Baza je ažurirana 15.09.2026. zaključno sa NN 98/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Probajte kontekstualnu pretragu pomoću umjetne inteligencije - Zakon.ai!

    Preuzmi dokument Postavite obavijest Prijavite nepravilnost
    Preuzmi dokumentU PDF formatu

    NN 101/2022 (2.9.2022.), Pravilnik o izmjeni Pravilnika o popisu stanišnih tipova i karti staništa

    MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA

    1494

    Na temelju članka 52. stavka 5. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) ministar gospodarstva i održivog razvoja donosi

    PRAVILNIK

    O IZMJENI PRAVILNIKA O POPISU STANIŠNIH TIPOVA I KARTI STANIŠTA

     

    Članak 1.

    Prilozi II. i III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova i karti staništa (»Narodne novine«, broj 27/21) zamjenjuju se Prilozima II. i III., koji su sastavni dijelovi ovoga Pravilnika.

     

    Članak 2.

    Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

    Klasa: 352-01/22-05/08
    Urbroj: 517-10-2-22-3

    Zagreb, 12. kolovoza 2022.

    Ministar
    izv. prof. dr. sc. Davor Filipović, v. r.

    PRILOG II.

    POPIS UGROŽENIH I/ILI RIJETKIH STANIŠNIH TIPOVA OD NACIONALNOG I EUROPSKOG ZNAČAJA ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

     

    Ugrožena i/ili rijetka staništa (kod i naziv stanišnog tipa prema NKS-u); svaki navedeni stanišni tip uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske razine

    Kriterij uvrštanja na popis

    Natura

    BERN - Res.4.

    Hrvatska

    A.1.1.1.1. Oligotrofne vode siromašne vapnencem

     

    C1.1

     

    A.1.1.1.4. Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem

     

     

    nacionalno rijetko stanište

    A.1.1.1.5. Dna stalnih stajaćica

     

     

    staništa sa brojnim ugroženim vrstama

    A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica

     

     

    važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica

    A.2.1. Izvori

    A.2.1.1.3. = *7220

     

    važnost za opstanak vrsta i staništa vodenog tijela

    A.2.5.1.2. Biogeni vodopadi

     

     

    nacionalno rijetko stanište

    A.2.6. Termalna vrela

     

     

    predstavljaju stanište vrlo specifičnih podzemnih organizama (stigobionti i stigofili)

    A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica

     

    A.2.7.1.1. = C3.62

    važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica

    A.3.1. Submerzna vegetacija parožina

    3140

    C1.14, C1.25

     

    A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti

    3150

    A.3.2. = C1.32; A.3.2.1.8. = C1.224; A.3.2.3. = C1.222

     

    A.3.3.1. Zakorijenjene zajednice voda stajaćica

    A.3.3.1.5. = 3150

    C1.33

    staništa sa brojnim ugroženim vrstama

    A.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica

    3260

    C2.27, C2.28, C2.33, C2.34

    staništa sa brojnim ugroženim vrstama

    A.3.3.3. Zajednice natantnih hidrofita

     

    A.3.3.3.6. = C1.3413

    staništa sa brojnim ugroženim vrstama

    A.3.4. Karbonatna vrela

    *7220

    C2.12

     

    A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice

    32A0

     

     

    A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima

    32A0

     

     

    A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

     

    A.4.1.2.1. = D5.2151; A.4.1.2.4. = D5.2122; A.4.1.2.5. = D5.213; A.4.1.2.6. = D5.2142; A.4.1.2.7. = D5.216; A.4.1.2.12. = D5.2124; A.4.1.2.15. = D5.2141; A.4.1.2.16. = D5.2191

    staništa sa brojnim ugroženim vrstama

    A.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika

    3130

    C3.5132

     

    A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora

    3130

    C3.511

     

    A.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice

    *3170

    C3.423

     

    A.4.2.1.5. Zajednica četverobridne jezenice

    3130

     

     

    A.4.2.1.6. Sastojine žabljeg sita

    *3170

     

     

    A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice

    3130

     

     

    B.1.2. Vlažne kopnene stijene, poluspilje i nakapnice

     

