Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
622
Na temelju članka 15. stavka 2. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 123/17. i 151/22.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. ožujka 2023. donijela
UREDBU
O SMJERNICAMA ZA IZRADU AKATA STRATEŠKOG PLANIRANJA OD NACIONALNOG ZNAČAJA I OD ZNAČAJA ZA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE
I. OPĆE ODREDBE
Svrha Uredbe
Članak 1.
(1) Ovom Uredbom propisuju se smjernice za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(2) Smjernice iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju svrhu, obvezni sadržaj i postupke vezane za izradu, izmjenu, dopunu i donošenje akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Područje primjene Uredbe
Članak 2.
(1) Odredbe ove Uredbe primjenjuju se na sve akte strateškog planiranja od nacionalnog značaja iz članka 16. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Zakon), izuzev programa Vlade Republike Hrvatske, i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 22. Zakona.
(2) Akti strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se i provode u skladu s načelima strateškog planiranja i upravljanja razvojem propisanim Zakonom.
(3) Obveznici primjene postupaka propisanih ovom Uredbom su koordinatori za strateško planiranje u tijelima državne uprave, regionalni koordinatori i lokalni koordinatori.
(4) Koordinaciju primjene postupaka propisanih ovom Uredbom vrši Koordinacijsko tijelo.
(5) Obveznici iz stavka 3. ovoga članka dužni su tijekom izrade akata strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka te provedbe postupaka propisanih ovom Uredbom primjenjivati upute Koordinacijskog tijela.
II. DUGOROČNI AKTI STRATEŠKOG PLANIRANJA
Svrha dugoročnih akata strateškog planiranja
Članak 3.
Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije su dugoročni akti strateškog planiranja koji se donose sa svrhom utvrđivanja glavnih razvojnih smjerova i strateških ciljeva za provedbu razvojnih politika u razdoblju od najmanje deset godina.
Obvezni sadržaj dugoročnih akata strateškog planiranja
Članak 4.
(1) Nacionalna razvojna strategija obvezno sadrži:
a) viziju razvoja Republike Hrvatske
b) opis razvojnih potreba i razvojnih potencijala
c) razvojne smjerove
d) strateške ciljeve Republike Hrvatske te njihov opis
e) pokazatelje učinka (iz biblioteke pokazatelja) s početnim i ciljnim vrijednostima svakog pojedinog pokazatelja za razdoblje važenja akta
f) indikativni popis akata strateškog planiranja koji izravno podupiru provedbu razvojnih smjerova i strateških ciljeva
g) indikativni financijski okvir s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu strateških ciljeva
h) opis primjene načela partnerstva
i) opis okvira za praćenje i vrednovanje.
(2) Sektorske i višesektorske strategije obvezno sadrže:
a) viziju razvoja jednog ili više upravnih područja, usklađenu s razvojnim smjerovima iz Nacionalne razvojne strategije
b) analizu stanja i/ili opis razvojnih potreba i razvojnih potencijala
c) strateške ciljeve jednog ili više upravnih područja s njihovim opisom
d) pokazatelje učinka (iz biblioteke pokazatelja) s početnim i ciljnim vrijednostima svakog pojedinog pokazatelja za razdoblje važenja akta
e) opis provedbenih mehanizama
f) terminski plan provedbe projekata od strateškog značaja s naznačenim ključnim koracima i rokovima u provedbi (ako je primjenjivo)
g) indikativni popis srednjoročnih akata strateškog planiranja koji izravno podupiru provedbu strateških ciljeva
h) indikativni financijski okvir s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu strateških ciljeva
i) opis primjene načela partnerstva
j) opis okvira za praćenje i vrednovanje.
(3) Ako je sadržaj sektorskih i višesektorskih strategija iz stavka 2. ovoga članka propisan posebnim zakonom, tada nositelj izrade postupa sukladno odredbama posebnog zakona, primjenjujući pritom načela strateškog planiranja i upravljanja razvojem definirana Zakonom i odredbe ove Uredbe na odgovarajući način.
Pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune dugoročnih akata strateškog planiranja
Članak 5.
(1) Postupak izrade nove nacionalne razvojne strategije pokreće se odlukom Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), a započinje najmanje dvije godine prije isteka razdoblja važenja postojeće Nacionalne razvojne strategije.
(2) Izrada sektorske ili višesektorske strategije, ako drugačije ne proizlazi iz posebnog zakona, pokreće se odlukom Vlade, na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za odgovarajuće upravno područje ili na prijedlog Koordinacijskog tijela.
(3) Vlada odlukom utvrđuje nositelja izrade i obuhvat sektorske ili višesektorske strategije iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Razdoblje važenja nacionalne razvojne strategije i sektorske ili višesektorske strategije iz stavka 2. ovoga članka utvđuje se odlukom o donošenju.
(5) Prijedlog za pokretanje postupka izrade, izmjene ili dopune sektorske ili višesektorske strategije, ako drugačije ne proizlazi iz posebnog zakona, podnosi tijelo državne uprave nadležno za oblikovanje i provedbu javne politike u odgovarajućem upravnom području, na obrascu kojeg će izraditi Koordinacijsko tijelo i sukladno uputama Koordinacijskog tijela.
(6) Ako obveza izrade sektorske ili višesektorske strategije proizlazi iz posebnog zakona, nositelj izrade, umjesto prijedloga iz stavka 5. ovoga članka, Koordinacijskom tijelu dostavlja obavijest o početku postupka izrade, izmjene ili dopune sektorske ili višesektorske strategije.
III. SREDNJOROČNI AKTI STRATEŠKOG PLANIRANJA
Svrha srednjoročnih akata strateškog planiranja
Članak 6.
Srednjoročni akti strateškog planiranja donose se sa svrhom razrade dugoročnih nacionalnih, sektorskih ili višesektorskih strateških ciljeva za plansko razdoblje koje traje od pet do deset godina, ako drugačije ne proizlazi iz posebnog zakona.
Vrste srednjoročnih akata strateškog planiranja prema sadržajnom obuhvatu
Članak 7.
(1) Nacionalni planovi su srednjoročni akti strateškog planiranja koje donosi Vlada.
(2) Planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave su srednjoročni akti strateškog planiranja koje donose predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Obvezni sadržaj srednjoročnih akata strateškog planiranja
Članak 8.
(1) Nacionalni planovi obvezno sadrže:
a) viziju razvoja, usklađenu s Nacionalnom razvojnom strategijom i povezanim dugoročnim aktima strateškog planiranja
b) analizu stanja i/ili opis razvojnih potreba i potencijala
c) odabrane strateške ciljeve iz Nacionalne razvojne strategije ili povezanih hijerarhijski nadređenih akata strateškog planiranja s ciljnim vrijednostima pripadajućih pokazatelja učinka
d) posebne ciljeve s njihovim opisom
e) popis pokazatelja ishoda (iz biblioteke pokazatelja) s početnim i ciljnim vrijednostima svakog pojedinog pokazatelja za razdoblje važenja akta
f) popis mjera za provedbu posebnih ciljeva s rokovima izvršenja
g) indikativni financijski okvir s prikazom financijskih pretpostavki za provedbu posebnih ciljeva
h) terminski plan provedbe projekata od strateškog značaja s naznačenim ključnim koracima i rokovima u provedbi (ako je primjenjivo)
i) opis primjene načela partnerstva
j) opis usklađenosti s Nacionalnom razvojnom strategijom, sektorskim i višesektorskim strategijama
k) opis okvira za praćenje i vrednovanje.
(2) Mjere za provedbu posebnih ciljeva iz nacionalnih planova razrađuju se u akcijskim planovima iz članka 21.a Zakona i preuzimaju u provedbene programe tijela nadležnih za provedbu.
