka 99. stavka 8. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti (»Narodne novine«, broj 119/22.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 13. srpnja 2023. donijela

UREDBU

O PROGRAMSKOM FINANCIRANJU JAVNIH VISOKIH UČILIŠTA I JAVNIH ZNANSTVENIH INSTITUTA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Predmet normiranja

Članak 1.

Ovom Uredbom uređuju se predmet i sadržaj programskog ugovora, osnovna, razvojna i izvedbena proračunska komponenta programskog ugovora, postupak pregovaranja i sklapanja programskog ugovora, praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora te izmjene i dopune programskog ugovora.

Predmet programskog ugovora

Članak 2.

Programskim ugovorom ugovara se višegodišnje financiranje osnovne, razvojne i izvedbene proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.

Sadržaj programskog ugovora

Članak 3.

Programski ugovor sadrži odredbe o:

1. strateškim i posebnim ciljevima koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut mora ostvariti u sklopu ugovorenog programskog razdoblja

2. mjerljivim pokazateljima ostvarivanja ugovorenih ciljeva

3. razvojnim aktivnostima te njihovu doprinosu ostvarenju ugovorenih ciljeva

4. osnovnoj, razvojnoj i izvedbenoj proračunskoj komponenti

5. ukupnom iznosu sredstava koja se doznačuju temeljem programskog ugovora, kao i o iznosima ugovorenim za svaku godinu primjene programskog ugovora po proračunskim komponentama

6. očekivanom godišnjem ostvarivanju namjenskih i vlastitih prihoda javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta

7. uvjetima ostvarivanja prava na visinu izvedbene proračunske komponente

8. obvezi izvješćivanja i praćenja izvršenja pokazatelja provedbe programskog ugovora.

Strateški i posebni ciljevi

Članak 4.

(1) Strateški ciljevi koje javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut ostvaruje u sklopu ugovorenog programskog razdoblja su:

1. podizanje znanstvene izvrsnosti

2. jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture

3. povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja

4. jačanje društvene odgovornosti.

(2) Strateškom cilju podizanje znanstvene izvrsnosti pridonose sljedeći posebni ciljevi: povećanje sudjelovanja javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta u kompetitivnom projektnom financiranju, provođenje reorganizacije znanstvenog rada i organizacijske reforme, jačanje međunarodne znanstvene suradnje i znanstvene aktivnosti, jačanje ljudskih potencijala za znanstveni rad, jačanje ljudskih potencijala stručnih službi, unaprjeđenje istraživačke infrastrukture, doprinos otvorenoj znanosti te jačanje interdisciplinarnosti znanstvenog rada.

(3) Strateškom cilju jačanje suradnje s gospodarstvom te razvoj nacionalnog i regionalnog identiteta i kulture pridonose sljedeći posebni ciljevi: poticanje provedbe primijenjenih znanstvenih aktivnosti, uključujući projekte suradnje s gospodarstvom, unaprjeđenje institucijskog upravljanja intelektualnim vlasništvom te unaprjeđenje pružanja znanstvenih, istraživačkih ili tehnoloških usluga na slobodnom tržištu, uključujući usluge za razvoj kulture i obrazovanja.

(4) Strateškom cilju povećanje relevantnosti, kvalitete i učinkovitosti studiranja pridonose sljedeći posebni ciljevi: unaprjeđenje studija, povećanje redovitosti i završnosti studiranja, povećanje međunarodne visokoobrazovne suradnje te usmjeravanje studijskih programa prema razvoju vještina koje jačaju konkurentnost na tržištu rada.

(5) Strateškom cilju jačanje društvene odgovornosti pridonose sljedeći posebni ciljevi: rad na aktivnostima od nacionalnog značaja, jačanje kulture cjeloživotnog obrazovanja, jednakosti i ravnopravnosti, unaprjeđenje poslovanja javnog visokog učilišta, odnosno javnog znanstvenog instituta, digitalizacija poslovanja, jačanje zelene tranzicije te popularizacija znanosti i umjetnosti.

(6) Ostvarenje strateških ciljeva Ministarstvo znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) prati putem pokazatelja ishoda.

Osnovna proračunska komponenta

Članak 5.

(1) Osnovna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financiraju osnovne potrebe javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta, koje proizlaze iz obavljanja njegove djelatnosti utvrđene Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a odnose se na:

1. plaće i materijalna prava zaposlenih

2. materijalne troškove poslovanja

3. sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture

4. izdatke za obavljanje znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti

5. sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje

6. izdatke za studentski standard

7. sredstva za izdavačku djelatnost

8. sredstva za druge osnovne troškove.