     

    unutar klase nalaze se rijetke i endemične zajednice

    B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene

    8210

    H3.25

     

    B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene

    8210

    H3.21

     

    B.1.5. Serpentinske stijene

    8220

     

     

    B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijena

    8120

     

     

    B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila

    8140

     

     

    B.2.4. Pionirske zajednice na karbonatnim osulinama

    *6110

    B.2.4.1. = E1.111

     

    C.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)

    7230

    C.1.1.1.1. = D4.114; C.1.1.1.2. = D4.136; C.1.1.1.3. = D4.1F; C.1.1.1.5. = D4.132; C.1.1.1.7. = D4.1A

     

    C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice

    7150

     

    radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici

    C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike

    7140

    D2.2265

    radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici

    C.1.2.1.3. Cret končastog šaša

    7140

     

    radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici

    C.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom

    *7110

     

    radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici

    C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe

    C.2.2.1. = 6440; C.2.2.2. = 6410

    C.2.2.1. = E3.43; C.2.2.2. = E3.51; C.2.2.3. = E3.41; C.2.2.4. = E3.463

    unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

    C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (osim C.2.3.2.8. i C.2.3.2.13.)

    C.2.3.2.1., C.2.3.2.2., C.2.3.2.3., C.2.3.2.4., C.2.3.2.5. i C.2.3.2.7. = 6510; C.2.3.2.12. = 6520

     

    unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

    C.2.4. Vlažni, nitrofilni pašnjaci

     

     

    nacionalno važno stanište sa ugroženim vrstama

    C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina

    6540

     

    unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

    C.2.5.3. Vlažni visoki mediteranski pašnjaci

    6420

    E3.1

    unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice

    C.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje stjenjače

    *6240

    E1.221

     

    C.3.1.2. Subpanonski travnjaci na praporu

    *6250

    E1.2C

     

    C.3.2. Kontinentalne sipine

    *2340, *6260

    E1.2F, E1.99

     

    C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima

    6210 (*važni lokaliteti za kaćune)

    C.3.3.1.1. = E1.2691; C.3.3.1.5. = E1.2693

     

    C.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače

    *6230

    E1.715

     

    C.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka

    *6230

     

     

    C.3.4.3.3. Ličke vrištine

    4030

    F4.22B

     

    C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

    62A0

    C.3.5.1.2. = E1.55122; C.3.5.1.3. = E1.55123; C.3.5.1.4. = E1.55124; C.3.5.2.1. = E1.5521; C.3.5.2.9. = E1.5523; C.3.5.2.11. = E1.5522; C.3.5.3.1. = E1.5531; C.3.5.3.2. = E1.5532; C.3.5.3.3. = E1.5533; C.3.5.3.4. = E1.5534; C.3.5.3.8. = E1.5536;

     

    C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

    *6220

    C.3.6.1. = E1.33

     

    C.3.7. Panonski slani travnjaci

    *1530

    E6.2131

     

    C.4.1. Planinske rudine

    6170

    C.4.1.1. = E4.4381; C.4.1.2. = E4.41711; C.4.1.3. = E4.413

     

    C.5.1.1.2. Zajednica crvene iglice i velike šumarice

     

     

    rijetka zajednica sa kritično ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje

    C.5.1.2.1. Zajednica panonskog osjaka i jelenske pukovice

     

     

    rijetka zajednica

    C.5.1.2.3. Zajednica barelijereve i žakenove čestoslavice

     

     

    rijetka zajednica

    C.5.1.2.4. Zajednica osjaka i uspravne vinjage

     

     

    rijetka zajednica

    C.5.3. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleni

    C.5.3.1.7. = 6170

     

    rijetke zajednice sa ugroženim vrstama

    C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni

    6430

    E5.4

     

    D.1.1.1. Vrbici šljunkovitih i pjeskovitih riječnih sprudova

    D.1.1.1.1. = 3230

    F9.11

     

    D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine

    *4070

     

     

    D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka

    4060

     

     

    D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka

    4060

     

     

    D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica

    4060

     

     

    D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica

    4060

     

     

