Objavljeno u NN 114/08 od 06.10.2008.:
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA
Na temelju članka 17. stavka 3. Zakona o veterinarstvu (»Narodne novine«, broj 41/07), ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvitka, donosi
PRAVILNIK O SMJERNICAMA ZA IZRADU I PROVEDBU PROGRAMA NADZIRANJA INFLUENCE PTICA U PERADI I DIVLJIH PTICA1
Područje primjene
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju smjernice za izradu i provedbu programa nadziranja influence ptica u peradi i divljih ptica.
Program nadziranja influence ptica u peradi i divljih ptica
Članak 2.
(1) Program nadziranja influence ptica u peradi i divljih ptica koji se provodi u skladu s člankom 4. stavkom 1. Pravilnika o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (»Narodne novine«, broj 131/06)2 mora biti u skladu sa smjernicama iz Dodatka I. i II. ovoga Pravilnika.
(2) Standardni zahtjevi za podnošenje programa za nadziranje influence ptica koje sufinancira Europska zajednica navedeni su u Dodatku III. ovoga Pravilnika.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 3.
Dodatak I. – III. ovoga Pravilnika tiskan je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 4.
(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Dodatak III. ovoga Pravilnika stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.
Klasa: 011-02/08-01/25
Urbroj: 525-6-08-1
Zagreb, 25. rujna 2008.
Ministar
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.
_____
1 Pravilnikom se preuzimaju odredbe Odluke Komisije 2007/268/EZ od 13. travnja 2007. o provedbi programa nadziranja influence ptica u peradi i divljih ptica koji se provode državama članicama i kojom se dopunjava Odluka 2004/450/EZ.
2 Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica (»Narodne novine«, broj 131/06) preuzete su odredbe Direktive Vijeća 2005/94/EZ od 20. prosinca 2005. o mjerama Zajednice za kontrolu influence ptica i kojom se ukida Direktiva 92/40/EEZ.
DODATAK I.
SMJERNICE ZA PROVEDBU PROGRAMA NADZIRANJA INFLUENCE PTICA U PERADI
A. Ciljevi, opći zahtjevi i kriteriji za nadziranje
1. Ciljevi
Serološki nadzor podtipova H5 i H7 niskopatogene influence ptica (u daljnjem tekstu: NPIP) u peradi provodi se u svrhu:
1.1. Otkrivanja subkliničkih infekcija podtipovima H5 i H7 NPIP i time upotpunjavanja sustava ranog otkrivanja, te posljedično sprječavanja mogućih mutacija tih virusa u viruse visokopatogene influence ptica (u daljnjem tekstu: VPIP).
1.2. Otkrivanja infekcija NPIP podtipovima H5 i H7 u posebno ciljanim populacijama peradi s posebnim rizikom od zaražavanja, zbog načina njihovog držanja ili prijemljivosti određenih vrsta.
1.3. Doprinošenja dokazivanju statusa zemlje, regije ili kompartmenta slobodnog od influence ptica koja je obvezna prijavljivanju u odnosu na međunarodni promet u skladu s pravilima Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE).
2. Opći zahtjevi i kriteriji
2.1. Uzorkovanje se ne smije produžiti nakon 31. prosinca tekuće godine u kojoj se provodi Program nadziranja influence ptica u peradi (u daljnjem tekstu: program). Za perad uzorkovanje mora obuhvatiti razdoblje primjereno proizvodnim razdobljima za svaku kategoriju peradi prema zahtjevu.
2.2. Radi uštede resursa, preporučuje se korištenje uzoraka uzetih u druge svrhe.
2.3. Testiranje uzoraka mora se provoditi u nacionalnom laboratoriju za influencu ptica (u daljnjem tekstu: NL) ili u drugim laboratorijima odobrenim od nadležnog tijela i pod kontrolom NL.
2.4. Svi rezultati (serološki i virološki) moraju biti poslani u referentni laboratorij Europske zajednice za influencu ptica (u daljnjem tekstu: RLZ) radi sumiranja podataka. Potrebno je osigurati dobar protok podataka. RLZ osigurava tehničku potporu i drži uvećane zalihe dijagnostičkih reagensa.
2.5. Svi izolati virusa influence ptica moraju biti poslani u RLZ u skladu s važećim propisima, osim ukoliko je odobreno odstupanje u skladu s Dodatkom Poglavljem V. točkom 4. (Diferencijalna dijagnoza) Pravilnika o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08).3
2.6. Kad god je to moguće, NL dostavlja serume pozitivne na podtipove H5 i H7 prikupljene od ptica iz reda Anseriformes u RLZ, radi uspostavljanja arhive za omogućavanje razvoja novih metoda.
B. Nadziranje influence ptica u peradi
1. Svi pozitivni nalazi moraju se retrospektivno istražiti na gospodarstvu i zaključci tih istraživanja podnose kao izvješće Europskoj komisiji i RLZ.
