Baza je ažurirana 01.12.2024. 

zaključno sa NN 120/24

EU 2024/2679

NN 112/2024 (27.9.2024.), Pravilnik o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta

Ministarstvo turizma i sporta

1889

Na temelju odredbi članka 18. stavka 6. Zakona o turizmu (»Narodne novine«, broj 156/23), ministar nadležan za turizam, donosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI IZRAČUNA PRIHVATNOG KAPACITETA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta.

Članak 2.

(1) Metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta sastoji se od organizacije, mjerenja, obrade podataka, pokazatelja i opisa izvođenja zaključaka za izračun turističkog prihvatnog kapaciteta na temelju:

1. sagledavanja utjecaja turizma na destinaciju

2. usuglašavanja prihvatljive razine turističke aktivnosti i njezinih promjena

3. praćenje utjecaja turizma na destinaciju.

(2) Izračun prihvatnog kapaciteta provodi se kroz sljedeće faze:

1. definiranje i zoniranje područja obuhvata

2. odabir metodologije procjene prihvatnog kapaciteta

3. analize razine nosivosti destinacije

4. procjene dostignute razine prihvatnog kapaciteta

5. analize scenarija

6. donošenje zaključaka i preporuka.

II. DEFINIRANJE PODRUČJA OBUHVATA I ZONIRANJE

Definiranje područja obuhvata

Članak 3.

(1) Za izračun prihvatnog kapaciteta na razini destinacije potrebno je definirati područje obuhvata za koji se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta poštujući strateške dokumente koji su definirali rivijeru, kraj, područje, otok, klaster i druge prepoznate turističke cjeline sukladno Zakonu o turizmu.

(2) O području obuhvata za koji se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta raspravlja se na regionalnoj koordinaciji predsjednika turističkih zajednica (regionalna koordinacija) s ciljem postizanja dogovora/utvrđivanja mogućnosti da se izračun prihvatnog kapaciteta izradi za područje obuhvata više turističkih zajednica koje imaju obavezu izrade izračuna prihvatnih kapaciteta uvažavajući načelo ekonomičnosti i učinkovitosti.

(3) Osim ispunjavanja obaveza iz stavka 1. ovog članka regionalna koordinacija prilikom raspravljanja o obuhvatu mora voditi računa o turističkim tokovima te po potrebi u prijedlog područja obuhvata predložiti uključivanje turističkih zajednica koje su razvrstane u kategoriju III, IV i 0 indeksa turističke razvijenosti.

(4) Turističke zajednice koje će izrađivati zajednički izračun prihvatnog kapaciteta temeljem zaključaka rasprave regionalne koordinacije sklapaju sporazum o području obuhvata i međusobnim pravima i obavezama.

(5) Turistička zajednica koja samostalno izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta temeljem zaključaka rasprave pokreće izradu izračuna prihvatnog kapaciteta.

Zoniranje područja obuhvata

Članak 4.

(1) Područje obuhvata za koji se izrađuje prihvatni kapacitet mora se podijeliti na prostorno-funkcionalne zone.

(2) Prostorno-funkcionalne zone utvrđuju se temeljem provedenih analiza i prikupljenih podataka, a temeljem kriterija iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Kriteriji za zoniranje područja obuhvata iz stavka 2. ovoga članka su:

1. administrativni ustroj jedinice(a) lokalne samouprave (npr. naselja, gradske četvrti i sl.)

2. prostorne tipologije određene različitim reljefnim i prirodnim obilježjima, kulturno-povijesnim nasljeđem, razinom naseljenosti, razinom urbaniteta te sadržaja i sl.

3. intenzivnost/razina turističke aktivnosti, područja sličnog ili istog intenziteta sezonalnosti i ponude turističke infrastrukture

4. područja s istim ili sličnim pretežitim portfeljom turističkih proizvoda.

III. ODABIR METODOLOGIJE PROCJENE PRIHVATNOG KAPACITETA

Vrsta i odabir metodologija

Članak 5.

