NN 123/2017 (12.12.2017.), Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske

Hrvatski sabor

2798

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM REPUBLIKE HRVATSKE

Proglašavam Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 8. prosinca 2017. godine.

Klasa: 011-01/17-01/106

Urbroj: 71-06-01/1-17-2

Zagreb, 11. prosinca 2017.

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.

ZAKON

O SUSTAVU STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM REPUBLIKE HRVATSKE

OPĆE ODREDBE

Sadržaj i područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom se uređuje sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama odnosno priprema, izrada, provedba, izvješćivanje, praćenje provedbe i učinaka te vrednovanje akata strateškog planiranja za oblikovanje i provedbu javnih politika koje sukladno svojim nadležnostima izrađuju, donose i provode javna tijela.

(2) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na akte strateškog planiranja čija je izrada, donošenje, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje propisano posebnim zakonom.

Značenje pojmova

Članak 2.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:

1. aktivnost je niz specifičnih i međusobno povezanih radnji čija provedba izravno vodi ostvarenju mjere, a neizravno ostvarenju posebnoga cilja

2. akti strateškog planiranja su Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije, nacionalni planovi, planovi razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, program Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), program konvergencije, nacionalni program reformi te provedbeni programi središnjih tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

3. europski semestar je godišnji ciklus usklađivanja i koordinacije gospodarskih i fiskalnih politika država članica Europske unije (u daljnjem tekstu: EU)

4. fondovi EU-a su instrumenti kohezijske politike EU-a kao glavne investicijske politike EU-a usmjerene na poticanje otvaranja radnih mjesta, poslovne konkurentnosti, gospodarskog rasta, održivog razvoja te poboljšanja kvalitete života građana svih regija i gradova EU-a

5. gospodarsko udruženje je pravna osoba osnovana radi olakšavanja i promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti

6. informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem (u daljnjem tekstu: informacijski sustav) je informacijsko-komunikacijska platforma koja se koristi za prikupljanje, analizu i pohranu podataka i pokazatelja za izradu, praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja i razvojnih projekata koji su u pripremi

7. intervencijska logika predstavlja metodološki instrument kojim se uspostavlja logička veza između ciljeva, predviđenih operativnih mjera, projekata i aktivnosti i pokazatelja te omogućuje procjenu doprinosa mjera, projekata i aktivnosti u postizanju ciljeva

8. javna politika je usmjerenost djelovanja javnih tijela na ciljeve kojima se odgovara na javne potrebe ili probleme u određenom razdoblju

9. javno tijelo je svako tijelo koje je naručitelj u smislu propisa kojim se uređuje područje javne nabave

10. koordinacijsko tijelo je, sukladno propisu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove regionalnoga razvoja i fondova EU-a

11. koordinator za strateško planiranje je unutarnja ustrojstvena jedinica nadležna za poslove strateškog planiranja u središnjem tijelu državne uprave

12. lokalni koordinator je pravna ili fizička osoba koju je odredio općinski načelnik ili gradonačelnik kao predstavnik jedinice lokalne samouprave za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja na razini jedinice lokalne samouprave

13. mjera je skup međusobno povezanih aktivnosti i projekata u određenom upravnom području kojom se izravno ostvaruje posebni cilj, a neizravno se pridonosi ostvarenju strateškoga cilja

14. partnersko vijeće je savjetodavno tijelo koje se osniva, temeljem propisa koji uređuje područje politike regionalnog razvoja, za potrebe pripreme i praćenja provedbe dugoročnih i srednjoročnih akata planiranja od značaja za statističke regije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

15. praćenje provedbe je proces prikupljanja, analize i usporedbe pokazatelja kojima se sustavno prati uspješnost provedbe ciljeva i mjera akata strateškog planiranja

16. projekt je niz međusobno povezanih aktivnosti koje se odvijaju određenim redoslijedom radi postizanja ciljeva unutar određenoga razdoblja i određenih financijskih sredstava

17. prostorni plan je dokument definiran propisom kojim se uređuje prostorno planiranje

18. pokazatelj ishoda je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog posebnog cilja

19. pokazatelj rezultata je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u provedbi utvrđene mjere, projekta i aktivnosti

20. pokazatelj učinka je kvantitativni i kvalitativni mjerljivi podatak koji omogućuje praćenje, izvješćivanje i vrednovanje uspješnosti u postizanju utvrđenog strateškog cilja

21. posebni cilj je srednjoročni cilj definiran u nacionalnim planovima i planovima razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kojim se ostvaruje strateški cilj iz strategije i poveznica s programom u državnom proračunu ili proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: proračun)

22. razvojni projekt je projekt čiji je nositelj javno tijelo i kojim se pridonosi postizanju razvojnih smjerova i strateških ciljeva definiranih u okviru akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja, od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te akata povezanih s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a i s korištenjem fondova EU-a

23. razvojni smjer je hijerarhijski najviši element strateškog okvira koji predstavlja osnovni okvir razvoja i kojim se ostvaruje vizija razvoja definirana u Nacionalnoj razvojnoj strategiji

24. regionalni koordinator je pravna osoba osnovana sukladno propisu koji uređuje područje politike regionalnog razvoja, radi učinkovite koordinacije poslova strateškog planiranja i poticanja regionalnog razvoja za područje jedinice područne (regionalne) samouprave

