Baza je ažurirana 28.11.2024. 

zaključno sa NN 116/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu
NN 128/2022 (2.11.2022.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama

HRVATSKI SABOR

1938

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 21. listopada 2022.

Klasa: 011-02/22-02/146 Urbroj: 71-10-01/1-22-2 Zagreb, 27. listopada 2022.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Članak 1.

U Zakonu o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, br. 63/19.) u članku 28. stavku 2. iza riječi: »Porezna uprava« dodaju se riječi: »i centri za socijalnu skrb«.

Članak 2.

U članku 30. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Zbirka isprava vodi se u elektroničkom obliku.«.

Članak 3.

U članku 57. stavku 1. iza riječi: »privatnih isprava« dodaju se riječi: »ispisanih mehaničkim sredstvom pisanja«.

Članak 4.

U članku 58. stavku 2. podstavak 2. mijenja se i glasi:

» – opća punomoć ili punomoć izdana za tu vrstu poslova koja u trenutku sastavljanja isprave nije starija od jedne godine.«.

Članak 5.

U članku 77. stavku 1. iza riječi: »osnovati založno pravo« dodaju se riječi: »ili neko drugo stvarno pravo«.

U stavku 2. na kraju rečenice briše se točka, dodaje se zarez te riječi: »a za druga stvarna prava s naznakom vrste stvarnog prava za koju se zahtijeva zabilježba.«.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Prijedlog za upis zabilježbe prvenstvenog reda ne može podnijeti više osoba zajednički, niti jedna osoba istim prijedlogom može zahtijevati i upis zabilježbe namjeravanog otuđenja i upis zabilježbe namjeravanog osnivanja založnog prava.«.

Članak 6.

U članku 80. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnosi se elektronički isključivo putem javnog bilježnika, kojem stranka predaje otpravak rješenja iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona na čuvanje u pologu isprava do donošenja rješenja o upisu, prema odredbama zakona kojim se uređuje javno bilježništvo koje se odnose na polog i čuvanje isprava kod javnog bilježnika.«.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Dosadašnji stavak 3., koji postaje stavak 4., mijenja se i glasi:

»(4) Upis koji je proveden na temelju prijedloga iz stavka 1. ovoga članka zabilježit će javni bilježnik kao potvrdu o činjenicama na otpravku iz članka 78. stavka 2. ovoga Zakona te će ga otpremiti predlagatelju upisa.«.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.

Članak 7.

U članku 93. stavku 1. riječ: »provedena« zamjenjuje se riječi: »dopuštena«.

U stavku 3. iza riječi: »izvanredni pravni lijek« dodaju se riječi: »odnosno prijedlog za dopuštenje izvanrednog pravnog lijeka«.

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

»(5) Ako je postupak zbog kojeg je provedena zabilježba iz stavka 1. ovoga članka dovršen odlukom na temelju koje bi bio promijenjen upis, sud će dopustiti upis uspostavom zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe pravomoćne odluke u opsegu u kojem je odluka izmijenjena.«.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 8.

U članku 98. stavku 2. iza riječi: »obnova i dopuna zemljišnih knjiga,« dodaju se riječi: »obnova zemljišnoknjižnog uloška,«.

Članak 9.

U članku 104. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Ako je na temelju jedne privatne ili javne isprave više osoba steklo isto pravo u udjelima, sud će upisati sve osobe koje su stekle pravo sukladno dostavljenim ispravama.«.

Članak 10.

Članak 105. mijenja se i glasi:

»(1) Prijedlog za upis podnosi se elektronički putem javnog bilježnika ili odvjetnika, kao obveznih korisnika elektroničke komunikacije sa sudom putem ZIS-a.

(2) Nadležno državno odvjetništvo obvezni je korisnik elektroničke komunikacije sa sudom te samostalno podnosi prijedlog za upis elektronički putem ZIS-a.

(3) Javni bilježnik nakon sastavljanja javnobilježničkog akta, solemnizacije ili ovjere potpisa na ispravi, koja je temelj za upis u zemljišnu knjigu, obvezan je podnijeti prijedlog za upis u zemljišnu knjigu.

(4) Prijedlog za upis iz stavka 3. ovoga članka javni bilježnik neće podnijeti ako se stranka tome izričito protivi.

(5) Svi podnesci zemljišnoknjižnom sudu podnose se elektronički putem ZIS-a.

(6) Zemljišnoknjižni podnesak koji nije podnesen elektronički putem ZIS-a odbacit će se.

(7) Javni bilježnik odnosno odvjetnik putem kojeg je podnesen prijedlog nije punomoćnik stranke, osim ako ne ispunjava uvjete za punomoćnika sukladno posebnim propisima.