(1) Vrste metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta mogu biti:

1. kvantitativna

2. kvalitativna

3. kombinirana.

(2) Ovisno o karakteristikama prostora ili prirode obuhvata i tipu žarišne destinacije te o fokusu procjene za izračun prihvatnog kapaciteta primjenjuje se metodologija iz stavka 1. točke 1. ili 3. ovoga članka.

Kvantitativna metodologija

Članak 6.

(1) Kvantitativna metodologija predstavlja skup analitičkih postupaka i alata koji se koriste za numeričko određivanje i procjenu prihvatnih kapaciteta određenog prostora ili destinacije.

(2) Kvantitativna metodologija uključuje prikupljanje i analizu podataka o kretanjima broja posjetitelja, kapacitetima i opterećenjima različitih tipova infrastrukture i suprastrukture, sezonalnosti i sličnim parametrima.

(3) Cilj kvantitativne metodologije je definiranje granica (intervala) kapaciteta kako bi se spriječile neželjene posljedice na prirodu i okoliš, osiguralo pozitivno iskustvo posjetitelja te očuvala kvaliteta života lokalne zajednice.

(4) Korištenje kvantitativne metodologije preporučuje se u uvjetima kada je, zbog karakteristika prostora ili prirode obuhvata i tipa žarišne destinacije, moguće djelomično ili potpuno utjecati na kretanje posjetitelja. Primjeri takvih prostora uključuju stare gradske jezgre u urbanim destinacijama, kulturno-povijesne i arheološke lokalitete, otoke i slična područja.

(5) Fokus procjene metodologije iz stavka 1. ovoga članka su korisne površine, maksimalni broj osoba na površini, opterećenja infrastrukture, rotacija posjeta i tome slično.

Kvalitativna metodologija

Članak 7.

(1) Kvalitativna metodologija predstavlja skup istraživačkih postupaka i tehnika koje se koriste za procjenu prihvatnih kapaciteta prostora ili destinacije kroz nenumeričke podatke i analize.

(2) Kvalitativna metodologija uključuje prikupljanje podataka putem intervjua, fokus grupa, promatranja, anketa i drugih kvalitativnih metoda i analizu podataka.

(3) Cilj kvalitativne metodologije je razumijevanje percepcija, iskustava i stavova posjetitelja, lokalne zajednice i drugih dionika, kako bi se donijele informirane odluke o upravljanju prostorom te spriječile neželjene posljedice na okoliš i poboljšala kvaliteta života.

(4) Fokus procjene metodologije iz stavka 1. ovoga članka je analiza stavova i sentimenta lokalnog stanovništva i posjetitelja.

Kombinirana metodologija

Članak 8.

(1) Kombinirana metodologija predstavlja skup istraživačkih postupaka i tehnika koje integriraju kvalitativne i kvantitativne metode.

(2) Kvalitativna metoda u kombiniranom pristupu obuhvaća skup istraživačkih postupaka i tehnika koje koriste nenumeričke podatke, kao što su intervjui, fokus grupe, promatranja i ankete, za razumijevanje percepcija, iskustava i stavova posjetitelja, lokalne zajednice i drugih dionika. Cilj je poboljšati upravljanje prostorom te spriječiti neželjene posljedice na prirodu i okoliš, zaštićenu kulturnu baštinu i krajolik te poboljšati kvalitetu života.

(3) Kvantitativna metoda u kombiniranom pristupu uključuje analitičke postupke i alate za numeričko određivanje i procjenu prihvatnih kapaciteta prostora ili destinacije. Ona prikuplja i analizira podatke o broju posjetitelja, kapacitetima i opterećenjima infrastrukture, sezonalnosti i sličnim parametrima. Cilj je definiranje granica kapaciteta kako bi se spriječile neželjene posljedice na prirodu i okoliš, osiguralo pozitivno iskustvo posjetitelja te očuvala kvaliteta života lokalne zajednice.