2. RLZ osigurava određene protokole koji prate slanje materijala u RLZ i tablice za izvješćivanje o prikupljenim podacima u okviru nadziranja. U navedenim tablicama naznačuju se laboratorijske metode koje su korištene. Te tablice koriste se za podnošenje nalaza u jednom jedinstvenom dokumentu.
3. Uzorci krvi za serološku pretragu moraju se uzimati od svih vrsta peradi uključujući perad koja se slobodno drži i to od najmanje 5 do 10 ptica (osim pataka, gusaka i prepelica) po gospodarstvu, i iz različitih nastambi, ukoliko na gospodarstvu postoji više od jedne nastambe. Na gospodarstvima s više nastambi, broj uzoraka po gospodarstvu mora biti srazmjerno povećan. Preporučeno je uzeti najmanje pet ptica po nastambi.
4. Uzorkovanje mora biti ravnomjerno raspoređeno na područje cijele zemlje na način da se uzorci mogu smatrati reprezentativnim za cijelu zemlju, uzimajući u obzir:
(a) broj gospodarstava koji se trebaju uzorkovati (osim pataka, gusaka i purana); taj broj mora biti određen na način da se osigura otkrivanje najmanje jednog zaraženog gospodarstva ukoliko je prevalencija zaraženih gospodarstava najmanje 5 %, s 95 %-tnim intervalom pouzdanosti (vidi tablicu 1. iz ovoga dijela); i
(b) broj ptica uzorkovanih sa svakog gospodarstva mora biti određen na način da se osigura 95 %-tna vjerojatnost otkrivanja najmanje jedne pozitivne ptice ukoliko je prevalencija seropozitivnih ptica
≥ 30%.
5. Na temelju procjene rizika i stanja u zemlji, kod uzorkovanja se mora uzeti u obzir i:
(a) vrste proizvodnje i njihove specifične rizike, a mora biti usmjeren na proizvodnju slobodno držane peradi (engl. free range), držanje na otvorenom i držanje u dvorištima te uzeti u obzir i ostale čimbenike kao što su različite dobne skupine, uporaba površinske vode, relativno duži životni vijek, prisutnost više od jedne vrste na gospodarstvu ili druge odgovarajuće čimbenike;
(b) broj gospodarstava koja drže purane, patke i guske koje se trebaju uzorkovati mora biti određen na način da se osigura otkrivanje najmanje jednog zaraženog gospodarstva ukoliko je prevalencija zaraženih gospodarstava najmanje 5 %, s 99 %-tnim intervalom pouzdanosti (vidi tablicu 2. iz ovoga dijela);
(c) gospodarstava koja proizvode pernatu divljač, nojeve i prepelice moraju biti uključena u program. Od prepelica uzorkuju se samo odrasle jedinke ili nesilice;
(d) razdoblje za uzorkovanje treba se podudarati sa sezonskom proizvodnjom. Gdje je to primjereno, uzorkovanje se može prilagoditi drugim razdobljima na lokalnoj razini, tijekom kojih prisutnost druge peradi na gospodarstvu može predstavljati veći rizik za unošenje bolesti;
(e) nadzor se može proširiti i na područja sa značajnim brojem dvorišne peradi;
(f) uzorci koji se uzimaju za kontrolu imunosti na Newcastlesku bolest mogu se upotrijebiti i za serološki nadzor influence ptica, protutijela za H5 i H7.4
Tablica 1. BROJ GOSPODARSTAVA NA KOJIMA SE MORAJU UZETI UZORCI OD SVAKE KATEGORIJE PERADI (OSIM GOSPODARSTAVA KOJA DRŽE PURANE, PATKE I GUSKE)
|
Broj gospodarstava po kategoriji peradi |
Broj gospodarstava koja se trebaju uzorkovati |
|
Do 34
|
Sva
|
Tablica 2. BROJ GOSPODARSTAVA NA KOJIMA SE MORAJU UZETI UZORCI, A NA KOJIMA SE DRŽE PURANI, PATKE I GUSKE
|
Broj gospodarstava |
Broj gospodarstava koja se moraju uzorkovati |
|
Do 46
|
Sva
|
C. Posebni zahtjevi za otkrivanje infekcije s podtipovima H5/H7 influence ptica u pataka, gusaka i prepelica
1. Uzorci krvi za serološko testiranje trebaju se po mogućnosti uzimati od ptica koje borave izvan dvorišta.
2. Iz svakog odabranog gospodarstva za serološko testiranje uzima se 40 – 50 uzoraka krvi.
3. U slučaju nepostojanja komercijalnih jata, nadzor se provodi nad jatima koja se drže u dvorištima.
D. Laboratorijske pretrage
1. Laboratorijske pretrage provode se u skladu s Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08)5 kojim su određeni postupci za potvrđivanje i diferencijalnu dijagnozu influence ptica (uključujući ispitivanje seruma pataka i gusaka testom inhibicije hemaglutinacije – IH).