(2) Sredstva za plaće i materijalna prava zaposlenih obuhvaćaju plaće za redovan rad, plaće za posebne uvjete rada, ostale rashode za zaposlene (božićnice, pomoći, regresi, jubilarne nagrade itd.), doprinose za mirovinsko osiguranje, doprinose za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinose za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti, naknade za prijevoz, naknade za rad na terenu i odvojeni život te naknade za sistematske zdravstvene preglede zaposlenika javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta zaposlenih na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(3) Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture obuhvaćaju troškove zakupnina i najamnina prostora i opreme, troškove utrošene energije, materijala i sirovina poslovanja te materijala i dijelova za tekuće i investicijsko održavanje, uredskog materijala, sitnog inventara i ostalih materijalnih rashoda, službenih putovanja za potrebe upravljanja, troškove naknada članova tijela javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta koja su propisana Zakonom o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, koji nisu u radnom odnosu s navedenim javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom, troškove premija osiguranja, troškove poštanskih, telekomunikacijskih i usluga prijevoza, računalnih usluga, usluga tekućeg i investicijskog održavanja, komunalnih usluga, bankarskih usluga i usluga platnog prometa. Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture odnose se isključivo na financiranje ili sufinanciranje troškova osnovne nastavne, znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti. Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture uključuju trošak studiranja za studente državljane Republike Hrvatske, odnosno državljane druge države članice Europske unije koji su upisani na sveučilišni ili stručni prijediplomski ili diplomski studij odnosno sveučilišni integrirani studij na javnom visokom učilištu u redovitom statusu i koji su po prvi puta upisani u prvu godinu studija ili su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili najmanje 55 ECTS bodova ili kojima je utvrđen invaliditet najmanje 60%, a u prethodnoj akademskoj godini ostvarili su najmanje 30 ECTS bodova. Materijalni troškovi poslovanja i sredstva za tekuće i investicijsko održavanje nastavne infrastrukture ne uključuju trošak studija za studente koji studiraju na studijima koji se izvode na stranom jeziku niti za studente koji već imaju stečenu kvalifikaciju na istoj razini visokog obrazovanja.

(4) Izdatci za obavljanje znanstvene, odnosno umjetničke i stručne djelatnosti obuhvaćaju troškove sufinanciranja obavljanja osnovne znanstvene, odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika i suradnika, troškove sufinanciranja materijala i sirovina nužnih za obavljanje osnovne znanstvene, odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika i suradnika te troškove sufinanciranja službenih putovanja s ciljem obavljanja osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(5) Sredstva za znanstveno i stručno osposobljavanje i usavršavanje obuhvaćaju troškove sufinanciranja znanstvenog odnosno stručnog osposobljavanja i usavršavanja nastavnika, znanstvenika i suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna Republike Hrvatske s ciljem obavljanja osnovne znanstvene odnosno umjetničke i stručne djelatnosti, troškove sufinanciranja doktorskog studija suradnika zaposlenih na teret državnog proračuna Republike Hrvatske izvan javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta na kojemu je zaposlen te troškove sufinanciranja stručnog usavršavanja zaposlenika stručnih službi zaposlenih na teret državnog proračuna Republike Hrvatske.

(6) Izdatci za studentski standard obuhvaćaju troškove sufinanciranja rada studentskih udruga.

(7) Sredstva za izdavačku djelatnost obuhvaćaju troškove sufinanciranja grafičke pripreme, tiska, recenziranja, lektoriranja i uređivanja znanstvene i stručne periodike koju javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut redovito izdaje.

(8) Sredstva za druge osnovne troškove obuhvaćaju kamate za primljene kredite i zajmove od kreditnih i ostalih financijskih institucija izvan javnog sektora te druge troškove nužne za obavljanje osnovne djelatnosti javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

Razvojna proračunska komponenta

Članak 6.

(1) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje posebnih ciljeva, a odnose se na sljedeće razvojne aktivnosti:

1. modernizaciju studijskih programa

2. razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda

3. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa

4. razvoj programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na jačanje različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti

5. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta

6. izgradnju nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture

7. razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj

8. provedbu projekata od interesa za Republiku Hrvatsku

9. organizacijsku i funkcionalnu integraciju javnih visokih učilišta

10. preustroj javnih znanstvenih instituta

11. upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizaciju rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa

12. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(2) Modernizacija studijskih programa podrazumijeva usklađivanje studijskih programa s potrebama tržišta rada i Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, uvođenje suvremenih metoda i tehnologija poučavanja u nastavi, uvođenje digitalnih alata za provjeru znanja, vještina i kompetencija studenata, osnivanje studentskih poduzetničkih centara za razvoj poduzetničkih ideja te jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima.