25. socijalni partneri su predstavnici poslodavaca i radništva (organizacije poslodavaca i sindikalne organizacije)

26. središnji elektronički registar razvojnih projekata (u daljnjem tekstu: registar projekata) je informacijska baza razvojnih projekata koji su u pripremi od strane javnih tijela

27. sektorska strategija je dugoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja za oblikovanje i provedbu javne politike u određenom upravnom području

28. strategija je dugoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja koji se izrađuje temeljem posebnog zakona ili međunarodnog akta za jedno ili više upravnih područja, a koji donosi Hrvatski sabor (u daljnjem tekstu: Sabor)

29. strateški cilj je dugoročni, odnosno srednjoročni cilj kojim se izravno podupire ostvarenje razvojnog smjera

30. sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proces strateškog planiranja: pripremu, izradu, provedbu, praćenje, izvješćivanje i vrednovanje akata planiranja

31. upravno područje je skup upravnih i drugih stručnih poslova koje obavlja javno tijelo u okviru svog djelokruga

32. višesektorska strategija je dugoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja za oblikovanje i provedbu javnih politika u više srodnih i međusobno povezanih upravnih područja

33. vizija razvoja je inspirativno viđenje odnosno deklaracija koja definira ono što se želi postići u dugoročnom razdoblju te služi kao jasan vodič za odabir ciljeva i postupaka djelovanja

34. vrednovanje je neovisna ocjena procesa izrade akta strateškog planiranja (prethodno vrednovanje), provedbe (srednjoročno vrednovanje) i postignutih razvojnih učinaka i rezultata po isteku njegove provedbe (naknadno vrednovanje).

NAČELA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM

Članak 3.

(1) Sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem temelji se na načelima točnosti i cjelovitosti, učinkovitosti i djelotvornosti, odgovornosti i usmjerenosti na rezultat, održivosti, partnerstva i transparentnosti.

(2) Akti strateškog planiranja izrađuju se i provode u skladu s načelima iz stavka 1. ovoga članka.

Načelo točnosti i cjelovitosti

Članak 4.

(1) Načelo točnosti i cjelovitosti osigurava da se za pripremu, izradu, izvješćivanje te praćenje provedbe i učinaka akata strateškog planiranja moraju koristiti pouzdani, provjerljivi i usporedivi podaci.

(2) Akti strateškog planiranja, odluke i djelovanje u okviru postupaka strateškog planiranja i provedbe moraju se temeljiti na ishodima prethodnih postupaka i biti usklađeni s ostalim aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine.

(3) Intervencijska logika u aktima strateškog planiranja mora biti jasna i opravdana.

Načelo učinkovitosti i djelotvornosti

Članak 5.

(1) Načelo učinkovitosti i djelotvornosti osigurava da se za sve razine postavljenih ciljeva moraju definirati odgovarajući pokazatelji.

(2) Očekivani rezultati, ishodi i učinci moraju biti razumljivi, procjenjivi i mjerljivi.

(3) Očekivani rezultati, ishodi i učinci trebaju se postići uz optimalne troškove, a omjer troškova i koristi treba biti prihvatljiv.

(4) Prilikom odabira smjera djelovanja mora se razmotriti nekoliko opcija, a odabrana opcija treba jamčiti veću društvenu i ekonomsku vrijednost odnosno optimalnu vrijednost za novac poreznih obveznika.

(5) Javna tijela dužna su primjenjivati načelo dobrog financijskog upravljanja sukladno članku 11. Zakona o proračunu (»Narodne novine«, br. 87/08., 136/12. i 15/15.).

Načelo odgovornosti i usmjerenosti na rezultat

Članak 6.

(1) Načelo odgovornosti i usmjerenosti na rezultat obvezuje tijela zadužena za izradu i provedbu akata strateškog planiranja na osiguravanje odgovarajućih uvjeta, resursa i političke podrške za postizanje željenih rezultata, ishoda i učinaka.

(2) Tijelo zaduženo za provedbu dužno je pratiti i analizirati podatke o provedbi i postignute rezultate.

(3) Postupci djelovanja su fleksibilni te se moraju prilagođavati i ispravljati, kad je to potrebno te ako se ne postižu postavljeni ciljevi.

Načelo održivosti

Članak 7.

(1) Načelo održivosti obvezuje tijelo zaduženo za izradu i provedbu akata strateškog planiranja da pripremu i provedbu novih akata strateškog planiranja temelji na rezultatima i iskustvima iz prethodnih procesa strateškog planiranja.

(2) Ciljevi i postupci djelovanja moraju biti usklađeni između tijela zaduženih za provedbu i različitih razina vlasti.

(3) Ciljevi moraju biti financijski prihvatljivi za održavanje u budućnosti.

(4) Odluke i postupci djelovanja ne smiju stvarati nerazmjerno financijsko ili drugo opterećenje budućim generacijama.

Načelo partnerstva

Članak 8.

(1) Načelo partnerstva obvezuje tijelo zaduženo za izradu i provedbu akta strateškog planiranja da u procesima strateškog planiranja osigura partnerstvo s glavnim dionicima i nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz uključivanje gospodarskih udruženja i socijalnih partnera, akademske i znanstvene zajednice, organizacija civilnoga društva te zainteresirane javnosti.