(3) Ako je sadržaj srednjoročnog akta strateškog planiranja propisan posebnim zakonom, tada nositelj izrade postupa sukladno odredbama posebnog zakona, primjenjujući pritom načela strateškog planiranja i upravljanja razvojem definirana Zakonom te primjenjujući odredbe ove Uredbe na odgovarajući način.
(4) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na sadržaj planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5) Mjere za provedbu posebnih ciljeva iz planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave preuzimaju se i razrađuju u provedbenim programima tijela nadležnih za provedbu.
Pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune srednjoročnih akata strateškog planiranja
Članak 9.
(1) Vlada, na prijedlog tijela državne uprave nadležnog za odgovarajuće upravno područje, nakon prethodno pribavljenog mišljenja Koordinacijskog tijela, odlukom utvrđuje obvezu izrade nacionalnog plana, nositelja izrade te obuhvat i razdoblje važenja, ako drugačije ne proizlazi iz posebnog zakona.
(2) Tijelo državne uprave prijedlog za pokretanje postupka izrade, izmjene ili dopune nacionalnog plana iz stavka 1. ovoga članka podnosi na obrascu kojeg će izraditi Koordinacijsko tijelo i sukladno uputama Koordinacijskog tijela.
(3) Ako obveza izrade nacionalnog plana proizlazi iz posebnog zakona, nositelj izrade umjesto prijedloga iz stavka 2. ovoga članka, Koordinacijskom tijelu dostavlja obavijest o početku postupka izrade, izmjene ili dopune nacionalnog plana.
Izrada planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Članak 10.
(1) Planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuju se na osnovu odluke predstavničkog tijela jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.
(2) Predstavničko tijelo jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje nositelja izrade, obuhvat i razdoblje važenja plana razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Planove razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu zajednički pripremiti dvije ili više jedinica lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave.
IV. KRATKOROČNI AKTI STRATEŠKOG PLANIRANJA
Provedbeni programi
Članak 11.
(1) Provedbeni programi tijela državne uprave obuhvaćaju razdoblje od četiri godine, povezani su s državnim proračunom i sadrže mjere za provedbu ciljeva programa Vlade, nacionalnih planova iz članka 7. stavka 1. ove Uredbe i ostalih povezanih akata strateškog planiranja.
(2) Provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaćaju razdoblje od četiri godine, povezani su s proračunom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i sadrže mjere za provedbu planova razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 7. stavka 2. ove Uredbe.
(3) Provedbeni programi tijela državne uprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obuhvaćaju i druga javnopravna tijela iz njihova djelokruga, bez obzira na pravnu osobnost.
Obvezni sadržaj provedbenih programa
Članak 12.
(1) Provedbeni programi tijela državne uprave obvezno sadrže:
a) viziju, misiju i djelokrug rada tijela državne uprave
b) opis kratkoročnih razvojnih izazova i potencijala
c) odabir posebnih ciljeva, prioriteta ili ciljeva iz Programa Vlade i drugih povezanih akata strateškog planiranja
d) opis mjera razrađenih u svrhu provedbe povezanih, hijerarhijski nadređenih akata strateškog planiranja s ključnim točkama ostvarenja
e) pokazatelje rezultata s definiranim početnim i ciljnim vrijednostima pokazatelja rezultata za svaku godinu provedbe mjere ili razdoblje važenja akta
f) procjenu troška provedbe pojedine mjere
g) poveznicu na izvor financiranja u proračunu
h) rokove provedbe mjera i postignuća pripadajućih ključnih točaka ostvarenja
i) opis okvira za praćenje provedbe.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na sadržaj provedbenih programa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Postupak izrade, izmjene i dopune provedbenih programa
Članak 13.
(1) Čelnik tijela državne uprave odobrava provedbeni program tijela državne uprave u roku od 120 dana od dana stupanja na dužnost.