(3) Razvoj usluga za potporu studentima i unaprjeđivanje studentskog standarda podrazumijeva sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata studentskog smještaja i prehrane, unaprjeđenje pružanja usluga studentima, osnivanje studentskih inkubatora, osnivanje centara za karijere i profesionalnu orijentaciju te savjetovališta za studente.

(4) Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa podrazumijeva organiziranje međunarodnih konferencija za diseminaciju znanstvenih spoznaja ili međunarodnih izložbi umjetničkih ostvarenja u Hrvatskoj te prezentiranje rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa u inozemstvu.

(5) Razvoj programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici, s posebnim naglaskom na uvažavanje različitosti, jačanje pravičnosti i socijalne uključivosti u visokom obrazovanju i znanosti podrazumijeva pokretanje programa cjeloživotnog obrazovanja usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, provedbu radionica ili predavanja na temu jačanja različitosti, promicanja pravičnosti i socijalne uključivosti te izradu elaborata i studija od interesa za Republiku Hrvatsku koje se odnose na uvažavanje različitosti, jačanje pravičnosti i socijalne uključivosti.

(6) Poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta podrazumijeva sufinanciranje odlazne i dolazne međunarodne mobilnosti nastavnika ili suradnika koja uključuje održavanje nastave na inozemnom visokom učilištu, pokretanje združenih studija koji se izvode u suradnji s inozemnim visokim učilištem te uključivanje visokog učilišta u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.

(7) Izgradnja nove i okrupnjavanje postojeće nastavne, znanstvene i umjetničke infrastrukture podrazumijeva sufinanciranje izgradnje, rekonstrukcije, adaptacije i opremanja objekata namijenjenih obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti, sufinanciranje nabave opreme namijenjene obavljanju nastavne, znanstvene i umjetničke djelatnosti te sufinanciranje učinkovitog upravljanja energetskim resursima, učinkovitog gospodarenja otpadom, podizanja razine energetske učinkovitosti zgrada, uvođenja energetski učinkovitog sustava grijanja i hlađenja odnosno prelaska na obnovljive izvore energije kako bi se smanjili financijski izdatci za energente i doprinijelo očuvanju okoliša.

(8) Razvoj programa od posebnog utjecaja na gospodarstvo i društveni razvoj podrazumijeva provedbu primijenjenog istraživanja koje obuhvaća industrijsko istraživanje i eksperimentalni razvoj s ciljem stjecanja novih znanja i vještina namijenjenih razvoju novih proizvoda, procesa ili usluga, odnosno postizanju znatnog poboljšanja postojećih proizvoda, procesa ili usluga, a može obuhvaćati i izradu prototipova, demonstracijske aktivnosti, pilot-projekte te ispitivanje i provjeru novih ili poboljšanih proizvoda, procesa ili usluga u okruženju koje odražava operativne uvjete.

(9) Provedba projekata od interesa za Republiku Hrvatsku podrazumijeva formaliziranu suradnju stručnjaka zaposlenih na javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu u projektima od javnog interesa iz nadležnosti državnog ili javnog tijela, po potrebi i na zahtjev navedenih tijela, koji se provodi u okviru redovnog rada javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(10) Organizacijska i funkcionalna integracija javnih visokih učilišta podrazumijeva organizacijske reforme s ciljem pravne integracije javnih visokih učilišta koja djeluju u istom području ili polju, s ciljem pravne integracije javnih fakulteta ili javnih umjetničkih akademija javnom sveučilištu, s ciljem funkcionalne integracije usmjerene na objedinjavanje stručnih službi, nastavne, znanstvene i umjetničke opreme, objedinjavanje i smanjenje broja studija te s ciljem uvođenja digitalnih oblika poslovanja ili smanjenja administrativnih troškova poslovanja unutar javnog sveučilišta, javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije.

(11) Preustroj javnih znanstvenih instituta podrazumijeva organizacijske reforme s ciljem pravne integracije javnih znanstvenih instituta koji djeluju u istom području ili polju, s ciljem funkcionalne integracije usmjerene na objedinjavanje stručnih službi i znanstvene opreme te s ciljem uvođenja digitalnih oblika poslovanja ili smanjenja administrativnih troškova poslovanja javnog znanstvenog instituta.