(8) Javni bilježnik putem kojeg stranka podnosi prijedlog za upis ne može odbiti podnošenje prijedloga za upis.

(9) Način podnošenja prijedloga elektroničkim putem uređuje pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Članak 11.

Članak 107. mijenja se i glasi:

»(1) Spis u redovitim zemljišnoknjižnim postupcima vodi se u elektroničkom obliku.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku da se spisi u posebnim zemljišnoknjižnim postupcima vode u elektroničkom obliku.«.

Članak 12.

Članak 124. mijenja se i glasi:

»(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom određuje potrebnu funkcionalnu organizaciju rada zemljišnoknjižnih odjela, potrebnu organizacijsku strukturu, dodatke na plaću i broj službenika zaposlenih u zemljišnoknjižnim odjelima te način i rokove stručnog osposobljavanja zemljišnoknjižnih službenika.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa uredit će pravilnikom mjerila za rad zemljišnoknjižnih odjela i naknadu za rad za obavljeni posao iznad propisanih mjerila.«.

Članak 13.

U članku 137. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Rješenje zemljišnoknjižnog suda kojim se odbacuje odnosno odbija prijedlog za uknjižbu dostavlja se predlagatelju, osobama u čiju korist je bio predložen upis, kao i osobama na čijim pravima je uknjižba predložena.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

U dosadašnjem stavku 4., koji postaje stavak 5., iza riječi: »u tom se slučaju na« dodaju se riječi: »pošiljci i«.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječi: »iz stavka 4.« zamjenjuju riječima: »iz stavka 5.«.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 7.

Dosadašnji stavak 7., koji postaje stavak 8., mijenja se i glasi:

»(8) Obveznim korisnicima elektroničke komunikacije sa sudom iz članka 105. ovoga Zakona pismena suda dostavljaju se elektronički.«.

Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:

»(9) Kada se pismena suda dostavljaju elektronički, dostava pismena smatra se izvršenom sukladno pravilima parničnog postupka.«.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 10.

Članak 14.

U članku 148. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»(2) Prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja će se zabilježiti, a zabilježba će se izbrisati po službenoj dužnosti kada se donese odluka kojom se prijedlog za dopuštenje revizije odbija ili odbacuje odnosno kada se donese odluka povodom revizije koja je dopuštena.

(3) Protiv rješenja o zabilježbi žalbe i prijedloga za dopuštenje revizije posebna žalba nije dopuštena.«.

Članak 15.

U dijelu trećem, glavi X., poglavlju III., naziv odjeljka B i odjeljak B te članci 174., 175. i 176. brišu se.

Članak 16.

Članak 182. mijenja se i glasi:

»(1) Postupak osnivanja zemljišne knjige za katastarsku općinu ili njezin dio provodi se kada zemljišta te katastarske općine nisu upisana ni u jednoj zemljišnoj knjizi, na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u elaboratu katastarske izmjere ili na temelju podataka postojećeg katastarskog operata.

(2) Postupak obnove postojeće zemljišne knjige ili njezina dijela provodi se kada se provede postupak katastarske izmjere, na temelju podataka prikupljenih i obrađenih u elaboratu katastarske izmjere.

(3) Postupak obnove zemljišnoknjižnog uloška provodi se i ako je zemljišna knjiga ili njezin dio uništen, znatno oštećen ili izgubljen, na temelju podataka postojećeg katastarskog operata.

(4) Postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige za dio katastarske općine provode se ako ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, nadležni sud i tijelo nadležno za katastar ocijene da bi provođenje osnivanja odnosno obnove zemljišne knjige za dio katastarske općine bilo učinkovitije od istodobnog osnivanja odnosno obnove cijele općine. Osnivanje dijela katastarske općine može se provesti i kada se za taj dio vode kartoni zemljišta.

(5) Postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige temeljem katastarske izmjere provode se istodobno s postupkom izrade katastarskog operata na zajedničkoj lokaciji.«.

Članak 17.

U članku 183. stavku 3. riječi: »Iznimno od članka 182. stavka 5. ovoga Zakona, postupak iz stavka 1. ovoga članka može se provoditi i bez istodobnog izlaganja na javni uvid postojećeg katastarskog operata.« brišu se.

Članak 18.

U članku 184. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Rasprava za postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka neće se provoditi, osim kada sud ocijeni da je potrebno provoditi raspravu.«.

Članak 19.

U članku 185. ispred riječi: »Osnivanje« dodaje se oznaka stavka: »(1)«.

Iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) U odluci iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa odredit će rok u kojem se mora dovršiti postupak iz članka 182. ovoga Zakona, pri čemu će uzeti u obzir broj katastarskih čestica za koji se postupak provodi.

