NN 48/2023 (5.5.2023.), Pravilnik o upisu sorti u Sortnu listu

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

825

Na temelju članka 53. stavka 6., članka 54. stavka 6., članka 56. stavka 2., članka 58. stavka 2., članka 63. stavka 4., članka 64. stavka 5. i članka 69. stavka 6. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 110/21.) te članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine« broj 66/19.) ministrica poljoprivrede, uz prethodnu suglasnost ministra vanjskih i europskih poslova, donosi

PRAVILNIK

O UPISU SORTI U SORTNU LISTU

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se način upisa i vođenje Sortne liste Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sortna lista) i Nacionalne sorte liste, skupine bilja za koje je obvezan upis u Sortnu listu, sadržaj sortne liste i dosjea sorte, uvjeti i postupak za obnavljanje upisa sorte u Sortnu listu, uvjeti za utvrđivanje prihvatljivosti imena sorte, nadzor nad održavanjem sorte te sadržaj i način vođenja evidencije o održavanju sorte.

(2) Upis u Sortnu listu obvezan je za sljedeće skupine bilja: žitarice, krmno bilje, repe, povrtne vrste, krumpir, uljarice i predivo bilje.

(3) U Nacionalnu sortnu listu mogu se upisati povrtne vrste i krumpir.

(4) U slučaju sorata (samooplodne linije, hibridi) namijenjenih isključivo kao sastojci završnih sorata, odredbe stavka 2. primjenjuju se samo ako se njihovo sjeme stavlja na tržište pod njihovim imenom.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći akti Europske unije:

– Direktiva Vijeća 2002/53/EZ od 13. lipnja 2002. o zajedničkom katalogu sorata poljoprivrednih biljnih vrsta (SL L 193, 20. 7. 2002.)

– Direktiva Vijeća 2002/55/EZ od 13. lipnja 2002. o stavljanju na tržište sjemena povrća (SL L 193, 20. 7. 2002.)

– Direktiva Komisije 2008/62/EZ od 20. lipnja 2008. o predviđanju određenih odstupanja za prihvaćanje poljoprivrednih lokalnih populacija i sorata koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i kojima prijeti genetska erozija te za stavljanje na tržište sjemena i sjemenskog krumpira tih lokalnih populacija i sorata (SL L 12, 21. 6. 2008.)

– Direktiva Komisije 2009/145/EZ od 26. studenoga 2009. o nekim odstupanjima za priznavanje tradicijskih sorti povrća i sorti povrća koje se tradicionalno uzgajaju u određenim područjima i regijama i kojima prijeti genetska erozija i sorti povrća bez stvarne vrijednosti za komercijalnu proizvodnju, ali razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima i za stavljanje na tržište sjemena navedenih tradicijskih sorti i sorti povrća (SL L 312, 27. 11. 2009.).

Članak 3.

(1) Izrazi koji se koriste u Zakonu o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 110/21.) (u daljnjem tekstu: Zakon) koriste se i u ovom Pravilniku.

(2) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 4.

U smislu ovoga Pravilnika pojedini izrazi imaju sljedeće značenje:

– nacionalna sortna lista je dio Sortne liste Republike Hrvatske u koju se upisuju tradicijske sorte koje se mogu proizvoditi i stavljati na tržište isključivo na području Republike Hrvatske.

Članak 5.

(1) Zahtjev za priznavanje sorte (u daljnjem tekstu: zahtjev) podnosi se Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (u daljnjem tekstu: Agencija) na Obrascu 1. iz Dodatka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže se tehnički upitnik Ureda Zajednice za zaštitu biljnih sorti (u daljnjem tekstu: CPVO) ili tehnički upitnik Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti (u daljnjem tekstu: UPOV) te, ako je potrebno, punomoć o zastupanju u postupku priznavanja sorti poljoprivrednog bilja na Obrascu 5. iz Dodatka 1. ovoga Pravilnika odnosno punomoć o zastupanju održivača za vrijeme održavanja biljne sorte u Republici Hrvatskoj na Obrascu 6. iz Dodatka 1. ovoga Pravilnika.

