Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
HRVATSKI SABOR
1634
Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O SPRJEČAVANJU NEREDA NA ŠPORTSKIM NATJECANJIMA
Proglašavam Zakon o sprječavanju nereda na športskim natjecanjima, koji je donio Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2003.
Broj: 01-081-03-2630/2 Zagreb, 18. srpnja 2003.
Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić, v. r.
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Svrha je ovoga Zakona osiguravanje sigurnosti gledatelja, natjecatelja i drugih sudionika športskog natjecanja ili športske priredbe i stvaranje okruženja koje sprječava, suzbija i sankcionira nedolično ponašanje, nerede, te nasilje, prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe, zaštita gledatelja koji se dolično ponašaju, zaštite drugih građana i njihove imovine i imovine pravnih osoba te stvaranje uvjeta da športsko natjecanje ili športska priredba što više pridonosi kvaliteti života građana, osobito mladeži.
Članak 2.
Ovim se Zakonom propisuju:
– protupravna ponašanja prije, za vrijeme i nakon športskog natjecanja ili športske priredbe (u daljnjem tekstu: športsko natjecanje),
– obveze i odgovornosti športskih udruga, ustanova i trgovačkih društava (u daljnjem tekstu: športski klub) koji su organizatori ili sudjeluju u športskom natjecanju, te športskih saveza i drugih športskih udruga više razine,
– posebni uvjeti koje mora ispunjavati športski objekt i obveze vlasnika ili korisnika športskog objekta,
– obveze i odgovornosti gledatelja športskog natjecanja, osobito ograničavanja u mogućnosti prisustvovanja športskom natjecanju,
– obveze i odgovornosti športaša, trenera, sudaca i drugih osoba koje vode športsko natjecanje,
– obveze i odgovornosti sredstava javnog priopćavanja,
– obveze i ovlasti ministarstva nadležnog za šport i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove u provođenju ovoga Zakona,
– prekršaji i sankcije za protupravna ponašanja propisana ovim Zakonom.
Članak 3.
(1) Športskim natjecanjem u smislu ovoga Zakona smatra se svako pojedino natjecanje u okviru sustava športskih natjecanja uspostavljenog na temelju Zakona o športu, u kome se natječu domaći i gostujući športski klub.
(2) Športskim klubom u smislu ovoga Zakona smatra se svaka udruga, ustanova ili trgovačko društvo koje sudjeluje u športskom natjecanju.
(3) Organizatori športskog natjecanja u smislu ovoga Zakona jesu športski klubovi, športski savezi, športske udruge više razine i druge pravne ili fizičke osobe koje organiziraju športsko natjecanje.
(4) Športskim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se, pored športskog objekta prema odredbama Zakona o športu, i drugi zatvoreni ili otvoreni objekt koji služi obavljanju drugih djelatnosti kada se povremeno koristi za športsko natjecanje.
(5) Alkoholnim pićem u smislu ovoga Zakona smatra se svako piće koje sadrži alkohol.
Članak 4.
Protupravnim ponašanjem u smislu ovoga Zakona smatra se:
– posjedovanje ili konzumiranje alkoholnih pića (osim bezalkoholnog piva) ili opojnih droga, te posjedovanje pirotehničkih sredstava, oružja i drugih sredstava pogodnih za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja od strane osoba koje dolaze na športska natjecanja, u razdoblju od dva sata prije početka do dva sata nakon završetka športskog natjecanja, a u sredstvima javnog prijevoza tijekom čitavog razdoblja od početka odlaska na športsko natjecanje pa do dolaska na prostor športskog objekta,
– unošenje u športski objekt alkoholnih pića, opojnih droga, pirotehničkih sredstava, oružja i drugih sredstava pogodnih za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja,
– unošenje i isticanje transparenta, zastave ili druge stvari s tekstom, slikom, znakom ili drugim obilježjem koje iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti,
– bacanje predmeta u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor,
– pjevanje pjesama ili dobacivanje poruka čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti,
– paljenje i bacanje pirotehničkih sredstava,
– paljenje navijačkih rekvizita i drugih predmeta,
– pozivanje i poticanje na tučnjavu ili na napad na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše i druge sudionike u športskom natjecanju,
– sudjelovanje u tučnjavi ili napadima na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše i druge sudionike u športskom natjecanju,
– nedozvoljen ulazak u natjecateljski prostor,
– oštećenje ili uništavanje dijelova športskog objekta, te prijevoznih sredstava i druge imovine prilikom dolaska, za vrijeme održavanja ili nakon športskog natjecanja, u razdoblju od dva sata prije početka do dva sata nakon završetka natjecanja.
