Baza je ažurirana 15.04.2024.
zaključno sa NN 40/24
MINISTARSTVO ZDRAVLJA
Na temelju članka 145. stavka 4. Zakona o lijekovima (»Narodne novine«, br. 76/2013) ministar zdravlja donosi
pročišćeni tekst NN 83/13, 145/21
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se zahtjevi, postupci i način djelovanja zdravstvenih radnika, podnositelja zahtjeva za davanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet (u daljnjem tekstu: podnositelj zahtjeva), nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet (u daljnjem tekstu: nositelj odobrenja), nositelja odobrenja za paralelni uvoz, uvoznika, veleprodaja, naručitelja kliničkog ispitivanja ili predstavnika naručitelja kliničkog ispitivanja i Agencije za lijekove i medicinske proizvode (u daljnjem tekstu: Agencija) u području farmakovigilancije, a u svrhu sigurne primjene lijeka.
(2) Ovim Pravilnikom uređuje se farmakovigilancijski sustav radi otkrivanja, procjene, razumijevanja, prevencije i postupanja u slučaju nuspojava lijeka.
Članak 2.
(1) Ovim Pravilnikom se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1. Direktiva 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, od 6. studenoga 2001., o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za primjenu kod ljudi (SL L 311, 28. 11. 2001.),
2. Direktiva 2002/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. siječnja 2003. koja dopunjuje Direktivu 2001/83 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za primjenu kod ljudi (SL L 33/30, 8. 2. 2003.),
3. Direktiva Komisije 2003/63/EZ, od 25. lipnja 2003., koja dopunjuje Direktivu 2001/83 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za primjenu kod ljudi (SL L 159, 27. 6. 2003.),
4. Direktiva 2004/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, od 31. ožujka 2004., kojom se izmjenjuje i dopunjuje Direktiva 2001/83/EZ o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za primjenu kod ljudi (SL L 136, 30.4.2004.),
5. Direktiva 2009/53/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. koja dopunjuje Direktivu 2001/83 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za primjenu kod ljudi (SL L 168, 30. 3. 2009.),
6. Direktiva 2010/84/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. koja dopunjuje Direktivu 2001/83 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za primjenu kod ljudi (SL L 276, 21. 10. 2011.),
7. Direktiva 2012/26/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine koja dopunjuje Direktivu 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o Zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za primjenu kod ljudi vezano uz farmakovigilanciju.
Članak 3.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. CIOMS-I obrazac je standardizirani međunarodni obrazac za prijavu Sigurnosnog izvješća o pojedinačnom slučaju (ICSR-a) za ozbiljne neočekivane nuspojave/štetne događaje izdan 1990. godine od CIOMS-I radne grupe Vijeća međunarodnih organizacija za medicinske znanosti (CIOMS).
2. International Conference on Harmonisation of Technical Requirements for Registration of Pharmaceuticals for Human Use skraćeno International Conference on Harmonisation (ICH) je projekt koji usklađuje regulatorna tijela Europe, Japana i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) te predstavnike proizvođača lijekova tih regija u tumačenju i provedbi tehničkih smjernica i zahtjeva za stavljanje u promet lijekova u smislu smanjivanja ili uklanjanja potrebe za ponavljanjem testiranja provedenih tijekom istraživanja i razvoja novog lijeka.
3. Medicinski rječnik za regulatorne poslove (Medical Dictionary for Regulatory Activities, MedDRA) je rječnik sa sistematičnom, medicinski valjanom terminologijom s naglaskom na jednostavan unos podataka, pretraživanje, analizu i prikaz, kao i s odgovarajućom ravnotežom između osjetljivosti i specifičnosti unutar regulatornog okružja.