(3) Prilikom podnošenja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka informacija o genetski modificiranim organizmima (u daljnjem tekstu: GMO) obvezna je i bez nje se zahtjev ne razmatra.

(4) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka podnosi se u rokovima propisanim propisom o provođenju ispitivanja gospodarske vrijednosti sorte, odnosno priznavanja sorti.

(5) Nakon primitka zahtjeva iz stvaka 1. ovoga članka Agencija utvrđuje je li zahtjev potpun i praćen dokumentacijom iz stavka 2. ovog članka

(6) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka je potpun ako su navedeni svi podatci u zahtjevu osim predloženog imena sorte te ako sadrži potpis i pečat podnositelja zahtjeva.

(7) Agencija elektroničkim putem obavještava podnositelja zahtjeva da je zahtjev potpun i da je sorta uključena u postupak ispitivanja u svrhu priznavanja.

(8) Sažetak Zahtjeva objavljuje se u Službenom glasilu Agencije.

(9) Ako Agencija utvrdi da Zahtjev nije potpun, o tome obavještava podnositelja zahtjeva i traži da se u što kraćem roku otkloni utvrđeni nedostatak.

(10) Ako podnositelj zahtjeva ne otkloni nedostatke do kraja vegetacijske sezone prve godine ispitivanja, zahtjev se smatra nepotpunim za daljnji nastavak postupka ispitivanja i sorta se neće uključiti u postupak ispitivanja o čemu Agencija informira podnositelja elektronički odnosno objavom u glasilu Agencije.

(11) Podnositelj Zahtjeva dužan je podmiriti troškove nastale u prvoj godini ispitivanja.

Članak 6.

(1) Podnositelj zahtjeva predlaže ime sorte za upis u Sortnu listu u skladu s pravilima za prihvatljivost imena sorti u skladu s člankom 63. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2100/94 od 27. srpnja 1994. o zaštiti biljnih sorata Zajednice (SL L 227, 1. 9. 1994.) (u daljnjem tekstu: Uredba Vijeća br. 2100/94).

(2) Ako podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja Zahtjeva nije predložio ime sorte za upis u Sortnu listu, dužan je predložiti ime sorte do kraja prve vegetacijske godine ispitivanja u postupku priznavanja.

(3) Prijedlog imena sorte podnositelj zahtjeva dostavlja na Obrascu 7. iz Dodatka 1. ovoga Pravilnika.

Članak 7.

(1) U slučaju da je sorta priznata pod određenim imenom u drugoj državi članici, ako je moguće treba koristiti isto ime, ako to ime nije svojim smislom ili izričajem uvredljivo ili neprimjereno u hrvatskom jeziku.

(2) Ako se sorta u drugoj državi članici stavlja na tržište pod imenom različitim od imena iz stavka 1. ovoga članka potrebno ga je navesti u Sortnoj listi kao sinonim.

Članak 8.

(1) U postupku utvrđivanja prihvatljivosti imena sorte koji provodi Agencija, prijedlog imena sorte objavljuje se u Službenom glasilu Agencije.

(2) Na predloženo ime sorte svatko tko iskaže pravni interes može Agenciji podnijeti prigovor, u pisanoj formi s obrazloženjem, i to najkasnije u roku od tri mjeseca od dana objave predloženog imena u Službenom glasilu Agencije.

(3) Ako Agencija utvrdi da predloženo ime sorte nije u skladu s odredbama članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika, odnosno da je prigovor iz stavka 2. ovoga članka opravdan, poziva podnositelja Zahtjeva da predloži novo ime sorte.

Članak 9.

(1) Postupak ispitivanja gospodarske vrijednosti sorte provodi se prema propisu kojim se uređuje postupak priznavanja sorti poljoprivrednog bilja.

(2) Postupak ispitivanja gospodarske vrijednosti sorte ne provodi se za čuvane sorte, sorte koje su razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima i sorte koje se upisuju u Nacionalnu sortnu listu.

Članak 10.