(3) Uz odluku iz stavka 1. ovoga članka ministar nadležan za poslove pravosuđa dostavit će nadležnom sudu svoje mišljenje o povjeravanju poslova osnivanja i obnove zemljišne knjige javnom bilježniku, uzimajući u obzir opterećenost nadležnih sudova zemljišnoknjižnim predmetima, prethodno započetim postupcima osnivanja i obnove zemljišne knjige, raspoloživ broj ovlaštenih referenata i sudskih savjetnika na određenom sudu, kao i druge okolnosti koje bi mogle utjecati na učinkovito provođenje postupka obnove zemljišne knjige, a nakon što prethodno pribavi mišljenje ministra nadležnog za poslove financija.«.

Članak 20.

Iza članka 185. dodaje se odjeljak Aa s nazivom koji glasi: »ODJELJAK Aa JAVNI BILJEŽNIK KAO POVJERENIK SUDA«.

Članak 186. mijenja se i glasi:

»(1) Nakon što sud zaprimi odluku i mišljenje iz članka 185. ovoga Zakona predsjednik suda može postupak osnivanja ili obnove zemljišne knjige odlukom povjeriti javnom bilježniku.

(2) Kada na području suda više javnih bilježnika ima svoja sjedišta, predmeti će im se dodjeljivati u rad ravnomjerno po abecednom redu prezimena javnog bilježnika.

(3) Iznimno od odredaba stavaka 1. i 2. ovoga članka, zbog opravdanih razloga, a po prethodnoj odluci ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, sud može povjeriti provođenje postupka osnivanja ili obnove zemljišne knjige izvan službenog područja za koji je javni bilježnik imenovan.

(4) Opravdanim razlozima iz stavka 3. ovoga članka smatraju se preopterećenost javnih bilježnika postupcima osnivanja i obnove zemljišne knjige na određenom području, nedostatak javnog bilježnika na određenom području, kao i drugi razlozi.

(5) Protiv odluke suda iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba.

(6) Odluku iz stavka 1. ovoga članka sud dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, nadležnom tijelu za katastar i javnom bilježniku kojem je povjeren postupak.«.

Članak 21.

Iza članka 186. dodaju se članci 186.a, 186.b, 186.c, 186.d, 186.e, 186.f, 186.g, 186.h i 186.i koji glase:

»Članak 186.a

(1) Javni bilježnici kao povjerenici suda sastavljaju nacrte zemljišnoknjižnih uložaka u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige sukladno odredbama ovoga Zakona.

(2) Sve radnje iz stavka 1. ovoga članka osim javnog bilježnika mogu poduzimati javnobilježnički prisjednik ili javnobilježnički savjetnik u javnobilježničkom uredu.

Članak 186.b

(1) Sud može zbog opravdanih razloga odlukom u svakom trenutku oduzeti javnom bilježniku daljnje provođenje postupka osnivanja ili obnove zemljišne knjige koje mu je povjereno i povjeriti provođenje postupka drugom javnom bilježniku.

(2) Opravdani razlozi iz stavka 1. ovoga članka su: nemogućnost javnog bilježnika da zbog bolesti ili kojega drugog razloga obavlja posao, zanemarivanje zakonskih obveza od strane javnog bilježnika ili drugi opravdani razlozi po ocjeni suda.

(3) Protiv odluke suda iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba.

(4) Odluku iz stavka 1. ovoga članka sud dostavlja ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, nadležnom tijelu za katastar i javnom bilježniku kojem je oduzeo povjerene poslove.

Članak 186.c

(1) Povjereni postupak osnivanja i obnove zemljišne knjige javni bilježnik je dužan provesti u roku koji je određen odlukom iz članka 185. ovoga Zakona.

(2) Ako javni bilježnik zbog opravdanih razloga ne uspije u roku iz stavka 1. ovoga članka provesti sve radnje, dostavit će o tome izvješće sudu u kojem će obrazložiti razloge zbog kojih nije dovršio postupak.

(3) Zbog opravdanih razloga, a nakon što zaprimi izvješće iz stavka 2. ovoga Zakona, sud može produžiti rok iz stavka 1. ovoga članka ili može postupiti sukladno članku 186.b stavku 1. ovoga Zakona.

Članak 186.d

(1) Nakon što javni bilježnik sastavi sve nacrte zemljišnoknjižnih uložaka obavijestit će sud da je dovršen postupak sastavljanja zemljišnoknjižnih uložaka za katastarsku općinu odnosno dio katastarske općine, ako se postupak provodi za dio katastarske općine ili po dijelovima.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka sadrži i podatak o ukupnom broju katastarskih čestica za koje su sastavljeni zemljišnoknjižni ulošci, kao i sve potrebne podatke za uplatu nagrade i naknade javnom bilježniku za provedeni postupak.