(2) Glavni dionici moraju biti uključeni u procese donošenja odluka u postupcima strateškog planiranja i provedbe.

Načelo transparentnosti

Članak 9.

(1) Problemi i izazovi koje javno tijelo nastoji riješiti kroz postupke strateškog planiranja i upravljanja razvojem moraju biti jasno obrazloženi i relevantni.

(2) Ciljevi u aktima strateškog planiranja moraju biti jasno definirani i mjerljivi uporabom relevantnih pokazatelja.

(3) U aktima strateškog planiranja mora biti definirana odgovornost za provedbu i postizanje rezultata, ishoda i učinaka.

(4) Postupci strateškog planiranja i upravljanja razvojem su javni, a akti strateškog planiranja i izvješća o provedbi i vrednovanju se objavljuju sukladno odredbama ovoga Zakona.

SUSTAV AKATA STRATEŠKOG PLANIRANJA

Vrste akata strateškog planiranja prema roku važenja

Članak 10.

Vrste akata strateškog planiranja prema roku važenja dijele se na:

1. dugoročne akte strateškog planiranja, koji se izrađuju i donose za razdoblje od najmanje deset godina

2. srednjoročne akte strateškog planiranja, koji se izrađuju i donose za razdoblje od pet do deset godina

3. kratkoročne akte strateškog planiranja, koji se izrađuju i donose za razdoblje od jedne do pet godina.

Članak 11.

(1) Dugoročni akti strateškog planiranja jesu Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije.

(2) Nacionalnu razvojnu strategiju, višesektorske i sektorske strategije donosi Sabor.

Članak 12.

(1) Srednjoročni akti strateškog planiranja jesu nacionalni planovi i planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: planovi razvoja).

(2) Nacionalne planove donosi Vlada.

(3) Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave donosi županijska skupština, a plan razvoja jedinice lokalne samouprave Gradska skupština Grada Zagreba, gradsko odnosno općinsko vijeće, nakon prethodno pribavljenog mišljenja partnerskog vijeća.

Članak 13.

(1) Kratkoročni akti strateškog planiranja jesu program Vlade, program konvergencije, nacionalni program reformi, provedbeni programi ministarstava, središnjih državnih ureda i državnih upravnih organizacija (u daljnjem tekstu: središnja tijela državne uprave) i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Program Vlade, program konvergencije i nacionalni program reformi iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.

(3) Provedbeni program središnjeg tijela državne uprave donosi čelnik središnjeg tijela državne uprave, a provedbeni program jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave općinski načelnik, gradonačelnik ili župan (u daljnjem tekstu: izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave).

Vrste akata strateškog planiranja prema sadržajnom obuhvatu

Članak 14.

Vrste akata strateškog planiranja prema sadržajnom obuhvatu jesu:

1. akti strateškog planiranja od nacionalnog značaja

2. akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

3. akti strateškog planiranja povezani s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a

4. akti strateškog planiranja povezani s korištenjem fondova EU-a.

Članak 15.

(1) Tijela zadužena za izradu akata strateškog planiranja iz članka 14. točaka 1. i 2. ovoga Zakona obvezna su prilikom izrade akata strateškog planiranja slijediti smjernice iz stavka 2. ovoga članka, a prilikom praćenja i izvještavanja o njihovoj provedbi pravilnik iz stavka 3. ovoga članka.

(2) Vlada, na prijedlog Koordinacijskog tijela, uredbom propisuje smjernice za izradu akata strateškog planiranja iz članka 14. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(3) Čelnik Koordinacijskog tijela pravilnikom propisuje rokove i postupke praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja iz članka 14. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.

Akti strateškog planiranja od nacionalnog značaja

Članak 16.

Akti strateškog planiranja od nacionalnog značaja jesu Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije, nacionalni planovi, program Vlade i provedbeni programi središnjih tijela državne uprave.

Nacionalna razvojna strategija

Članak 17.

(1) Nacionalna razvojna strategija je hijerarhijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj koji služi za oblikovanje i provedbu razvojnih politika Republike Hrvatske.

(2) Ostali akti strateškog planiranja ne mogu biti u suprotnosti s Nacionalnom razvojnom strategijom.

(3) Nacionalna razvojna strategija mora biti usklađena sa smjernicama i ciljevima koji proizlaze iz međunarodno preuzetih obveza.

(4) Odluku o izradi Nacionalne razvojne strategije donosi Vlada.

(5) Izradu Nacionalne razvojne strategije koordinira Koordinacijsko tijelo.

(6) Koordinacijsko tijelo podnosi Vladi izvješće o provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.

(7) Vlada izvješćuje Sabor o napretku u provedbi Nacionalne razvojne strategije jednom godišnje.

Sektorske i višesektorske strategije

Članak 18.

(1) Sektorske strategije i višesektorske strategije (u daljnjem tekstu: strategije) izrađuju se ako je njihova izrada propisana posebnim zakonom ili obvezujućim pravnim aktom EU-a.

(2) Za jedno upravno područje donosi se sektorska strategija, a za više srodnih i međusobno povezanih upravnih područja donosi se višesektorska strategija.

(3) Tijelo zaduženo za izradu strategije je središnje tijelo državne uprave nadležno za oblikovanje i provedbu javne politike u upravnom području za koje se strategija izrađuje.