2. Ukoliko laboratorijski testovi nisu određeni Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08)6 ili ukoliko nisu opisani u Priručniku OIE-a za kopnene životinje, RLZ se moraju predočiti validacijski podaci, istovremeno kada se Europskoj komisiji dostavlja na odobrenje program.
3. Svi pozitivni serološki nalazi potvrđuju se u NL testom IH, uporabom određenih sojeva za influencu ptica koje dostavlja RLZ:
H5
(a) prvo pretraživanje korištenjem antigena Ostrich/Denmark/72420/96 (H5N2);
(b) za isključenje unakrižno reaktivnih N2 protutijela koristi se Duck/Denmark/64650/03 (H5N7).
H7
(a) prvo pretraživanje korištenjem antigena Turkey/England/647/77 (H7N7);
(b) za isključenje unakrižno reaktivnih N7 protutijela koristi se African Starling/983/79 (H7N1).
DODATAK II.
SMJERNICE ZA PROVEDBU PROGRAMA NADZIRANJA INFLUENCE PTICA U DIVLJIH PTICA
A. Ciljevi, opći zahtjevi i kriteriji za nadziranje
1. Ciljevi
Virološko nadziranje influence u divljih ptica provodi se u svrhu prepoznavanja opasnosti od unošenja virusa IP (NPIP i VPIP) u domaću perad, na način:
– da se osigura rano otkrivanje VPIP H5N1 istraživanjem povećanog oboljenja i uginuća divljih ptica, osobito u određenih »visokorizičnih« vrsta.
– da u slučaju kad se u divljih ptica otkrije VPIP H5N1, nadziranje živih i uginulih divljih ptica mora biti pojačano kako bi se utvrdilo da li divlje ptice drugih vrsta mogu biti asimptomatski nositelji ili vrste »premosnice« (engl. bridge species), (vidi dio E ovoga Dodatka).
– da se nastavi »osnovno/temeljno« nadziranje različitih vrsta slobodnoživućih ptica selica kao dio stalnog sustavnog praćenja virusa NPIP. Anseriformes (močvarice) i Charadriiformes (ćurlini i galebovi) moraju biti glavni ciljevi uzorkovanja ukoliko nose NPIP viruse podtipova H5 i H7 (čime bi se u svakom slučaju otkrio i VPIP H5N1 i ostali VPIP, ukoliko su nazočni). Naročito se mora uzorkovati »visokorizične vrste«.
2. Opći zahtjevi i kriteriji
2.1. Uzorkovanje se ne smije produžiti nakon 31. prosinca tekuće godine u kojoj se provedi Program nadziranja influence ptica u divljih ptica (u daljnjem tekstu: program).
2.2. Pretraga uzoraka provodi se u NL ili u drugom laboratoriju odobrenom od nadležnog tijela i koji je pod kontrolom NL.
2.3. Svi rezultati moraju biti poslani u RLZ radi sumiranja podataka. Potrebno je osigurati dobar protok podataka. RLZ osigurava tehničku potporu i drži uvećane zalihe dijagnostičkih reagensa.
2.4. Svi izolati virusa influence u divljih ptica moraju biti poslani u RLZ u skladu s važećim propisima, osim ukoliko je odobreno odstupanje u skladu s Dodatkom Poglavljem V. točkom 4. (Diferencijalna dijagnoza) Pravilnika o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08)7. Virusi influence podtipova H5/H7 dostavljaju se u RLZ bez odgode i moraju biti karakterizirani (sekvencioniranje nukleotida/intravenski indeks patogenosti) u skladu s Dijagnostičkim priručnikom.
B. Nadziranje influence ptica u divljih ptica
1. Izrada i provedba programa
Za izradu programa i identifikacije vrsta i optimizacije uzorkovanja mora biti osigurana bliska suradnja s epidemiolozima i ornitolozima te nadležnim tijelom za očuvanje prirode. Program mora uzeti u obzir nacionalnu situaciju u odnosu na odabir vrsta koje se moraju uzorkovati prema brojnosti vrste i veličini populacije ptica. Uzorkovanje u obzir mora uzeti selidbene sezone. Moraju se u obzir uzeti ponašanje vrsta ptica s obzirom na migratorne putove, glavna staništa, život u skupinama i stupanj miješanja tijekom selidbe kao i rezultate dobivene iz prethodnog programa. Kontinuirani pregled i povratna informacija bit će osigurana kroz radnu skupinu za nadziranje divljih ptica koja analizira nove podatke čim su dostupni.
Za VPIP H5N1, svi navedeni čimbenici moraju biti uzeti u obzir u odnosu na vjerojatnost izlaganja divljih ptica zaraženoj peradi i divljim pticama u područjima izbijanja bolesti i vjerojatnost kontakta divljih ptica s domaćom peradi u različitim sustavima držanja.