    D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka

    4060

     

     

    D.2.5. Sastojine obične borovice

    5130

    F3.164

     

    D.3.2. Galerije i šikare uz stalne ili povremene vodotoke

    D.3.2.3., D.3.2.4.1. = 92D0

    D.3.2.3.1., D.3.2.4.1. = F9.311; D.3.2.4.2., D.3.2.4.3. = F9.312

    unutar klase se nalaze rijetke i ugrožene zajednice

    D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice

    5210

    F5.1311

     

    D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice

    5210

    F5.1321

     

    D.3.5. Ljeti listopadne šikare

     

    D.3.5.1.2. = F5.52

    rijetke zajednice

    E.1.1. Poplavne šume vrba

    *91E0

    G1.1141

     

    E.1.2. Poplavne šume topola

    *91E0

    G1.1141

     

    E.1.3. Šume bijele johe

    *91E0

    G1.121

     

    E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasena

    E.2.1.2., E.2.1.3., E.2.1.4., E.2.1.5., E.2.1.6., E.2.1.8. = * 91E0;
    E.2.1.1., E.2.1.7, E.2.1.10. = 91F0

    E.2.1.1. = G1.2234; E.2.1.7. = G1.22311

     

    E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka

    91F0

    E.2.2.1., E.2.2.2., E.2.2.3., E.2.2.4. = G1.22312

     

    E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šume

    E.3.1.1., E.3.1.2., E.3.1.3., E.3.1.4. E.3.1.10 = 9160; E.3.1.5., E.3.1.6., E.3.1.8., E.3.1.9. = 91L0

    E.3.1.1., E.3.1.2., E.3.1.3., E.3.1.4. = G1.A1A2; E.3.1.5., E.3.1.6., E.3.1.7., E.3.1.8., E.3.1.9., E.3.1.10. = G1.A1A1

     

    E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične breze

    E.3.2.1. = 9260; E.3.2.7. = *91D0

    E.3.2.1. = G1.87332; E.3.2.5. = G1.8734; E.3.2.7. = G1.512

    unutar klase nalaze se rijetke zajednice

    E.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna

    91M0

    G1.76811

     

    E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šume

    E.3.4.1. = 91M0; E.3.4.7. = *91H0; E.3.4.8. = 9260;

    G1.7

     

    E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare medunca

    E.3.5.9. = *9530

    E.3.5.1., E.3.5.2., E.3.5.3., E.3.5.4., E.3.5.5., E.3.5.6., E.3.5.8. = G1.736; E.3.5.7., E.3.5.10. = G1.737; E.3.5.9. = G3.5213;

     

    E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slabo acidofilne, mezofilne bukove šume

    9130

    G1.63

     

    E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šume

    E.4.2.1 = 9110
    E.4.2.2. = 9110
    E.4.2.3. = 9260

    G1.61

     

    E.4.3. Mezofilne bukove šume predalpskog prostora

    E.4.3.1. = 91K0
    E.4.3.2. = 91K0
    E.4.3.3. = 9260

    G1.6C

     

    E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača

    *9180

    E.4.4.1., E.4.4.2. = G1.A43; E.4.4.3. = G3.978

     

    E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume

    91K0

    G1.6C2

     

    E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume

    91K0

    G1.6C3

     

    E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume

    91K0

    G1.6C221

     

    E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume

    91K0

    G1.6C222

     

    E.5.3. Termofilne šume jele i crnoga graba

    91K0

     

     

    E.6. Pretplaninske bukove šume

    91K0

    G1.6C4

     

    E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima

    9410

     

     

    E.7.2. Acidofilne jelove šume

    9410

     

     

    E.7.3. Smrekove šume

    9410

    G3.1F5

     

    E.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima

    91R0

    G3.4C52

     

    E.7.4.2. Šuma crnoga graba s proljetnom crnjušom

     

    G1.7C142

     

    E.7.4.3. Šuma crnoga graba s omelikom

     

    G1.7C142

     

    E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice

    *9530

    G3.521

     

    E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima

    *9530

    G3.521

     

    E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom crnjušom na dolomitima

    *9530

    G3.522

     

