Objavljeno u NN 15/10 od 01.02.2010.:
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA
Na temelju članka 87. stavka 6. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 41/07, 155/08), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi
PRAVILNIK O OBIMU I UČESTALOSTI UZORKOVANJA U SVRHU MONITORINGA ODREĐENIH TVARI I NJIHOVIH REZIDUA U ODREĐENIM PROIZVODIMA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA[1]
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje obim i učestalost uzorkovanja u svrhu monitoringa određenih tvari i njihovih rezidua u mlijeku, jajima, mesu kunića, mesu divljači iz slobodne prirode, mesu divljači iz uzgoja te u medu, utvrđene Dodatkom I ovoga Pravilnika, čime se dopunjuje obim i učestalost uzorkovanja utvrđena Dodatkom IV Pravilnika o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla (»Narodne novine« br 79/08)[2].
Članak 2.
Dodatak I. tiskan je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 3.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Dodatak IV. Pravilnika o mjerama za monitoring određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla (»Narodne novine«, broj 118/04) u dijelu koji se odnosi na mlijeko, jaja, meso kunića, meso divljači iz farmskog uzgoja i divljači iz slobodne prirode te med.
Članak 4.
1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/09-01/299
Urbroj: 525-06-2-0270/09-4
Zagreb, 29. prosinca 2009.
Ministar
Petar Čobanković, v. r.
DODATAK I.
POGLAVLJE 1.
MLIJEKO
1. Kravlje mlijeko
A. Uvjeti uzorkovanja:
– Svaki službeni uzorak mlijeka mora uzeti službena osoba na način da se uvijek može dokazati gospodarstvo s kojega mlijeko potječe.
– Uzorci se mogu uzeti:
a) na gospodarstvu iz rashladnog spremnika (laktofriza); ili
b) u mljekari prije istakanja mlijeka iz cisterne.
– Ukoliko se na zahtjevu za uzorkovanjem traže tvari ili rezidue iz Dodatka I., podskupine B3a, B3b i B3c, Pravilnika o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla (»Narodne novine«, broj 79/08)[3] tada se može napraviti iznimka te nije potrebno znati gospodarstvo podrijetla
– Uzorci se moraju uzeti samo od sirovog mlijeka.
Količina uzorka ovisi o zahtjevima korištenih analitičkih metoda.
B. Obim i učestalost uzorkovanja:
Godišnji broj uzoraka iznosi 1 uzorak na 15.000 tona godišnje proizvodnje mlijeka, a najmanji broj uzetih uzoraka mora biti 300 uzoraka mlijeka godišnje.
Raspodjela uzoraka obavlja se kako slijedi:
a) 70% uzoraka mora se ispitati na prisutnost rezidua veterinarsko-medicinskih proizvoda. U tom slučaju svaki uzorak mora biti ispitan na najmanje četiri različite tvari koje pripadaju u najmanje tri podskupine odabranih između A6, B1, B2a i B2e iz Dodatka I. Pravilnika o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla4.
b) 15% uzoraka mora se ispitati na prisutnost rezidua iz podskupine B3 iz Dodatka I. Pravilnika o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla5.
c) Preostalih 15% uzoraka mora se ispitati u skladu sa situacijom u Republici Hrvatskoj.
2. Mlijeko drugih životinjskih vrsta (ovaca, koza i kobila)
Broj uzoraka mlijeka drugih životinjskih vrsta određuje se prema količini proizvodnje i s obzirom na utvrđene probleme. Uzorci mlijeka ovih vrsta životinja moraju se u Planu za uzorkovanje prikazati zasebno kao dodatni uzorci uz uzorke kravljeg mlijeka.
POGLAVLJE 2.
JAJA
1. Kokošja jaja
A. Uvjeti uzorkovanja:
– Svaki službeni uzorak jaja mora uzeti službena osoba tako da se uvijek može dokazati gospodarstvo s kojega jaja potječu.
– Uzorci se mogu uzeti:
a) na gospodarstvu; ili
b) u pakirnim centrima.
– Jedan uzorak sadrži najmanje 12 ili više jaja, ovisno o zahtjevima korištenih analitičkih metoda.