(12) Upravljanje intelektualnim vlasništvom i komercijalizacija rezultata istraživanja, znanstvenih projekata i programa podrazumijeva sufinanciranje patentnih prijava i drugih oblika intelektualnog vlasništva podnesenih na osnovi rezultata znanstvenih projekata te sufinanciranje prijenosa rezultata istraživanja s ciljem njihova daljnjeg razvoja ili korištenja u razvoju i komercijalizaciji novih proizvoda ili usluga.

(13) Razvojna proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta treba doprinijeti ostvarenju strateških i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. ove Uredbe.

Izvedbena proračunska komponenta

Članak 7.

(1) Izvedbena proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta obuhvaća sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske kojima se financira ostvarivanje posebnih ciljeva, a odnose se na sljedeće izvedbene aktivnosti:

1. modernizaciju studijskih programa

2. unaprjeđivanje studentskog standarda

3. prijave i realizacije kompetitivnih projekata

4. internacionalizaciju rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa

5. izdavačku djelatnost

6. održavanje znanstvenih i stručnih skupova

7. provođenje programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici

8. poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta

9. jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika

10. popularizaciju znanosti i umjetnosti

11. ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(2) Modernizacija studijskih programa podrazumijeva učenje studenata temeljem rada na projektu, učenje studenata aktivnim sudjelovanjem u pisanju znanstvenih i stručnih radova, stjecanje praktičnih kompetencija studenata pohađanjem stručne prakse kod gospodarskih i javnih subjekata u opterećenju najmanje 5 ECTS, stjecanje praktičnih kompetencija studenata pisanjem i provedbom zajedničkih projekata s nastavnicima, stjecanje praktičnih kompetencija studenata sudjelovanjem na nacionalnim i međunarodnim natjecanjima u području studija, optimizacijom broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika s normom opterećenja u nastavi na svim prijediplomskim i diplomskim studijima na javnom visokom učilištu, jačanje nastavničkih kompetencija sudjelovanjem u akreditiranim obrazovnim programima, usklađivanje upisnih kvota na studije s potrebama tržišta rada odnosno preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, izvođenje studijskih programa i na stranom jeziku u svrhu internacionalizacije visokog obrazovanja, poticanje upisa studenata na studije iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih znanosti te biomedicine i zdravstva, usklađivanje studijskih programa na javnom visokom učilištu s potrebama tržišta rada i standardom kvalifikacije upisanim u Registar Hrvatskog kvalifikacijskog okvira te povećanje prolaznosti studenata temeljem unaprjeđenja kvalitete poučavanja, ocjenjivanja i vrednovanja.

(3) Unaprjeđivanje studentskog standarda podrazumijeva dodjeljivanje stipendija studentima prijediplomskih i diplomskih studija financiranih iz vlastitih izvora javnog visokog učilišta.

(4) Prijave i realizacije kompetitivnih projekata podrazumijevaju financiranje prijave kompetitivnog projekta ugovorenog za financiranje ili pozitivno ocjenjene prijave kompetitivnog projekta koji je predložen za financiranje, a nije financiran radi nedostatnih sredstava.

(5) Internacionalizacija rezultata znanstvenih i umjetničkih projekata i programa podrazumijeva uspješnu realizaciju međunarodnoga znanstvenog ili umjetničkog projekta čiji je nositelj javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut te otvoreni pristup i objavu znanstvenih radova s međunarodnim autorstvom ili koautorstvom nastavnika, znanstvenika ili suradnika u znanstvenim časopisima rangiranim u indeksnim bazama SCOPUS i WoS, A1 časopisima te međunarodno recenziranim zbornicima.

(6) Izdavačka djelatnost podrazumijeva sufinanciranje autorskog honorara, grafičke pripreme, tiska, recenziranja, lektoriranja i uređivanja udžbenika, znanstvenih monografija i zbornika radova.

(7) Održavanje znanstvenih i stručnih skupova podrazumijeva organizaciju i realizaciju znanstvenog ili stručnog skupa na kojemu se iznose najnovije znanstvene i stručne spoznaje u području ili polju.

(8) Provođenje programa kojima se jača društveni angažman javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u zajednici podrazumijeva pružanje usluga gospodarskim i javnim subjektima u razvoju obrazovanja i kulture, izvođenje programa cjeloživotnoga obrazovanja usklađenih s Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom te provedbu radionica ili predavanja na temu promicanja različitosti, pravičnosti i socijalne uključivosti.