    E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom

    *9530

    G3.522

     

    E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

    9340

    G2.1219

     

    E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba

    9340

     

     

    E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom

    9340

    G2.1219

     

    E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine

    9340

    G2.1219

     

    E.8.1.5. Mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena

     

    G2.13

     

    E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom

    9340

    G2.122

     

    E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike

    9340

    G3.522

     

    E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje ili somine

    9320

     

     

    E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike

    5330, 9320

     

     

    E.8.2.3. Makija tršlje i somine

    5210

     

     

    E.8.2.4. Makija divlje masline i somine

    5210, 9320

     

     

     

     

     

     

    E.8.2.5. Makija velike resike i planike

    9320

     

     

    E.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike

    9540

    G3.749

     

    E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom

    9540

    G3.749

     

    E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom

    9540

    G3.749

     

    E.8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskoga bora (Pinus pinaster)

     

    G3.73A

     

    F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača

    1310

    A2.551

     

    F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova

    1410

    F.1.1.2.1. = A2.522; F.1.1.2.4. = A2.525

     

    F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače

    1420

    F.1.1.3.3. = E6.112

     

    F.1.2. Supralitoralni muljevi

    1140 (1130, 1160)

    A2.2 i A2.3

     

    F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima

    2110

    B1.31

     

    F.2.2. Supralitoralni pijesci

    1140 (1130)

    A2.2 i A2.3

     

    F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima

    1210

    B2.13

     

    F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje

     

    F.3.2.1. = B2.14

     

    F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima

    1240

    B3.3

     

    F.4.2. Supralitoralne stijene

    1170, F.4.2.1.3. = *1150 i 1160

     

     

    G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija

    1130

     

     

    G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi

    1140 (1130, 1160)

    A2.3

     

    G.2.2. Mediolitoralni pijesci

    1140

    G.2.2.1.1. = A2.251

     

    G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala

    1170

     

     

    G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala

    1170

    G.2.4.2.2. = A1.141

     

    G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja

    8330

    A1.44

     

    G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera

    *1150, 1160

     

     

    G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu

    *1150 (1130)

    G.3.1.1.1. = A2.614

     

    G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka

    1110

    G.3.2.1.1. = A5.2351

     

    G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka

    1110

     

     

    G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala

    1160 (1130)

     

     

    G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja

    1110

    A5.1

     

    G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci

    1110

    A5.1

     

    G.3.5. Naselja posidonije

    *1120

    A5.53

     

    G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

    1170

    A3

     

    G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera

    *1150, 1160

     

     

    G.4.1. Cirkalitoralni muljevi

     

    A5.3

     

    G.4.2. Cirkalitoralni pijesci

    G.4.2.2., G.4.2.4. = 1110

    A5.4 i A5.5

     

    G.4.3.1. Koraligenska biocenoza

    1170

    A4.2

     

    G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)

    8330

    A4.7

     

    G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)

    1170

    A4.7

     

    G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa

    1170

    A4.7

     

    G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera

    1160

     

     

    G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja

    1170

     

     

    G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)

    8330

     

     

    H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa

    8310

    H.1.1.3.1. = H1.221; H.1.1.3.2. = H1.222; H.1.1.4.1. = H1.231; H.1.1.4.2. = H1.232;

     

    H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa

    8310

     

     

    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa

    8310

    H.1.3.1.3. = H1.211; H.1.3.2. = H1.5

     

    H.1.4. Anhihaline kraške špilje

    8330

     

     

    H.1.5. Zasumporene kraške špilje

    8310

    H1.234

     

    H.2.1. Nekraške špilje i jame

    8310

     

    nekraški speleološki objekti u flišu i laporu vrlo su rijetki i predstavljaju specifična podzemna staništa

    H.4.1.1.2. Napušteni rudnici i podzemni prolazi

     

    H1.7

     

    I.1.1. Pukotine starih zidova

    8210

    I.1.1.1.1. = H3.2165

     

    I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika

     

     

    zajednica sa ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje

    I.1.2.1.5. Zajednica repate i kuglaste koprive

     