II. ŠPORTSKO NATJECANJE
Članak 5.
(1) Organizator športskog natjecanja dužan je procijeniti mogućnosti izbijanja nereda i nasilja na športskom natjecanju i poduzeti razložne i opravdane mjere radi njihovog sprječavanja i suzbijanja, propisane ovim Zakonom i drugim zakonima i propisima za njihovo provođenje, te propisima međunarodnih i domaćih športskih saveza i drugih športskih udruga više razine.
(2) Organizator športskog natjecanja u procjeni opasnosti od nereda i nasilja i ocjeni potrebnih mjera za njihovo sprječavanje i otklanjanje dužan je surađivati s nadležnim policijskim tijelom i osigurati dovoljan broj osoba, uključujući i policijske službenike, na prostoru športskog objekta i u njegovoj neposrednoj blizini, radi provođenja mjera sigurnosti športskog natjecanja.
Članak 6.
(1) Organizator športskog natjecanja, ovisno o vrsti športa i razini športskog natjecanja, vrsti športskog objekta, očekivanom broju gledatelja, te ocjeni opasnosti za izbijanje nereda i nasilja, mora na športskom natjecanju imati redarsku službu s dovoljnim brojem redara.
(2) Redarsku službu mogu činiti zaposlenici organizatora športskog natjecanja na poslovima redara, redari dragovoljci iz reda ostalih zaposlenika organizatora športskog natjecanja ili članova klubova navijača ili drugi navijači organizatora športskog natjecanja.
(3) Organizator športskog natjecanja može za poslove redarske službe koristiti i zaposlenike trgovačkog društva koje obavlja djelatnost privatne zaštite na temelju ugovora s tim društvom.
(4) Pravilima športskog saveza ili druge športske udruge više razine propisuju se, sukladno propisima iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona i ovisno o kriterijima iz stavka 1. ovoga članka, mjerila za određivanje minimalnog broja redara za pojedina športska natjecanja, te ovisno o razini športskog natjecanja kada redarsku službu moraju obavljati redari zaposlenici organizatora športskog natjecanja i/ili zaposlenici trgovačkog društva koje obavlja djelatnost privatne zaštite.
Članak 7.
Kada se športsko natjecanje održava u sustavu natjecanja organiziranom za područje dvije ili više županija, za razinu države ili kao međunarodno natjecanje najmanje 15 posto osoba koje obavljaju redarske poslove moraju biti zaposlenici organizatora športskog natjecanja na poslovima redara ili zaposlenici trgovačkog društva koje obavlja djelatnost privatne zaštite.
Članak 8.
(1) Redarska služba mora biti organizirana sa zapovjednom strukturom koja osigurava da svaki redar znade koja mu je osoba nadređena.
(2) Ako športsko natjecanje osiguravaju i pripadnici policije najviše rangirana osoba u hijerarhiji zapovijedanja mora biti iz reda policije.
(3) Policijskim službenicima koji obavljaju poslove unutar športskog objekta u civilnoj službi organizator športskog natjecanja dužan je osigurati dostatan broj ulaznica.
(4) Organizator športskog natjecanja, ovisno o vrsti športskog objekta, mora osigurati prostoriju ili prostor čiji smještaj i oprema omogućuju vizualno praćenje športskog objekta ili njegovog dijela u kojem se odvija športsko natjecanje i efikasno zapovijedanje redarstvenom službom.
