Objavljeno u NN 11/11 od 26.01.2011.:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju članka 12. stavka 1. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 41/07) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

NAPUTAK O NAČINU PROVOĐENJA MJERA KONTROLE ZDRAVLJA ŽIVOTINJA PROPISANIH NAREDBOM O MJERAMA ZAŠTITE ŽIVOTINJA OD ZARAZNIH I NAMETNIČKIH BOLESTI I NJIHOVOM FINANCIRANJU U 2011. GODINI

Članak 1.

Ovim se Naputkom propisuje način provođenja mjera kontrole zdravlja životinja propisanih Naredbom o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju u 2011. godini (»Narodne novine«, broj 1/11) (u daljnjem tekstu: Naredba).

Članak 2.

Način provođenja propisanih mjera kontrole zdravlja životinja iz članka 1. ovoga Naputka određen je u dodacima I, II i III ovoga Naputka koji su njegov sastavni dio.

Članak 3.

Ovaj Naputak stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 322-02/11-01/6

Urbroj: 525-06-1-0547/11-1

Zagreb, 17. siječnja 2011.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
Petar Čobanković, v. r.

DODATAK I

1. BEDRENICA I ŠUŠTAVAC

Bedrenični distrikti navedeni su u Dodatku III ovoga Naputka.

2. BJESNOĆA

Cijepljenje pasa protiv bjesnoće

Cijepljenje pasa protiv bjesnoće mogu provoditi:

– Ovlaštene veterinarske organizacije,

– Veterinarske prakse, veterinarske organizacije i veterinarske službe koje posjeduju rješenje Uprave za veterinarstvo o dodjeli pojedinih poslova javnih ovlasti – cijepljenje pasa protiv bjesnoće.

Cijepljenje pasa protiv bjesnoće mora se provoditi u ambulanti ili kućnoj posjeti, u skladu s rješenjem Uprave za veterinarstvo o udovoljavanju propisanim uvjetima, dodijeljenim ovlastima i Zakonom o veterinarstvu. Preporuča se cijepljenje i označavanje pasa, mačaka i pitomih vretica u ambulantama.

Cijepljenje pasa obavlja doktor veterinarske medicine (u daljnjem tekstu: veterinar). Prije cijepljenja mora se provesti opći klinički pregled psa i očitati mikročip, odnosno propisanu oznaku.

Svi označeni psi moraju biti upisani u upisnik pasa, a posjednik mora posjedovati ispravu o upisu i cijepljenju psa protiv bjesnoće.

Psi, mačke i pitome vretice koji se u pratnji vlasnika stavljaju u međunarodni promet, moraju imati putovnicu za kućne ljubimce koju izdaju veterinarske organizacije i ambulante veterinarske prakse kod kojih se kućni ljubimac nalazi u evidenciji, te biti mikročipirani.

Prilikom prvog cijepljenja i označavanja psa, vlasniku mora biti izdana putovnica za kućne ljubimce. Podaci u putovnici za kućne ljubimce moraju biti čitljivo ispisani plavom kemijskom olovkom, a otisak pečata i faksimila mora biti jasan.

Cijena putovnice za kućne ljubimce nije uključena u cijenu cijepljenja psa.

Ovlaštene veterinarske organizacije mogu cijepiti pse u skladu s dodijeljenim ovlastima i Pravilnikom o uvjetima pod kojima posjednici životinja imaju pravo odabrati ovlaštenu veterinarsku organizaciju (»Narodne novine«, br. 181/03 i 145/08).

Veterinarske prakse, službe i veterinarske organizacije koje posjeduju rješenje Uprave za veterinarstvo o dodjeli pojedinih poslova javnih ovlasti – cijepljenje pasa protiv bjesnoće, mogu cijepiti samo one pse koji se vode u Upisniku pasa pod njihovom evidencijom i pse koji se prvi put cijepe protiv bjesnoće. Ukoliko vlasnik želi cijepiti psa u ambulanti veterinarske prakse ili u veterinarskoj organizaciji u čijoj evidenciji Upisnika pasa se isti ne vodi, dužan je prije cijepljenja ishodovati potvrdu o odjavi psa iz Upisnika pasa. Nije dozvoljeno cijepljenje psa koji se vodi u evidenciji druge veterinarske organizacije/prakse, bez potvrde o odjavi psa iz evidencije (u skladu s procedurom objavljenom na web-stranici http://vcp.mps.hr).

Ovlaštene veterinarske organizacije i ambulante veterinarske prakse koje obavljaju cijepljenje pasa protiv bjesnoće, dužne su do 10. u tekućem mjesecu za prethodni mjesec upisati podatke o cijepljenim psima u Upisnik pasa.

Prilikom cijepljenja psa protiv bjesnoće mora se provesti dehelmintizacija u skladu s dijelom IV, točka 34, stavak 1. Naredbe. Provedba dehelmintizacije uključena je u cijenu cijepljenja protiv bjesnoće.

Veterinar je dužan upozoriti posjednika psa o obveznom neškodljivom uklanjanju izmeta tijekom 48 sati nakon dehelmintizacije.

3. NEWCASTLESKA BOLEST

U skladu s dijelom 2. točkom 3. stavkom 6. Naredbe, kontrola imunosti provodit će se prema nalogu i uputi ravnateljice Uprave za veterinarstvo. U uputi će biti navedena gospodarstva na kojima se treba provesti kontrola imunosti, broj uzoraka i ovlaštena veterinarska organizacija koja će provesti kontrolu imunosti. Prije provedbe kontrole imunosti potrebno je provjeriti datum cijepljenja te kontrolu imunosti provesti po isteku od 3 do 4 tjedna nakon provedenog cijepljenja.

4. ARTERITIS KONJA

Uzorkovanje

Uzorak krvi uzima se u serumske epruvete i šalje na serološku pretragu, uz popratni Obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje, na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Heinzelova 55, Zagreb.

Tumačenje rezultata pretrage

Životinja se smatra serološki pozitivnom na arteritis konja ukoliko se laboratorijskom pretragom metodom virus neutralizacijskog testa utvrdi titar neutralizacijskih protutijela ≥ 1:4.

U slučaju seropozitivnog nalaza postupa se sukladno Pravilniku o mjerama kontrole arteritisa konja (»Narodne novine«, broj 62/09).

U slučaju nemogućnosti uzimanja ejakulata pastuha pozitivnih na arteritis konja, metodom virus neutralizacijskog testa, nadležna ovlaštena veterinarska organizacija mora pismenim putem izvijestiti Upravu za veterinarstvo o razlozima nemogućnosti ispunjavanja obveza preuzetih Ugovorom o povjeravanju poslova.

5. ENCEFALITIS ZAPADNOG NILA (EZN)

Od očekivanog broja uzoraka krvi konja s područja Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Istarske, Zadarske i Zagrebačke županije koji će biti dostavljeni u Laboratorij za infekcioznu anemiju kopitara Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u svrhu pretrage na infekcioznu anemiju kopitara, ukupno 1641 uzorak mora biti serološki pretražen i na EZN. Navedeni broj uzoraka omogućit će otkrivanje
1% prevalencije protutijela za EZN, uz 95% razinu povjerenja.

Uprava za veterinarstvo dostavit će Laboratoriju za infekcioznu anemiju kopitara Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu informaciju o načinu odabira uzorka dostavljenog na pretragu za IAK kojeg treba pretražiti i na EZN.

Ovlašteni veterinar dužan je prijaviti sumnju na EZN u slučaju nalaza kliničkih znakova, i to:

– nekoordiniranost/slabost,

– mršavost (gubitak apetita),

– žmirenje i učestalo treptanje,

– hodanje u krug,

– pognuta glava,

– trzanje glavom,

– preosjetljivost na dodir,

– nekontrolirano žvakanje,

– promjene u ponašanju,

– depresija i pospanost,

– potpuna paraliza,

– drugo (navesti).