Za procjenu navedenih vjerojatnosti, dijagrami odlučivanja i tablice prema mišljenju EFSA-e8 sastavljeni u suradnji s Općom upravom za okoliš Europske komisije, mogu osigurati učinkovite metode za lokalne procjene rizika radi prilagodbe razvoju situacije i temeljem bliske suradnje i razmjene mišljenja s drugim državama članicama.
Mora se poticati suradnja s institucijama za očuvanje/promatranje ptica i stanicama za prstenovanje. Uzorkovanje, tamo gdje je primjereno, mora se provoditi pod nadzorom osoblja institucija/stanica, lovaca i drugih ornitološki osposobljenih osoba.
2. Pasivno nadziranje oboljelih i uginulih divljih ptica usmjerava se na:
(a) područja na kojima je povećan broj oboljelih i/ili uginulih divljih ptica;
(b) područja u blizini mora, jezera i vodenih putova na kojima se pronalaze uginule ptice, a posebice kada su ta područja u blizini farmi s domaćom peradi;
(c) ptice koje pripadaju »visokorizičnim« vrstama navedenim u dijelu D ovoga Dodatka i ostale divlje ptice koje obitavaju u njihovoj blizini.
3. Istraživanja živih i uginulih divljih ptica u područjima u kojima su otkriveni slučajevi H5N1 najbolje je usmjeriti na:
(a) divlje ptice ili perad radi moguće identifikacije asimptomatskih nositelja;
(b) ptice u područjima koja su epidemiološki povezana s tim slučajevima;
(c) ptice koje moguće dolaze u bliski dodir s gospodarstvima u kojima se drži domaća perad (zaraženo i ugroženo područje i područje iz podtočke (b) ove točke, koje mogu služiti kao vrste »premosnice«, posebice one koje su navedene u dijelu E ovoga Dodatka.
4. Aktivno nadziranje živih klinički zdravih i/ili klinički bolesnih, ozlijeđenih ili odstrijeljenih9 ptica mora biti usmjereno na:
(a) ptice selice koje pripadaju redovima Anseriformes (močvarice) i Charadriiformes (ćurlini i galebovi);
(b) područja gdje se okuplja i miješa veliki broj ptica selica različitih vrsta i osobito ukoliko su ta područja u blizini farmi s domaćom peradi;
(c) odabir visokorizičnih vrsta.10
5. Postupci uzorkovanja
5.1. Orofaringealni i kloakalni brisevi za virološku pretragu moraju biti uzeti od naizgled zdravih slobodnoživućih ptica. Ukoliko je iz bilo kojeg razloga nepraktično uzeti bris kloake živih ptica, kao alternativa mogu poslužiti pažljivo sakupljeni svježi uzorci izmeta. Međutim, mora se osigurati sljedivost u slučaju lokaliteta gdje se miješaju različite vrste ptica.
5.2. Brisovi kloake i dušnika/orofaringsa i/ili tkiva (osobito mozga, pluća, srca, dušnika, bubrega i crijeva) iz divljih ptica koje su pronađene mrtve ili iz odstrijeljenih ptica, uzorkuju se radi izolacije virusa i molekularnog otkrivanja uzročnika (PCR).
5.3. Posebna pozornost treba se posvetiti pohrani i prijevozu uzoraka. Brisovi moraju biti odmah rashlađeni na ledu ili na smrznutim pakiranjima gela i poslani u laboratorij što je prije moguće. Uzorci se ne smiju zamrzavati osim ukoliko je to apsolutno nužno. Ukoliko su dostupni, brisovi se moraju umetnuti u antibiotski ili posebni medij za prijenos virusa tako da budu u potpunosti uronjeni. Stavljanje uzoraka u medij radi prijevoza mora se obaviti uz rashlađivanje, a ne kao alternativa rashlađivanju. U nedostatku takvog medija, brisovi se trebaju vratiti u njihove zaštitne omote i slati kao suhi. Ukoliko se ne može jamčiti brzi prijevoz do laboratorija u roku od 48 sati (u mediju za prijevoz na temperaturi do 4 °C), uzorci se trenutno zamrzavaju, pohranjuju i potom prevoze na suhom ledu. Različiti čimbenici mogu štetno djelovati na pohranu i prijevoz uzoraka te stoga odabrani postupak mora biti primjeren svrsi.
5.4. Postupci uzorkovanja mogu se provesti u skladu s Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08)11, kojim su određeni postupci za potvrđivanje i diferencijalnu dijagnostiku influence ptica.
C. Laboratorijske pretrage
1. Laboratorijski testovi moraju se provoditi u skladu s Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08)12.
2. Ukoliko se predviđa provođenje laboratorijskih testova koji nisu određeni Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08)13, niti su opisani u Priručniku OIE-a za kopnene životinje, RLZ-u moraju se osigurati nužni podaci o validaciji, istovremeno kad se i Komisiji dostavljaju programi na odobrenje.