Članak 9.
Redari moraju na odjeći imati vidljivo istaknutu oznaku ili napis koji označava da su pripadnici redarske službe, pri čemu redari koji su zaposlenici trgovačkih društava koje obavljaju djelatnost privatne zaštite moraju nositi odoru i iskaznicu.
Članak 10.
(1) Redari su ovlašteni:
– utvrditi osobne podatke osoba koje ulaze ili izlaze iz športskog objekta, pregledati da li osoba koja ulazi ili se nalazi u športskom objektu unosi ili ima alkoholna pića, drogu, pirotehnička sredstva, oružje, ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja i oduzeti takove stvari,
– pregledati da li osoba koja ulazi ili se nalazi u športskom objektu unosi ili ima transparente, zastave, simbole i sl. koji sadržavaju rasističke ili druge poruke koje mogu izazvati nesnošljivost,
– zabraniti pristup u športski objekt osobi za koju se ocjenjuje da je pod utjecajem alkohola ili droge, ili koja pokušava unijeti u športski objekt alkohol, pirotehnička sredstva, oružje, ili druge predmete pogodne za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, ili koja je poznati izazivač nereda,
– zabraniti gledateljima prelaz iz jednog dijela športskog objekta u njegov drugi dio,
– zadržati gledatelja koji se nasilno ponaša ili drugačije remeti red i mir na športskom natjecanju i predati ga policiji,
– udaljiti iz športskog objekta gledatelja koji je pod utjecajem alkoholnog pića ili droge, koji se nasilno ponaša ili drugačije remeti red i mir na športskom natjecanju,
– onemogućiti gledatelje u pristupu onim dijelovima športskog objekta koji nije namijenjen gledateljima,
– zabraniti i spriječiti ulazak u športski objekt,
– spriječiti gledatelja u pokušaju ili činu i svakoga drugoga protupravnog ponašanja.
(2) Redari u obavljanju svojih poslova smiju uporabiti tjelesnu snagu ako na drugi način ne mogu odbiti:
– napad usmjeren prema sebi, prema gledateljima, prema natjecateljima i drugim osobama,
– napad usmjeren na uništenje ili oštećenje dijelova športskog objekta i njegove opreme.
(3) Redari zaposlenici trgovačkog društva koje obavlja zaštitarsku djelatnost i pripadnici policije imaju i ovlasti propisane posebnim zakonima.
Članak 11.
(1) Organizator športskog natjecanja kao redare može zapošljavati ili koristiti samo osobe koje su fizički i psihički sposobne za obavljanje poslova redara, koje imaju najmanje srednju stručnu spremu, koje nisu osuđivane za prekršajna djela protiv javnog reda i mira ili za kaznena djela počinjena iz koristoljublja ili počinjena iz nečasnih pobuda ili za koja se progoni po službenoj dužnosti.
(2) Redari koji nisu zaposlenici organizatora športskog natjecanja ili zaposlenici trgovačkog društva koje obavlja djelatnost privatne zaštite moraju proći obuku kojom ih se upoznaje s njihovim obvezama i ovlastima i u kojoj se ocjenjuje stupanj njihove fizičke i psihičke pripremljenosti i podobnosti za obavljanje redarskih poslova.
(3) Pravilnik o osposobljavanju osoba koje obavljaju poslove redara na športskom natjecanju donosi ministar unutarnjih poslova.
Članak 12.
Redari moraju u ophođenju s gledateljima biti pristojni i spremni na pomoć, ne smiju biti pod utjecajem alkohola ili opojnih sredstava niti smiju iskazivati svoju navijačku pripadnost.
Članak 13.
Organizator športskog natjecanja može ugovoriti s gostujućim klubom da poslove redarske službe među gledateljima navijačima gostujućeg kluba obavljaju i redari gostujućeg kluba.
Članak 14.