     

    zajednica sa ugroženim karakterističnim vrstama koje je izgrađuju

    I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića

    6430

     

     

    I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i trodjelnog dvozuba

    3270

     

    ugrožena zajednica sa rijetkom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje

    I.1.7.2. Zajednica crvene lobode

    3270

     

     

    J.5.1.1.2. Solane

     

     

    važno stanište zbog ptica i halofilne vegetacije

    K.1. Estuariji

    1130

    X01

     

    K.2. Obalne lagune

    *1150

    X02, X03

     

    K.3. Velike plitke uvale i zaljevi

    1160

     

     

    K.4. Povremena krška jezera

    *3180

    C1.67

     

    NAPOMENA:

     

     

     

    * prioritetni stanišni tip

     

     

     

    NATURA – stanišni tipovi zaštićeni Direktivom o staništima s odgovarajućim oznakama

    BERN - Res.4 – stanišni tipovi koji su navedeni Dodatku I Rezolucije 4. Bernske konvencije (1996) kao ugroženi stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite. Kodovi odgovaraju EUNIS klasifikacije (popis usvojen 5. prosinca 2014).

    HRVATSKA – stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske

     

     

     

     

    PRILOG III.

    POPIS PRIRODNIH STANIŠNIH TIPOVA OD INTERESA ZA EUROPSKU UNIJU ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

     

    Kod stanišnog tipa značajnog za EU

    Naziv stanišnog tipa značajnog za EU

    Kod i naziv stanišnih tipova prema nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS)

    1110

    Pješčana dna trajno prekrivena morem

    G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka

     

     

    G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka

     

     

    G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja

     

     

    G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci

     

     

    G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna

     

     

    G.4.2.4. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (samo u zoni infralitorala)

     

     

     

    *1120

    Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)

    G.3.5. Naselja posidonije

     

     

     

    1130

    Estuariji

    (F.1.2. Supralitoralni muljevi)

     

     

    (F.2.2. Supralitoralni pijesci)

     

     

    G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija

     

     

    (G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi)

     

     

    K.1. Estuariji

     

     

    G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala

     

     

     

    1140

    Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme oseke

    F.1.2. Supralitoralni muljevi

     

     

    F.2.2. Supralitoralni pijesci

     

     

    G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi

     

     

    G.2.2. Mediolitoralni pijesci

     

     

     

    *1150

    Obalne lagune

    G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera

     

     

    G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu

     

     

    G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera

     

     

    K.2. Obalne lagune

     

     

    F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera

     

     

     

    1160

    Velike plitke uvale i zaljevi

    (F.1.2. Supralitoralni muljevi)

     

     

    (G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi)

     

     

    G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera

     

     

    G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala

     

     

    G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera

     

     

    G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera

     

     

    K.3. Velike plitke uvale i zaljevi

     

     

    F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera

    1170

    Grebeni

    F.4.2. Supralitoralne stijene

     

     

    G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala

     

     

    G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala

     

     

    G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene

     

     

    G.4.3.1. Koraligenska biocenoza

     

     

    G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)

     

     

    G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa

     

     

    G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja

     

     

     

    1210

    Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.)

    F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima

     

     

     

    1240

    Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.

    F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima

    1310

    Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitima

    F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača

     

     

     

    1410

    Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)

    F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova

     

     

     

    1420

    Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)

    F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače

     

     

     

    *1530

    Panonske slane stepe i slane močvare

    C.3.7. Panonski slani travnjaci

     

     

     

    2110

    Embrionske obalne sipine – prvi stadij stvaranja sipina

    F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima

     

     

     

    *2340

    Kontinentalne panonske sipine

    C.3.2. Kontinentalne sipine

     

     

     

    3130

    Amfibijska staništa Isoëto-Nanojuncetea

    A.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika

     

     

    A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora

     

     

    A.4.2.1.5. Zajednica četverobridne jezenice

     

     

    A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice

     

     

     

    3140

    Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae)

    A.3.1. Submerzna vegetacija parožina

     

     

     

    3150

    Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili Magnopotamion

    A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti

     

     

    A.3.3.1.5. Zajednice velikih mrijesnjaka

     

     

     

    *3170

    Mediteranske povremene lokve

    A.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice

     

     

    A.4.2.1.6. Sastojine žabljeg sita

     

     

     

    *3180

    Povremena krška jezera (Turloughs)

    K.4. Povremena krška jezera

     

     

     

    3230

    Obale planinskih rijeka s Myricaria germanica

    D.1.1.1.1. Predalpski vrbici s kebračem

     

     

     

    3260

    Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion

    A.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica

     

     

     

    3270

    Rijeke s muljevitim obalama obraslim vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.