Ovlašteni veterinar mora osim podataka koji se traže sukladno Pravilniku o načinu prijave bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 31/09), u prijavi sumnje na EZN navesti i:

1. Jesu li konji cijepljeni protiv EZN? DA/NE

2. Ukoliko DA, navesti datum cijepljenja.

3. Da li su konji transportirani izvan područja županije tijekom posljednja tri mjeseca? DA/NE

4. Ukoliko DA, navesti mjesto i vrijeme odlaska i dolaska?

5. Da li su konji transportirani izvan područja države ? DA/NE

6. Ukoliko DA, navesti državu, mjesto i vrijeme odlaska i dolaska?

6. BRUCELOZA GOVEDA

Sva goveda starija od 12 mjeseci koja se stavljaju u promet, osim upućivanja na klanje preko sabirnog centra ili izravno, moraju biti pretražena na brucelozu goveda. Nalaz službenog laboratorija ne smije biti stariji od 30 dana.

PRETRAŽIVANJE GOVEDA U SVRHU POTVRĐIVANJA STATUSA STADA GOVEDA SLUŽBENO SLOBODNOG OD BRUCELOZE

»Stada mliječnih goveda s više od 10 krava« – za potrebe pretraživanja u svrhu potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od bruceloze, ova definicija podrazumijeva sva gospodarstva na kojima se u trenutku provedbe prvog pretraživanja uzoraka mlijeka nalazi više od 10 krava. Ukoliko je stado uključeno u navedeno pretraživanje, isto se nastavlja do dobivanja statusa stada službeno slobodnog od bruceloze goveda, bez obzira na moguću kasniju promjenu broja krava u stadu.

»Druga stada goveda« – za potrebe pretraživanja u svrhu potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od bruceloze, ova definicija podrazumijeva sva ostala stada goveda.

A) Pretraživanje stada mliječnih goveda s više od 10 krava

Pretraživanje stada mliječnih goveda s više od 10 krava obavljat će se u sljedećim intervalima (bitno je voditi računa o razmaku od najmanje tri mjeseca pri uzimanju uzoraka na pojedinim gospodarstvima, s tim da u režim uzorkovanja mogu ući stada u kojima je najmanje 30% krava u laktaciji):

1. Prvo uzorkovanje (skupni uzorak mlijeka):

od 1. ožujka – 31. ožujka 2011. godine.

2. Drugo uzorkovanje najmanje 3 mjeseca nakon prvog (skupni uzorak mlijeka):

od 1. lipnja – 30. lipnja 2011. godine.

3. Treće uzorkovanje najmanje 3 mjeseca nakon drugog (skupni uzorak mlijeka):

od 1. rujna – 30. rujna 2011. godine. /Napomena: prilikom trećeg uzimanja skupnog uzorka mlijeka za pretragu na brucelozu, istovremeno se uzimaju i skupni uzorci mlijeka za pretragu na ELG u skladu s točkom 8. dio A ovoga Naputka/

4. Četvrto uzorkovanje najmanje 6 tjedana nakon trećeg (individualni uzorak krvi):

od 15. listopada – 31. prosinca 2011.

Prije uzimanja skupnog uzorka mlijeka ovlašteni veterinar će iz računalne aplikacije ispisati Obrazac s brojevima ušnih markica krava (detaljne informacije i upute za rad u aplikaciji za brucelozu bit će objavljene naknadno).

Prilikom uzimanja skupnog uzorka mlijeka, potrebno je na obrascu označiti od kojih je krava uzet uzorak mlijeka i te podatke po povratku u ambulantu upisati u računalnu aplikaciju. Iz aplikacije se nakon unošenja podataka ispisuje obrazac s jedinstvenim brojem i zajedno s uzorkom dostavlja u službeni laboratorij – Hrvatski veterinarski institut (u daljnjem tekstu HVI), Zagreb.

Jedan skupni uzorak mlijeka može biti sakupljen od najviše 100 krava. To znači da u velikim stadima gdje se uzima više od jednog skupnog uzorka mlijeka iste mora pratiti i odgovarajući broj Obrazaca za uzorkovanje.

Način pripreme i dostave skupnog uzorka mlijeka u laboratorij

Skupni uzorak mlijeka uzima se iz laktofriza nakon redovite mužnje.

Ovlašteni veterinar dužan je posjedniku najaviti dolazak u svrhu uzimanja uzoraka mlijeka radi pretrage na brucelozu.

Jedan skupni uzorak mlijeka čini 5 – 10 ml sirovog mlijeka uzetog izravno iz laktofriza.

Iznimno u slučaju da se na gospodarstvu mlijeko ne sakuplja u laktofriz već u druge odgovarajuće posude, iz svih posuda uzima se ista količina mlijeka (10 ml) na način da se prije uzimanja mlijeko u svakoj posudi dobro promiješa, iz svake posude uzme se 5 – 10 ml mlijeka u zasebnu posudu iz koje se odvoji jedan zajednički uzorak od ukupno 5 – 10 ml mlijeka.

Za slanje uzoraka mlijeka koriste se epruvete (kao i za krv) bez ikakvih dodanih tvari u smislu poboljšanja održivosti mlijeka ili druge.

Svaka epruveta mora biti označena na način da se osigura sljedivost svakog uzorka označavanjem epruvete jedinstvenim brojem pratećeg obrasca.

U slučaju pozitivnog nalaza u skupnom uzorku mlijeka, potrebno je uzeti individualni uzorak krvi od svake krave čije je mlijeko činilo skupni uzorak. Postupak uzimanja krvi, slanja uzoraka i vođenja evidencije, isti je kao i kod redovnog uzimanja krvi u svrhu potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od bruceloze u drugim stadima goveda, s time da na Obrascu mora biti naznačeno da se radi o uzorkovanju po pozitivnom nalazu skupnog uzorka mlijeka. Takvi uzorci krvi šalju se na pretragu u službeni laboratorij HVI Zagreb.

Uzimanje uzoraka krvi

Četvrto uzorkovanje provodi se po isteku najmanje 6 tjedana nakon uzetog trećeg skupnog uzorka mlijeka. Uzima se krv od svakog goveda u predmetnom stadu koje je u trenutku uzimanja uzorka krvi staro 12 mjeseci ili više.

Uzorci krvi šalju se na pretragu u službene laboratorije HVI Zagreb, Split, Rijeka, Križevci ili Vinkovci.

Postupak uzimanja uzoraka, ispisivanja obrazaca i vođenja evidencije opisan je u dijelu B) ove točke.

B) Pretraživanje drugih stada goveda

1. Prvo uzorkovanje (individualni uzorak krvi):

od 1. listopada do 31. prosinca 2011. godine.

/Napomena: U svrhu pretrage na brucelozu goveda uzorci krvi uzimaju se od goveda starijih od 12 mjeseci. U slučaju goveda starijih od 24 mjeseca, isti uzorak krvi dostavlja se na pretragu i na brucelozu i na ELG (točka 8, dio B ovoga Naputka)/

2. Drugo uzorkovanje provodit će se tijekom 2012. godine, s time da se mora voditi računa da od prvog uzorkovanja krvi ne može proteći manje od 3, niti više od 6 mjeseci.

Životinje namijenjene za tov koje potječu iz stada službeno slobodnog od bruceloze goveda i koje neće biti korištene za rasplod, nego se nakon tova upućuju izravno na klanje, ne podliježu pretraživanju na brucelozu goveda.

Od svakog goveda starijeg od 12 mjeseci uzima se 5 – 10 ml pune krvi.

Svaka epruveta mora biti označena na način da se osigura sljedivost svakog uzorka (detaljne informacije i upute za rad u aplikaciji za brucelozu bit će objavljene naknadno).

Uzorci krvi šalju se na pretragu uz prateći Obrazac u službene laboratorije HVI Zagreb, Split, Rijeka, Križevci ili Vinkovci.

Dijagnostička pretraga za pretraživanje skupnih uzoraka mlijeka je imunoenzimni test (ELISA).

Dijagnostička serološka pretraga za pretraživanje individualnih uzoraka krvi je Rose Bengal Test (RBT test). U slučaju pozitivnog nalaza RBT testa, isti uzorak krvi pretražuje se potvrdnom metodom imunoenzimnim testom (ELISA).