Organizator športskog natjecanja će pozvati klubove navijača domaćega športskog kluba, a gostujući športski klub klubove svojih navijača, da zajedno razmotre mjere koje mogu poduzeti klubovi navijača radi sprječavanja nereda i nasilja prilikom športskog natjecanja.
Članak 15.
Športski klubovi će podupirati osnivanje i rad klubova navijača, omogućiti članovima klubova navijača kupnju ili dodjelu ulaznica za športsko natjecanje, organizirati za članove klubova navijača posjete športskim objektima i upoznavanje s natjecateljima i službenim osobama športskog kluba, pružati im pomoć prilikom putovanja u zemlji ili inozemstvu na športska natjecanja u kojima sudjeluje športski klub, koristiti kao redare i članove klubova navijača.
III. ŠPORTSKI OBJEKT
Članak 16.
(1) Športski objekt, pored uvjeta propisanih posebnim propisima, mora imati dovoljan broj ulaza, odnosno izlaza, mogućnost postavljanja odgovarajućih ograda ili drugih prepreka radi odvajanja pojedinih skupina gledatelja, uspostavljene sustave obavještavanja, zaštitu od požara, prostor za pružanje hitne medicinske pomoći, dovoljan broj sanitarnih čvorova lociranih na pojedinim dijelovima športskog objekta, a športski objekti na kojima se održavaju športska natjecanja prema pravilima iz članka 6. stavka 4. i uvjetima iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona i sustav nadziranja gledatelja.
(2) Ako športski objekt ima parkiralište, prostor za parkiranje autobusa mora biti odvojen od prostora za parkiranje osobnih automobila, a posebno mora biti osiguran odvojeni prostor za parkiranje autobusa i osobnih vozila navijača gostujućega športskog kluba.
(3) Ako športski objekt nema parkiralište ili je njegovo parkiralište nedovoljno za prihvat očekivanog broja autobusa i osobnih automobila, o tome će organizator obavijestiti nadležno tijelo Grada Zagreba, odnosno općine ili grada na čijem području se nalazi športski objekt koje je dužno osigurati pogodan prostor za parkiranje autobusa.
Članak 17.
(1) Ulaznim i izlaznim vratima športskog objekta mora rukovati osposobljeno osoblje.
(2) Ulazna i izlazna vrata u športski objekt i sva vrata prema prostorima gledališta moraju se otvarati prema van od gledatelja i moraju biti otključana za vrijeme dok su gledatelji u športskom objektu. Izuzetno nadležni policijski zapovjednik ili rukovoditelj redarske službe može naložiti da vrata prema prostorima gledališta budu zaključana. Sva vrata moraju imati sprave za zatvaranje, odnosno otvaranje kojima se može brzo i jednostavno rukovati i ne smiju biti zaključana ključem.
(3) Ulazna i izlazna vrata, posebno vrata koja se koriste u izvanrednim situacijama (rušenje tribina, krova ili drugog čime je natkriven gledateljski prostor, požar, nekontrolirano kretanje mase gledatelja, nestanak svjetla i sl.) prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice moraju biti odgovarajuće i vidljivo označeni, te se nalaziti pod stalnim nadzorom redara ili policije za vrijeme športskog natjecanja.
(4) U izvanrednim situacijama mora biti osigurana mogućnost puštanja gledatelja na natjecateljski prostor.
Članak 18.
(1) Športski objekt mora imati Plan evakuacije kojim su određena postupanja u slučaju izvanrednih situacija (rušenje tribina, krova ili drugog čime je natkriven natjecateljski prostor, požar, nekontrolirano kretanje mase gledatelja, nestanak svjetla i sl.).
(2) Plan evakuacije donosi vlasnik ili korisnik športskog objekta nakon konzultacije s policijom, vatrogasnom službom, službom hitne pomoći. Prije početka športskog natjecanja s Planom evakuacije organizator športskog natjecanja dužan je upoznati predstavnike športskih klubova, suce i druge službene osobe na športskom natjecanju.
Članak 19.
