Baza je ažurirana 25.05.2024. 

zaključno sa NN 62/24

NN 26/2023 (3.3.2023.), Pravilnik o kriterijima za određivanje stupnjeva tajnosti podataka Državnog sudbenog vijeća

Državno sudbeno vijeće

434

Na temelju članka 10. Zakona o tajnosti podataka (»Narodne novine«, broj 79/2007 i 86/2012) u vezi s člankom 41. Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine« broj 67/2018, 126/2019 i 80/2022) Državno sudbeno vijeće na 88. sjednici održanoj 9. veljače 2023. donijelo je

PRAVILNIK

O KRITERIJIMA ZA ODREĐIVANJE STUPNJEVA TAJNOSTI PODATAKA DRŽAVNOG SUDBENOG VIJEĆA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom određuju se klasificirani i neklasificirani podaci iz djelokruga Državnog sudbenog vijeća i osobe ovlaštene za klasificiranje podataka u Državnom sudbenom vijeću, razrađuju se kriteriji za određivanje stupnjeva tajnosti podataka iz djelokruga Državnog sudbenog vijeća, regulira se promjena stupnja tajnosti i deklasifikacija podataka Državnog sudbenog vijeća, pristup klasificiranim podacima te zaštita klasificiranih podataka.

Članak 2.

Klasificirani podatak je onaj koji je nadležno tijelo, u propisanom postupku, takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.

Neklasificirani podatak je podatak bez utvrđenog stupnja tajnosti, koji se koristi u službene svrhe, kao i podatak koji je Republici Hrvatskoj tako označenog predalo drugo državno tijelo ili pravna osoba s javnim ovlastima odnosno druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.

Državno sudbeno vijeće u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti rukuje klasificiranim podacima drugih nadležnih tijela koji su dostavljeni Državnom sudbenom vijeću (klasificirani podaci drugih vlasnika podataka) i klasificiranim podacima Državnog sudbenog vijeća.

Članak 3.

Podatak u bilo kojem izražajnom obliku koji je na temelju zakona ili podzakonskih propisa određen kao klasificiran podatak mora se označiti potpunom oznakom stupnja tajnosti.

Klasificirani dokument, njegovi pojedini dijelovi ili privitci, mogu biti označeni različitim stupnjevima tajnosti, a cjelina takvog dokumenta i svih privitaka označava se najvišim stupnjem tajnosti klasificiranog dokumenta, njegovog pojedinog dijela ili priloga.

Članak 4.

Stupnjevi tajnosti kojima se podaci iz djelokruga Državnog sudbenog vijeća mogu klasificirati su:

– OGRANIČENO

Za navedene podatke Državno sudbeno vijeće vodi upisnik »OGR«.

Članak 5.

Stupnjem tajnosti OGRANIČENO klasificiraju se:

– podaci Državnog sudbenog vijeća čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju poslova Državnog sudbenog vijeća,

– akti koje Državno sudbeno vijeće izrađuje vezano uz sigurnosne provjere kandidata u postupcima imenovanja sudaca.

Članak 6.

Pristup klasificiranim podacima stupnja tajnosti OGRANIČEN­O u Državnom sudbenom vijeću mogu ostvariti članovi Vijeća i službenici, koji su upoznati s načinom postupanja s klasificiranim podacima (sigurnosno informiran) i kojima je to nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga, a temeljem ovlasti predsjednika Državnog sudbenog vijeća za pristup klasificiranim podacima.

Članak 7.

Klasificiranje podataka stupnjem tajnosti OGRANIČENO provode predsjednik Državnog sudbenog vijeća i osobe koje on ovlasti.

Članak 8.

Službenik Državnog sudbenog vijeća prilikom izrade službenog dokumenta koji sadrži klasificirane podatke iz članka 5. ovog Pravilnika, sukladno odredbama Uredbe o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima i ovoga Pravilnika, označit će službeni dokument odgovarajućom oznakom stupnja tajnosti.

Službeni dokumenti s klasificiranim podacima moraju biti naslovljeni na točno određenog primatelja po imenu i prezimenu te nazivu ustrojstvene jedinice.

Na omotnici u kojoj se dostavljaju klasificirani dokumenti, u lijevom gornjem uglu upisuje se broj spisa predmeta i stavlja se pečat. U desnom gornjem uglu omotnice upisuje se oznaka stupnja tajnosti, a ispod toga upisuje se odgovarajuća oznaka načina dostave te oznaka nazivnog vremena dostave. Na sredini omotnice upisuje se naziv i adresa primatelja, a za dokumente s oznakom i ime, te funkcija osobe kojoj se dokument dostavlja.

Upisivanje i zatvaranje omotnice u kojoj se dostavljaju klasificirani podaci obavlja potpisnik dokumenta ili osoba koju predsjednik Državnog sudbenog vijeća za to ovlasti, a otvaranje omotnice označene stupnjem tajnosti obavlja osoba na koju je dokument naslovljen ili osoba koju predsjednik Državnog sudbenog vijeća za to ovlasti.

Članak 9.

Oznake stupnja tajnosti moraju biti jasno i vidljivo otisnute, strojno ili ručno upisane u slučajevima pisane dokumentacije, odnosno pripojene kao privjesak ili naljepnica u slučajevima kada se radi o predmetima koji se moraju označiti, a nisu pisani dokument.