Članak 186.e

(1) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano, na rad javnog bilježnika kao povjerenika suda primjenjuju se propisi koji se primjenjuju na rad sudova.

(2) O razlozima za izuzeće javnog bilježnika odlučuje sud koji ga je postavio za svoga povjerenika.

Članak 186.f

(1) Javni bilježnik ne može, osim zbog osobito opravdanih razloga, odbiti povjereni mu posao.

(2) O opravdanosti razloga iz stavka 1. ovoga članka odlučuje sud koji mu je povjerio posao.

(3) Nadzor nad radom javnog bilježnika kao povjerenika suda obavlja sud koji mu je povjerio posao.

(4) Kad javni bilježnik odbije povjereni posao ili kad mu sud oduzme povjereni posao, sud će narediti javnom bilježniku predaju spisa i po službenoj dužnosti izvršiti svoj nalog.

(5) Sud može novčanom kaznom kazniti javnog bilježnika koji odbije izvršiti nalog suda ili odbije predati sudu spise o povjerenom poslu. Glede novčane kazne primjenjuju se na odgovarajući način odredbe zakona kojim se uređuje ovrha o kazni.

(6) Protiv rješenja o kazni iz stavka 5. ovoga članka dopuštena je žalba drugostupanjskom sudu.

(7) Protiv rješenja drugostupanjskog suda nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi.

Članak 186.g

(1) U slučaju prestanka rada javnog bilježnika i promjene službenoga sjedišta javnog bilježnika, kojem je sud povjerio provođenje postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige, postupit će se po odredbama zakona kojim se uređuje javno bilježništvo koje se odnose na postupak s javnobilježničkim spisima nakon što se uprazni javnobilježničko mjesto.

(2) U slučaju iz članka 186. stavka 4. ovoga Zakona spisi i predmeti povjerenog postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige dostavit će se na daljnje postupanje sudu koji je postupak povjerio.

Članak 186.h

(1) Nagrada i naknada javnog bilježnika kao povjerenika suda u provođenju postupka osnivanja i obnove zemljišne knjige određuje se u jedinstvenom iznosu te se odnosi na sve radnje javnog bilježnika u postupku sastavljanja nacrta zemljišnoknjižnog uloška za jednu katastarsku česticu te postupku povodom prijava i prigovora.

(2) Kada u postupku osnivanja i obnove javni bilježnik postupa kao povjerenik suda, ne plaća se javnobilježnička pristojba.

Članak 186.i

(1) Javni bilježnik može za službene radnje koje je proveo u postupku osnivanja i obnove zemljišne knjige kao povjerenik suda zaračunati i naplatiti samo nagradu i naknadu propisanu pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Visinu i način isplate nagrade i naknade za radnje iz članka 186.h ovoga Zakona propisat će pravilnikom ministar nadležan za poslove pravosuđa, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove financija.«.

Članak 22.

U članku 189. stavku 4. riječi: »tehničke reambulacije« brišu se.

Članak 23.

U članku 190. stavku 1. riječi: »ili tehničkoj reambulaciji« brišu se.

U stavku 3. riječi: »ili tehničkom reambulacijom« brišu se.

U stavku 4. riječi: »odnosno tehničke reambulacije« brišu se.

Članak 24.

U članku 193. stavku 5. iza riječi: »sud« dodaju se riječi: »odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda u postupcima koji su mu povjereni«.

Iza stavka 8. dodaju se stavci 9. i 10. koji glase:

»(9) Odluku iz stavka 1. ovoga članka nadležni sud dostavlja javnom bilježniku te zajedno s obavijesti iz članka 186.d stavka 1. ovoga Zakona ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(10) Zemljišna knjiga odnosno dio zemljišne knjige koja se otvori temeljem odluke iz stavka 1. ovoga članka vodi se u BZP-u.«.

Članak 25.

U članku 199. iza stavka 3. dodaju se stavci 4., 5., 6. i 7. koji glase:

»(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, javnom bilježniku može se povjeriti provođenje postupaka iz stavka 3. ovoga članka ako je postupak osnivanja odnosno obnove zemljišne knjige za tu katastarsku općinu bio povjeren javnom bilježniku.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka postupak iz stavka 3. ovoga članka povjerit će se javnom bilježniku koji je provodio postupak obnove zemljišne knjige.