    I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i trodjelnog dvozuba

     

     

    I.1.7.2. Zajednica crvene lobode

     

     

     

    32A0

    Sedrene barijere krških rijeka Dinarida

    A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice

     

     

    A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima

    4030

    Europske suhe vrištine

    C.3.4.3.3. Ličke vrištine

     

     

     

    4060

    Planinske i borealne vrištine

    D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka

     

     

    D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka

     

     

    D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica

     

     

    D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica

     

     

    D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka

    *4070

    Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum)

    D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine

    5130

    Sastojine Juniperus communis na kiseloj ili bazičnoj podlozi

    D.2.5. Sastojine obične borovice

     

     

     

    5210

    Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.

    D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice

     

     

    D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice

     

     

    E.8.2.3. Makija tršlje i somine

     

     

    E.8.2.4. Makija divlje masline i somine

     

     

     

    5330

    Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroides

    E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike

     

     

     

    *6110

    Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tlu

    B.2.4. Pionirske zajednice na karbonatnim osulinama

     

     

     

    6170

    Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaci

    C.4. Rudine

     

     

    C.5.3.1.7. Rudina šašuljice i zelene zečine

     

     

     

    6210 (*)

    Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)

    C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima

     

     

     

    *6220

    Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietea

    C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana

     

     

     

    *6230

    Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama

    C.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače

     

     

    C.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka

     

     

     

    *6240

    Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)

    C.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje stjenjače

     

     

     

    *6250

    Panonski stepski travnjaci na praporu

    C.3.1.2. Subpanonski travnjaci na praporu

     

     

     

    *6260

    Panonski travnjaci na pijesku

    C.3.2. Kontinentalne sipine

     

     

     

    62A0

    Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)

    C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci

     

     

     

    6410

    Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)

    C.2.2.2. Trajno vlažne livade Srednje Europe

     

     

     

    6420

    Mediteranski visoki vlažni travnjaci Molinio-Holoschoenion

    C.2.5.3. Vlažni visoki mediteranski pašnjaci

     

     

     

    6430

    Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)

    C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni

     

     

    I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića

     

     

     

    6440

    Livade Cnidion dubii

    C.2.2.1. Poplavne livade ošaka

     

     

     

    6510

    Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)

    C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke

     

     

    C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke

     

     

    C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke

     

     

    C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke

     

     

    C.2.3.2.5. Livade šuškavca i končare

     

     

    C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom

     

     

     

    6520

    Brdske košanice

    C.2.3.2.12. Livade vrkutâ i žućkaste zobike

     

     

     

    6540

    Submediteranski travnjaci sveze Molinio-Hordeion secalini

    C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina

    *7110

    Gorski tresetni cret

    C.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom

     

     

     

    7140

    Prijelazni cretovi

    C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike

     

     

    C.1.2.1.3. Cret končastog šaša

     

     

     

    7150

    Depresije na tresetnoj podlozi (Rhynchosporion)

    C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice

     

     

     

    *7220

    Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati

    A.2.1.1.3. Helokreni izvori

     

     

    A.3.4. Karbonatna vrela

     

     

     

    7230

    Bazofilni cretovi

    C.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)

     

     

     

    8120

    Karbonatna točila Thlaspietea rotundifolii

    B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijena

     

     

     

    8140

    Istočnomediteranska točila

    B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila

     

     

     

    8210

    Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

    B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene

     

     

    B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene

     

     

    I.1.1. Pukotine starih zidova

     

     

     

    8220

    Silikatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom

    B.1.5. Serpentinske stijene

     