(4) Kombinirana metodologija primjenjuje se kada je potrebno utvrditi fizičke granice eksploatacije destinacije/pojedinih lokacija/glavnih atrakcija, stavove turista i posjetitelja te maksimalni broj posjetitelja na lokaciji koji ograničenja mogu podnijeti uz zadržavanje prihvatljive razine zadovoljstva stanovništva i posjetitelja te kako bi se donijele informirane odluke o smjeru razvoja destinacije te utvrdili limiti žarišnih destinacija, koje su često glavne atrakcije.

IV. UTVRĐIVANJE RAZINE NOSIVOSTI DESTINACIJE

Analiza razine nosivosti destinacije

Članak 9.

(1) Analizom razine nosivosti destinacije (utvrđivanje uskih grla i ograničenja turističkog razvoja destinacije) sagledavaju se različiti utjecaji turizma na destinaciju za minimalno 5 prethodnih godina.

(2) Analiza iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

– pregled i analizu pokazatelja održivosti propisanih posebnim propisom kojim se propisuju pokazatelji za praćenje razvoja i održivosti turizma

– pregled, analizu i interpretaciju pokazatelja prihvatnog kapaciteta iz stavka 3. ovoga članka.

– popis i analizu resursne osnove koja je sastavni dio plana upravljanja destinacijom.

(3) Kategorije pokazatelja prihvatnog kapaciteta koje se primjenjuju za analizu stanja iz stavka 1. ovoga članka su:

1. Institucionalni i strateški okvir

2. Smještajni kapaciteti

3. Turistička potražnja

4. Resursno atrakcijska osnova

5. Priroda i okoliš

6. Prostor

7. Komunalna infrastruktura

8. Prometna infrastruktura

9. Stanovništvo i kvaliteta života

10. Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma.

(4) Popis obveznih pokazatelja za kategorije iz stavka 3. ovoga članka navedeni su u Prilogu I. i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(5) Popis dodatnih pokazatelja za kategorije iz stavka 3. ovoga članka navedeni su Prilogu II. i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(6) Podaci za izračun pokazatelja iz stavka 3. ovoga članka prikupljaju se za minimalno 5 prethodnih godina odnosno za razdoblje koje obuhvaća analiza.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka podaci koji nisu dostupni za cjelokupno razdoblje analize prikupljaju se za razdoblje za koje su dostupni.

Članak 10.

(1) Temeljem prikupljenih podataka i provedene analize:

1. izračunavaju se pokazatelji utjecaja zasebno za svaku analiziranu godinu i svako analizirano područje

2. uspostavljaju se standardi pojedinih pokazatelja koji označavaju prihvatljivu granicu utjecaja turizma u odnosu na zakonski okvir, strateška razvojna usmjerenja destinacije, usklađenu viziju/ciljeve/očekivanja/potrebe destinacijskih dionika turističkog razvoja te relevantne znanstvene spoznaje.

(2) Standardi iz stavka 1. točke 2. ovoga članka se definiraju polazeći od postavljenih ciljeva razvoja i prostorno planskih dokumenata, zakonskih ograničenja, stavova dionika te stručnih spoznaja.

Procjena dostignute razine prihvatnog kapaciteta

Članak 11.

(1) Razina dostignutog prihvatnog kapaciteta prikazuje:

(a) razliku između stvarnog stanja pojedinih obilježja turističke aktivnosti izmjerenih pokazatelja utjecaja i postavljenih standarda i/ili

(b) intervalnu procjenu broja posjetitelja koji su prihvatljivi na promatranom području u uvjetima održivog razvoja turizma.