(1) Kako bi se osiguralo in situ očuvanje i održiva upotreba biljnih genetskih izvora ratarskog bilja i povrća, u Sortnu listu mogu se upisati sorte koje ne ispunjavaju opće uvjete za priznavanje u pogledu minimalnih karakteristika koje se moraju obuhvatiti ispitivanjem i minimalnih uvjeta za ispitivanje sorti.

(2) Sorte iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u Sortnu listu u statusu »čuvane sorte«, te pripadaju biljnim vrstama iz skupina bilja ratarskog bilja i povrtnih vrsta.

(3) Kao čuvane sorte ratarskog bilja mogu biti priznate lokalne populacije i sorte koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i kojima prijeti genetska erozija.

(4) Kao čuvane sorte povrća mogu biti priznate tradicijske sorte i sorte koje se tradicionalno uzgajaju u određenim područjima i regijama i ugrožene su genetskom erozijom.

(5) Sve čuvane sorte moraju biti od interesa za očuvanje biljnih genetskih izvora.

Članak 11.

(1) Čuvana sorta može biti upisana u Sortnu listu Republike Hrvatske ako:

– je dovoljno različita, ujednačena i postojana, uzimajući u obzir najmanje karakteristike navedene u tehničkim upitnicima navedenim u članku 5. stavku 2. ovoga Pravilnika

– nije uključena u Zajednički katalog sorata Europske unije kao sorta koja nije čuvana sorta

– je od brisanja sorte iz Zajedničkog kataloga sorata Europske unije ili isteka razdoblja dozvoljenog trženja nakon brisanja prošlo više od dvije godine

– nije zaštićena oplemenjivačkim pravom Europske unije ili nacionalnim oplemenjivačkim pravom niti je podnesen zahtjev za takvu zaštitu.

(2) Iznimno od stavka 1. podstavka 1. ovoga članka, ako se razina ujednačenosti utvrđuje na temelju atipičnih biljaka, primjenjuje se populacijski standard od 10% i vjerojatnost priznavanja od najmanje 90 %.

(3) Čuvana sorta mora biti označena prihvatljivim imenom.

(4) Za sorte koje su bile poznate prije 25. svibnja 2000. godine može se prihvatiti više od jednog imena ako su takva imena povijesno poznata.

(5) Čuvana sorta mora biti od interesa za očuvanje biljnih genetskih izvora u svojoj regiji podrijetla u kojoj se tradicionalno uzgajala i čijim je lokalnim i regionalnim uvjetima prirodno prilagođena.

(6) Prilikom priznavanja čuvane sorte utvrđuje se njena regija podrijetla.

(7) Ako se regija podrijetla osim u Republici Hrvatskoj nalazi i u drugoj državi članici, regija podrijetla se utvrđuje sporazumno.

(8) Prilikom dostave podataka za upis čuvane sorte na Zajednički katalog sorata Europske unije dostavljaju se podaci o njezinoj regiji podrijetla.

(9) Čuvana sorta mora se održavati u svojoj regiji podrijetla.

(10) Službeno ispitivanje čuvane sorte neće se provoditi ako su za donošenje odluke o priznavanju i upisu sorte u Sortnu listu dostavljene sljedeće informacije:

a) opis čuvane sorte i njena denominacija

b) rezultati neslužbenih ispitivanja

c) znanja stečena kroz praktično iskustvo tijekom uzgoja, razmnožavanja i korištenja

d) druge informacije, ako je potrebno.

(11) Pri odluci o priznavanju čuvane sorte posebno se u obzir uzima mišljenje Povjerenstva za biljne genetske izvore.

(12) Za čuvane sorte Povjerenstvo potvrđuje da je prijavljena sorta ugrožena genetskom erozijom i da je od interesa za očuvanje biljnih genetskih izvora u svojoj regiji podrijetla te da je kao takva uključena u Nacionalnu banku biljnih gena.

(13) Čuvana sorta povrća može biti priznata kao:

– sorta čije se sjeme može ili certificirati kao »certificirano sjeme čuvane sorte« ili odobriti kao »standardno sjeme čuvane sorte« ili

– sorta čije se sjeme može odobriti samo kao »standardno sjeme čuvane sorte«.

Članak 12.