Službeni dokument pripremljen za dostavu, uz oznake propisane Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima, na prvoj stranici mora imati upisanu odgovarajuću oznaku načina dostave (dostavljačem, telefaksom, e-poštom, brzojavno, intranetom ili poštanskom službom).

Članak 10.

Na prvoj stranici klasificiranog dokumenta iz upisnika »OGR« u gornjem desnom kutu upisuje se oznaka stupnja tajnosti, a ispod nje oznaka broja primjerka u odnosu na ukupan broj primjeraka klasificiranog dokumenta.

Svaka stranica klasificiranog dokumenta iz upisnika »OGR« mora u desnom donjem kutu podnožja dokumenta imati naveden broj stranice u odnosu na ukupan broj stranica dokumenta. Broj, vrsta, naziv i stupanj tajnosti privitaka navode se na posljednjoj stranici dokumenta. Ukoliko se koriste dodatne zaštitne oznake iz članka 11. ovog Pravilnika, oznaka broja primjerka se stavlja ispod dodatnih zaštitnih oznaka.

Članak 11.

Vlasnik klasificiranog podatka može podatak označiti i dodatnim zaštitnim oznakama o:

– zabrani ili ograničavanju umnožavanja podatka,

– zabrani, ograničavanju i načinu daljnje distribucije podataka drugim primateljima te obvezi povrata klasificiranog podatka odnosno dokumenta ili zapisa vlasniku nakon obavljenog uvida,

– isteku roka tajnosti kojeg je vlasnik klasificiranog podatka predvidio pri njegovom nastanku.

Dodatne oznake stavljaju se na prvoj stranici dokumenta ili drugog zapisa klasificiranog podatka, velikim tiskanim slovima, ispod oznake stupnja tajnosti klasificiranog podatka, a mogu se staviti i na svim stranicama dokumenta ako je to važno za svrhu dodatnog označavanja.

Dodatna oznaka isteka roka tajnosti dodaje se u isti redak uz stupanj tajnosti klasificiranog podatka, označavanjem datuma isteka ili veze na neki događaj koji ima određeno vrijeme trajanja.

Članak 12.

Fizička kopija cijelog ili dijela klasificiranog podatka mora imati oznaku stupnja tajnosti izvornika te oznaku da je kopija. Oznaka KOPIJA stavlja se ručno u gornjem desnom kutu prve stranice klasificiranog podatka, ispod oznake stupnja tajnosti. Vodi se evidencija o broju kopija i njihovim zaduženjima.

Članak 13.

Predsjednik Državnog sudbenog vijeća, i osobe koje on ovlasti ovlašteni su službeni podatak Državnog sudbenog vijeća deklasificirati tijekom periodične procjene ili na interni zahtjev.

Članak 14.

Interni zahtjev za deklasifikaciju ili snižavanje stupnja tajnosti dostavlja se Savjetniku za informacijsku sigurnost u pisanom obliku i mora biti obrazložen. Savjetnik za informacijsku sigurnost će izraditi svoje mišljenje u roku od 8 (osam) dana o podnesenom zahtjevu i dostaviti ga predsjedniku Državnog sudbenog vijeća zajedno sa zahtjevom.

Predsjednik Državnog sudbenog vijeća ili osobe koje on ovlasti donose odluku o uklanjanju oznake stupnja tajnosti sa službenog podatka ili o odbijanju zahtjeva, koja se dostavlja podnositelju zahtjeva u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.

Članak 15.

Za vrijeme važenja stupnja tajnosti podatka, osobe iz čl. 13. ovog Pravilnika u obvezi su trajno procjenjivati stupanj tajnosti klasificiranog podatka i izraditi periodičnu procjenu, na temelju koje se može promijeniti stupanj tajnosti ili izvršiti deklasifikacija podatka.

Periodična procjena provodi se za stupanj tajnosti »OGRANIČENO« najmanje jednom u 2 godine.

O promjeni stupnja tajnosti ili o deklasifikaciji podatka pisanim putem izvijestit će se sva tijela kojima je podatak bio dostavljen.

Članak 16.

Periodična procjena izrađuje se u pisanom obliku za svaki stupanj tajnosti.

Periodičnu procjena može se provesti i skupno za određene grupe podataka.

Periodična procjena označava se stupnjem tajnosti podatka na koji se odnosi i prilaže se uz izvornik u arhivu vlasnika podatka.

Članak 17.

Kad postoji interes javnosti ili vanjski zahtjev, osobe iz čl. 13. Pravilnika dužne su ocijeniti razmjernost između prava na pristup informacijama i zaštite vrijednosti propisanih u člancima 6., 7., 8. i 9. Zakona o tajnosti podataka te odlučiti o zadržavanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobađanju od obveze čuvanja tajnosti podatka.

Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražit će se mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.

Osobe iz čl. 13. Pravilnika dužne su o deklasifikaciji izvijestiti i druga nadležna tijela propisana zakonom.

Članak 18.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«.

Broj: OU-6/23

Zagreb, 9. veljače 2023.

Predsjednik Državnog sudbenog vijeća Darko Milković, v. r.

 

 

 

Copyright © Ante Borić