(9) Poticanje međunarodne mobilnosti i međunarodne međuinstitucionalne suradnje s posebnom podrškom uključivanju u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta podrazumijeva istraživački boravak nastavnika, znanstvenika ili suradnika na inozemnom visokom učilištu ili znanstvenom institutu u trajanju najmanje mjesec dana, odlaznu i dolaznu međunarodnu mobilnost studenata u trajanju najmanje jedan semestar, izvođenje združenih studija koji se izvode u suradnji s inozemnim visokim učilištem te uključenost javnog visokog učilišta u mreže sveučilišta u sklopu inicijative europskih sveučilišta.

(10) Jačanje konkurentnosti mladih znanstvenika podrazumijeva stjecanje poslijediplomske kvalifikacije ili poslijedoktorsko usavršavanje na visokom učilištu odnosno znanstvenom institutu na kojemu nije zaposlen, smanjenje administrativnih i drugih prepreka za napredovanje i obrazovanje mladih znanstvenika te samostalno vođenje kompetitivnog znanstvenog projekta od nastavnika, znanstvenika ili suradnika u ranoj fazi karijere.

(11) Popularizacija znanosti i umjetnosti podrazumijeva održavanje dana otvorenih vrata, prezentacije znanstvenih projekata i novih znanstvenih postignuća, umjetničkih izložbi te druga događanja namijenjena mladima s ciljem popularizacije znanosti i umjetnosti.

(12) Ostvarivanje drugih ciljeva u skladu s nacionalnim strateškim smjernicama i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta podrazumijeva financiranje institucionalnih projekata za strateški ciljana istraživanja, kreiranje politika fleksibilne organizacije rada te poticanje zapošljavanja nastavnika, znanstvenika ili suradnika pružatelja skrbi.

(13) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut može predložiti i vlastite institucijske ciljeve. Vlastiti institucijski ciljevi javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta moraju biti usklađeni s nacionalnim strateškim ciljevima i strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta. Vlastiti institucijski ciljevi čine sastavni dio izvedbene proračunske komponente.

(14) Izvedbena proračunska komponenta javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta treba doprinijeti ostvarenju strateških i posebnih ciljeva utvrđenih u članku 4. ove Uredbe.

Pokretanje postupka pregovaranja o programskom ugovoru

Članak 8.

(1) Ministarstvo poziva javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut na sklapanje programskog ugovora.

(2) Uz poziv na sklapanje programskog ugovora Ministarstvo javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu podnosi osnovnu proračunsku komponentu u godišnjem iznosu koji će se financirati u razdoblju važenja programskog ugovora. Iznos osnovne proračunske komponente javnog sveučilišta, pored iznosa objedinjene osnovne proračunske komponente rektorata, sastavnica i drugih ustrojstvenih jedinica javnoga sveučilišta, sadrži i izdvojeni iznos osnovne proračunske komponente za svaki javni fakultet i javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti unutar tog sveučilišta.

(3) Uz poziv na sklapanje programskog ugovora Ministarstvo javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu podnosi nacrt programskog ugovora bez razvojne i izvedbene proračunske komponente te popis pokazatelja ishoda kojima se prati ostvarenje strateških ciljeva.

(4) Iznos osnovne proračunske komponente javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta utvrđuje se temeljem povijesnih podataka o broju zaposlenih nastavnika, znanstvenika i suradnika, temeljem prijedloga razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te troškova iz članka 5. stavka 1. ove Uredbe koji se financiraju sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske u godini koja prethodi početku pregovora o sklapanju programskog ugovora.

(5) Poziv za sklapanje programskog ugovora sadrži rok za dostavu prijedloga razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora.

Prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora

Članak 9.

(1) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut izrađuje prijedlog razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora te ga, uz strategiju razvoja, analizu sadašnjih i budućih snaga, slabosti, prilika i prijetnji javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te iskaz očekivanih godišnjih namjenskih i vlastitih prihoda za razdoblje iduće četiri godine dostavlja Ministarstvu, kao temelj za pregovore za sklapanje programskog ugovora.

(2) Razvojna i izvedbena proračunska komponenta programskog ugovora sastoji se od naznake strateškog cilja, naznake posebnog cilja, naznake i opisa razvojne odnosno izvedbene aktivnosti koja se planira ostvariti, te mjerljivih pokazatelja ostvarivanja pojedinog cilja.

(3) Za svaku predloženu razvojnu i izvedbenu aktivnost javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut mora obrazložiti svrhu aktivnosti te njezinu usklađenost sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(4) Opis aktivnosti sadrži naznaku radnji čija provedba izravno vodi ostvarenju posebnog cilja, rokove izvršavanja aktivnosti, financijski iznos ostvarivanja aktivnosti te iznos sufinanciranja ostvarivanja aktivnosti namjenskim ili vlastitim sredstvima, ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut namjerava sufinancirati ostvarivanje aktivnosti. Svaka aktivnost mora biti povezana s procjenom financijskog iznosa koji će se financirati iz programskog ugovora.