7. BOLEST PLAVOG JEZIKA (BPJ)

Osim mjera nadziranja određenih Programom nadziranja BPJ, posjednici životinja i veterinari moraju svaku sumnju na bolest prijaviti na način propisan Pravilnikom o načinu prijave bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 31/09).

Program nadziranja BPJ provodi se u zadnjoj trećini 2011. godine.

Svaka sumnja na BPJ mora biti istražena na način propisan Pravilnikom o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavoga jezika (»Narodne novine« br. 73/09) i Pravilnikom o provedbi Pravilnika o mjerama za kontrolu i iskorjenjivanje bolesti plavog jezika u odnosu na kontrolu, praćenje, nadziranje i ograničenje kretanja prijemljivih životinja (»Narodne novine« br. 78/09).

Kliničko nadziranje preživača mora se osobito provoditi u vrijeme sezone aktivnosti vektora BPJ (travanj – prosinac), a naročito tijekom rujna i listopada, kada je aktivnost vektora BPJ najveća.

8. ENZOOTSKA LEUKOZA GOVEDA (ELG)

PRETRAŽIVANJE GOVEDA U SVRHU POTVRĐIVANJA STATUSA STADA GOVEDA SLUŽBENO SLOBODNOG OD ELG

»Stada mliječnih goveda s više od 10 krava« – za potrebe pretraživanja u svrhu potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od ELG ova definicija podrazumijeva sva gospodarstva na kojima se u trenutku provedbe prvog pretraživanja uzoraka mlijeka nalazi više od 10 krava. Ukoliko je stado uključeno u navedeno pretraživanje, isto se nastavlja do dobivanja statusa stada službeno slobodnog od ELG, bez obzira na moguću kasniju promjenu broja krava u stadu.

»Druga stada goveda« – za potrebe pretraživanja u svrhu potvrđivanja statusa stada goveda službeno slobodnog od bruceloze, ova definicija podrazumijeva sva ostala stada goveda.

A) Pretraživanje stada mliječnih goveda s više od 10 krava

Pretraživanje stada mliječnih goveda s više od 10 krava obavljat će se na sljedeći način:

1. Prvo uzorkovanje (skupni uzorak mlijeka) provodit će se istovremeno s trećim uzorkovanjem skupnih uzoraka mlijeka u svrhu pretraživanja na brucelozu goveda (točka 6. dio A-3. ovoga Naputka): 1. rujna – 30. rujna 2011. godine.

2. Drugo uzorkovanje (individualni uzorak krvi), provodi se po isteku 4 mjeseca od prvog uzorkovanja, što znači da će se uzimanje individualnih uzoraka krvi u svrhu pretrage na ELG u takvim stadima provoditi u 2012. godini.

Prije uzimanja skupnog uzorka mlijeka ovlašteni veterinar će iz računalne aplikacije ispisati obrazac s brojevima ušnih markica krava (detaljne informacije i upute za rad u aplikaciji za ELG bit će objavljene naknadno).

Prilikom uzimanja skupnog uzorka mlijeka, potrebno je na obrascu označiti od kojih je krava uzet uzorak mlijeka i te podatke po povratku u ambulantu upisati u računalnu aplikaciju. Iz aplikacije se nakon unošenja podataka ispisuje obrazac s jedinstvenim brojem i zajedno s uzorkom dostavlja u službene laboratorije HVI Zagreb, Split, Rijeka, Križevci ili Vinkovci.

Jedan skupni uzorak mlijeka može biti sakupljen od najviše 20 krava. To znači da u velikim stadima gdje se uzima više od jednog skupnog uzorka mlijeka, iste mora pratiti i odgovarajući broj obrazaca za uzorkovanje.

Skupni uzorci mlijeka za pretragu na ELG uzimaju se odvojeno od uzoraka za pretragu na brucelozu.

Napomena: pri uzimanju uzoraka potrebno je voditi računa da se skupni uzorak za pretragu na brucelozu može sastojati od mlijeka od najviše 100 krava, a skupni uzorak za pretragu na ELG, od mlijeka od najviše 20 krava.

Postupak pripreme i dostave skupnog uzorka mlijeka opisan je u točki 6. dijelu A) ovoga Naputka (Bruceloza goveda).

B) Pretraživanje drugih stada goveda

Pretraživanje drugih stada goveda na ELG:

1. Prvo uzorkovanje (individualni uzorak krvi) istovremeno s uzorkovanjem krvi u svrhu pretraživanja na brucelozu goveda (točka 6, dio B ovoga Naputka):

od 1. listopada do 31. prosinca 2011. godine.

/Napomena: na pretragu za ELG šalje se uzorak krvi od svih goveda starijih od 24 mjeseca. Dakle, u slučaju goveda starijih od 24 mjeseca, isti uzorak krvi dostavlja se na pretragu na ELG i na brucelozu/

2. Drugo uzorkovanje (individualni uzorak krvi), provodi se po isteku 4 mjeseca od prvog uzorkovanja, što znači da će se uzimanje individualnih uzoraka krvi u takvim stadima provoditi u 2012. godini, istovremeno s uzimanjem drugog individualnog uzorka krvi za pretragu na brucelozu goveda.

Od svakog goveda starijeg od 24 mjeseca uzima se 5 – 10 ml pune krvi.

Svaka epruveta mora biti označena na način da se osigura sljedivost svakog uzorka (detaljne informacije i upute za rad u aplikaciji za ELG bit će objavljene naknadno).

Uzorci krvi šalju se na pretragu uz prateći obrazac u službene laboratorije HVI Zagreb, Split, Rijeka, Križevci i Vinkovci.

Dijagnostička pretraga za pretraživanje skupnih uzoraka mlijeka je imunoenzimni test (ELISA).

Dijagnostička serološka pretraga za pretraživanje individualnih uzoraka krvi je imunoenzimski test (ELISA).

9. GENITALNA KAMPILOBAKTERIOZA

Uzorkovanje

Uzorci ispirka prepucija i vagine uzimaju se pomoću sterilnog fosfatnog pufera pH 7,2. Ukoliko se uzeti uzorak ne može dostaviti u laboratorij unutar 5 sati od uzimanja, 1 ml uzorka uzetog fosfatnim puferom potrebno je nacijepiti na transportnu podlogu po Landeru.

Uzimanje uzoraka – bikovi

a) Ispirak prepucija: 20 – 30 ml sterilnog fosfatnog pufera se ubrizga u prepucijsku vrećicu. Potom se prepucij intenzivno masira 15 – 20 sekundi i nakon toga se tekućina iz prepucijske vrećice odlije u sterilnu bočicu. Uzeti uzorak mora se, ohlađen na temperaturi od 4° do 8° C, u roku od najviše 5 sati dostaviti u dijagnostički laboratorij. Ako uzorak nije moguće dostaviti u laboratorij u navedenom roku, uzima se 1 ml uzorka uzetog fosfatnim puferom i on se precijepi u transportnu podlogu po Landeru.

b) Smegma: može se uzorkovati iz umjetne vagine tako da se umjetna vagina ispere s 20 – 30 ml fosfatnog pufera pH 7.2. Uzeti uzorak se mora ohladiti na temperaturu od 4° do 8° C, te u takvom stanju u roku do najviše 5 sati mora biti dostavljen u dijagnostički laboratorij. Ukoliko uzorak nije moguće dostaviti u navedenom roku, uzima se 1 ml ispirka i on se nacijepi na transportnu podlogu po Landeru.

c) Sjeme: uzima se u sterilnu epruvetu, te što je prije moguće uzorak treba dostaviti u dijagnostički laboratorij. Sjeme može biti odmah nacijepljeno na transportnu podlogu po Landeru.

Uzimanje uzoraka – krave

Uzorkuje se ispirak rodnice. Nakon čišćenja i dezinfekcije područja vulve, u vaginu se aplicira 20 – 30 ml fosfatnog pufera pomoću brizgalice i sterilnog katetera. Fosfatni pufer se 4 – 5 puta aplicira u vaginalnu šupljinu i usiše nazad u brizgalicu prije uzorkovanja u sterilnu posudu. Vaginalna sluz se može staviti u fosfatni pufer (ako će biti dostavljena u laboratorij unutar 5 h) ili izravno u transportnu podlogu.