3. Svi uzorci sakupljeni prilikom nadziranje influence ptica u divljih ptica moraju biti pretraženi što je prije moguće, molekularnim tehnikama ukoliko su dostupne i u skladu Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08)14. Ovi se testovi moraju provoditi samo u laboratorijima koji jamče osiguranje kvalitete i uporabom metoda za influencu ptica odobrenih od RLZ-e. Korištenim metodama se moraju dobiti prihvatljivi rezultati u zadnjem provedenom usporednom međulaboratorijskom testu nacionalnih laboratorija. Za prvo se testiranje preporuča korištenje PCR-a za otkrivanje M gena, s brzim testiranjem pozitivnih nalaza na nazočnost H5 gena (u roku od dva tjedna) i u slučaju pozitivnog nalaza, analiza mjesta cijepanja treba se provesti čim prije kako bi se ustanovilo da li slijed nukleotida na mjestu cijepanja odgovara virusima VPIP ili NPIP. Ukoliko se potvrdi VPIP tipa H5, žurno se trebaju provesti daljnje pretrage radi određivanja tipa N (makar samo isključivanjem nazočnosti tipa N1).
4. U laboratoriju se može pomiješati (pulirati) do pet uzoraka uzetih od iste vrste, sakupljenih na istom mjestu i u isto vrijeme, uz uvjet da u slučaju pozitivnog nalaza pojedinačni uzorci mogu biti identificirani i ponovno testirani.
5. Serološko nadziranje ne primjenjuje se pri istraživanju influence ptica u divljih ptica jer serološki postupci ne mogu razlikovati između VP i NP sojeva i nalazi protutijela ne omogućavaju donošenje zaključka u odnosu na vjerojatnu lokaciju na kojoj su divlje ptice mogle biti zaražene. Serološko nadziranje može biti važno u proučavanju u kojih vrsta ptica stanaricama ili selicama virusi H5/H7 su ili su bili prevalentni (ili endemični). Takve pretrage mogu se provoditi samo u specijaliziranim laboratorijima koji koriste pažljivo odabrani raspon antigena kako bi se osiguralo otkrivanje specifičnih protutijela za hemaglutinin (tj. radi eliminacije mogućnosti interferencije s protutijelima specifičnim za neuraminidazu).
D. Popis vrsta divljih ptica s povećanim rizikom na influencu ptica*
|
Hrvatski naziv
|
Engleski naziv
|
Znanstveni naziv
|
|
Mali labud
|
Bewick’s Swan
|
Cygnus columbianus
|
|
Žutokljuni labud
|
Whooper Swan
|
Cygnus cygnus
|
|
Crvenokljuni labud
|
Mute Swan
|
Cygnus olor
|
|
Guske
|
Geese
|
|
|
Kratkokljuna guska
|
Pink-footed Goose
|
Anser brachyrhynchus
|
|
Guska glogovnjača
|
Bean Goose
|
Anser fabalis
|
|
Lisasta guska (Europska rasa) |
Greater White-fronted Goose (European race)
|
Anser albifrons albifrons
|
|
Mala guska
|
Lesser White-fronted Goose
|
Anser erythropus
|
|
Siva guska
|
Graylag Goose
|
Anser anser
|
|
Bjelolica guska
|
|
Branta leucopsis
|
|
Grivasta guska
|
|
Branta bernicla
|
|
Crvenovrata guska
|
|
Branta ruficollis
|
|
Kanadska guska
|
|
Branta canadensis
|
|
Patke
|
Ducks
|
|
|
Zviždara
|
|
Anas penelope
|
|
Kržulja
|
|
Anas crecca
|
|
Divlja patka
|
|
Anas platyrhynchos
|
|
Patka lastarka
|
|
Anas acuta
|
|
Patka pupčanica
|
|
Anas querquedula
|
|
Patka žličarka
|
|
Anas clypeata
|
|
Pjegava patka
|
|
Marmaronetta angustirostris
|
|
Patka gogoljica
|
|
Netta rufina
|
|
Glavata patka
|
|
Aythya ferina
|
|
Krunata patka
|
|
Aythya fuligula
|
|
Ćurlini
|
Waders
|
|
|
Vivak
|
|
Vanellus vanellus
|
|
Troprsti zlatan
|
|
Pluvialis apricaria
|
|
Crnorepa muljača
|
|
Limosa limosa
|
|
Pršljivac
|
|
Philomachus pugnax
|
|
Galebovi
|
Gulls
|
|
|
Riječni galeb
|
|
Larus ridibundus
|
|