(1) Zahtjev za upis »čuvane sorte« u Sortnu listu podnosi se Agenciji na Obrascu 2. iz Dodatka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Uz Zahtjev se dostavlja:

– uzorak poljoprivrednog reprodukcijskog materijala sorte za ratarsko bilje i povrće

– opis sorte

– podaci o neslužbenim ispitivanjima i znanja stečena kroz praktično iskustvo tijekom uzgoja, korištenja sjemena i reprodukcijskog materijala sorte

– tehnički upitnik

– ostale informacije, ako je potrebno.

(3) Čuvana sorta neće biti uključena na Sortnu listu:

1. ako je već uključena u Zajednički katalog sorata Europske unije kao neka druga sorta, a ne kao domaća ili udomaćena sorta, ili ako je brisana iz Zajedničkog kataloga sorata Europske unije u posljednje dvije godine

2. ako je u skladu s propisima kojima se uređuju oplemenjivačka prava dodijeljeno oplemenjivačko pravo ili je zaštićena nacionalnim sustavom zaštite ili je podnesen zahtjev za dodjelu oplemenjivačkog prava.

(4) Za čuvane sorte koje su do 25. svibnja 2000. godine bile priznate može se prihvatiti više od jednog imena ako su ta imena za sortu prije korištena.

(5) Za zaprimanje Zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka i za vrijeme dok je sorta upisana u Sortnu listu nije obvezno plaćanje naknade.

Članak 13.

(1) Kao sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima mogu biti priznate sorte povrća koje nemaju stvarnu vrijednost za komercijalnu proizvodnju usjeva, ali su razvijene za proizvodnju pri posebnim uvjetima (klimatski, pedološki ili agro-tehnički uvjeti, npr. ručna obrada, višekratna žetva i slično).

(2) Zahtjev za upis »sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima« u Sortnu listu podnosi se Agenciji na Obrascu 2. iz Dodatka 1. ovoga Pravilnika.

(3) Uz Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se:

– uzorak poljoprivrednog reprodukcijskog materijala sorte

– opis sorte

– podaci o neslužbenim ispitivanjima i znanja stečena kroz praktično iskustvo tijekom uzgoja, korištenja sjemena i reprodukcijskog materijala sorte

– tehnički upitnik

– ostale informacije, ako je potrebno.

(4) Sorta razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima može biti upisana u Sortnu listu ako je dovoljno različita, ujednačena i postojana, uzimajući u obzir najmanje karakteristike navedene u tehničkim upitnicima iz članka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako se razina ujednačenosti utvrđuje na temelju atipičnih biljaka, primjenjuje se populacijski standard od 10 % i vjerojatnost priznavanja od najmanje 90%.

(6) Sorta razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima neće biti uključena na Sortnu listu:

1. ako je već uključena u Zajedničku katalog sorata Europske unije povrtnih vrsta koja nije za uzgoj pri određenim uvjetima ili je bila izbrisana iz Zajedničkog kataloga sorata Europske unije povrtnih vrsta u posljednje dvije godine

2. ako je u skladu s propisima kojima se uređuju oplemenjivačka prava dodijeljeno oplemenjivačko pravo ili je zaštićena nacionalnim sustavom zaštite ili je podnesen zahtjev za dodjelu oplemenjivačkog prava.

(7) Za sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima koje su do 25. svibnja 2000. godine bile priznate može se prihvatiti više od jednog imena ako su ta imena za sortu prije korištena.

(8) Za zaprimanje Zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka i za vrijeme dok je sorta upisana u Sortnu listu nije obvezno plaćanje naknade.

Članak 14.

(1) Zahtjev za priznavanje sorte i upis u Nacionalnu sortnu listu podnosi se Agenciji na Obrascu 3. iz Dodatka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se:

– uzorak sjemena

– kratki morfološki opis sorte popraćen fotodokumentacijom i njena denominacija

– informacije o praktičnom iskustvu stečenom tijekom uzgoja, razmnožavanja i korištenja

– druge informacije, ako je potrebno.

(3) Agencija provodi ispitivanje u polju u trajanju od jedne vegetacijske sezone i provjerava sukladnost dostavljenoj dokumentaciji.