(1) Športski objekt, odnosno onaj njegov dio na kome će se održavati športsko natjecanje i biti smješteni gledatelji mora prije ulaska gledatelja biti pretražen radi pronalaženja predmeta koji se ne smiju unositi u športski objekt.
(2) Redari, medicinsko i protupožarno osoblje moraju biti na svojim određenim mjestima prije ulaska gledatelja u športski objekt sve do njihovog izlaska iz športskog objekta.
Članak 20.
(1) Sustav obavještavanja gledatelja mora biti jasan i jači od buke koju mogu stvoriti gledatelji unutar i izvan športskog objekta.
(2) Sustav obavještavanja gledatelja ne smije se koristiti za objavu političkih poruka niti za podupiranje domaćega športskog kluba.
(3) Kada u športskom natjecanju sudjeluje inozemni športski klub, organizator športskog natjecanja dužan je osigurati da se poruke i upute navijačima inozemnoga športskog kluba upućuju na njihovom jeziku. Organizator međunarodnoga športskog natjecanja dužan je omogućiti predstavniku svakog inozemnoga športskog kluba obraćanje navijačima toga kluba. Organizator je dužan snimiti sva obraćanja navijačima putem sustava obavještavanja gledatelja.
Članak 21.
Unutar športskog objekta nije dozvoljena prodaja i distribucija alkoholnih pića u smislu ovoga Zakona. Bezalkoholna pića se smiju prodavati ili distribuirati samo ako su u papirnatim ili otvorenim plastičnim posudama.
Članak 22.
Zatvoreni športski objekti, i otvoreni športski objekti ako se na njima održavaju športska natjecanja noću, moraju biti opremljeni samostalnim izvorom električne energije dovoljnim da se u slučaju nestanka električne energije iz javnog sustava osigura stupanj rasvjete dovoljan da se spriječi opasnost za gledatelje.
Članak 23.
(1) Športski objekt se, polazeći od vrste i značaja športskog natjecanja, očekivanog broja gledatelja i očekivanog dolaska gledatelja, mora otvoriti dovoljno rano da bi se izbjegle gužve i neredi prilikom ulaska gledatelja u športski objekt.
(2) Ako od vremena otvaranja športskog objekta do vremena početka športskog natjecanja treba proći više od 30 minuta organizator športskog natjecanja dužan je osigurati zabavu za gledatelje (prigodan športski ili zabavni program kojim se promiče šport).
IV. GLEDATELJI
Članak 24.
(1) Gledatelj se, za vrijeme dolaska na športsko natjecanje, tijekom športskog natjecanja i nakon odlaska sa športskog natjecanja, ne smije protupravno ponašati.
(2) Gledatelju koji se protupravno ponaša zabranit će se i spriječiti dolazak na športsko natjecanje, udaljit će se iz športskog objekta i iz okolice športskog objekta ili mjesta održavanja športskog natjecanja i mogu mu se izreći ovim Zakonom i posebnim zakonima propisane prekršajne i kaznenopravne sankcije.
Članak 25.
(1) Policija je ovlaštena osobi koja se izjasni kao navijač ili nosi navijačke oznake ili za koju pretpostavlja da ide na športsko natjecanje, koja svojim ponašanjem izaziva osnovanu sumnju da je pod utjecajem alkohola ili opojnih droga ili se drugačije protupravno ponaša utvrditi identitet, pretražiti je nosi li alkoholno piće ili opojne droge, pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja, nosi transparente, zastave, simbole i sl. koji sadržavaju rasističke ili druge poruke koje mogu izazvati nesnošljivost, oduzeti joj takove stvari, udaljiti je iz sredstava javnog prometa, zabraniti joj dolazak u mjesto športskog natjecanja ili ulazak u športski objekt, zadržati je do isteka vremena od dva sata nakon završetka športskog natjecanja.
(2) Policija je ovlaštena u provođenju odredbe stavka 1. ovoga članka pregledati autobus, vlak ili osobni automobil koji prevozi navijače na športsko natjecanje i sa športskog natjecanja.