(4) Središnje tijelo državne uprave nadležno za međusobno povezana upravna područja može predložiti izradu sektorske i višesektorske strategije sukladno članku 38. ovoga Zakona.

(5) Odluku o izradi i tijelu zaduženom za izradu strategije donosi Vlada.

(6) Tijelo zaduženo za izradu strategije dužno je unositi elemente strateškog okvira strategije u informacijski sustav iz članka 44. ovoga Zakona.

(7) Tijelo zaduženo za izradu strategije podnosi Vladi izvješće o provedbi strategije jednom godišnje.

Nacionalni planovi

Članak 19.

(1) Nacionalni planovi su srednjoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojima se pobliže definira provedba strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije i strategija.

(2) Odluku o izradi nacionalnog plana donosi Vlada.

(3) Nacionalni plan sadržava posebne ciljeve povezane s proračunom te predstavlja okvir za oblikovanje mjera, projekata i aktivnosti u provedbenim programima središnjih tijela državne uprave iz članka 21. ovoga Zakona.

(4) Nacionalni plan izrađuje središnje tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: tijelo zaduženo za izradu nacionalnog plana).

(5) Tijelo zaduženo za izradu nacionalnog plana izvješćuje putem koordinatora iz članka 34. ovoga Zakona jednom godišnje Koordinacijsko tijelo o provedbi nacionalnog plana.

Program Vlade

Članak 20.

(1) Program Vlade je kratkoročni akt strateškog planiranja od nacionalnog značaja kojim se definiraju prioriteti Vlade tijekom mandatnog razdoblja.

(2) Program Vlade je okvir za izradu nacionalnog programa reformi, programa konvergencije i provedbenih programa središnjih tijela državne uprave.

(3) Na Program Vlade ne primjenjuje se Načelo partnerstva iz članka 8. ovoga Zakona.

Provedbeni programi središnjih tijela državne uprave

Članak 21.

(1) Provedbeni programi središnjih tijela državne uprave su kratkoročni akti strateškog planiranja koji se donose na temelju nacionalnih planova, programa Vlade i financijskog plana središnjeg tijela državne uprave te vrijede za vrijeme trajanja mandata Vlade.

(2) Čelnik središnjeg tijela državne uprave donosi provedbeni program najkasnije 120 dana od dana stupanja na dužnost Vlade.

(3) Provedbeni programi središnjih tijela državne uprave mogu se prema potrebi revidirati na godišnjoj razini, sukladno smjernicama iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.

(4) Središnje tijelo državne uprave izvješćuje polugodišnje i godišnje putem koordinatora iz članka 34. ovoga Zakona Koordinacijsko tijelo o provedbi provedbenog programa iz stavka 1. ovoga članka.

Akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 22.

Akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave jesu planovi razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i provedbeni programi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Planovi razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave

Članak 23.

(1) Plan razvoja jedinice područne (regionalne) samouprave je srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za jedinicu područne (regionalne) samouprave kojim se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških ciljeva iz dugoročnih akata strateškog planiranja iz članaka 17. i 18. ovoga Zakona.

(2) Plan razvoja iz stavka 1. ovoga članka ne može biti u suprotnosti s nacionalnim planovima iz članka 19. ovoga Zakona.

(3) Dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave mogu donijeti zajednički plan razvoja.

(4) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave izvršna tijela jedinica područne (regionalne) samouprave donose zajedničku odluku o tijelu zaduženom za izradu plana razvoja.

(5) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica područne (regionalne) samouprave plan razvoja donose sva predstavnička tijela jedinica područne (regionalne) samouprave, nakon prethodno pribavljenih mišljenja partnerskih vijeća za područja jedinica područne (regionalne) samouprave obuhvaćenih planom razvoja.

(6) Tijelo zaduženo za izradu plana razvoja izvješćuje putem regionalnog koordinatora jednom godišnje Koordinacijsko tijelo o provedbi plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka.

Provedbeni programi jedinica područne (regionalne) samouprave

Članak 24.

(1) Provedbeni programi jedinica područne (regionalne) samouprave su kratkoročni akti strateškog planiranja koji osiguravaju provedbu posebnih ciljeva akata strateškog planiranja iz članka 23. ovoga Zakona i poveznicu s proračunom jedinice područne (regionalne) samouprave.

(2) Provedbeni program jedinice područne (regionalne) samouprave donosi se za vrijeme trajanja mandata izvršnog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave i vrijedi za taj mandat.

(3) Izvršno tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave donosi provedbeni program iz stavka 1. ovoga članka najkasnije 120 dana od dana stupanja na dužnost.

(4) Provedbeni programi jedinica područne (regionalne) samouprave mogu se prema potrebi revidirati na godišnjoj razini, sukladno smjernicama iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Jedinica područne (regionalne) samouprave izvješćuje polugodišnje i godišnje putem regionalnog koordinatora Koordinacijsko tijelo o izvršenju provedbenog programa iz stavka 1. ovoga članka.

Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave

Članak 25.

(1) Planovi razvoja jedinica lokalne samouprave su srednjoročni akti strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne samouprave kojima se definiraju posebni ciljevi za provedbu strateških i posebnih ciljeva iz akata strateškog planiranja iz članaka 19. i 23. ovoga Zakona.

(2) Plan razvoja izrađuju jedinice lokalne samouprave čije su prirodne ili društveno-gospodarske karakteristike dovoljno specifične te ne mogu usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline.