U vrijeme uzimanja sluzi, krava ne smije biti u estrusu niti imati krvavi sadržaj u rodnici.

10. BOLEST VIRUSNOG PROLJEVA GOVEDA/ BOLEST SLUZNICE GOVEDA (BVG/BSG)

Za pretragu se uzima uzorak krvi bika namijenjenog rasplodu (umjetno osjemenjivanje ili prirodni pripust) i šalje na virusološku pretragu. Bikovi moraju biti pretraženi na BVG/BSG prije prvog pripusta te dalje redovito u godišnjim razmacima, a pod uvjetom da između dva pretraživanja nije došlo do promjene zdravstvenog statusa u odnosu na BVG/BSG.

11. GOVEĐA SPONGIFORMNA ENCEFALOPATIJA (GSE)

Uzorkovanje

Postupak uzorkovanja uključujući i slike nalazi se na web-stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr.

Uzorak mozga za pretragu na GSE može se uzeti na za to određenim mjestima. Uzorak mozga za pretragu na GSE može se uzeti na sabiralištima uginulih životinja ili u objektu za neškodljivo uklanjanje lešina.

Iznimno, uzorak se može uzeti na mjestu uginuća životinje ili na gospodarstvu, samo ako se može osigurati upotreba propisane opreme za osobnu zaštitu i zaštitu mjesta uzorkovanja od kontaminacije.

Osobna zaštita

Prije uzimanja uzoraka djelatnik se mora zaštititi od kontaminacije, te na sebi imati:

– Zaštitno odijelo,

– Plastificiranu ili gumenu pregaču,

– Gumene čizme,

– Jednokratne rukavice, 2 para,

– Masku za lice,

– Naočale ili prozirni vizir.

Posebnu pozornost treba posvetiti osobnoj zaštiti prilikom rukovanja instrumentima, kako bi se spriječilo ozljeđivanje i infekcija.

Instrumenti i pribor

– Žlica za uzimanje uzorka produžene moždine.

– Pinceta,

– Nož s plastičnom drškom i skalpel,

– Pila s mogućnošću zamjene rezne plohe,

– Originalna plastična posuda za dostavu uzorka,

– PVC podloga za prekrivanje mjesta uzorkovanja (radne površine).

Kada se uzorak uzima na mjestu uginuća ili na gospodarstvu, mjesto uzorkovanja, tj. radnu površinu, treba prekriti PVC podlogom dovoljne veličine, kako bi se spriječila kontaminacija tla ili objekta. Po obavljenom uzorkovanju podloga se neškodljivo uklanja s ostalim priborom i materijalom.

Prilikom uzimanja uzoraka moraju se koristiti »žlica za uzimanje uzorka produžene moždine« i pinceta, koje mogu biti metalne ili plastične. Plastični instrumenti su prihvatljiviji od metalnih. Naime, prioni su vrlo rezistentni na konvencionalnu dezinfekciju, te su jednokratni plastični instrumenti puno bolji.

Ukoliko se mora uzorkovati koji drugi dio moždanog tkiva, otvaranju lubanje treba pristupiti oprezno uz korištenje pletenih žičanih rukavica, te odgovarajuće pile i noža s plastičnom drškom. Svi instrumenti moraju biti izrađeni od materijala koji se može dezinficirati na propisani način.

Uzimanje uzorka

Nakon odsijecanja glave iza foramena magnuma lubanja životinje se postavi tjemenom na stol ili ravnu podlogu (rogovi dodiruju podlogu) i osigura se njezina nepomičnost.

Uzorak produžene moždine uzima se kroz foramen magnum lubanje goveda.

Sa žlicom (konveksna strana žlice okrenuta prema dolje) se ulazi ispod produžene moždine, a iznad tvrde moždane opne, u lubanju životinje, pri čemu se može poslužiti pincetom za pridržavanje tvrde moždane opne. Zakrećući žlicu u jednu i drugu stranu prerežu se moždinski živci. Jednim rezom vrhom žlice odvaja se produžena moždina od ostatka mozga i laganim pokretom gura iznutra prema van.

Dostava uzorka u laboratorij

Uzorak se u laboratorij dostavlja u za to predviđenoj posudi koja se nabavlja u HVI-u, Zagreb.

Uzorak se dostavlja na temperaturi hladnjaka, u prijenosnom hladnjaku, uz propisani obrazac.

Dezinfekcija i neškodljivo uništavanje korištene opreme i materijala

Upotrijebljene rukavice, plastični instrumenti i ostali materijal moraju se neškodljivo ukloniti na isti način kao i drugi infektivni otpad.

Radna površina, metalni instrumenti i osobna zaštitna oprema moraju se dezinficirati upotrebom 2M otopine NaOH (2M natrijeva lužina). Instrumenti i oprema moraju se uroniti u natrijevu lužinu kroz 1 sat, a radna površina se obilno natopi da stoji preko noći.

2M otopina NaOH priprema se na način da se 80 gr NaOH otopi u 1 l deionizirane vode.

Ukoliko zbog objektivnih razloga nije moguće uzimanje uzoraka na opisani način, u laboratorij se šalje glava lešine.

U slučaju sumnje na GSE (u skladu s Pravilnikom za sprječavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija, poglavlje I., članak 3., stavak 1. točka h (»Narodne novine« broj 85/09)), veterinar mora u najkraćem roku izvijestiti nadležnu veterinarsku inspekciju, Upravu za veterinarstvo i Laboratorij za praćenje i dijagnostiku spongiformnih encefalopatija HVI-a u Zagrebu.

12. GREBEŽ OVACA

U slučaju sumnje na grebež ovaca na pretragu je potrebno poslati cijelu lešinu.

U ostalim slučajevima kada se ovce i koze pretražuju na grebež (dio II, točka 14, stavak 1, podstavci b, c, i d Naredbe), uzorak se uzima na isti način kao i uzorak mozga goveda za pretagu na GSE.

Pretragu obavlja Laboratorij za praćenje i dijagnostiku spongiformnih encefalopatija HVI-a u Zagrebu.

Uzorci od ovaca i koza, uzimaju se prema Uputi za uzorkovanje koja je objavljena na web-stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr.

13. INFEKCIOZNA ANEMIJA KOPITARA (IAK)

Uzorci krvi kopitara za pretragu na IAK uzimaju se od kopitara starijih od 6 mjeseci.

Ovlašteni veterinar koji provodi uzorkovanje, dužan je osigurati sljedivost svakog individualnog uzorka krvi kopitara.

14. KLAMIDIOZA PTICA

Mjere za sprječavanje i iskorjenjivanje klamidioze odnose se na sve ukrasne i sobne ptice te golubove, namijenjene rasplodu, prodaji ili izložbama.

Pretraga svih jata obvezno se mora obaviti dva puta godišnje, u razmaku od 6 mjeseci. Jata iz kojih se ptice stavljaju u promet moraju biti slobodna od klamidioze, a isto mora biti dokazano pretragom najmanje 10% jedinki svakog pojedinog jata. Sve ptice koje se uvode u jato, te jata sumnjiva na klamidiozu moraju se pretražiti na istu.

Uzorkovanje

Uzorak izmeta ili trojni obrisak mora potjecati od najmanje 10% jedinki iz istog jata, a sastoji se od skupnog uzorka izmeta ptica sakupljenog kroz tri uzastopna dana ili od pojedinačnih obrisaka ptica (tzv. trojni obrisak – obrisak istodobno uzet s konjunktiva, ždrijela i kloake).

Uzorak koji se dostavlja na pretragu mora biti označen na način da je jasno vidljivo iz kojeg uzgoja, od kojeg broja i vrste ptica potječe te ne smije sadržavati nikakve druge tvari (npr. stelja, podloga, pijesak, ostaci zrnjevlja). Uzorci svakog pojedinačnog jata dostavljaju se u čašicama za uobičajeno slanje izmeta na laboratorijsku pretragu, odnosno obrisci u originalnom pakiranju.