4. Izvješće o neškodljivosti lijeka u razvoju (DSUR) je godišnje izvješće i ocjena relevantnih sigurnosnih informacija prikupljenih tijekom izvještajnog razdoblja za ispitivani lijek, neovisno o tome je li dano odobrenje za stavljanje u promet, a predaje ga naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja
5. Poticana prijava je svaka prijava nuspojave dobivena organiziranim prikupljanjem podataka (klinička ispitivanja, ispitivanje lijeka nakon stavljanja lijeka u promet, registri, ankete bolesnika i zdravstvenih radnika i sl.). Poticane prijave moraju sadržavati ocjenu uzročno-posljedične veze primjene lijeka i razvoja nuspojave od strane prijavitelja ili nositelja odobrenja. U Sigurnosnom izvješću o pojedinačnom slučaju (ICSR) vode se kao nuspojave dobivene iz kliničkog ispitivanja.
6. Sigurnosno izvješće o pojedinačnom slučaju (ICSR) je dokument koji sadrži najviše mogućih podataka o pojedinačnom slučaju dobivenih iz primarnog izvora prijave, a sadrži opis nuspojave/nuspojava ili sumnju na nuspojavu(e) povezane(ih) s primjenom jednog ili više lijekova kod pacijenta u određenom trenutku.
7. Štetni događaj u kliničkom ispitivanju je neželjeni događaj koji se javio tijekom kliničkog ispitivanja koji može nakon ocjene uzročno-posljedične povezanosti s primijenjenim lijekom biti klasificiran kao štetni događaj koji nije povezan s lijekom ili kao nuspojava.
8. Vijeće međunarodnih organizacija za medicinske znanosti (Council for International Organizations of Medical Sciences, u daljnjem tekstu: CIOMS) je međunarodna, nevladina, neprofitna organizacija koju su zajednički osnovali Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i UNESCO 1949. godine. Članovi CIOMS-a su internacionalne, nacionalne i pridružene organizacije koje zastupaju biomedicinske discipline te se bave medicinskom znanosti i istraživanjima.
9. Tranzicijska lista je lista djelatnih tvari u okviru Projekta sinkronizacije periodičkog izvješća o neškodljivosti lijeka u Europskoj uniji za usklađivanje rasporeda predavanja periodičkih izvješća o neškodljivosti lijeka (u daljnjem tekstu: PSUR) za lijekove koji sadrže iste djelatne tvari u državama članicama Europske unije i djelatnih tvari za lijekove odobrene nacionalnim postupkom davanja odobrenja s obzirom na datum zaključavanja baze podataka (DLP).
Članak 4.
(1) Farmakovigilancijski sustav iz članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika obuhvaća i prikupljanje i svih drugih informacija radi njihove procjene i znanstvenog vrednovanja, a koje mogu imati utjecaj na procjenu odnosa koristi i rizika primjene lijeka.
(2) Farmakovigilancijski sustav nositelja odobrenja i Agencije potrebno je uspostaviti i održavati u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul I –Farmakovigilancijski sustavi i njihovi sustavi upravljanja kakvoćom (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module I – Pharmacovigilance systems and their quality systems).
Članak 5.
(1) Nuspojavom se smatraju i štetni i neželjeni učinci koji su posljedica i medikacijskih pogrešaka te primjene lijeka izvan uvjeta odobrenja za stavljanje lijeka u promet uključujući pogrešnu uporabu i zlouporabu lijeka.
(2) Sumnja na moguću uzročno-posljedičnu povezanost između primjene lijeka i nuspojave dovoljan je razlog za prijavljivanje.
Članak 6.
(1) Zdravstveni radnik, podnositelj zahtjeva za davanje odobrenja, nositelj odobrenja, nositelj odobrenja za paralelni uvoz, uvoznik i veleprodaja obvezni su prijaviti terapijski neuspjeh lijeka sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VI – Postupci i izvještavanje o nuspojavama lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VI – Management and reporting of adverse reactions to medicinal products).
(2) Agencija i nositelji odobrenja u okviru svojih farmakovigilancijskih sustava trebaju imati definirane algoritme za ocjenu uzročno-posljedične povezanosti između štetnog događaja i primijenjenog lijeka ako se radi o nuspojavi lijeka sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VI – Postupci i izvještavanje o nuspojavama lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VI – Management and reporting of adverse reactions to medicinal products).
Članak 7.
(1) Nuspojave mogu biti ozbiljne i ne-ozbiljne.