(3) Dvije ili više jedinica lokalne samouprave mogu donijeti zajednički plan razvoja.

(4) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica lokalne samouprave izvršna tijela jedinica lokalne samouprave donose zajedničku odluku o tijelu zaduženom za izradu plana razvoja.

(5) U slučaju izrade zajedničkog plana razvoja dvije ili više jedinica lokalne samouprave plan razvoja donose sva predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave, nakon prethodno pribavljenih mišljenja partnerskih vijeća za područja jedinica lokalne samouprave obuhvaćenih planom razvoja.

(6) Tijelo zaduženo za izradu plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka izvješćuje putem lokalnog koordinatora jednom godišnje regionalnog koordinatora i Koordinacijsko tijelo o provedbi plana razvoja iz stavka 1. ovoga članka.

Provedbeni programi jedinica lokalne samouprave

Članak 26.

(1) Provedbeni programi jedinica lokalne samouprave su kratkoročni akti strateškog planiranja koji opisuju i osiguravaju postizanje ciljeva, ako je primjenjivo, iz srednjoročnog akta strateškog planiranja iz članka 25. ovoga Zakona i poveznicu s proračunom jedinice lokalne samouprave.

(2) Provedbeni program jedinice lokalne samouprave donosi se za vrijeme trajanja mandata izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave i vrijedi za taj mandat.

(3) Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave donosi provedbeni program iz stavka 1. ovoga Zakona najkasnije 120 dana od dana stupanja na dužnost.

(4) Provedbeni programi jedinica lokalne samouprave mogu se prema potrebi revidirati na godišnjoj razini, sukladno smjernicama iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Jedinica lokalne samouprave izvješćuje putem lokalnog koordinatora iz članka 36. ovoga Zakona polugodišnje i godišnje regionalnog koordinatora Koordinacijsko tijelo o provedbi provedbenog programa iz stavka 1. ovoga članka.

Akti strateškog planiranja povezani s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a

Članak 27.

(1) Okvir za gospodarsko upravljanje EU-a podrazumijeva sustav institucija i postupaka uspostavljenih radi ostvarivanja ciljeva EU-a u području gospodarstva te koordinaciju ekonomskih politika u svrhu promicanja gospodarskog i socijalnog napretka EU-a i njegovih građana.

(2) Akti strateškog planiranja povezani s okvirom za gospodarsko upravljanje EU-a su program konvergencije i nacionalni program reformi.

(3) Institucionalni okvir i postupke povezane s koordinacijom aktivnosti unutar okvira za gospodarsko upravljanje EU-a utvrđuje Vlada posebnom Odlukom.

Program konvergencije

Članak 28.

(1) Programom konvergencije definira se makroekonomski i fiskalni okvir Republike Hrvatske u tekućoj godini i sljedeće tri godine.

(2) Program konvergencije izrađuje ministarstvo nadležno za fiskalnu politiku.

Nacionalni program reformi

Članak 29.

(1) Nacionalni program reformi izrađuje se na temelju programa Vlade iz članka 20. ovoga Zakona i provedbenih programa središnjih tijela državne uprave iz članka 21. ovoga Zakona.

(2) Nacionalni program reformi iz stavka 1. ovoga članka sadržava glavne elemente makroekonomskog scenarija te ključne reformske mjere proizašle iz posebnih ciljeva utvrđenih u nacionalnim planovima iz članka 19. ovoga Zakona i provedbenim programima središnjih tijela državne uprave iz članka 21. ovoga Zakona, a koje država poduzima i čiju provedbu planira u kratkoročnom razdoblju, a sve u skladu s fiskalnim okvirom definiranim programom konvergencije iz članka 28. ovoga Zakona.

Akti strateškog planiranja povezani s korištenjem fondova EU-a

Članak 30.

(1) Akti strateškog planiranja povezani s korištenjem fondova EU-a u financijskom razdoblju EU-a od 2014. do 2020. godine jesu Sporazum o partnerstvu i svi programi i strategije koji proizlaze iz njega.

(2) Za svaki idući višegodišnji financijski okvir EU-a definirat će se akti strateškog planiranja sukladno prioritetima i ciljevima utvrđenima u dugoročnim aktima strateškog planiranja iz članka 11. ovoga Zakona i srednjoročnim aktima strateškog planiranja iz članka 12. ovoga Zakona, te sukladno zajedničkom strateškom okviru EU-a.

(3) Izradu akata strateškog planiranja povezanih s korištenjem fondova EU-a koordinira Koordinacijsko tijelo iz članka 33. ovoga Zakona.

Usklađenost akata strateškog planiranja s dokumentima prostornog uređenja

Članak 31.

(1) Dokumenti prostornog uređenja su prostorni planovi i drugi dokumenti definirani propisom kojim se uređuje prostorno planiranje.

(2) Akti strateškog planiranja iz članaka 17., 18. i 19. ovoga Zakona, dokumenti prostornog uređenja i prostorni planovi državne razine moraju biti usklađeni.

(3) Akti strateškog planiranja iz članaka 23. i 25. ovoga Zakona i prostorni planovi koji se donose na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini moraju biti usklađeni.

INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA STRATEŠKOG PLANIRANJA I UPRAVLJANJA RAZVOJEM

Tijela u sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem

Članak 32.