(3) Ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka vozač ili suvozač u osobnom automobilu policija može isključiti iz prometa osobni automobil do isteka vremena od dva sata nakon završetka športskog natjecanja i prema takovim osobama poduzeti druge mjere iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 26.
(1) Policijski službenici, pored ovlasti propisanih drugim propisima, imaju i ovlasti koje prema ovom Zakonu imaju redari.
(2) Policijski službenici mogu gledatelje koji se protupravno ponašaju zadržati u športskom objektu ili u okolici športskog objekta do dva sata nakon završetka športskog natjecanja i prema njima poduzeti i druge mjere propisane ovim Zakonom i posebnim zakonima.
(3) Prilikom poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga članka vodit će se računa da se ne ugrozi sigurnost drugih gledatelja, natjecatelja i da se ne onemogući odvijanje športskog natjecanja.
Članak 27.
(1) Policija će osobe iz članka 25. stavka 1. i članka 26. stavka 2. ovoga Zakona privesti i zadržati u prostorima policije ili drugim pogodnim prostorima.
(2) Pogodnim se smatraju prostori koji imaju sanitarne i vodoopskrbne uređaje i koji osiguravaju višesatan siguran boravak pojedinca ili većeg broja ljudi.
(3) Prostori u kojima se zadržavaju osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju biti pod neprekidnim nadzorom policijskih službenika.
Članak 28.
(1) Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponašanja gledatelja u športskom objektu i/ili u njegovoj okolici prije početka športskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja može zabraniti održavanje športskog natjecanja.
(2) Ukoliko policija ocijeni da uslijed protupravnog ponašanja gledatelja za vrijeme održavanja športskog natjecanja prijeti opasnost za sigurnost gledatelja i natjecatelja može zatražiti od službenih osoba koje vode športsko natjecanje da privremeno ili trajno prekinu športsko natjecanje.
V. ŠPORTAŠI I DRUGE OSOBE KOJE UDJELUJU U ŠPORTSKOM NATJECANJU
Članak 29.
(1) Športaši, treneri i članovi upravljačkih tijela športskih klubova dužni su u svojim javnim nastupima popularizirati športske ideje koje isključuju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup športašima i navijačima suparničkih športskih klubova.
(2) Športski klubovi, športski savezi i druge športske udruge višeg ranga svojim će aktima utvrditi sankcije koje će se poduzimati prema športašima, trenerima i članovima upravljačkih tijela športskih klubova ako su njihovi javni nastupi ili ponašanje prije, za vrijeme ili nakon održavanja športskog natjecanja mogli izazvati ili su izazvali protupravno ponašanje gledatelja.
(3) Aktima iz stavka 1. ovoga članka odredit će se stegovne mjere za športaše, trenere i članove upravljačkih tijela športskih klubova koji su se za vrijeme športskog natjecanja protupravno ponašali, bez obzira je li prema ovim osobama pokrenut postupak za izricanje prekršajnih i kaznenih sankcija.
VI. SREDSTVA JAVNOG PRIOPĆAVANJA
Članak 30.
(1) Sredstva javnog priopćavanja ne smiju iznositi ili objavljivati stavove uredništva ili svojih novinara, koji izražavaju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup prema nekom športskom klubu, njegovim športašima i njegovim navijačima.
(2) Sredstva javnog priopćavanja ne smiju iznositi ili objavljivati stavove drugih osoba, koji izražavaju rasistički ili drugi nesnošljiv pristup prema nekom športskom klubu, njegovim športašima i njegovim navijačima, osim ako istovremeno na nedvojben način osuđuju društvenu i zakonsku neprihvatljivost takovih stavova.
VII. SANKCIJE
Članak 31.
(1) Sankcije za prekršaje propisane ovim Zakonom su novčana kazna, kazna zatvora i zaštitne mjere, a za maloljetne prekršitelje i odgojne mjere.
(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom pokreću policijska uprava nadležna za mjesto održavanja športskog natjecanja a može i organizator športskog natjecanja.
Članak 32.