(2) Razina dostignutog prihvatnog kapaciteta može biti:

1. utvrđena vrijednost pokazatelja viša je od definiranog standarda prihvatljivosti – obilježje je u zoni dostignute maksimalne razine turističke nosivosti te nalaže žurno provođenje (dodatnih) korektivnih aktivnosti

2. utvrđena vrijednost pokazatelja niža je od definiranog standarda prihvatljivosti, ali je vrijednost pokazatelja do trećinu niža od postavljenog standarda – obilježje je u zoni dostizanja maksimalne razine turističke nosivosti te, ovisno o dosadašnjem kretanju i rezultatima analize scenarija, pretpostavlja pravodobno provođenje (dodatnih) korektivnih aktivnosti

3. utvrđena vrijednost pokazatelja niža je od definiranog standarda prihvatljivosti, ali je vrijednost pokazatelja za više od trećinu niža od postavljenog standarda – obilježje nije u zoni dostizanja prihvatnog kapaciteta, a eventualno poduzimanje korektivnih aktivnosti ovisi o rezultatima analize scenarija.

Analiza scenarija

Članak 12.

(1) Izrada razvojnih scenarija provodi se radi sagledavanja potencijalnih promjena prihvatnog kapaciteta u budućnosti.

(2) Razvojnim scenarijem uspostavlja se okvir proaktivnog djelovanja u funkciji ostvarivanja poželjnih rezultata odnosno korekciji čimbenika koji mogu generirati neželjene posljedice.

Zaključci i preporuke

Članak 13.

(1) Zaključci i preporuke podrazumijevaju pregled najvažnijih spoznaja do kojih se došlo prilikom izračuna prihvatnih kapaciteta kao i preporuke za ublažavanja raskoraka između postojećeg stanja i poželjnih/prihvatljivih promjena odabranih pokazatelja.

(2) Ako se izračunom prihvatnih kapaciteta utvrdi potreba za donošenjem odluke lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 31. stavka 1. Zakona o turizmu, donošenje odluke/odluka potrebno je navesti kao preporuku.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Stupanje na snagu

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/23-01/20 Urbroj: 529-06-3-1-24-36 Zagreb, 23. rujna 2024.

Ministar Tonči Glavina, v. r.

PRILOG I.

POPIS OBVEZNIH POKAZATELJA PRIHVATNOG KAPACITETA

 

Naziv kategorije

Naziv pokazatelja

Izvor podataka

Institucionalni i strateški okvir

 

 

 

Stav o turizmu kao faktoru povećanja blagostanja stanovnika

Stavovi stanovnika

Smještajni kapaciteti

 

 

 

Omjer broja kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor u odnosu na 100 stanovnika

Sekundarni

 

Omjer broja kreveta u nekomercijalnom smještaju u odnosu na 100 stanovnika

Sekundarni

 

Omjer broja smještajnih objekata u domaćinstvu te kućama i stanovima za odmor u odnosu na broj stanova za stalno stanovanje

Sekundarni

 

Broj kreveta u komercijalnom smještaju te kućama i stanovima za odmor na 100 m2 građevinskog područja naselja

Sekundarni

 

Struktura smještajnih kapaciteta izražena u postotnim udjelima

Sekundarni

Turistička potražnja

 

 

 

Intenzitet stacionarnog, komercijalnog i nekomercijalnog, turizma kao omjer prosječnog broja turista po stanovniku u vršnim danima turističke sezone

Sekundarni

Nezadovoljstvo radi gužve na ulicama, trgovima, atrakcijama

Stavovi turista

Resursno atrakcijska osnova

 

 

 

Koncentracija materijalnih atrakcija na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama

Sekundarni

 

Koncentracija ugostiteljskih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama

Sekundarni

 

Kakvoća voda za kupanje na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)

Sekundarni

 

Raspoloživa površina plaže po kupaču u danima vršne turističke sezone (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)

Sekundarni

 

Kakvoća zraka na mjernim stanicama na području destinacije tijekom razdoblja lipanj – rujan u odnosu na ostatak godine

Sekundarni

 

Utjecaj turizma na izgled destinacije

Stavovi stanovnika

 

Utjecaj turizma na korištenje javnog prostora

Stavovi stanovnika

 