(5) Mjerljivi pokazatelj ostvarivanja cilja sadrži naznaku pokazatelja, početnu i ciljanu vrijednost pokazatelja te vrijednost na ključnoj točki ostvarenja. Ključna točka ostvarenja postavlja se u skladu s očekivanim postignućima na polovici razdoblja, tj. nakon dvije godine provedbe programskog ugovora.

(6) Javno visoko učilište obvezno je predložiti najmanje jednu aktivnost utvrđenu člankom 6. stavkom 2. ove Uredbe, odnosno člankom 7. stavkom 2. ove Uredbe.

Utvrđivanje razvojne i izvedbene proračunske komponente programskog ugovora

Članak 10.

(1) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut utvrđuje u pregovaračkom postupku s Ministarstvom razvojnu i izvedbenu proračunsku komponentu.

(2) Razvojnom proračunskom komponentom ugovara se financiranje ostvarivanja razvojnih aktivnosti utvrđenih u članku 6. ove Uredbe, u skladu sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(3) Izvedbenom proračunskom komponentom ugovara se financiranje ostvarivanja izvedbenih aktivnosti utvrđenih u članku 7. ove Uredbe, u skladu sa strategijom razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(4) Udio razvojne proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 20 % iznosa osnovne proračunske komponente iz članka 8. stavka 4. ove Uredbe. Udio izvedbene proračunske komponente u financijskom planu javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta ne može biti veći od 10 % iznosa osnovne proračunske komponente iz članka 8. stavka 4. ove Uredbe.

(5) Razvojnom i izvedbenom proračunskom komponentom ne mogu se financirati aktivnosti čije je provođenje financirano sredstvima iz drugih javnih izvora.

Izrada prijedloga programskog ugovora javnog sveučilišta

Članak 11.

(1) Prijedlog programskog ugovora javnog sveučilišta u čijem sastavu djeluju javni fakulteti i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti čine prijedlozi programskih ugovora svakog pojedinog javnog fakulteta i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti te prijedlog programskog ugovora objedinjeno za rektorat, sastavnice i druge ustrojstvene jedinice javnog sveučilišta bez pravne osobnosti.

(2) Prijedlog dijela programskog ugovora javnog sveučilišta koji se odnosi na svaki javni fakultet i javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti izrađuje dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, a usvaja fakultetsko odnosno akademijsko vijeće javnog fakulteta i javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti.

(3) Prijedlog programskog ugovora javnog sveučilišta objedinjuje rektor u suradnji s dekanima javnih fakulteta i javnih umjetničkih akademija s pravnom osobnosti, a usvaja senat javnog sveučilišta.

Vrednovanje prijedloga i pregovaranje

Članak 12.

(1) Ministarstvo vrednuje svaku predloženu razvojnu i izvedbenu aktivnost te mjerljive pokazatelje ostvarivanja cilja. Pritom vrednuje relevantnost, ostvarivost i ambicioznost svake pojedine predložene razvojne i izvedbene aktivnosti i mjerljivog pokazatelja ostvarivanja cilja u odnosu na postojeće kapacitete i rezultate javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta.

(2) Ministarstvo vodi računa da se programskim ugovorom u prvom redu ugovori ostvarivanje razvojnih aktivnosti određenih člankom 6. stavcima 2., 5., 10. i 11. ove Uredbe te ostvarivanje izvedbenih aktivnosti određenih člankom 7. stavcima 2. i 8. ove Uredbe.

(3) U pregovaračkom postupku Ministarstvo je ovlašteno zatražiti dodatno objašnjenje doprinosa pojedinog posebnog cilja, razvojne odnosno izvedbene aktivnosti ili mjerljivog pokazatelja strategiji razvoja javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta te izračuna financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti. Izračun financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti može se dokazati troškovnikom, ponudama ili istraživanjem tržišta.

(4) U pregovaračkom postupku Ministarstvo je ovlašteno predložiti ugovaranje novog posebnog cilja, razvojne odnosno izvedbene aktivnosti i mjerljivog pokazatelja, brisanje predloženog posebnog cilja, razvojne odnosno izvedbene aktivnosti i mjerljivog pokazatelja ili izmjenu predloženog posebnog cilja, razvojne odnosno izvedbene aktivnosti, mjerljivog pokazatelja ili financijskog iznosa ostvarivanja aktivnosti. O predloženom ugovaranju, brisanju ili izmjeni razvojne odnosno izvedbene aktivnosti ili mjerljivog pokazatelja javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut obvezan se očitovati u roku 15 dana.