B. Obim i učestalost uzorkovanja:
Svake godine treba uzeti najmanje 1 uzorak na 1.000 tona godišnje proizvodnje konzumnih jaja, a najmanji broj uzetih uzoraka mora biti 200 uzoraka jaja godišnje.
Raspodjela uzoraka se određuje u skladu s organizacijom i povezanosti proizvodnje.
Najmanje 30% uzoraka mora se uzeti u pakirnim centrima koji predstavljaju najveće opskrbljivače konzumnih jaja u zemlji.
Raspodjela uzoraka obavlja se kako slijedi:
– 70% uzoraka mora biti ispitano na najmanje jednu tvar iz svake od pojedinih podskupina: A6, B1 i B2b iz Dodatka II. Pravilnika o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla[4]6.
– 30% uzoraka mora biti uzeto u skladu sa situacijom u Republici Hrvatskoj, s tim da se dio analiza mora izvršiti na tvari iz podskupine B3a Dodatka I. Pravilnika o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla7.
2. Jaja drugih vrsta peradi
Broj uzoraka za ove vrste određuje se u skladu s količinom proizvodnje i utvrđenim problemima.Uzorci jaja ostalih vrsta peradi moraju se u Planu za uzorkovanje prikazati zasebno kao dodatni uzorci uz uzorke kokošjih jaja.
POGLAVLJE 3.
MESO KUNIĆA, MESO DIVLJAČI IZ SLOBODNE PRIRODE I DIVLJAČI IZ FARMSKOG UZGOJA
Meso kunića
A. Uvjeti uzorkovanja:
Jedan uzorak sastoji se od jedne ili više životinja istoga proizvođača, a u skladu sa zahtjevima analitičkih metoda.
Svaki službeni uzorak mesa kunića mora uzeti službena osoba tako da se uvijek može dokazati gospodarstvo s kojeg kunići potječu. Uzorci se, u skladu sa strukturom proizvodnje kunića, mogu uzeti:
a) na gospodarstvu; ili
b) u odobrenim klaonicama (u smislu Pravilnika o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, broj 99/07[5]8).
Radi kontrole nedopuštenih tvari na farmi se mogu uzeti dodatni uzorci vode za piće i hrane za životinje, ne dovodeći u pitanje odredbe Pravilnika o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla[6]9.
B. Obim i učestalost uzorkovanja
Svake godine treba uzeti 10 uzoraka na 300 tona godišnje proizvodnje (težine trupova zaklanih kunića) za prvih 3.000 tona proizvodnje, a 1 uzorak na svakih dodatnih 300 tona.
Mora se poštivati sljedeća raspodjela uzoraka prema Dodataku I. Pravilnika o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla10):
– skupina A: 30% od ukupnog broja uzoraka,
70% mora se ispitati na tvari iz podskupine A 6,
30% mora se ispitati na tvari iz ostalih podskupina skupine A.
– skupina B: 70% od ukupnog broja uzoraka
30% mora se ispitati na tvari iz podskupine B 1
30% mora se ispitati na tvari iz podskupine B 2
10% mora se ispitati na tvari iz podskupine B 3.
Preostali broj uzoraka do 100% raspoređuje se u skladu sa situacijom u Republici Hrvatskoj.
2. Divljači iz farmskog uzgoja
A. Uvjeti uzorkovanja:
Veličina uzorka ovisi o zahtjevima analitičkih metoda.
Uzorci se moraju uzeti na mjestu prerade. Mora biti moguće utvrditi gospodarstvo s kojeg potječu životinje ili njihovo meso.
Radi kontrole nedopuštenih tvari na gospodarstvu se mogu uzeti dodatni uzorci vode za piće i hrane za životinje ne dovodeći u pitanje odredbe Pravilnika o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla[7]11.
B. Obim učestalost uzorkovanja
Svake godine treba uzeti najmanje 100 uzoraka.
Mora se poštivati sljedeća raspodjela uzoraka:
– skupina A: 20% od ukupnog broja uzoraka,
većina uzoraka mora se analizirati na tvari iz podskupine A 5 i A 6.