Zadovoljstvo ljepotom i uređenošću mjesta (kulturni i prirodni aspekti) kao i glavnih atrakcija

Stavovi turista

Okoliš

 

 

 

Razina buke u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godine u zonama mješovite namjene po danu i noći

Sekundarni

 

Iritacija razinom buke u vrijeme turističke sezone

Stavovi stanovnika

 

Utjecaj buke na kvalitetu boravka

Stavovi turista

Prostor

 

 

 

Udio stambenih jedinica turističke namjene (komercijalni i nekomercijalni kapaciteti) u ukupnom broju stambenih jedinica

Sekundarni

 

Maksimalni potencijal izgradnje na neizgrađenim i izgrađenim dijelovima građevinskog područja naselja mješovite namjene

Sekundarni

 

Mogućnosti nove stambene izgradnje na neizgrađenim površinama mješovite namjene građevinskog područja naselja

Sekundarni

 

Utjecaj pretvaranja stanova u turističke apartmane na kvalitetu života u destinaciji

Stavovi stanovnika

Komunalna infrastruktura

 

 

 

Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) – voda

Sekundarni

 

Vršno opterećenje i udio objekata u lancu turizma (hoteli, komercijalni i nekomercijalni smještaj, ugostiteljski objekti i sl. u vršnom opterećenju) – električna energija

 

 

Broj djelatnika na održavanju javnih površina u odnosu na m2 javnih površina koje se održavaju

Sekundarni

 

Kapaciteti (ljudski i tehnološki) za odvoz otpada

Sekundarni

 

Iritacija neprimjereno odloženim otpadom tijekom turističke sezone

Stavovi stanovnika

Prometna infrastruktura

 

 

 

Procjena (ekspertna) kapaciteta prometne infrastrukture u odnosu na volumen prometa na odabranim pravcima/točkama u danima vršne turističke sezone

Sekundarni

 

Procjena kapaciteta i iskorištenosti parkirališta u razdoblju vršne turističke sezone

Sekundarni

 

Iritacija gužvom u prometu tijekom turističke sezone

Stavovi stanovnika

 

Zadovoljstvo prometom u mjestu

Stavovi turista

Stanovništvo i kvaliteta života

 

 

 

Kretanje broja stanovnika u (posljednjem) desetogodišnjem razdoblju

Sekundarni

Iritacija ljetnom gužvom i specifično gužvama na ulicama/javnim površinama (poželjno dodatno odrediti i specifične lokacije za destinaciju uključujući plaže gdje je relevantno)

Stavovi stanovnika

Indeks priuštivosti stana (na razini destinacije)

Stavovi stanovnika

Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma

 

 

 

Raspoloživost dodatne radne snage (stopa nezaposlenosti; broj izdanih radnih dozvola po mjesecima)

Sekundarni

 

 

 

 

PRILOG II.

POPIS DODATNIH POKAZATELJA PRIHVATNOG KAPACITETA

 

Naziv kategorije

Naziv pokazatelja

Izvor podataka

Institucionalni i strateški okvir

 

 

 

Uspostavljena destinacijska strategija održivog razvoja turizma s vizijom i strateškim smjernicama te jasnom intervencijskom logikom

Sekundarni

 

Stav o smjeru razvoja gospodarstva

Stavovi stanovnika

 

Stav o smjeru razvoja turizma

Stavovi stanovnika

Turistička potražnja

 

 

 

Intenzitet jednodnevnog turizma kao prosječan broj jednodnevnih posjetitelja po m2 izgrađene površine naselja, odnosno središnje/najvažnije turističke zone ukoliko je jedinica lokalne/regionalne samouprave zonirana, u vršnim danima turističke sezone

Sekundarni

 

Gužva kao motiv preseljenja iz destinacije odnosno specifičnih dijelova destinacije

Stavovi stanovnika

 

Zadovoljstvo kvalitetom smještaja

Stavovi turista

 