Institucionalni okvir sustava strateškog planiranja i upravljanja razvojem u Republici Hrvatskoj čine: Sabor, Vlada, središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, Ured predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Koordinacijsko tijelo, koordinatori za strateško planiranje središnjih tijela državne uprave, regionalni i lokalni koordinatori te druga javna tijela koja imaju obveze i odgovornosti sukladno ovome Zakonu.

Koordinacijsko tijelo

Članak 33.

U sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Koordinacijsko tijelo obavlja sljedeće poslove:

1. koordinira cjelokupnim sustavom strateškog planiranja i upravljanja razvojem

2. predlaže pravni okvir, smjernice i metodologiju za izradu, praćenje provedbe i vrednovanje akata planiranja iz članka 14. točaka 1. i 2. ovoga Zakona

3. uspostavlja i održava informacijski sustav iz članka 44. ovoga Zakona

4. uspostavlja i održava registar projekata iz članka 46. ovoga Zakona

5. organizira i koordinira postupak pripreme, provedbe, praćenja provedbe i izvještavanja o provedbi Nacionalne razvojne strategije iz članka 17. ovoga Zakona

6. koordinira postupak izrade akata strateškog planiranja iz članka 30. stavka 1. ovoga Zakona

7. osigurava javnost rada u postupcima planiranja, izrade, provedbe, praćenja, izvještavanja i vrednovanja o Nacionalnoj razvojnoj strategiji

8. sudjeluje u izradi i praćenju ostalih dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona

9. utvrđuje usklađenost akata strateškog planiranja iz članaka 18., 19. i 21. ovoga Zakona s Nacionalnom razvojnom strategijom odnosno aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine

10. u suradnji s regionalnim koordinatorima, utvrđuje usklađenost akata strateškog planiranja iz članka 23. ovoga Zakona, s Nacionalnom razvojnom strategijom odnosno strategijama

11. u suradnji s drugim javnim tijelima, prati i nadzire provedbu akata strateškog planiranja iz članka 11. ovoga Zakona te izvješćuje Vladu i poduzima odgovarajuće radnje u slučaju uočenih odstupanja od plana i

12. obavlja i druge poslove određene ovim Zakonom.

Organizacija poslova strateškog planiranja u središnjem tijelu državne uprave

Članak 34.

(1) Središnje tijelo državne uprave određuje unutarnju ustrojstvenu jedinicu (u daljnjem tekstu: koordinator za strateško planiranje) za obavljanje i koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom.

(2) Središnje tijelo državne uprave samostalno odlučuje o vrsti unutarnje ustrojstvene jedinice iz stavka 1. ovoga članka s obzirom na posebnosti svoga unutarnjeg ustrojstva i opseg poslova u pojedinom upravnom području.

(3) Koordinator za strateško planiranje iz stavka 1. ovoga članka surađuje s Koordinacijskim tijelom i odgovoran je za pravodobni unos podataka o aktima strateškog planiranja iz članaka 18., 19. i 21. ovoga Zakona te podnošenje izvješća sukladno članku 18. stavku 7., članku 19. stavku 5. i članku 21. stavku 4. ovoga Zakona.

Organizacija poslova strateškog planiranja u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

Članak 35.

Koordinaciju poslova strateškog planiranja propisanih ovim Zakonom na razini jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja regionalni koordinator.

Lokalni koordinator

Članak 36.

(1) Lokalnog koordinatora određuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave.

(2) Lokalni koordinator obavlja sljedeće poslove:

1. koordinira i nadzire izradu akata strateškog planiranja od značaja za jedinicu lokalne samouprave iz članaka 25. i 26. ovoga Zakona za koje ih ovlasti izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave

2. provjerava usklađenost akata strateškog planiranja od značaja za jedinicu lokalne samouprave iz točke 1. ovoga stavka s aktima strateškog planiranja više ili jednake hijerarhijske razine i o tome podnosi izvješće izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave i Koordinacijskom tijelu

3. nadzire i prati provedbu akata strateškog planiranja iz točke 1. ovoga stavka te izvješćuje izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, regionalnog koordinatora i Koordinacijsko tijelo o njihovoj provedbi

4. koordinira poslove na razini jedinice lokalne samouprave vezane uz planiranje i provedbu razvojnih projekata

5. obavlja upis razvojnih projekata od značaja za jedinicu lokalne samouprave u registar projekata iz članka 46. ovoga Zakona

6. surađuje s Koordinacijskim tijelom, regionalnim koordinatorima i drugim lokalnim koordinatorima na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem i

7. obavlja i druge poslove sukladno zakonu.

IZRADA I PROVEDBA AKATA STRATEŠKOG PLANIRANJA

Nadležnost za izradu akata strateškog planiranja

Članak 37.

Tijelo zaduženo za izradu akta strateškog planiranja izrađuje nacrt prijedloga akta strateškog planiranja sukladno svojim zakonskim ovlastima.

Pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune akta strateškog planiranja

Članak 38.

(1) Prijedlog za pokretanje postupka izrade, izmjene i/ili dopune akta strateškog planiranja iz članaka 18. i 19. ovoga Zakona daje nadležno središnje tijelo državne uprave (u daljnjem tekstu: podnositelj prijedloga).