(2) U slučaju izmjene čelnika tijela u razdoblju trajanja mandata Vlade novi čelnik tijela mora preispitati postojeći i, po potrebi, odobriti novi provedbeni program u roku od 90 dana od dana preuzimanja dužnosti.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, novi provedbeni program ne mora biti pripremljen ako je u trenutku preuzimanja dužnosti čelnika tijela do sljedećih redovnih izbora preostalo manje od jedne godine.
(4) Stavci 1. do 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način i na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(5) Provedbeni programi tijela državne uprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ažuriraju se jednom godišnje ili prema potrebi, u cilju prilagođavanja izmijenjenim okolnostima provedbe, fiskalnom okruženju te novonastalim obvezama provedbe javnih politika.
Akcijski planovi
Članak 14.
Akcijski planovi su kratkoročni akti koji se donose sa svrhom razrade provedbe nacionalnih planova iz članka 7. stavka 1. ove Uredbe.
Obvezni sadržaj akcijskih planova
Članak 15.
(1) Akcijski planovi obvezno sadrže sljedeće elemente strateškog i provedbenog okvira srednjoročnih akata strateškog planiranja:
a) poveznicu s elementima strateškog i provedbenog okvira hijerarhijski nadređenih akata strateškog planiranja
b) popis posebnih ciljeva definiranih u svrhu ostvarivanja strateških ciljeva iz nacionalne razvojne strategije i povezanih hijerarhijski nadređenih akata strateškog planiranja
c) popis pokazatelja ishoda svakog definiranog posebnog cilja, s pripadajućim početnim i ciljnim vrijednostima za ukupno razdoblje važenja akta
d) ciljne vrijednosti pokazatelja ishoda, pojedinačno za svaku godinu važenja akcijskog plana
e) indikativni iznos ukupnih potrebnih sredstava za provedbu pojedinog posebnog cilja s poveznicom na planirani izvor financiranja u državnom proračunu Republike Hrvatske
f) mjere za provedbu posebnih ciljeva s njihovim opisom
g) rokove i nadležnosti za provedbu mjera
h) pokazatelje rezultata svake pojedine mjere
i) procjenu troška provedbe (ili fiskalni učinak na proračun) pojedine mjere
j) poveznicu na izvor financiranja pojedine mjere.
(2) Mjere definirane akcijskim planovima tijela nadležna za provedbu obvezno preuzimaju u provedbene programe iz članka 21. Zakona, u skladu s uputama Koordinacijskog tijela.
Pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune akcijskog plana
Članak 16.
(1) Akcijske planove donosi Vlada za razdoblje provedbe, u pravilu, od tri do četiri godine.
(2) Nositelj izrade akcijskoga plana istovjetan je nositelju izrade nacionalnog plana na kojeg se odnosi akcijski plan.
(3) Nositelj izrade iz stavka 2. ovoga članka pokreće postupak izrade novog akcijskog plana za pripadajući nacionalni plan najkasnije devet mjeseci prije isteka razdoblja važenja prethodnog akcijskog plana.
(4) U slučaju potrebe za izmjenom i dopunom akcijskog plana nositelj izrade iz stavka 2. ovoga članka pokreće postupak izmjena i dopuna akcijskog plana.
V. MIŠLJENJE KOORDINACIJSKOG TIJELA
Mišljenje Koordinacijskog tijela na prijedlog za pokretanje izrade, izmjene i dopune akata strateškog planiranja
Članak 17.
(1) Koordinacijsko tijelo daje mišljenje na prijedlog za pokretanje izrade, izmjene i dopune akata strateškog planiranja iz članaka 18. i 19. Zakona.
(2) Prilikom pripreme mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, Koordinacijsko tijelo provjerava potrebu za izradom, izmjenom i dopunom akata strateškog planiranja i poveznicu s drugim aktima strateškog planiranja te utvrđuje primjerenost prijedloga.
(3) Koordinacijsko tijelo mišljenje na prijedlog iz stavka 1. ovoga članka dostavlja nositelju izrade u roku od deset dana od dana zaprimanja prijedloga.