Ukoliko je na pticama iz bilo kojeg razloga provedena antimikrobna terapija, uzorci se na pretragu za klamidiozu smiju poslati najranije 7 dana nakon zadnje primjene lijeka.

U slučaju uginuća ptice, ovisno o veličini ptice potrebno je poslati cijelu lešinu uredno zapakiranu i prethodno namočenu u otopinu dezinficijensa ili organe (jetra, slezena, crijeva).

Sumnja na bolest

Klamidioza je zoonoza koja se kod različitih vrsta ptica očituje različitim kliničkim znakovima bolesti. Najučestaliji klinički znakovi akutne bolesti su: nakostriješeno neuredno perje, nevoljkost, teško disanje, upala sluznica oka, upala sluznica nosa i iscjedak iz nosa, zelenkasto-siv ili zelenkasto-crven želatinozni proljev (primjese krvi), mršavost, pareza ili paraliza nogu, nekoordinirano letenje ili kretanje i opća slabost, te povećani broj uginuća.

Promjenu zdravstvenog stanja ptica koja može ukazivati na klamidiozu, posjednik mora prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji.

Sumnjivim na klamidiozu smatra se i ono jato čiji je posjednik bio u dodiru s pticama oboljelim od klamidioze.

Postupak sa jatom sumnjivim na klamidiozu

U razdoblju od postavljanja sumnje do konačne dijagnoze sve osobe koje dolaze u dodir s pticama sumnjivim na klamidiozu moraju nositi zaštitnu masku, rukavice i ogrtač.

Zabranjeno je uvođenje novih ptica u uzgoj sumnjiv na klamidiozu, a pred nastambu mora biti postavljena prepreka sa sredstvom za dezinfekciju.

Zabranjen je svaki kontakt ljudi s pticama, osim onih koje se brinu o pticama.

Uginule ptice moraju biti pretražene na klamidiozu i neškodljivo uklonjene na način propisan od strane nadležnog veterinarskog inspektora.

Ovlaštena veterinarska organizacija kojoj se prijavi sumnja na klamidiozu, dužna je obaviti popis jata i opisati jato u kojem se bolest pojavila (vrstu ptica, dob, spol i broj životinja) te poslati na laboratorijsku pretragu cijele svježe lešine ili bris konjunktive, ždrijela i kloake (tzv. trojni bris) od najmanje 30% živih ptica, odnosno feces od 30% ptica iz svakog sumnjivog jata.

Potvrda bolesti

Pozitivnim na klamidiozu smatra se jato u kojem je pretragom obriska ili fecesa živih te organa uginulih ptica, klamidioza utvrđena bilo metodom ELISA, imunoflorescencom, PCR-om ili je klamidija izdvojena na kulturi stanica.

Kada se utvrdi klamidioza, nadležni veterinarski inspektor mora:

– zabraniti promet ptica iz zaraženog jata,

– narediti pregled ptica koje su bile u izravnom dodiru s oboljelim pticama,

– narediti liječenje cijelog jata,

– najranije sedam dana po završetku liječenja narediti pretragu jata. Na pretragu po završetku liječenja dostavlja se skupni uzorak izmeta od najmanje 30% jedinki ili tzv. trojni obrisak (obrisak istodobno uzet s konjunktiva, ždrijela i kloake) prikupljen od svake pojedinačne žive ptice u jatu.

– narediti neškodljivo uklanjanje uginulih ptica.

Nakon provedenog liječenja i izlječenja jata:

– potrebno je provesti čišćenje i završnu dezinfekciju,

– unošenje novih ptica u uzgoj dozvoljeno je tek nakon provedenog čišćenja i završne dezinfekcije.

Liječenje klamidioze

Iako je provedivo, liječenje ptica oboljelih od klamidioze s klinički izraženim znakovima bolesti je teško i ne preporuča se. Odluku o opravdanosti liječenja, u skladu s pravilima struke, donosi veterinar koji će provoditi i nadzirati liječenje.

Prije provedbe samog liječenja potrebno se pridržavati sljedećih općih uputa:

– zaštititi pticu od stresa (premještanje, hladnoća, loši uvjeti držanja i prehrane) zbog umanjujućeg učinka lijekova i moguće pojave sekundarnih bakterijskih infekcija,

– redovito promatrati i vagati pticu ako se lijek daje u hrani,

– izbjegavati visoku koncentraciju kalcija (sipina kost, mineralni dodaci u obliku kamena ili drobljenih školjčica) i ostalih kationa u hrani (inhibira resorpciju oralno primijenjenih tetraciklina),

– po mogućnosti premjestiti pticu u novu, čistu nastambu te svakodnevno provoditi čišćenje,

– svakodnevno osigurati čistu vodu i vitaminske pripravke,

– provesti terapiju u cijelosti (ptice mogu izgledati klinički zdravo i smanjiti izlučivanje uzročnika već nakon prvog tjedna terapije),

– ako je odabran način liječenja putem vode za piće ili hrane potrebno je strogo kontrolirati prohtjev za istima te po potrebi promijeniti način liječenja.

Lijekovi izbora i način davanja lijeka

TETRACIKLINI

U liječenju klamidioze najčešće se koristi doksiciklin (bolje se apsorbira i sporije izlučuje iz organizma nego drugi tetraciklini, što omogućuje da se lijek daje u manjim dozama) te klortetraciklin i oksitetraciklin.

Moguće nuspojave primjene lijeka su: depresija, inaktivnost, smanjen apetit te urin žutozelene boje. Ako se pojavi bilo koji od ovih simptoma, liječenje treba odmah prekinuti.

Primjena lijeka provodi se na jedan od sljedećih načina:

a. Per os

• Davanje lijeka u hrani

Potrošnju hrane treba svakodnevno pratiti, a ukoliko se daje nova hrana u koju će se umiješati lijek, moramo biti sigurni da ju je ptica prihvatila (npr. pokušati hranu davati nekoliko dana prije nego li se lijek umiješa). U velikim uzgojima najčešće se daje klortetraciklin u dozi 2500 do 5000 ppm umiješan u hranu tijekom 45 dana.

• Davanje lijeka u vodi

U liječenju se najčešće koristi doksiciklin hiklat.

Doze preporučene prema vrstama ptica su:

Tigrice: ovaj način liječenja najčešće je neučinkovit;

Nimfe: 200 – 400 mg doksiciklin hiklata na 1 l vode;

Kakadui, amazone: 400 – 600 mg doksiciklin hiklata na 1 l vode;

Afričke sive papige: 800 mg doksiciklin hiklata na 1 l vode;

Ostale vrste: srednja doza 400 mg doksiciklin hiklata na 1 l vode;

Golubovi: 500 mg na 1 l vode.

• Davanje lijeka direktno u kljun (sondiranjem ili kapaljkom)

Doksiciklin je lijek izbora kada se može primijeniti pojedinačna per os terapija, bilo u obliku monohidrata ili sirupa. Zato je potrebno dati sadržaj kapsule otopljen u odgovarajućoj količini vode ili neke druge tekućine i to prije hranjenja. Nedostaci ovakve primjene su moguć disbakterizam crijevne flore i regurgitacija.

Lijek se daje jednom na dan (svaka 24 sata), najčešće sondiranjem u voljku ili u kljun kapaljkom (oprez-aspiracija), a kod nekih papiga moguće ga je dati i na komadu voća ili keksa.

Doze preporučene prema vrstama ptica su:

Nimfe, senegalska papiga, plavočela amazona: 40 – 50 mg/kg;

Afrička siva papiga, Goffinov kakadu, plavožuta ara: 25 mg/kg;

Kakadui, are: 25 – 30 mg/kg;

Ostale vrste: 25 – 50 mg/kg.

b. Intramuskularno u grudni mišić

Intramuskularno davanje lijeka u područje pektoralne muskulature često je najjednostavniji način davanja lijeka (može uzrokovati iritacije na mjestu aplikacije).