(6) Odluku povodom prijava i prigovora zemljišnoknjižni sud dužan je donijeti u roku od 90 dana od isteka zadnjeg dana roka za ispravak. Ako je postupak iz stavka 3. ovoga članka povjeren javnom bilježniku, javni bilježnik dužan je donijeti nacrt odluke povodom zaprimljenih prijava i prigovora u roku od 90 dana od isteka zadnjeg dana roka za ispravak, a sud je dužan temeljem dostavljenog nacrta odluke odnijeti odluku u roku od 30 dana od dana zaprimanja nacrta odluke.

(7) Nagrada i naknada javnom bilježniku za provođenje postupka iz ovoga članka obuhvaćena je nagradom i naknadom iz članka 186.h ovoga Zakona.«.

Članak 26.

U članku 201. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Prijave i prigovori pristigli nakon isteka roka za ispravak odbacit će se kao nepravodobni u roku od 15 dana od dana zaprimanja.«.

Članak 27.

U članku 209. stavak 5. briše se.

Dosadašnji stavci 6., 7. i 8. postaju stavci 5., 6. i 7.

Članak 28.

U članku 213. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Protiv rješenja kojim se prijedlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka odbija ili odbacuje dopuštena je žalba.«.

Stavak 4. briše se.

Članak 29.

U članku 216. stavak 3. mijenja se i glasi:

»(3) Na raspravu za ispravak sud može pozvati službenika nadležnog tijela za katastar u svojstvu stručne osobe za katastarske podatke.«.

Članak 30.

Članak 223. briše se.

Članak 31.

U članku 233. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

»(4) Sporazumom iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se sredstva za financiranje svih troškova osnivanja ili obnove zemljišnih knjiga te pojedinačnog preoblikovanja i nagrada i naknada javnog bilježnika kao povjerenika suda koji provodi postupak, a sve u dogovorenim omjerima ili u cijelosti.

(5) Sredstva se uplaćuju na račun državnog proračuna Republike Hrvatske, sukladno pozivu na broj temeljem Naputka o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba, a u skladu sa Sporazumom ili uputom Ministarstva pravosuđa i uprave, a sredstva se mogu koristiti samo za namjenu iz sporazuma sklopljenog po odredbama ovoga članka.«.

Članak 32.

Iza članka 233. dodaje se Članak 233.a koji glasi:

»Članak 233.a

(1) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obračunat će iznos naknade i nagrade javnog bilježnika sukladno Pravilniku iz članka 186.i stavka 1. ovoga Zakona, a nakon što javni bilježnik dovrši povjerene poslove.

(2) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa nakon što obračuna iznose iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje o isplati, protiv kojega nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

Smatra se da zemljišnoknjižni referenti koji imaju višu stručnu spremu upravnopravnog ili društvenog smjera i tri godine radnog iskustva na poslovima zemljišnoknjižnog referenta ili srednju stručnu spremu i pet godina iskustva na poslovima zemljišnoknjižnog referenta, a na dan stupanja na snagu ovoga Zakona rade kao zemljišnoknjižni referenti, ispunjavaju uvjete i mogu pristupiti polaganju ispita za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta i biti imenovani za ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta u postupku utvrđenom pravilnikom iz članka 125. stavka 5. ovoga Zakona.

Članak 34.

Odredba članka 3. ovoga Zakona ne primjenjuje se na isprave koje su sastavljene prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 35.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnike iz članka 10. ovoga Zakona i članka 186.i koji je dodan člankom 21. ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će pravilnik iz članka 12. ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će odluku iz članka 11. stavka 2. ovoga Zakona kada se za to ispune tehnički preduvjeti, a najkasnije u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 36.

Započeti postupci osnivanja i obnove zemljišne knjige do dana stupanja na snagu ovoga Zakona provest će se prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, br. 63/19.).

Članak 37.

(1) Pravilnik o elektroničkom poslovanju korisnika i ovlaštenih korisnika sustava zemljišnih knjiga (»Narodne novine«, br. 108/19.) ostaje na snazi do donošenja pravilnika iz članka 10. ovoga Zakona.

(2) Pravilnik o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) (»Narodne novine«, br. 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05. i 60/10.) i Pravilnik o mjerilima za rad zemljišnoknjižnih službenika (»Narodne novine«, br. 64/12.) ostaju na snazi do donošenja pravilnika iz članka 12. ovoga Zakona.

Članak 38.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članka 105. stavaka 1., 5. i 6. koji je izmijenjen člankom 10. ovoga Zakona te članka 107. koji je izmijenjen člankom 11. ovoga Zakona koji stupaju na snagu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Klasa: 022-02/22-01/35

Zagreb, 21. listopada 2022.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, v. r.

 

 

 

Copyright © Ante Borić