(5) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut odbije prijedloge Ministarstva iz stavka 4. ovoga članka, čelnik javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta u pregovaračkom postupku s Ministarstvom utvrđuje razvojne odnosno izvedbene aktivnosti, mjerljive pokazatelje i financijske iznose.

(6) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut i Ministarstvo u roku 15 dana ne usuglase posebne ciljeve, razvojne odnosno izvedbene aktivnosti, mjerljive pokazatelje i financijske iznose ili se javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut propusti očitovati o prijedlogu Ministarstva iz stavka 4. ovoga članka, navedeni posebni cilj, razvojna odnosno izvedbena aktivnost s mjerljivim pokazateljima izuzima se iz financiranja programskim ugovorom.

(7) Ako u pregovaračkom postupku javno sveučilište odustane od razvojne ili izvedbene proračunske komponente ili dijela ove komponente prijedloga dijela programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti, Ministarstvo može pozvati javni fakultet odnosno javnu umjetničku akademiju s pravnom osobnosti na sklapanje programskog ugovora te izuzeti dio prijedloga programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti iz prijedloga programskog ugovora javnoga sveučilišta.

(8) Ako Ministarstvo prekine pregovarački postupak iz opravdanih razloga, smatrat će se da pregovarački postupak nije pokrenut. Ministarstvo može prekinuti pregovarački postupak slanjem pisane obavijesti o prekidu pregovora javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu.

Sklapanje programskog ugovora

Članak 13.

(1) Prijedlog programskog ugovora usvaja javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut u roku 15 dana od usuglašavanja sadržaja programskog ugovora u pregovaračkom postupku.

(2) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut usvoji prijedlog programskog ugovora, ministar nadležan za visoko obrazovanje i znanstvenu djelatnost i čelnik javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta sklapaju programski ugovor. U ime javnog sveučilišta programski ugovor sklapa rektor javnog sveučilišta, u ime javnog veleučilišta dekan javnog veleučilišta, a u ime javnog znanstvenog instituta ravnatelj javnog znanstvenog instituta.

(3) Programski ugovor sklapa se najkasnije 30. rujna te stupa na snagu 1. listopada za predstojeću akademsku godinu za javna visoka učilišta odnosno 1. siječnja za predstojeću kalendarsku godinu za javne znanstvene institute.

(4) Ako se s javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom s kojim su započeti pregovori o sklapanju programskog ugovora ne sklopi programski ugovor u roku iz stavka 3. ovoga članka, u sljedećoj proračunskoj godini doznačit će mu se 97 % osnovne proračunske komponente koja je ponuđena u pregovaračkom postupku. Pregovori o programskom ugovoru nastavit će se i u godini privremenog financiranja radi njegova sklapanja. Ako se niti te godine programski ugovor ne sklopi u roku iz stavka 3. ovoga članka, pregovori o sklapanju programskog ugovora nastavit će se iduće godine, a sredstva doznačena javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu umanjivat će se za 3% svake iduće godine sve do sklapanja programskog ugovora.

Financiranje temeljem programskog ugovora

Članak 14.

(1) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske za osnovnu, razvojnu i izvedbenu komponentu doznačuju se u mjesečnim obrocima javnom visokom učilištu odnosno javnom znanstvenom institutu na temelju sklopljenog programskog ugovora. Prvi mjesečni obrok isplaćuje se najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu programskog ugovora u skladu s člankom 13. stavkom 3. ove Uredbe.

(2) Sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske koja se odnose na dio programskog ugovora javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti isplaćuju se izravno na račun javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije s pravnom osobnosti.

(3) Tijekom provedbe programskog ugovora osnovna proračunska komponenta korigira se troškovima školarina koje se iz državnog proračuna Republike Hrvatske u cijelosti subvencioniraju za studente naznačene u članku 5. stavku 3. ove Uredbe.

Praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora

Članak 15.

(1) Praćenje i vrednovanje provedbe programskog ugovora provodi Ministarstvo, u suradnji s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje.

(2) Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut u roku 30 dana od proteka dvije godine provedbe programskog ugovora te u roku 30 dana od proteka roka važenja programskog ugovora Ministarstvu dostavlja izvješće o ostvarenju ciljeva, razvojnih i izvedbenih aktivnosti i mjerljivih pokazatelja iz programskog ugovora.