Mišljenje Koordinacijskog tijela na nacrte prijedloga dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja
Članak 18.
(1) Koordinacijsko tijelo daje mišljenje na nacrt prijedloga akata strateškog planiranja iz članaka 18. i 19. Zakona, uključujući izmjene i dopune.
(2) Prilikom pripreme mišljenja iz stavka 1. ovoga članka Koordinacijsko tijelo utvrđuje usklađenost sadržaja nacrta prijedloga s Nacionalnom razvojnom strategijom te načelima i metodologijom sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
(3) Koordinacijsko tijelo mišljenje na nacrt prijedloga akata iz stavka 1. ovoga članka nositelju izrade dostavlja u roku od 15 dana od dana zaprimanja nacrta prijedloga.
Mišljenje Koordinacijskog tijela na nacrte prijedloga srednjoročnih akata strateškog planiranja od značaja za jedinice područne (regionalne) samouprave
Članak 19.
(1) Koordinacijsko tijelo daje mišljenje na nacrte prijedloga akata strateškog planiranja iz članka 23. Zakona, uključujući izmjene i dopune.
(2) Prilikom pripreme mišljenja iz stavka 1. ovoga članka Koordinacijsko tijelo utvrđuje usklađenost sadržaja nacrta prijedloga s Nacionalnom razvojnom strategijom te povezanim dugoročnim aktima strateškog planiranja.
(3) Koordinacijsko tijelo mišljenje na nacrt prijedloga akata iz stavka 1. ovoga članka nositelju izrade dostavlja u roku od 15 dana od dana zaprimanja nacrta prijedloga.
VI. BIBLIOTEKA POKAZATELJA
Biblioteka pokazatelja
Članak 20.
(1) U svrhu praćenja uspješnosti provedbe javnih politika i akata strateškog planiranja Koordinacijsko tijelo izrađuje i ažurira biblioteku pokazatelja s odabranim pokazateljima učinka i pokazateljima ishoda upravnih područja sustava državne uprave.
(2) Primjena standardiziranih pokazatelja učinka i pokazatelja ishoda za praćenje uspješnosti ostvarenja strateških ciljeva i posebnih ciljeva u dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja iz biblioteke pokazatelja omogućuje učinkovito upravljanje provedbom javnih politika.
(3) Tijela državne uprave, jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave tijekom izrade akata strateškog planiranja obvezna su iz biblioteke pokazatelja odabrati pokazatelje kojima se prati uspješnost ostvarenja strateških i posebnih ciljeva u dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja.
Dopuna biblioteke pokazatelja
Članak 21.
(1) Ako biblioteka pokazatelja ne sadrži odgovarajući pokazatelj za praćenje uspješnosti ostvarenja cilja utvrđenog aktom strateškog planiranja, nositelj izrade može Koordinacijskom tijelu predložiti dopunu biblioteke pokazatelja.
(2) Koordinator za strateško planiranje i regionalni koordinator prijedlog dopune biblioteke pokazatelja podnose na obrascu kojeg će izraditi Koordinacijsko tijelo i sukladno uputama Koordinacijskog tijela.
(3) Koordinacijsko tijelo mišljenje na prijedlog dopune biblioteke pokazatelja nositelju izrade dostavlja u roku od 15 dana od dana zaprimanja prijedloga.
VII. METODOLOŠKI OKVIR I INSTITUCIONALNA SURADNJA
Upute za provedbu postupaka u procesu strateškog planiranja
Članak 22.
Koordinacijsko tijelo donosi i, prema potrebi, nadopunjava upute koje pobliže opisuju primjenu metodologije, uporabu različitih alata tijekom provedbe postupaka izrade, izmjene, dopune i donošenja akata strateškog planiranja iz članka 1. ove Uredbe.
Suradnja javnih tijela u procesu strateškog planiranja
Članak 23.