Doksiciklin se preporuča dati u dozi 75 – 100 mg/kg svakih
5 – 7 dana prva 4 tjedna, a zatim svakih 5 dana do ukupnog trajanja liječenja od 45 dana. Oksitetraciklin s produženim djelovanjem se primjenjuje tijekom 30 dana i to svaki 2. do 3. dan (50 – 80 mg/kg)

KINOLONI – ENROFLOKSACIN

Najčešće se, kao lijek izbora u liječenju klamidioze ptica, daje enrofloksacin. Preporuča se prva 3 – 4 dana lijek primijeniti intramuskularno u područje pektoralnih mišića, a nakon toga hranom ili vodom. Liječenje ne smije trajati kraće od 14 dana.

Primjena lijeka provodi se na jedan od sljedećih načina:

a. Intramuskularno u grudni mišić

Injekcije mogu biti bolne, te se preporuča mijenjanje mjesta aplikacije.

Doze preporučene prema vrstama ptica su:

Za većinu ptica: 15 – 30 mg/kg;

Afrička siva papiga: 5 – 10 mg/kg.

b. Per os

• Davanje lijeka u vodi

Prosječna doza za većinu vrsta papiga je u pitku vodu 500 mg/l 10%-tne otopine enrofloksacina za oralnu upotrebu i to kontinuirano tijekom cijelog trajanja liječenja.

Doze preporučene prema vrstama ptica su:

Većina vrsta papiga: 0,5 ml 10 % otopine u 100 ml vode;

Golubovi i kanarinci: 200 mg/l vode

• Davanje lijeka direktno u kljun

Lijek je moguće primijeniti per os u dozi 5 – 30 mg/kg jednom u 24 sata.

15. KLASIČNA SVINJSKA KUGA (KSK)

Pri provedbi programa nadziranja KSK, odnosno pri svakom obilasku farme, objekta ili mjesta gdje se drže svinje, veterinari su dužni provoditi stroge biosigurnosne mjere u cilju sprječavanja unošenja i širenja virusa klasične svinjske kuge, i to:

– poštivanje načela asepse i antisepse,

– korištenje zaštitne odjeće i obuće za jednokratnu uporabu pri svakoj posjeti farmi,

– pranje ruku pri ulasku i izlasku s farme,

– dezinfekcija obuće pri ulasku i izlasku s farme,

– provođenje drugih odgovarajućih biosigurnosnih mjera na farmi.

Veterinari su dužni upozoravati posjednike svinja o čimbenicima rizika za unošenje i širenje virusa klasične svinjske kuge na gospodarstvu, a osobito na činjenicu da novonabavljene svinje drže u odvojenim objektima najmanje 15 dana.

16. SALMONELOZE PERADI

Nacionalni programi propisani dijelom III, točkom 23. stavcima 1., 2., 3. i 4. Naredbe objavljeni su na web-stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr.

17. PRAĆENJE OTPORNOSTI BAKTERIJA RODA SALMONELLA NA ANTIMIKROBNE PRIPRAVKE U TOVNIH PILIĆA, KONZUMNIH NESILICA I TOVNIH PURANA

Uzorkovanje

Uzorci izmeta uzeti u okviru redovitog uzorkovanja na salmonelozu pretražuju se na antimikrobne pripravke sukladno Nacionalnom programu kontrole salmoneloze u tovnih pilića vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/157, urbroj: 525-06-1-0246/10-1), Nacionalnom programu kontrole Salmoneloze u jatima konzumnih nesilica vrste Gallus gallus u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/155, urbroj: 525-06-1-0246/10-1) te Nacionalnom programu kontrole salmoneloze u rasplodnih i tovnih purana u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/158, urbroj: 525-06-1-0246/10-1).

18. KAMPILOBAKTERIOZA PERADI

Uzimanje uzoraka, laboratorijsko pretraživanje te izvješćivanje provodi se u skladu s Programom praćenja bakterija roda Campylobacter spp. i njihove otpornosti na antimikrobne pripravke u jatima i trupovima tovnih pilića u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-02/10-01/159, urbroj: 525-06-1-0246/10-1). Program će se provoditi od 14. veljače do 31. prosinca 2011. godine.

Program propisan dijelom III, točkom 27. stavkom 1., Naredbe objavljen je na web-stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr.

19. RINOPNEUMONITIS KONJA

Uzorkovanje

Uzorak krvi uzima se u serumske epruvete i šalje na serološku pretragu uz popratni obrazac za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje na Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Heinzelova 55, Zagreb.

Serološka pretraga mora se načiniti na principu parnih seruma tako da se prvi uzorak seruma uzima neposredno nakon pobačaja, a drugi najranije 2, a najkasnije 4 tjedna nakon prvog uzorkovanja.

Rezultat pretrage je pozitivan kada je utvrđeno četverostruko ili veće povećanje titra protutijela od titra ustanovljenog u prvom uzorku, ili u slučaju kada je prvi uzorak serološki negativan, a u drugom se dokažu neutralizirajuća protutijela.

Dokaz uzročnika u tkivima ili specifičnih protutijela u tjelesnim tekućinama pobačenog fetusa potvrđuje rinopneumonitis konja kao uzrok pobačaja kobile.

20. TUBERKULOZA GOVEDA

TUBERKULINIZACIJA GOVEDA

Obvezna tuberkulinizacija goveda obavlja se intrakutano, primjenom bovinog tuberkulina (monotest). U slučaju sumnjive reakcije na bovini tuberkulin po isteku 42 dana provodi se usporedna tuberkulinizacija, istovremenom primjenom bovinog i avijarnog tuberkulina.

Prema uputi proizvođača tuberkulina, tuberkulinizacija gravidnih životinja nije kontraindicirana (bez obzira na stupanj graviditeta), te se gravidne životinje tuberkuliniziraju kao i sve druge, uz uobičajeno pažljivije postupanje.

A) Postupak provođenja i prosuđivanja tuberkulinizacije monotestom (Bovinim tuberkulinom)

Bovini tuberkulin je pročišćeni proteinski derivat (PPD – Purified Protein Derivate) kulture Mycobacterium bovis uzgojene na sintetskom hranilištu koja sadrži 1 mg s po 1 ml tuberkuloproteina. Pojedinačna doza koja se aplicira mora biti ne manja od 0,1 ml i ne veća od 0,2 ml, s tim da mora sadržavati najmanje 2.000 IJ goveđeg tuberkulina.

Indikacija – intrakutana tuberkulinizacija goveda starijih od 6 tjedana.

Način primjene i doze – tuberkulin se aplicira u lijevu stranu vrata, na granici prednje i srednje trećine vrata (približno 10 cm ispred prednjeg ruba lopatice i približno 20 cm ispod grebena vrata). Mjesto ubrizgavanja zahvati se prstima i očisti. Dlaku treba ošišati u površini od 4 do 5 cm². Prije aplikacije tuberkulina, na mjestu aplikacije treba izmjeriti debljinu kožnog nabora. Nabor kože uzima se između kažiprsta i palca, mjeri pomičnom mjerkom (kutimetrom) i bilježi. Nakon toga aplicira se tuberkulin (ne manje od 0.1 ml i ne više od 0.2 ml) metodom koja osigurava intrakutanu aplikaciju. Za aplikaciju se koristi gradirana brizgalica te kratka sterilna igla s koso izbrušenim rubom prema van, koja se uvodi koso u dublje slojeve kože. Ispravnost aplikacije tuberkulina provjerava se palpacijom otekline na mjestu ubrizgavanja.

Prosuđivanje reakcije – tumačenje rezultata tuberkulinske reakcije temelji se na:

■ kliničkom pregledu otekline na mjestu ubrizgavanja tuberkulina,

■ pregledom područnih limfnih čvorova, i

■ utvrđenom povećanju debljine kožnog nabora, izmjerenog kutimetrom na mjestu ubrizgavanja tuberkulina, 72 sata (± 4 sata) nakon ubrizgavanja tuberkulina.

1) Negativna reakcija: ako se uoči samo ograničena oteklina, s povećanjem debljine kožnog nabora koje nije veće od 2 mm, bez ikakvih kliničkih znakova kao što su npr. difuzni ili jaki edem, eksudacija, nekroza, bol ili upala limfnih kanala ili regionalnih limfnih čvorova.