(1) Prekršajni sud može počinitelju prekršaja propisanog ovim Zakonom uz novčanu kaznu i kaznu zatvora, pored zaštitnih mjera propisanih Zakonom o prekršajima, izreći i zaštitnu mjeru zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od dvije godine računajući od pravomoćnosti sudske odluke.
(2) Zaštitna mjera zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima može se izreći i bez izricanja kazne.
(3) Za prekršaje propisane ovim Zakonom zaštitna mjera oduzimanja predmeta obvezno se izriče.
Članak 33.
(1) Ako je športsko natjecanje, na temelju mjerila iz članka 6. ovoga Zakona, ocijenjeno s visokom opasnošću od izbijanja nereda i nasilja, organizator mora na tom športskom natjecanju osigurati prisustvo suca prekršajnog suda.
(2) Dežurnog suca na zahtjev organizatora određuje predsjednik suda za prekšaje najbližeg mjestu održavanja športskog natjecanja iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 34.
Počinitelju kaznenog djela učinjenog za vrijeme održavanja športskog natjecanja sud može pored kazne i sigurnosnih mjera propisanih Kaznenim zakonikom izreći i sigurnosnu mjeru zabrane prisustvovanja športskim natjecanjima u trajanju koje ne može biti kraće od jedne godine niti duže od pet godina računajući od pravomoćnosti sudske odluke.
Članak 35.
Osobi za koju postoje saznanja da se već ranije protupravno ponašala za vrijeme dolaska, održavanja ili odlaska s nekoga športskog natjecanja prekršajni sud na prijedlog policijske uprave nadležne za mjesto održavanja športskog natjecanja ili policijske uprave nadležne za područje na kome se nalazi prebivalište takve osobe može izreći zabranu prisustvovanja određenom športskom natjecanju ili zabranu prisustvovanja športskim natjecanjima za vrijeme koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti duže od godinu dana.
Članak 36.
Policija će o maloljetnim osobama za koje je ocijenila ili utvrdila da su protupravno postupale u smislu ovoga Zakona obavijestiti njihove roditelje, odnosno staratelje, nadležni centar za socijalnu skrb i obrazovnu ustanovu, a o studentima visokoškolsku ustanovu u kojoj se školuju.
Članak 37.
(1) Novčanom kaznom od 2.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj organizator športskog natjecanja, koji:
1. na športskom natjecanju nema redarsku službu (članak 6.),
2. kao redara zapošljava ili koristi osobu koja ne smije biti redar (članak 11.),
3. poslove redara obavljaju osobe koje nemaju oznaku ili natpis koji označava da su pripadnici redarske službe (članak 9.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba organizatora športskog natjecanja.
Članak 38.
(1) Novčanom kaznom od 5.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj organizator športskog natjecanja, vlasnik ili korisnik športskog objekta:
1. ako na parkiralištu športskog objekta ne odvoji poseban prostor za parkiranje autobusa (članak 16. stavak 2.),
2. ako ulaznim i izlaznim vratima športskog objekta ne rukuje osposobljeno osoblje (članak 17. stavak 1.),
3. ako ulazna i izlazna vrata športskog objekta, prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice nisu odgovarajuće vidljivo označeni (članak 17. stavak 3.),
4. ako se ulazna i izlazna vrata športskog objekta, prostor za prodaju ulaznica, rampe za usmjeravanje gledatelja, prolazi (tuneli) i stepenice ne nalaze pod stalnim nadzorom redara ili policije (članak 17. stavak 3.),
5. ako nije prije održavanja športskog natjecanja provedeno pretraživanje športskog objekta ili dijela športskog objekta u kojem se organizira športsko natjecanje i na kojem se smještaju gledatelji (članak 19.),
6. ako održava športsko natjecanje bez uspostavljenog sustava obavještavanja gledatelja (članak 20. stavak 1.),
7. ako sustav obavještavanja gledatelja koristi za namjene koje nisu dozvoljene (članak 20. stavak 2.),
8. ako unutar športskog objekta omogući ili tolerira prodaju i distribuciju alkohola (članak 21.),
9. ako športsko natjecanje održava noću, a športski objekt nije opremljen samostalnim izvorom električne energije (članak 22.),
10. ako kod otvaranja športskog objekta zanemari opasnost od nastanka nereda i ne poduzima mjere koje mogu smanjiti ovakovu opasnost (članak 23.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba organizatora športskog natjecanja.