Burni galeb
|
|
Larus canus
|
|
* Ovaj popis nije ograničavajući, već samo nastoji identificirati ptice selice koje mogu predstavljati visoki rizik za unošenje influence ptica, na temelju njihovih migratornih putova, uključujući područja na kojima se VPIP H5N1 pojavio u divljih ptica ili u peradi. Popis je temeljen na znanstvenom mišljenju o »Pticama selicama i njihovoj mogućoj ulozi u širenju VPIP« koje je usvojio Panel za zdravlje i dobrobit životinja EFSA-e 12. svibnja 2006. godine i na rezultatima poslova koje je obavio Odbor ORNIS i ugovornici Opće uprave za okoliš Europske komisije. Ovaj se popis može ažurirati slijedom nalaza daljnjih znanstvenih istraživanja kako ona postaju dostupna i na temelju procjene rizika koju provode nadležna nacionalna tijela uzimajući u obzir njihovu specifičnu ornitološku situaciju. |
||
E. Popis ptica koje obitavaju u blizini domaće peradi**
|
Hrvatski naziv
|
Engleski naziv
|
Znanstveni naziv
|
Vjerojatnost doticaja s peradi
|
|
Skupina 1. Vrste blisko povezane s proizvodnjom peradi u Europi
|
|||
|
Domaća patka
|
Domestic Goose
|
Anser anser domesticus
|
Visoka
|
|
Domaća patka
|
Domestic Mallard
|
Anas platyrhynchos
|
Visoka
|
|
Mošusna patka
|
Domestic Muscovy Duck
|
Cairina moschata
|
Visoka
|
|
Divlji golub
|
Feral Pigeon
|
Columba livia
|
Visoka
|
|
Vrabac
|
House Sparrow
|
Passer domesticus
|
Visoka
|
|
Skupina 2. Vrste koje mogu dijeliti polja koja koristi i udomaćena perad u sjevernoj Europi
|
|||
|
Troprsti zlatar
|
Eurasian Golden Plover
|
Pluvialis apricaria
|
Niska
|
|
Vivak
|
Northern Lapwing
|
Vanellus vanellus
|
Umjerena
|
|
Riječni galeb
|
Black-headed Gull
|
Larus ridibundus
|
Visoka
|
|
Burni galeb
|
Common Gull
|
Larus canus
|
Visoka
|
|
Srebrnasti galeb
|
Herring Gull
|
Larus argentatus
|
Niska
|
|
Golub grivnjaš
|
Wood Pigeon
|
Columba palumbus
|
Visoka
|
|
Gugutka
|
Eurasian Collared Dove
|
Streptopelia decaocto
|
Visoka
|
|
Fazan
|
Ring-necked Pheasant
|
Phasianus colchicus
|
Visoka
|
|
Ševe
|
Larks species
|
Alauda i Galerida spp.
|
Niska
|
|
Trepteljke
|
Pipits
|
|
Niska
|
|
Pastirice
|
Wagtails
|
|
Umjerena
|
|
Drozd bravenjak
|
Fieldfare
|
Turdus pilaris
|
Umjerena
|
|
Mali drozd
|
Redwing
|
Turdus iliacus
|
Umjerena
|
|
Svraka
|
Black-billed Magpie
|
Pica pica
|
Visoka
|
|
Čavka
|
Eurasian Jackdaw
|
Corvus monedula
|
Visoka
|
|
Gačac
|
Rook
|
Corvus frugilegus
|
Umjerena
|
|
Siva vrana
|
Carrion Crow
|
Corvus corone
|
Umjerena
|
|
Gavran
|
Raven
|
Corvus corax
|
Niska
|
|
Europski čvorak
|
Starling
|
Sturnus vulgaris
|
Visoka
|
|
Crni čvorak
|
Spotless Starling
|
Sturnus unicolor
|
Visoka
|
|
Vrabac
|
House Sparrow
|
Passer domesticus
|
Visoka
|
|
Poljski vrabac
|
Eurasian Tree Sparrow
|
Passer montanus
|
Visoka
|
|
Zebe
|
Finches
|
|
Umjerena
|
|
Strnadice
|
Buntings
|
Miliaria, Emberiza spp.
|
Umjerena
|
|
Skupina 3. Vrste koje mogu dijeliti močvare koje koriste i udomaćene močvarice u sjevernoj Europi
|
|||
|
Čaplje (siva i danguba)
|
Egrets
|
Egretta spp.
|
Niska
|
|
Čaplje (bijela i mala bijela)
|
Herons
|
Ardea i ostale vrste
|
Umjerena
|
|
Veliki vranac (kormoran)
|
Cormorant
|
Phalacrocorax carbo
|
Umjerena
|
|
Rode
|
Storks
|
Ciconia spp.
|
Niska
|
|
Crvenokljuni labud
|
Mute Swan
|
Cygnus olor
|
Umjerena
|
|
Siva guska
|
Greylag Goose
|
Anser anser
|
Umjerena
|
|
Kanandska guska
|
Canada Goose
|
Branta canadensis
|
Niska
|
|
Patke
|
Ducks
|
Anas i Aythya spp.