2) Sumnjiva reakcija: ako se ne uoče klinički znakovi kao što su: difuzni ili jaki edem, eksudacija, nekroza, bol ili upala limfnih kanala ili regionalnih limfnih čvorova i ako je povećanje debljine kožnog nabora veće od 2 mm, a manje od 4 mm.

3) Pozitivna reakcija: ako se uoče klinički znakovi kao što su: difuzni ili jaki edem, eksudacija, nekroza, bol ili upala limfnih kanala ili regionalnih limfnih čvorova ili ako je povećanje debljine kožnog nabora 4 mm ili više (dakle, govedo koje je na tuberkulinski test reagiralo povećanjem kožnog nabora od 4 mm smatra se pozitivnim i upućuje na klanje).

B) Postupak provođenja i prosuđivanja rezultata usporedne tuberkulinizacije (retuberkulinizacije)

U slučaju kada je provedbom monotesta primjenom bovinog tuberkulina utvrđen sumnjiv rezultat reakcije, potrebno je provesti usporednu tuberkulinizaciju istovremenom primjenom bovinog i avijarnog tuberkulina, najranije po isteku 42 dana od provedenog monotesta.

Ubrizgana pojedinačna doza goveđeg tuberkulina mora biti ne manja od 0,1 ml i ne veća od 0,2 ml, s tim da mora sadržavati najmanje 2.000 IJ goveđeg tuberkulina. Ubrizgana pojedinačna doza avijarnog tuberkulina mora biti ne manja od 0,1 ml i ne veća od 0,2 ml, s tim da mora sadržavati najmanje 2.000 IJ avijarnog tuberkulina.

Avijarni se tuberkulin aplicira oko 10 cm od grebena vrata, a goveđi oko 12,5 cm niže, na liniji paralelnoj s linijom ramena. Kod mladih životinja kod kojih nema dovoljno prostora za odvajanje mjesta aplikacije na istoj strani vrata, tuberkulin se može aplicirati odvojeno (avijarni na jednu, bovini na drugu stranu), na identičnom mjestu u središtu srednje trećine vrata.

Prosuđivanje rezultata reakcije usporednog tuberkulinskog testa

1) Pozitivna reakcija: reakcija na goveđi tuberkulin koja je više od 4 mm veća od reakcije na avijarni tuberkulin, ili prisutnost kliničkih znakova;

2) Sumnjiva reakcija: pozitivna ili sumnjiva reakcija na goveđi tuberkulin koja je od 1 mm do 4 mm veća od reakcije na avijarni tuberkulin i bez kliničkih znakova;

3) Negativna reakcija: negativna reakcija na goveđi tuberkulin ili pozitivna ili sumnjiva reakcija na goveđi tuberkulin koja je jednaka ili manja od pozitivne ili sumnjive reakcije na avijarni tuberkulin, i bez kliničkih znakova u oba slučaja.

Goveda u kojih se nakon intrakutane usporedne tuberkulinizacije utvrdi pozitivna ili sumnjiva reakcija proglašavaju se pozitivnima.

C) Unos rezultata u računalnu aplikaciju

U računalnu aplikaciju moguće je upisati samo cijele brojeve. To podrazumijeva da u slučaju negativne reakcije mogu biti upisani rezultati od 0, 1, ili 2 mm. U slučaju pozitivne reakcije mogu biti upisani rezultati od 4, 5, 6…. i više mm (osim u slučaju uočenih kliničkih znakova, kada može biti upisan bilo koji cijeli broj, ali se u aplikaciji naznači i prisutnost kliničkih promjena). Kao sumnjiva reakcija u aplikaciju se može upisati samo rezultat od 3 mm – no to je rezultat koji obuhvaća čitav raspon reakcija od 2.1 – 3.9 mm…(»reakcija veća od 2, a manja od 4 mm«). Zaokruživanje rezultata reakcije na cijeli broj, u ovom slučaju 3, nije matematičko, nego obuhvaća sve vrijednosti od 2.1 – 3.9 mm.

U slučaju sumnjive ili pozitivne reakcije ovlašteni veterinar o istome dužan je odmah obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora.

D) Postupanje nadležnog državnog veterinarskog inspektora ili službenog veterinara

Goveda u kojih se nakon jednokratne intrakutane tuberkulinizacije utvrdi pozitivna reakcija nadležni veterinarski inspektor ili službeni veterinar, mora uputiti na klanje te provesti druge mjere u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje tuberkuloze goveda (»Narodne novine«, broj 110/10) i Pravilnikom o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

Goveda u kojih se nakon jednokratne intrakutane tuberkulinizacije utvrdi sumnjiva reakcija moraju po isteku 42 dana biti podvrgnuta intrakutanoj komparativnoj tuberkulinizaciji, a nadležni veterinarski inspektor ili službeni veterinar, mora narediti provedbu mjera u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje tuberkuloze goveda (»Narodne novine«, broj 110/10) i Pravilnikom o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08).

Goveda u kojih se nakon intrakutane usporedne tuberkulinizacije utvrdi pozitivna ili sumnjiva reakcija, nadležni veterinarski inspektor mora iste uputiti na klanje te provesti druge mjere u skladu s Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje tuberkuloze goveda (»Narodne novine« broj 110/10) i Pravilnikom o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine« broj 154/08).

E) Upućivanje pozitivnih goveda na klanje i uzimanje uzoraka na liniji klanja

Prilikom upućivanja na klanje, ovlašteni je veterinar dužan, u skladu s Uputom o načinu provođenja tuberkulinizacije i ostalih postupaka koji se provode u svrhu iskorjenjivanja tuberkuloze goveda u Republici Hrvatskoj, pripremiti obveznu prateću dokumentaciju, koja se sastoji od:

a. Svjedodžbe o zdravstvenom stanju na kojoj je naznačeno »TBC GOVEDA«

b. Pratećih obrazaca »Zapisnika – klanje TBC goveda«, iz računalne aplikacije: Obrazac 1, Obrazac 2 i Obrazac 3.

c. U slučaju da se pošiljka sastoji od TBC pozitivnih goveda podrijetlom s različitih gospodarstava, za svako gospodarstvo izdaje se posebna dokumentacija iz podtočaka a. i b.

Ovlašteni/službeni veterinar na liniji klanja dužan je uzeti uzorke za laboratorijsku pretragu od svake pojedine životinje iz predmetne TBC pošiljke, na sljedeći način:

a. U slučaju vidljivih patoanatomskih promjena na trupovima zaklanih goveda, na laboratorijsku pretragu šalju se uzorci promijenjenih limfnih čvorova i promijenjenih parenhimskih organa (pluća, jetra, slezena i dr.).

b. U slučaju kada na trupovima nema vidljivih patoanatomskih promjena, na laboratorijsku pretragu dostavljaju se uzorci sljedećih limfnih čvorova/organa: retrofaringealni, bronhijalni, medijastinalni, supramamarni, mandibularni i mezenterijalni limfni čovorovi, te uzorak tkiva jetre.

F) Dodjela i održavanje statusa stada službeno slobodnog od tuberkuloze goveda

Stadu goveda koje je provedbom mjera predviđenih godišnjom Naredbom ispunilo sve uvjete predviđene za ostvarivanje statusa stada službeno slobodnog od tuberkuloze goveda ovlaštena je veterinarska organizacija dužna bez odgode izdati (upisati) status u računalnoj aplikaciji.

Za udovoljavanje uvjetima propisanim za održavanje stečenog statusa odgovoran je prvenstveno posjednik goveda.

Ovlašteni veterinar dužan je provjeriti u aplikaciji status stada prije izdavanja Svjedodžbe o zdravstvenom stanju za goveda iz predmetnog stada.

Ukoliko prilikom redovitog obavljanja veterinarske djelatnosti u predmetnom stadu ovlašteni veterinar uoči da stado ne ispunjava uvjete propisane za održavanje statusa, dužan je o uočenoj nesukladnosti obavijestiti nadležnog veterinarskog inspektora.

G) Promet goveda

Sva goveda starija od 6 tjedana, koja se stavljaju u promet, osim upućivanja izravno na klanje, ili na klanje preko sabirnog centra za klanje, moraju biti tuberkulinizirana, s negativnim rezultatom, unutar 30 dana prije stavljanja u promet. Ova odredba primjenjuje se na sva goveda, bez obzira na status stada podrijetla.