(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka sadrži:

1. prikaz ugovorenih i ostvarenih ciljeva, razvojnih i izvedbenih aktivnosti i mjerljivih pokazatelja

2. objašnjenje neostvarenih aktivnosti i mjerljivih pokazatelja te rokove u kojima se neostvarene aktivnosti i mjerljivi pokazatelji planiraju ostvariti

3. financijsko izvješće po proračunskim komponentama s prikazom utrošenih sredstava i dinamike trošenja ugovorenih sredstava

4. pokazatelje ishoda iz priloga programskog ugovora.

(4) Ministarstvo u roku 15 dana od dostave izvješća iz stavka 2. ovoga članka obavlja administrativnu provjeru izvješća. U slučaju nepotpunosti ili neurednosti izvješća Ministarstvo će od javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta zatražiti dopunu ili prilagodbu izvješća. Javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut obvezan je dopuniti ili prilagoditi izvješće u roku 15 dana.

(5) Ministarstvo dostavlja izvješće iz stavka 2. ovoga članka Agenciji za znanost i visoko obrazovanje na vrednovanje provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora. Agencija za znanost i visoko obrazovanje imenuje stručno povjerenstvo za vrednovanje provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora.

(6) Pri vrednovanju provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora ocjenjuje se ostvarivanje aktivnosti i mjerljivih pokazatelja. Agencija za znanost i visoko obrazovanje u roku 60 dana dostavlja Ministarstvu ocjenu provedbe programskog ugovora ili dijela programskog ugovora.

Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja

Članak 16.

(1) Po proteku dvije godine važenja programskog ugovora ocjenjuje se napredak u provedbi aktivnosti i ostvarivanju svakog pojedinog mjerljivog pokazatelja ugovorenog programskim ugovorom na ključnoj točki ostvarenja.

(2) Ako Ministarstvo utvrdi kako se aktivnost koja vodi ostvarivanju mjerljivih pokazatelja ne provodi u skladu s rokovima određenim u programskom ugovoru te procjeni kako se ta aktivnost neće provesti u razdoblju važenja programskog ugovora, javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut može predložiti sklapanje dodatka programskom ugovoru kojim će se utvrditi zamjenska aktivnost i mjerljivi pokazatelj te isti ili umanjeni iznos financiranja ostvarivanja razvojne odnosno izvedbene aktivnosti.

(3) Ako javno visoko učilište odnosno javni znanstveni institut ne predloži sklapanje dodatka programskom ugovoru iz stavka 2. ovoga članka, ugovoreni iznos programskog ugovora umanjuje se za iznos financiranja razvojne odnosno izvedbene aktivnosti, u cijelosti ili razmjerno ostvarenju pojedinog mjerljivog pokazatelja.

(4) Ako Ministarstvo utvrdi kako javno visoko učilište ili javni znanstveni institut teško krši odredbe programskog ugovora ovlašteno je jednostrano raskinuti programski ugovor.

Vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku razdoblja važenja

Članak 17.

(1) Po proteku razdoblja važenja programskog ugovora ocjenjuje se ostvarenost svakog pojedinog mjerljivog pokazatelja ugovorenog programskim ugovorom.

(2) Ako Ministarstvo utvrdi kako se neki od ugovorenih mjerljivih pokazatelja nije ostvario, zatražit će povrat iznosa financiranja toga mjerljivog pokazatelja utvrđenog programskim ugovorom, u cijelosti ili razmjerno ostvarenju mjerljivog pokazatelja.

(3) Ostvareni ciljevi, razvojne i izvedbene aktivnosti te postignuti mjerljivi pokazatelji ostvarenih ciljeva uzimaju se u obzir pri sklapanju narednog programskog ugovora.

Izmjena i dopuna programskog ugovora

Članak 18.

Programski ugovor može se izmijeniti odnosno dopuniti u opravdanim slučajevima sklapanjem dodatka programskom ugovoru u skladu sa zakonom kojim se uređuje visoko obrazovanje i znanost.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 19.

(1) Do isteka važeće strategije javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta, strategija javnog visokog učilišta odnosno javnog znanstvenog instituta primjenjuje se kao strategija razvoja iz ove Uredbe.

(2) Iznimno od članka 13. stavka 3. ove Uredbe, programski ugovor koji se potpiše s javnim visokim učilištem odnosno javnim znanstvenim institutom do 31. prosinca 2023. stupa na snagu danom potpisa.

Stupanje na snagu

Članak 20.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/23-03/38 Urbroj: 50301-04/25-23-6 Zagreb, 13. srpnja 2023.

Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.