|
Niska
|
|
Divlja patka
|
Mallard
|
Anas platyrhynchos
|
Visoka
|
|
Liska
|
Common Coot
|
Fulica atra
|
Umjerena
|
|
Mlakuša
|
Moorhen
|
Gallinula chloropus
|
Umjerena
|
|
** Ovaj popis nije ograničavajući, već samo nastoji utvrditi ptice stanarice ili nemigrirajuće europske vrste ptica koje žive u blizini domaće peradi (osobito u sjeverozapadnoj Europi) i koje teoretski mogu prenijeti VPIP H5N1 s potencijalno asimptomatski zaraženih divljih ptica (»vrsta premosnica«). Popis je temeljen na znanstvenom mišljenju o »Pticama selicama i njihovoj mogućoj ulozi u širenju VPIP« koje je usvojio Panel za zdravlje i dobrobit životinja EFSA-e 12. svibnja 2006. godine i na rezultatima poslova koje je obavio Odbor ORNIS i ugovornici Opće uprave za okoliš Europske komisije. Ovaj se popis može ažurirati slijedom nalaza daljnjih znanstvenih istraživanja kako ona postaju dostupna. Posebice, DG ENV je s Wetland Internationalom i EURING-om ugovorio da pregledaju, ažuriraju i prošire preliminarne analize vrsta visokog rizika i lokacija s obzirom na izbijanje H5N1 u Europi u 2006., te da identificiraju ostale vrste ptica visokog rizika koje bi mogle postati »vrste premosnice« između divljih ptica i peradi i/ili ljudi u različitim dijelovima Europe. Rezultati trebaju biti dostupni do kraja lipnja 2007. na internetskoj stranici: http://ec.europa.eu/environment/nature/nature_conservation/focus_wild_birds/avian_influenza/pdf/avian_influenza_report.pdf).
|
|||
DODATAK III.
STANDARDNI ZAHTJEVI ZA PODNOŠENJE PROGRAMA ZA NADZIRANJE INFLUENCE PTICA KOJE SUFINANCIRA EUROPSKA ZAJEDNICA
1. Identifikacija programa
Država članica:
Bolest:
Godina provedbe:
Klasa dokumenta:
Kontakt (ime, telefon, telefaks, e-mail):
Datum slanja Komisiji:
2. Opis programa nadziranja peradi:
2.1. Ciljevi, opći zahtjevi i kriteriji
2.2. Protokol i provedba
Tablica 2.2.1. GOSPODARSTVA NA KOJIMA SE PROVODI UZORKOVANJE PERADIA (OSIM PATAKA I GUSAKA)
Serološko pretraživanje u skladu s Dodatkom I. dijelom B ovoga Pravilnika o gospodarstvima na kojima se drže tovni pilići (brojleri/samo ukoliko su ugroženi)/tovni purani/rasplodne kokoši/rasplodne purani/konzumne nesilice/ slobodno držane konzumne nesilice/bezgrebenke/uzgajana pernata divljač (fazani, jarebice, prepelice,...)/ »dvorišno držana perad«/ostalo (izbrisati nepotrebno)
KORISTI SE JEDAN OBRAZAC PO KATEGORIJI PERADI
|
NUTS (2) kodb/ zemljopisne koordinate
|
Ukupan broj gospodarstavac
|
Ukupan broj gospodarstava za uzorkovanje
|
Broj uzoraka po gospodarstvu
|
Ukupan broj pretraga koje se trebaju obaviti po postupku (metodi) |
Laboratorijske metode
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno
|
|
|
|
|
|
|
a Gospodarstva su stada, jata ili objekti, kako je primjereno.
|
|||||
Tablica 2.2.2. GOSPODARSTVA PATAKA I GUSAKA ZA UZORKOVANJEA U SKLADU S DODATKOM I. DIJELOM C OVOGA PRAVILNIKA
SEROLOŠKA PRETRAGA
|
NUTS (2) kodb/ zemljopisne koordinate
|
Ukupan broj gospodarstava pataka i gusaka
|
Ukupan broj gospodarstava pataka i gusaka za uzorkovanje
|
Broj uzoraka po gospodarstvu
|
Ukupan broj pretraga koje se trebaju obaviti po postupku (metodi) |
Laboratorijske metode
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno
|
|
|
|
|
|
|
a Gospodarstva su stada, jata ili objekti, kako je primjereno.