Sukladno članku 7. Pravilnika o veterinarskim uvjetima za stavljanje u promet goveda i svinja (»Narodne novine«, broj 154/08) goveda se iz sabirnog centra moraju otpremiti na klanje što je prije moguće, a obvezno u roku od 3 radna dana, po dolasku u sabirni centar.

Svaka tuberkulinizacija provedena na zahtjev posjednika s ciljem stavljanja goveda u promet, uključujući i prvu tuberkulinizaciju teladi, obavlja se na račun posjednika.

U slučaju stavljanja u promet goveda mlađih od 6 tjedana, posjednik odredišnog stada mora osigurati da se takva životinja drži odvojeno od drugih životinja u stadu, sve dok se odmah nakon što novouvedena životinja navrši 6 tjedana, ne provede tuberkulinizacija s negativnim rezultatom.

Novonabavljena goveda koja su tuberkulinizirana unutar 30 dana prije uvođenja u stado, mogu ponovo biti tuberkulinizirana najranije 42 dana nakon prethodne tuberkulinizacije. Nakon provedene tuberkulinizacije na gospodarstvu ovlašteni veterinar dužan je uputiti posjednika, da ukoliko namjerava govedo stavljati u promet, isto može učiniti unutar 30 dana od provedene tuberkulinizacije. U protivnom prije stavljanja u promet, osim upućivanja izravno na klanje, govedo koje se stavlja u promet mora biti ponovo tuberkulinizirano, s tim da od prethodne tuberkulinizacije mora proteći najmanje 42 dana.

Na svim stadima koja su bila izuzeta tijekom 2010. godine potrebno je provesti propisano testiranje u skladu s Dodatkom III, točkom 31. podtočkom 31.1, stavkom 3. Naredbe. Preporučuje se da se s provedbom tuberkulinizacije u 2011. godini započne na stadima koja su podnijela zahtjev za izuzećem u 2010. godini, budući da je na njima potrebno provesti dvije tuberkulinizacije.

21. ZARAZNI RINOTRAHEITIS GOVEDA – ZARAZNI PUSTULARNI VULVOVAGINITIS (ZRG/ZPV)

U slučaju utvrđivanja protutijela laboratorijskom pretragom na ZRG/ZPV, potrebno je provesti epidemiološko istraživanje i uzeti propisane uzorke (obrisak sluznice nosa) za virološku pretragu.

U svrhu provođenja epidemiološkog istraživanja po dobivenom seropozitivnom nalazu i/ili prilikom pojave simptoma na ZRG/ZPV, ovlašteni veterinar mora kontaktirati Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti životinja s klinikom, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu.

Stručnjaci Zavoda za mikrobiologiju i zarazne bolesti životinja s klinikom, Veterinarskog fakulteta u Zagrebu moraju po dobivenoj informaciji iz stavka 2. ove točke provesti odgovarajuće istraživanje na terenu u svrhu prikupljanja dodatnih podataka i davanja preporuka za provedbu daljnjih mjera.

Klinički simptomi ZRG/ZPV:

• povišena tjelesna temperatura (i do 42° C),

• nevoljkost,

• inapetencija,

• hiperemija i lezije mukozne sluznice,

• iscjedak iz nosa – u početku serozan, a kasnije mukoserozan do mukopurulentan,

• konjuktivitis,

• smanjena mliječnost,

• neplodnost,

• pobačaj,

• u početku edem mukozne sluznice stidnice i vulve,

• kasnije se na sluznici javljaju pustule koje se spajaju i tvore ovojnicu boje riže do žućkaste boje,

• lezije obično zacjeljuju za 10 do14 dana, a u nekih životinja može se stalno javljati gnojni iscjedak,

• kod muških životinja prepucij može biti otečen sa izraženim mukopurulentnim iscjetkom,

• lezije su primjetne tek pri ekstruziji penisa,

• bikovi gube interes za pripustom zbog bola.

22. SALMONELOZA, MRSA I PRAĆENJE OTPORNOSTI BAKTERIJA RODA SALMONELLA NA ANTIMIKROBNE PRIPRAVKE U SVINJA

Osnovna studija utvrđivanja prevalencije bakterija roda Salmonella, MRSA i praćenja otpornosti bakterija roda Salmonella na antimikrobne pripravke u svinja u Republici Hrvatskoj (klasa: 322-01/09-01/199, urbroj: 525-06-1-0246/09-1), objavljena na web-stranici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja www.mps.hr, nastavlja se provoditi u 2011. godini.

DODATAK II

1. PRIJAVA BOLESTI

Prijava sumnje i potvrđenog slučaja bolesti, kao i odjava zarazne bolesti, provodi se sukladno odredbama Pravilnika o načinu prijave bolesti životinja (»Narodne novine«, broj 31/09).

Pravilna primjena Pravilnika o načinu prijave bolesti životinja u smislu postupanja posjednika, veterinara i državnih veterinarskih inspektora od iznimne je važnosti za pravovremeno otkrivanje bolesti ili sumnje na bolest.

Veterinari su dužni upozoriti posjednike životinja na važnost prijave svih znakova na temelju kojih se može posumnjati na zaraznu bolest kao i na obveznu prijavu pobačaja životinja u svrhu potvrđivanja ili isključivanja bolesti.

2. UZORKOVANJE I IZVJEŠĆIVANJE

Uzorkovanje

Epruvete za uzorkovanje krvi ovlaštene veterinarske organizacije nabavljaju od dijagnostičkih laboratorija HVI-a, Zagreb i veterinarskih Zavoda.

Primjerak Obrasca za dostavu uzoraka na laboratorijsko pretraživanje (Obrazac), namijenjen Upravi za veterinarstvo, ovlaštena veterinarska organizacija mora dostavljati Upravi za veterinarstvo, najkasnije tjedan dana nakon provedenog uzorkovanja.

Uzimanje uzoraka nakon pobačaja

Po prijavi pobačaja, ovlašteni veterinar mora uzeti odgovarajući uzorak:

Krave, ovce, koze:

– krv životinje koja je pobacila i vaginalni bris, tj. vaginalna sluz i

– pobačeni fetus ili organi pobačenog fetusa: podvezani želudac, slezena i jetra i

– posteljica, lohije.

Kobile, krmače:

– krv životinje koja je pobacila i

– pobačeni fetus ili organi pobačenog fetusa: podvezani želudac, slezena i jetra.

Izvješćivanje

Sva izvješća (pozitivna i negativna) laboratoriji dostavljaju u elektroničkom obliku (PDF) Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na sljedeću elektroničku adresu:

Uprava za veterinarstvo – [email protected]

Upravi za veterinarske inspekcije Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, laboratoriji dostavljaju samo izvješća s pozitivnim rezultatom pretraživanja na sljedeću elektroničku adresu:

Uprava za veterinarske inspekcije – [email protected]

Izvješća o pozitivnim rezultatima pretraživanja na bilo koju bolest koja se pretražuje prema Naredbi, moraju se slati s naznakom da se radi o poruci visoke važnosti (Microsoft Outlook – oznaka važnosti poruke: visoka (znak uskličnika)).

Izvješće o pozitivnom nalazu pretraživanja, laboratorij mora dostaviti odmah po završetku pretraživanja.

Izvješće o negativnom nalazu pretraživanja, laboratorij mora dostaviti najkasnije 48 sati po završetku pretraživanja.

Osim Upravi za veterinarstvo i Upravi za veterinarske inspekcije, laboratoriji su dužni dostaviti sva izvješća o provedenim pretragama ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji koja je provela uzorkovanje, odnosno pošiljatelju.

O rezultatima pretraga čiji se troškovi pokrivaju iz sredstava državnog proračuna, ovlaštene veterinarske organizacije dužne su izvijestiti posjednika po njegovom zahtjevu.

Izvješća o rezultatima pretraga čije troškove pokriva posjednik, laboratorij je dužan dostaviti i na adresu posjednika.

DODATAK III

POPIS BEDRENIČNIH DISTRIKTA