– skupina B: 70% od ukupnog broja uzoraka, unutar koje raspodjela uzoraka mora biti kako slijedi:
30% mora se ispitati na tvari iz podskupine B 1,
30% mora se ispitati na tvari iz podskupine B2a i B2b,
10% mora se ispitati na tvari iz podskupine B2c i B2e,
30% mora se ispitati na tvari iz podskupine B 3.
Preostalih 10% uzoraka do 100% raspoređuje se u skladu sa situacijom u Republici Hrvatskoj.
3. Meso divljači iz slobodne prirode
A. Uvjeti uzorkovanja:
Veličina uzorka ovisi o zahtjevima korištenih analitičkih metoda.
Uzorci se uzimaju na mjestu prerade ili ulova, tako da se uvijek zna područje na kojemu je divljač odstrijeljena.
B. Obim i učestalost uzorkovanja
Svake godine treba uzeti najmanje 100 uzoraka radi analize na rezidue podskupine B3c – teški metali.
POGLAVLJE 4.
MED
A. Uvjeti uzorkovanja:
Veličina uzorka ovisi o zahtjevima korištenih anlitičkih metoda. Uzorci se mogu uzeti u bilo kojoj točki proizvodnog lanca pod uvjetom da je moguće utvrditi proizvođača meda.
B. Obim i učestalost uzorkovanja
Svake godine treba uzeti najmanje 10 uzoraka na 300 tona godišnje proizvodnje za prvih 3.000 tona, i jedan uzorak na svakih dodatnih 300 tona.
Mora se poštivati sljedeća raspodjela uzoraka:
– podskupine B1 i B2c: 50% od ukupnog broja uzoraka,
– podskupine B3a, B3b i B3c: 40% od ukupnog broja uzoraka.
Preostalih 10% uzoraka do 100% raspoređuje se u skladu sa situacijom u Republici Hrvatskoj pri čemu se posebnu pažnju može posvetiti mikotoksinima.
[1] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Odluke Komisije od 27. listopada 1997. godine kojom se utvrđuju razine i učestalost uzorkovanja propisanog Direktivom Vijeća 96/23/EZ za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u određenim proizvodima životinjskog podrijetla (97/747/EZ).
[2] Pravilnikom o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla (»Narodne novine«, broj 79/08) se preuzimaju odredbe Direktiva Vijeća (EZ-a) br. 96/23 od 29. travnja 1996. godine koja predviđa postupak Zajednice za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i u prehrambenim proizvodima životinjskog podrijetla.
[3],4,5 Pravilnikom o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla (»Narodne novine«, broj 79/08) se preuzimaju odredbe Direktiva Vijeća (EZ-a) br. 96/23 od 29. travnja 1996. godine koja predviđa postupak Zajednice za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i u prehrambenim proizvodima životinjskog podrijetla.
[4]6,7 Pravilnikom o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla (»Narodne novine«, broj 79/08) se preuzimaju odredbe Direktiva Vijeća (EZ-a) br. 96/23 od 29. travnja 1996. godine koja predviđa postupak Zajednice za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i u prehrambenim proizvodima životinjskog podrijetla.
[5]8 Pravilnikom o higijeni hrane životinjskog podrijetla (»Narodne novine«, broj 99/07) su preuzete odredbe Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. godine kojom se utvrđuju posebna pravila higijene hrane životinjskog podrijetla.
[6]9,10 Pravilnikom o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla (»Narodne novine«, broj 79/08) se preuzimaju odredbe Direktiva Vijeća (EZ-a) br. 96/23 od 29. travnja 1996. godine koja predviđa postupak Zajednice za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i u prehrambenim proizvodima životinjskog podrijetla
[7]11 Pravilnikom o monitoringu određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i proizvodima životinjskoga podrijetla (»Narodne novine«, broj 79/08) se preuzimaju odredbe Direktiva Vijeća (EZ-a) br. 96/23 od 29. travnja 1996. godine koja predviđa postupak Zajednice za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u živim životinjama i u prehrambenim proizvodima životinjskog podrijetla