Nedostajući i neprimjereni sadržaji

Stavovi turista

Resursno atrakcijska osnova

 

 

 

Koncentracija događanja i večernjih zabavnih sadržaja na odabranim područjima destinacije/definiranim zonama

Sekundarni

 

Oštećenja/degradacija baštine uslijed turističke aktivnosti

Sekundarni

 

Turizam kao razlog istiskivanja sadržaja važnih stanovnicima

Stavovi stanovnika

 

Zadovoljstvo atmosferom, ugođajem

Stavovi turista

 

Zadovoljstvo gastronomskom ponudom u mjestu

Stavovi turista

 

Zadovoljstvo događanjima i manifestacijama

Stavovi turista

Okoliš

 

 

 

Kvaliteta zraka na lokalnoj(im) mjernoj(im) stanici(ama) u danima vršne turističke sezone u odnosu na ostatak godine

Sekundarni

 

Kvaliteta vode u lukama (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)

Sekundarni

Prostor

 

 

 

Potencijal povećanja građevinskih područja

Sekundarni

 

Mogućnost stambene izgradnje kroz rekonstrukciju i prenamjenu postojećih građevina

Sekundarni

 

Potencijal izgradnje u neizgrađenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene

Sekundarni

 

Mogućnosti proširivanja plažnog prostora (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)

Sekundarni

 

Veličina i struktura kapaciteta (vezovi) u nautici (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)

Sekundarni

 

Potencijalno povećanje kapaciteta u nautičkom turizmu (za destinacije za koje je pokazatelj relevantan)

Sekundarni

 

Percepcija stanovnika o postojećem stanju izgrađenosti prostora

Stavovi stanovnika

Komunalna infrastruktura

 

 

 

Vršno opterećenje vodovodne mreže (Udio ukupne potrošnje vode u odnosu na raspoloživi kapacitet u danima vršne turističke sezone)

Sekundarni

Udio ukupne dnevne proizvodnje mješovitog komunalnog otpada (u kućanstvima i kolektivnim turističkim smještajnim kapacitetima) u odnosu na kapacitet prihvata i odvoza otpada u vršnim danima turističke sezone

Sekundarni

Iritacija neugodnim mirisima (iz kontejnera, kanalizacije, ventilacije) tijekom turističke sezone

Stavovi stanovnika

Prometna infrastruktura

 

 

 

Kapacitet i iskorištenost javnog prijevoza (po mjesecima)

Sekundarni

 

Iritacija pronalaženjem parkirnog mjesta tijekom turističke sezone

Stavovi stanovnika

Stanovništvo i kvaliteta života

 

 

 

Percepcija utjecaja turizma na rast troškova života

Stavovi stanovnika

 

Zadovoljstvo dostupnošću odabranih javnih sadržaja

Stavovi stanovnika

 

Preseljenje stanovnika unutar destinacije uslijed iritacije gužvom, bukom i sl. uzrokovanih turizmom

Stavovi

stanovnika

 

Preseljenje stanovnika unutar destinacije uslijed povećanih troškova života uzrokovanih turizmom

Stavovi stanovnika

 

Preseljenje stanovnika unutar destinacije uslijed prodaje/najma nekretnine generirane turizmom

Stavovi stanovnika

 

Nezadovoljstvo s raspoloživosti stambenog prostora po prihvatljivoj cijeni uzrokovanog turizmom

Stavovi stanovnika

Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma

 

 

 

Udio turizma u gospodarskoj strukturi destinacije (indeks koncentracije ekonomske aktivnosti u turizmu mjeren dodanom vrijednosti ili zaposlenosti)

Sekundarni

 

Ovisnost stanovnika grada/mjesta o prihodima od turizma kao udio stanovnika za koje je turizam glavni i dodatni izvor prihoda u ukupnom broju stanovnika

Stavovi stanovnika

 

 

 

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2024_09_112_1889.html

Copyright © Ante Borić