     

     

    8310

    Špilje i jame zatvorene za javnost

    H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa

     

     

    H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa

     

     

    H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa

     

     

    H.1.5. Zasumporene kraške špilje

     

     

    H.2. Nekraške špilje i jame

     

     

     

    8330

    Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špilje

    H.1.4. Anhihaline kraške špilje

     

     

    G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja

     

     

    G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)

     

     

    G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)

     

     

     

    9110

    Bukove šume Luzulo-Fagetum

    E.4.2.1. Šuma bukve s bjelkastom bekicom

     

     

    E.4.2.2. Šuma bukve s rebračom

     

     

     

    9130

    Bukove šume Asperulo-Fagetum

    E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume

     

     

     

    9160

    Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuli

    E.3.1.1. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija)

     

     

    E.3.1.2. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s bukvom)

     

     

    E.3.1.3. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s cerom)

     

     

    E.3.1.4. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija sa srebrnolisnom lipom)

     

     

    E.3.1.10. Šuma hrasta lužnjaka, običnoga graba i šparožine mediteranskoga područja

    *9180

    Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-Acerion

    E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača

    *91DO

    Šume na acidofilnim cretovima

    E.3.2.7. Cretne brezove i druge šumice na sfagnumskom cretu

     

     

     

    *91E0

    Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)

    E.1.1. Poplavne šume vrba

     

     

    E.1.2. Poplavne šume topola

     

     

    E.1.3. Šume bijele johe

     

     

    E.2.1.2. Šuma gorskoga jasena s razmaknutim šašem

     

     

    E.2.1.3. Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem

     

     

    E.2.1.4. Šuma crne johe s trušljom

     

     

    E.2.1.5. Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom

     

     

    E.2.1.6. Šuma crne johe s dugoklasim šašem

     

     

    E.2.1.8. Šuma crne johe s gajskom mišjakinjom

     

     

     

    91F0

    Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifolia

    E.2.1.1. Šuma veza i poljskog jasena

     

     

    E.2.1.7. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem

     

     

    E.2.1.10. Šuma poljskoga jasena s razmaknutim šašem

     

     

    E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka

     

     

     

    *91H0

    Panonske šume s Quercus pubescens

    E.3.4.7. Šuma hrasta medunca i crnog jasena

     

     

     

    91K0

    Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)

    E.4.3.1. Šuma bukve s volujskim okom

     

     

    E.4.3.2. Šuma bukve sa žućkastom grahoricom

     

     

    E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume

     

     

    E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume

     

     

    E.5. Gorske i visokogorske mješovite šume bukve i jele

     

     

    E.6. Pretplaninske bukove šume

     

     

     

    91L0

    Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)

    E.3.1.5. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba

     

     

    E.3.1.6. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s vlasuljom

     

     

    E.3.1.8. Šuma običnog graba sa šumaricom

     

     

    E.3.1.9. Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba dinarskoga područja

     

     

     

    91M0

    Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladuna

    E.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna

     

     

    E.3.4.1. Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom

     

     

     

    91R0

    Dinarske borove šume na dolomitu (Genisto januensis-Pinetum)

    E.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima

     

     

     

    9260

    Šume pitomog kestena (Castanea sativa)

    E.3.2.1. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena

     

     

    E.3.4.8. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom

     

     

    E.4.2.3. Šuma bukve i pitomoga kestena

     

     

    E.4.3.3. Šuma pitomoga kestena s prasećim zeljem

     

     

     

    92D0

    Mediteranske galerije i šikare (Nerio-Tamaricetea)

    D.3.2.3. Zajednice dalmatinske metlike

     

     

    D.3.2.4.1. Šikare kupine i oleandra

     

     

     

    9320

    Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion)

    E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje

     

     

    E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike

     

     

    E.8.2.4. Makija divlje masline i somine

     

     

    E.8.2.5. Makija velike resike i planike

     

     

    E.8.2.6. Makija primorske crnjuše i kapinike

    9340

    Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)

    E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom

     

     

    E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba

     

     

    E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom

     

     

    E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine

     

     

    E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom

     

     

    E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike

     

     

     

    9410

    Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio-Piceetea)