|
|||||
2.3. Laboratorijsko testiranje: opis korištenih laboratorijskih testova
3. Opis programa nadziranja za divlje ptice:
3.1. Ciljevi, opći zahtjevi i kriteriji
3.2. Protokol i provedba
Tablica 3.2.1. DIVLJE PTICE – PRETRAŽIVANJE U SKLADU S PROGRAMOM NADZIRANJA INFLUENCE PTICA U DIVLJIH PTICA U SKLADU S DODATKOM II. OVOGA PRAVILNIKA
|
NUTS (2) koda
|
Divlje ptice za uzorkovanjeb
|
Ukupan broj uzoraka koji se trebaju uzeti za aktivni nadzor
|
Ukupan broj uzoraka koji se trebaju uzeti za pasivni nadzor
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno
|
|
|
|
|
a Odnosi se mjesto sakupljanja divljih ptica/uzoraka. U slučaju da se ne može koristiti kod NUTS 2, traže se koordinate (zemljopisna širina/dužina). b Opći opis divljih ptica namijenjenih za uzorkovanje u okviru aktivnog i pasivnog nadzora. |
|||
3.3. Laboratorijsko testiranje: opis korištenih laboratorijskih testova
4. Opis epidemiološke situacije bolesti u peradi tijekom posljednjih pet godina.
4.1. Mjere uključene u program nadziranja peradi
4.1.1. Određivanje središnjeg tijela zaduženog za nadzor i koordinaciju tijela odgovornih za provedbu programa
4.1.2. Sustav za registraciju gospodarstava
4.1.3. Podaci o cijepljenju
5. Opis epidemiološke situacije bolesti u divljih ptica tijekom posljednjih pet godina
5.1. Mjere uključene u program za divlje ptice
5.1.1. Određivanje središnjeg tijela zaduženog za nadzor i koordinaciju tijela odgovornih za provedbu programa
5.1.2. Opis i određivanje zemljopisnih i administrativnih područja u kojima se treba primijeniti program
5.1.3. Procjena lokalne i/ili migratorne populacije divljih ptica
6. Mjere koje se odnose na prijavu bolesti
7. Troškovi
7.1. Detaljna raspodjela troškova:
7.1.1. Perad
7.1.2. Divlje ptice
7.2. Sažetak troškova
7.2.1. Nadziranje peradi
|
Mjere koje mogu biti sufinancirane za nadziranje peradi
|
|||
|
Postupci laboratorijskih pretraga
|
Broj pretraga po postupku
|
Jedinična cijena pretrage (po postupku)
|
Ukupni troškovi
|
|
Serološki »pre-screening«
|
|
|
|
|
Inhibicija hemaglutinacije za H5/H7b
|
|
|
|
|
Izolacija virusa
|
|
|
|
|
PCR
|
|
|
|
|
Druge mjere koje se trebaju obuhvatiti
|
Detaljno navesti aktivnosti
|
|
|
|
Uzorkovanje
|
|
|
|
|
Ostalo
|
|
|
|
|
Ukupno
|
|
|
|
|
a Navesti laboratorijsku pretragu koja se treba provesti. b Navesti broj pretraga za H5 i H7. |
|||
7.2.2. Nadzor divljih ptica
|
Mjere koje mogu biti sufinancirane za nadziranje
|
|||
|
Postupci laboratorijskih pretraga
|
Broj pretraga po postupku
|
Jedinična cijena pretrage (po postupku)
|
Ukupni troškovi
|
|
Serološki »pre-screening«
|
|
|
|
|
Inhibicija hemaglutinacije (HI) za H5/H7
|
|
|
|
|
Izolacija virusa
|
|
|
|
|
PCR
|
|
|
|
|
Druge mjere koje se trebaju obuhvatiti
|
Detaljno navesti aktivnosti
|
|
|
|
Uzorkovanje
|
|
|
|
|
Ostalo
|
|
|
|
|
Ukupno
|
|
|
|
_____
3 Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08) preuzete su odredbe Odluke Komisije 2006/437/EZ od 4. kolovoza 2006. o odobravanju Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica kako je određeno u Direktivi Vijeća 2005/94/EZ.
4 U Republici Hrvatskoj Newcastleska bolest kontrolira se cijepljenjem.
5,6 Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08) preuzete su odredbe Odluke Komisije 2006/437/EZ od 4. kolovoza 2006. o odobravanju Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica kako je određeno u Direktivi Vijeća 2005/94/EZ.
7 Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08) preuzete su odredbe Odluke Komisije 2006/437/EZ od 4. kolovoza 2006. o odobravanju Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica kako je određeno u Direktivi Vijeća 2005/94/EZ.
8 Znanstveno mišljenje o »Pticama selicama i njihovoj mogućoj ulozi u širenju visokopatogene influence ptica« (EFSA, 12. svibnja 2006.)
9 Lov uz poštivanje zahtjeva posebnih propisa o zaštiti i očuvanju svih divljih ptica u prirodi.
10 Osigurava nadležno tijelo.
11,12 Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08) preuzete su odredbe Odluke Komisije 2006/437/EZ od 4. kolovoza 2006. o odobravanju Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica kako je određeno u Direktivi Vijeća 2005/94/EZ.
13,14 Pravilnikom o dijagnostičkom priručniku za influencu ptica (»Narodne novine«, broj 99/08) preuzete su odredbe Odluke Komisije 2006/437/EZ od 4. kolovoza 2006. o odobravanju Dijagnostičkog priručnika za influencu ptica kako je određeno u Direktivi Vijeća 2005/94/EZ.