(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka sadržava obrazloženje svrhe izrade, izmjene i/ili dopune akta i opis usklađenosti s ciljevima i prioritetima Nacionalne razvojne strategije.

(3) Odluku o pokretanju postupka izrade, izmjene i/ili dopune akta strateškog planiranja iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada, uz prethodno mišljenje Koordinacijskog tijela.

(4) Prijedlog za pokretanje izmjene i/ili dopune akta strateškog planiranja iz članaka 18. i 19. ovoga Zakona može dati Koordinacijsko tijelo.

(5) Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi prijedlog za pokretanje postupka izrade, izmjene i/ili dopune akta strateškog planiranja iz članaka 23. i 25. ovoga Zakona predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje odlučuje o prijedlogu.

(6) Podnositelj prijedloga dužan je putem svojih mrežnih stranica obavijestiti javnost o početku izrade te izmjeni i/ili dopuni akta strateškog planiranja, u roku od osam dana od početka postupka izrade, izmjene ili dopune.

Obveza provođenja savjetovanja s javnošću

Članak 39.

(1) Savjetovanje sa javnošću provodi se za akte strateškog planiranja iz članaka 17., 18., 19., 23., 25. i 30. ovoga Zakona, uključujući njihove izmjene i/ili dopune.

(2) Tijelo zaduženo za izradu nacrta prijedloga akta strateškog planiranja provodi postupak savjetovanja s javnošću i ciljnim skupinama sukladno odredbama propisa kojim se uređuje postupak savjetovanja s javnošću.

Procjena fiskalnog učinka

Članak 40.

Tijelo zaduženo za izradu nacrta prijedloga akta strateškog planiranja iz članka 11. stavka 1. i članka 12. stavka 1. ovoga Zakona uz nacrt prijedloga akta daje iskaz o procjeni fiskalnog učinka sukladno propisu kojim se uređuje planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje proračuna.

Strateška procjena utjecaja na okoliš

Članak 41.

Tijelo zaduženo za izradu akata strateškog planiranja iz članka 11. stavka 1., članka 12. stavka 1. i članka 14. točke 4. ovoga Zakona, uključujući izmjene i dopune, dužno je prije započinjanja postupka izrade ishoditi mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u jedinici područne (regionalne) samouprave, o potrebi provedbe postupka ocjene odnosno strateške procjene prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša.

Obveza javne objave akata planiranja

Članak 42.

Akti strateškog planiranja iz članka 14. ovoga Zakona objavljuju se na mrežnim stranicama tijela nadležnih za njihovu izradu u roku od osam dana nakon stupanja na snagu ili objave u »Narodnim novinama«.

Financijska sredstva za provedbu

Članak 43.

(1) Financijska sredstva za pripremu, izradu i provedbu akata strateškog planiranja iz članka 16. ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu na pozicijama proračunskih korisnika koji su određeni kao tijela zadužena za izradu i provedbu akata strateškog planiranja te prihoda koje ostvaruju druge pravne osobe koje imaju javne ovlasti prema posebnim propisima i iz drugih dostupnih izvora financiranja.

(2) Financijska sredstva za pripremu, izradu i provedbu akata strateškog planiranja iz članka 23. ovoga Zakona osiguravaju se u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te iz drugih dostupnih izvora financiranja.

(3) Na sve projekte i aktivnosti koji se financiraju ili sufinanciraju iz fondova EU-a i drugih izvora i oblika međunarodne pomoći primjenjuju se pravila koja vrijede za te fondove i oblike međunarodne pomoći.

PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

Informacijski sustav za strateško planiranje i upravljanje razvojem

Članak 44.

(1) Informacijski sustav jest baza podataka i alat za:

1. izradu i međusobno usklađivanje akata strateškog planiranja

2. povezivanje ciljeva akata strateškog planiranja s troškovima, izvorima financiranja i resursima potrebnima za njihovu provedbu

3. prikupljanje podataka o provedbi akata strateškog planiranja i ostvarenim rezultatima, ishodima i učincima provedbe javnih politika

4. prikupljanje podataka o razvojnim projektima koji su u pripremi

5. pripremanje izvješća o provedbi akata strateškog planiranja i

6. osiguravanje potrebnih podataka za učinkovito upravljanje razvojem.

(2) Informacijski sustav iz stavka 1. ovoga članka sadržava javni popis akata strateškog planiranja.

(3) Informacijski sustav iz stavka 1. ovoga članka sadržava registar projekata iz članka 46. ovoga Zakona

Članak 45.

(1) Koordinator za strateško planiranje središnjeg tijela državne uprave te regionalni i lokalni koordinatori odgovorni su za praćenje i izvješćivanje o provedbi akata strateškog planiranja sukladno odredbama ovoga Zakona te su dužni prikupljati i unositi pokazatelje o provedbi akata strateškog planiranja u skladu s uputama i rokovima, sukladno članku 15. stavku 1. ovoga Zakona.

(2) Koordinacijsko tijelo izdaje upute za korištenje informacijskog sustava iz članka 44. ovoga Zakona te organizira i provodi obrazovno-informativne aktivnosti u svezi s njegovim korištenjem i primjenom.

Registar projekata

Članak 46.

(1) Radi učinkovitog planiranja provedbe i postizanja vizije razvoja, strateških i posebnih ciljeva definiranih u okviru akata strateškog planiranja, ustrojava se registar projekata.