(4) Ime sorte ne smije biti identično nekom od imena na Zajedničkom katalogu sorata Europske unije.

(5) Sorta iz stavka 1. ovoga članka ostaje upisana u Nacionalnu sortnu listu ako je u proizvodnji sjemena bila u posljednjih pet godina.

(6) Ako se nakon brisanja sorte s Nacionalne sortne liste javi novi održivač, tada taj održivač mora Agenciji dostaviti uzorak sjemena kako bi Agencija provjerila istovjetnost uzorka i kako bi se sorta ponovno upisala na Nacionalnu sortnu listu.

(7) Sorta upisana u Nacionalnu sortnu listu može biti priznata kao sorta čije se sjeme može odobriti samo kao »standardno sjeme« za biljne vrste iz skupine povrtnih vrsta, a za krumpir može biti priznata kao sorta čije se sjeme može odobriti samo kao najniža kategorija u skladu s propisom kojim se utvrđuju kategorije krumpira.

(8) Za zaprimanje Zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka i dok je sorta upisana u Nacionalnu sortnu listu nije obvezno plaćanje nak­nade.

Članak 15.

(1) Sortna lista sadrži podatke o:

– vrsti kojoj sorta pripada

– imenu sorte s naznakom oblika imena kada je ime u obliku koda

– sinonimu za sortu

– upisnom broju sorte

– osobi odgovornoj za održavanje sorte

– zastupniku održivača

– datumu upisa sorte u Sortnu listu

– datumu obnavljanja upisa sorte u Sortnu listu

– datumu brisanja sorte sa Sortne liste

– datumu do kojega se može tržiti reprodukcijski materijal sorte, nakon što je sorta brisana iz Sortne liste

– datumu isteka roka upisa u Sortnu listu

– genetskoj modifikaciji sorte

– tome je li sorta čuvana sorta

– tome je li složena sorta.

(2) Sortna lista za povrće, osim podataka iz stavka 1. ovoga članka, sadrži i podatak za sorte čije se sjeme može staviti na tržište samo kao standardno sjeme.

(3) Nacionalna sortna lista sadrži podatke o:

– vrsti kojoj sorta pripada

– upisnom broju sorte

– održivaču sorte

– datumu upisa sorte

– datumu brisanja sorte

– datumu do kojega se može tržiti reprodukcijski materijal sorte, nakon što je sorta brisana.

Članak 16.

(1) Svaka promjena vezana uz održivača sorte, njegovog zastupnika ili sortu za vrijeme dok je sorta upisana u Sortnu listu, mora biti dostavljena Agenciji.

(2) Ako promjene vezane uz održivača sorte ili sortu nisu dostavljene Agenciji do slijedećeg roka za plaćanje naknade za vrijeme dok je sorta upisana u Sortnu listu, Ministarstvo će rješenjem brisati sortu iz Sortne liste u skladu s člankom 65 stavkom 1. točkom 3. Zakona.

Članak 17.

(1) Dosje sorte vodi se u Agenciji u elektroničkom ili tiskanom obliku i sadrži dokumentaciju o sorti.

(2) Dosje sorte čuva se deset godina nakon brisanja sorte iz Sortne liste.

Članak 18.

(1) Sorte krmnog bilja, žitarica, repa, povrća, krumpira, uljarica i predivog bilja upisuju se u Sortnu listu na razdoblje od 10 godina.

(2) Održivač sorte ili njegov zastupnik mora podnijeti zahtjev za obnavljanje upisa sorte u Sortnu listu (u daljnjem tekstu: zahtjev za obnavljanje) Agenciji na Obrascu broj 4. iz Dodatka 1. ovoga Pravilnika i to najkasnije dvije godine prije isteka 10 godina od upisa sorte u Sortnu listu.

(3) Agencija će na kraju svake kalendarske godine objaviti u Službenom glasilu popis sorti za koje je potrebno u sljedećoj godini podnijeti zahtjev za obnavljanje i elektroničkim putem dostaviti podnositeljima zahtjeva Službeno glasilo i popis sorti za koje je potrebno podnijeti zahtjev za obnavljanje.