    E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima

     

     

    E.7.2. Acidofilne jelove šume

     

     

    E.7.3. Smrekove šume

     

     

     

    *9530

    (Sub-) mediteranske šume endemičnoga crnoga bora

    E.3.5.9. Mješovita šuma crnoga bora i crnoga graba

     

     

    E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice

     

     

    E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima

     

     

    E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom crnjušom na dolomitima

     

     

    E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom

     

     

     

    9540

    Mediteranske šume endemičnih borova

    E.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike

     

     

    E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom

     

     

    E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom

     

     

     

    NAPOMENA:

    * prioritetni stanišni tip

     

     

     

     

    Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_09_101_1494.html

    Upoznajte novi Zakon.hr

    Pravni izvori sada su pregledniji, povezaniji i jednostavniji za korištenje.

    Novi Zakon.hr nije samo redizajn postojeće stranice. Cjelokupnu podatkovnu osnovu izgradili smo iznova kako bismo omogućili brže pronalaženje pravnih informacija, jednostavnije povezivanje izvora i razvoj novih funkcionalnosti.

    Zakoni i drugi propisi sada su strukturirani po pojedinim člancima. Time smo stvorili temelje za preciznije pretraživanje, izravno povezivanje s određenim člankom, praćenje promjena te povezivanje propisa sa sudskom praksom, podzakonskim propisima, vijestima i drugim relevantnim sadržajima.

    Što donosi novi Zakon.hr?

    - Novi dizajn usmjeren na preglednost i produktivnost – sadržaj, alati i povezani pravni izvori organizirani su tako da vam tijekom rada budu dostupni uz što manje dodatnih koraka. 

    - Pretpregledni prozor (preview pane) – povezane sadržaje možete pregledavati u posebnom bočnom prozoru, bez napuštanja propisa na kojem radite i gubitka trenutačnog konteksta. 

    - Nova tražilica – pretražujte sve baze zajedno ili odaberite određenu vrstu sadržaja, uz jasnije organizirane i preglednije rezultate. 

    - Arhiva ranijih verzija zakona – pronađite tekst zakona koji je vrijedio u određenom razdoblju, što je osobito važno za postupke koji se odnose na ranije nastale pravne odnose. 

    - Usporedba verzija – usporedite različite verzije zakona i lakše utvrdite što je pojedinom izmjenom promijenjeno. 

    - Povezani pravni izvori – sa stranice pojedinog zakona brzo pristupite podzakonskim propisima, povezanim zakonima, ranijim verzijama i pripadajućim vijestima. 

    - Praćenje sadržaja i obavijesti – pratite odabrane pravne sadržaje i primajte obavijesti o njihovim promjenama. 

    - Preuzimanje dokumenata – ovisno o odabranom paketu, dokumente možete preuzimati u PDF ili Word formatu. 

    Besplatna registracija

    Otvorite korisnički račun i upoznajte mogućnosti novog sustava. Registracija je besplatna i sama po sebi ne stvara obvezu plaćanja.

    Registrirani korisnici mogu upravljati svojim profilom, praćenim sadržajima, obavijestima i drugim dostupnim postavkama.

    Novi paketi pretplate

    Za pristup naplatnim bazama i naprednim funkcionalnostima dostupni su novi paketi pretplate Classic i PLUS.

    Odaberite paket prema opsegu sadržaja i funkcija koje su vam potrebne. Paket PLUS namijenjen je korisnicima koji Zakon.hr redovito koriste kao profesionalni radni alat i žele puni pristup dostupnim pravnim sadržajima i funkcionalnostima.

    Zakon.hr je trenutačno u beta fazi

    Novu verziju nastavljamo razvijati. Još uvijek dopunjavamo i provjeravamo baze podataka, povezujemo postojeće sadržaje te postupno uvodimo nove funkcionalnosti.

    Ako primijetite pogrešku, nedostatak ili imate prijedlog za poboljšanje, javite nam se. Vaše iskustvo pomoći će nam da Zakon.hr učinimo još pouzdanijim i praktičnijim pravnim alatom.

    Registrirajte se besplatno i isprobajte novi Zakon.hr.