(2) Registar projekata ustrojava i vodi Koordinacijsko tijelo iz članka 33. ovoga Zakona.

(3) Obveznik upisa podataka u registar projekata jest javno tijelo.

(4) Upis projekta u registar projekata je preduvjet za korištenje sredstava proračuna i sredstava EU-a namijenjenih Republici Hrvatskoj kroz proračun.

(5) Vlada, na prijedlog Koordinacijskog tijela, uredbom propisuje način ustrojavanja, sadržaj i vođenje registra projekata.

Javna dostupnost podataka o provedbi akata strateškog planiranja

Članak 47.

(1) Koordinacijsko tijelo na svojim mrežnim stranicama objavljuje podatke i analize o provedbi i rezultatima vrednovanja svih akata strateškog planiranja.

(2) Javno tijelo na svojim mrežnim stranicama objavljuje podatke i analize o provedbi i rezultatima vrednovanja akata strateškog planiranja iz svoje nadležnosti.

VREDNOVANJE

Sustav vrednovanja

Članak 48.

(1) Postupak vrednovanja akata strateškog planiranja je neovisna usporedba i ocjena očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka provedbe akata strateškog planiranja.

(2) Postupak iz stavka 1. ovog članka primjenjuje se na akte strateškog planiranja iz članka 11. stavka 1. i članka 12. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Vrednovanje provode unutarnji ili vanjski stručnjaci koji su funkcionalno neovisni o tijelima nadležnima za izradu i provedbu akata strateškog planiranja.

(4) Zajednička načela, kriterije i standarde provedbe postupaka vrednovanja pravilnikom propisuje čelnik Koordinacijskog tijela.

Članak 49.

(1) Rezultati, ishodi i učinci provedbe akata strateškog planiranja utvrđeni postupkom vrednovanja iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona predstavljaju temelj za reviziju javnih politika i daljnje procese strateškog planiranja.

(2) Izrada novih akata strateškog planiranja ili revizija postojećih mora biti usklađena s nalazima vrednovanja iz članka 48. stavka 3. ovoga Zakona.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja i obveza usklađivanja važećih akata strateškog planiranja s ovim Zakonom

Članak 50.

(1) Akti strateškog planiranja doneseni do dana stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti istekom roka za koji su doneseni.

(2) Akti strateškog planiranja iz članaka 18., 19., 23. i 25. ovoga Zakona, a koji imaju rok važenja nakon 31. prosinca 2020., uskladit će se s odredbama ovoga Zakona do 31. prosinca 2020.

Donošenje podzakonskih propisa za provedbu ovoga Zakona

Članak 51.

(1) Uredbu iz članka 15. stavka 2. ovoga Zakona donijet će Vlada u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela do 1. siječnja 2019.

(3) Upute iz članka 45. stavka 2. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela do 1. siječnja 2019.

(4) Uredbu iz članka 46. stavka 5. ovoga Zakona donijet će Vlada u roku od 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Pravilnik iz članka 48. stavka 4. ovoga Zakona donijet će čelnik Koordinacijskog tijela do 30. lipnja 2019.

Rokovi za donošenje akata strateškog planiranja u skladu s ovim Zakonom

Članak 52.

(1) Vlada će uputiti prijedlog Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine na donošenje Saboru do 1. ožujka 2020.

(2) Nacionalne planove iz članka 19. ovoga Zakona Vlada će donijeti do 31. prosinca 2020.

(3) Planove razvoja iz članaka 23. i 25. ovoga Zakona jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će donijeti šest mjeseci prije isteka važenja planskih dokumenata politike regionalnoga razvoja iz članaka 13. i 15. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 147/14.), a s važenjem nakon isteka važenja planskih akata politike regionalnoga razvoja. Tijela zadužena za izradu akata planiranja iz članaka 21., 24. i 26. ovoga Zakona dužna su primjenjivati odredbe ovoga Zakona od 1. siječnja 2020., odnosno na kratkoročne akte strateškog planiranja koji se pripremaju za razdoblje važenja od 1. siječnja 2021.

Uspostava institucionalnog okvira, informacijskog sustava za strateško planiranje i upravljanje razvojem i registra projekata

Članak 53.

(1) Središnja tijela državne uprave uskladit će uredbe o unutarnjem ustrojstvu prema odredbama ovoga Zakona do 1. siječnja 2019.

(2) Izvršna tijela jedinica lokalne samouprave odredit će lokalnog koordinatora sukladno članku 36. ovoga Zakona do 1. svibnja 2019.

(3) Koordinacijsko tijelo iz članka 33. ovoga Zakona će do 30. lipnja 2018. uspostaviti registar projekata iz članka 46. ovoga Zakona.

(4) Koordinacijsko tijelo iz članka 33. ovoga Zakona će do 31. listopada 2019. uspostaviti informacijski sustav iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Koordinacijsko tijelo iz članka 33. ovoga Zakona će do 31. prosinca 2019. izdati upute za korištenje informacijskog sustava iz članka 44. stavka 1. ovoga Zakona.

Stupanje na snagu

Članak 54.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 18., 19., 23., 25., 38., 48. i 49. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2019. i članaka 21., 24., 26. i 47. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2020.

Klasa: 022-03/17-01/124

Zagreb, 8. prosinca 2017.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.