(4) Uz zahtjev za obnavljanje iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se uzorak sjemena sorte ili hibrida za provjeru je li održivač održava sortu ili hibrid na način da uvjeti različitosti, ujednačenosti i postojanosti na temelju kojih su bili priznati i dalje postoje.

(5) Prilikom podnošenja zahtjeva za obnavljanje iz stavka 2. ovoga članka održivač sorte ili njegov zastupnik dužan je u napomeni navesti mjesto gdje će se sorta održavati slijedećih 10 godina.

Članak 19.

(1) Održivač je dužan održavati sortu za vrijeme dok je sorta priznata.

(2) Sortu ratarskog bilja i povrća mogu održavati pravne i fizičke osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena iz članka 12. stavka 1. točke 1. Zakona i registrirane za održavanje sorte.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka čuvane sorte i sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima mogu održavati pravne i fizičke osobe koje su upisane u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena iz članka 12. stavka 1. točke 2. Zakona i registrirane za proizvodnju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka sorte upisane u Nacionalnu sortnu listu mogu održavati pravne i fizičke osobe koje su evidentirane u Upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena iz članka 12. stavka 1. točke 1. podtočke b) Zakona.

(5) U slučaju sorti koje se održavaju izvan Republike Hrvatske/Europske unije uvijek se uz održivača navodi i njegov zastupnik u Republici Hrvatskoj.

(6) Nadzor nad održavanjem sorte kojim se potvrđuje njeno zadržavanje svojstava temeljem kojih je priznata i upisana u Sortnu listu obavlja Agencija.

(7) Nadzor iz stavka 6. ovoga članka provodi se kontrolom zapisa o održavanju sorte i usporedbom sjemena koje održivač ili njegov zastupnik stavlja u promet sa standardnim uzorkom sorte.

(8) Zapisi iz stavka 7. ovoga članka obuhvaćaju proizvodnju svih generacija koje prethode osnovnom sjemenu ili reprodukcijskom materijalu.

(9) Osoba odgovorna za održavanje sorte mora voditi zapise o:

– podrijetlu izvornog materijala u postupku održavanja sorte

– količini proizvedenog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala sorte koja je u postupku održavanja

– podrijetlu izvornog materijala i proizvodnji predosnovnog i osnovnog sjemena i reprodukcijskog materijala.

(10) Osoba odgovorna za održavanje sorte mora omogućiti odgovornoj osobi Agencije kontrolu:

– površina i mjesta gdje se sorta održava

– dorade sjemena i reprodukcijskog materijala sorte koja je predmet održavanja

– zapisa o održavanju sorte i prateće evidencije.

(11) Dobavljač koji provodi održavanje sorte mora Agenciji dostaviti dokaz o pravu održavanja sorte izdan od održivača sorte.

(12) Održivači sorti upisanih u Nacionalnu sortnu listu izuzeti su od odredbi stavaka 5. do 10. ovoga članka.

Članak 20.

(1) Ako je tvar koja potječe od biljne sorte namijenjena uporabi u hrani iz članka 3. ili u hrani za životinje iz članka 15. Uredbe (EZ) br. 1829/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o genetski modificiranoj hrani i hrani za životinje (SL L 268, 18. 10. 2003.), ta se sorta priznaje samo ako je odobrena u skladu s tom Uredbom.

(2) Sorta namijenjena uporabi u hrani ili hrani za životinje iz članka 2. i 3. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta propisa o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane i utvrđivanju postupaka u području sigurnosti hrane (SL L 31, 1. 2. 2002.), može biti priznata samo ako je odobrena u skladu s propisom kojim se uređuje postupanje s genetski modificiranim organizmima.

Članak 21.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o upisu sorti u Sortnu listu (»Narodne novine« br. 45/08., 84/08., 77/13., 136/15., 57/17., 70/18., 75/19. i 62/20.).

Članak 22.

Dodatak 1. tiskan je uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

Članak 23.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/23-01/1 Urbroj: 525-06/245-23-19 Zagreb, 27. travnja 2023.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković, v. r.

DODATAK 1.