(1) U postupcima strateškog planiranja tijela državne uprave odgovorna su za:
a) određivanje unutarnje ustrojstvene jedinice za obavljanje poslova strateškog planiranja u tijelu državne uprave, sukladno članku 34. Zakona
b) koordinaciju izrade akata strateškog planiranja iz nadležnosti
c) suradnju s Koordinacijskim tijelom i drugim javnim tijelima radi osiguravanja usklađenosti provedbe javnih politika
d) pravovremeno planiranje sredstava potrebnih za pripremu i izradu akata strateškog planiranja iz nadležnosti
e) osiguravanje primjene načela i metodologije sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem
f) uključivanje, na odgovarajući način, nadležnih javnopravnih tijela i relevantnih dionika u postupak izrade akata strateškog planiranja iz nadležnosti
g) sudjelovanje u radu mreže koordinatora iz članka 24. ove Uredbe
h) kontinuirano praćenje provedbe i pravodobno izvješćivanje Koordinacijskog tijela o provedbi akata strateškog planiranja iz nadležnosti
i) osiguravanje dostupnosti i pohranu podataka o tijeku provedbe akata strateškog planiranja iz nadležnosti
j) provedbu svih obveza iz važećih dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja relevantnih za nadležnost
k) osiguravanje primjene načela transparentnosti u svim postupcima strateškog planiranja i upravljanja razvojem.
(2) Povezani procesi planiranja na nacionalnoj razini uključuju:
a) praćenje ostvarivanja programa rada Vlade
b) izradu i praćenje izvršenja Plana zakonodavnih aktivnosti, sukladno propisima koji uređuju postupak procjene učinaka propisa
c) makroekonomsko i fiskalno planiranje, pripremu i izvršenje proračuna i programa stabilnosti koje koordinira ministarstvo nadležno za financije
d) ciklus Europskog semestra i provedbu preporuka po državama članicama, sukladno Uredbi Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. (o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (SL L 209, 2. 8. 1997.) i Uredbi (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o sprečavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža (SL L 306, 23. 11. 2011.) te povezano s tim pripremu i provedbu Nacionalnog programa reformi koje koordinira radno tijelo i/ili tijelo državne uprave kojeg odredi Vlada
e) procese koji podupiru okvir EU-a za gospodarsko upravljanje koje koordinira radno tijelo i/ili tijelo državne uprave kojeg odredi Vlada.
(3) Obveznici iz članka 2. stavka 3. ove Uredbe koji koordiniraju procese povezane sa strateškim planiranjem iz stavka 2. ovoga članka odgovorni su za:
a) uzimanje u obzir obveza iz dugoročnih, srednjoročnih i kratkoročnih akata strateškog planiranja u akte povezane s procesom kojeg koordiniraju
b) uzimanje u obzir preporuka koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji, kao i doprinosa nacionalnim ciljevima održivog razvoja
c) uspostavu suradnje s Koordinacijskim tijelom kako bi se osigurala usklađenost i povezanost između različitih metodologija planiranja
d) usklađivanje metodologija, uključujući postupke, terminologiju, pokazatelje uspješnosti i rokove izvršenja, kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i osigurala učinkovita provedba javnih politika.
Mreža koordinatora
Članak 24.
(1) Mrežu koordinatora za strateško planiranje i upravljanje razvojem odlukom uspostavlja čelnik Koordinacijskog tijela.
(2) Mrežu koordinatora za strateško planiranje čine imenovani predstavnici Koordinacijskog tijela te predstavnici tijela državne uprave, regionalnih koordinatora i lokalnih koordinatora.
(3) Mrežom koordinatora za strateško planiranje upravlja Koordinacijsko tijelo.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Postupanje s povezanim propisima
Članak 25.
(1) Čelnik Koordinacijskog tijela će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe donijeti odluku iz članka 24. stavka 1. ove Uredbe.
(2) Danom stupanja na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, broj 89/18.).
Stupanje na snagu
Članak 26.
Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/23-03/09
Urbroj: 50301-05/31-23-4
Zagreb, 30. ožujka 2023.
Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.