Članak 39.
(1) Novčanom kaznom od 500,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora u trajanju od najmanje tri dana do najdulje 30 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. posjeduje ili konzumira alkoholna pića ili opojne droge ili posjeduje pirotehnička sredstva, oružje i druga sredstva pogodna za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja prilikom dolaska i/ili prilikom odlaska sa športskog natjecanja (članak 4. podstavak 1.),
2. pokuša unijeti ili unese u športski objekt alkoholna pića, opojnu drogu, pirotehničko sredstvo, oružje ili drugo sredstvo pogodno za nanošenje ozljeda ili za stvaranje nereda i nasilja (članak 4. podstavak 2.),
3. pokuša unijeti ili unese i ističe u športskom objektu transparent, zastavu ili drugu stvar s obilježjem koje iskazuje ili potiče mržnju ili nasilje na temelju rasne, nacionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti (članak 4. podstavak 3.),
4. baca predmete u natjecateljski prostor ili gledateljski prostor športskog objekta (članak 4. podstavak 4.),
5. za vrijeme športskog natjecanja pjeva pjesme ili dobacuje natjecateljima ili drugim gledateljima poruke, čiji sadržaj iskazuje ili potiče mržnju na temelju rasne, nacionalne ili vjerske pripadnosti ili neke druge posebnosti (članak 4. podstavak 5.),
6. za vrijeme športskog natjecanja pali i baca pirotehnička sredstva (članak 4. podstavak 6.),
7. za vrijeme športskog natjecanja pali navijačke rekvizite ili druge predmete (članak 4. podstavak 7.),
8. poziva i potiče na tučnjavu ili na napad na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, športaše i druge sudionike u športskom natjecanju (članak 4. podstavak 8.),
9. sudjeluje u tučnjavi ili napadima na druge gledatelje, redare, službene osobe organizatora natjecanja, sportaše i druge sudionike u športskom natjecanju (članak 4. podstavak 9.),
10. nedozvoljeno uđe u prostor na kojem se odvija športsko natjecanje (članak 4. podstavak 10.),
11. oštećuje ili uništava dijelove športskog objekta, te prijevozna sredstva i drugu imovinu prilikom dolaska, za vrijeme održavanja ili nakon završetka športskog natjecanja (članak 4. podstavak 11.).
VIII. NADZOR
Članak 40.
Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona obavlja Ministarstvo prosvjete i športa, a druga ministarstva u okviru svoga djelokruga.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 41.
(1) Športski savezi i druge športske udruge svoje će statute i druge svoje opće akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu, a športski klubovi svoje statute i druge svoje akte s aktima športskih saveza i drugih športskih udruga u daljnjem roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tih akata.
(2) Športski savezi ili druge udruge više razine ovlašteni za propisivanje sustava natjecanja donijet će pravila iz članka 6. stavka 4. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.
(3) Vlasnici ili korisnici športskih objekata opremit će športske objekte u skladu s uvjetima propisanim ovim Zakonom u roku od godinu dana od dana njegovog stupanja na snagu.
(4) Športski savezi ili druge udruge više razine sukladno svojim ovlastima zabranit će održavanje športskog natjecanja na športskom objektu koji ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
Članak 42.
(1) Ministar prosvjete i športa uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove gradnje će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik kojim će propisati posebne uvjete koje moraju ispunjavati športski objekti prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Ministar unutarnjih poslova donijet će akt iz članka 11. stavka 3. ovoga Zakona najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 43.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 620-03/03-01/01 Zagreb, 15. srpnja 2003.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić, v. r.