(2) Nuspojava iz članka 3. točke 59. Zakona o lijekovima (u daljnjem tekstu: Zakon) smatra se ozbiljnom ako zadovoljava sljedeće kriterije:
– da je dovela do smrti osobe,
– da je dovela do po život opasnog stanja,
– da je dovela do potrebe bolničkog liječenja ili produljenja već postojećeg bolničkog liječenja,
– da je dovela do trajnog ili teškog invaliditeta ili nesposobnosti,
– da je dovela do razvoja prirođene anomalije ili mane od rođenja,
– da se radi o ostalim medicinski značajnim stanjima.
(3) U ostala medicinski značajna stanja iz stavka 2. podstavka 6. ovoga članka ubrajaju se i nuspojave navedene na Listi ozbiljnih nuspojava koje Agencija objavljuje na svojim internetskim stranicama.
(4) Nuspojave koje ne ispunjavaju kriterije iz stavka 2. i 3. ovoga članka smatraju se ne-ozbiljnim nuspojavama.
Članak 8.
(1) Nuspojava može biti očekivana, odnosno neočekivana.
(2) Nuspojava se smatra neočekivanom ako ispunjava kriterije iz članka 3. točke 61. Zakona, a u ostalim slučajevima radi se o očekivanoj nuspojavi.
Članak 9.
(1) Štetan događaj iz članka 3. točke 62. Zakona može biti ozbiljan i ne-ozbiljan.
(2) Na štetne događaje iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se članak 7. stavci 2., 3. i 4. ovoga Pravilnika.
Članak 10.
(1) Ako zdravstvenog radnika posjeti stručni suradnik nositelja odobrenja za čiji je lijek uočio nuspojavu zdravstveni radnik obvezan je prijaviti nuspojavu i stručnom suradniku nositelja odobrenja.
(2) Ako nuspojavu iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik još nije prijavio Agenciji, prijava nositelju odobrenja smatra se ispunjavanjem obveze propisane člankom 145. stavkom 1. Zakona.
(3) Zdravstveni radnik obvezan je prijavljivati nuspojave sukladno članku 145. Zakona, a posebno za lijekove koji su podvrgnuti dodatnom praćenju sukladno članku 144. Zakona i sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul X – Dodatno praćenje (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module X – Additional monitoring).
Članak 11.
(1) Zdravstveni radnik koji dolazi u doticaj s korisnikom cjepiva obvezan je o svim sumnjama na nuspojave cjepiva koja se nalaze u prometu u Republici Hrvatskoj pisano izvijestiti Agenciju te Hrvatski zavod za javno zdravstvo (u daljnjem tekstu: HZJZ).
(2) Ako zdravstveni radnik iz objektivnih razloga nije u mogućnosti prijaviti nuspojavu i Agenciji i HZJZ-u, smatrat će se da je ispunio obvezu prijavljivanja ako je pisanim putem poslao prijavu nuspojave jednoj od njih sukladno članku 145. stavku 1. Zakona.
(3) U slučaju grupiranja nuspojava ili ozbiljnih nuspojava sa smrtnim ishodom cjepiva zdravstveni radnik je obvezan slučaj telefonski prijaviti odmah, a najkasnije u roku 24 sata od saznanja HZJZ-u i Službi za epidemiologiju županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
(4) HZJZ o slučaju iz stavka 3. ovoga članka odmah obavještava Agenciju uz naknadnu pisanu obavijest i prosljeđivanje prijava u pisanom obliku najkasnije 24 sata od saznanja.
Članak 12.
(1) Prijava nuspojave pisanim putem podrazumijeva da je zdravstveni radnik popunjeni obrazac prijave nuspojave poslao Agenciji sukladno članku 35. ovoga Pravilnika, a u slučaju cjepiva i obrazac HZJZ-a, ili nuspojavu prijavio elektroničkim putem preko internetske stranice Agencije, odnosno druge elektroničke aplikacije Agencije.
(2) Ako zdravstveni radnik nuspojavu nije prijavio elektroničkim putem, ispunjeni obrazac iz stavka 1. ovoga članka obvezan je poslati poštom, telefaksom ili kao privitak elektroničkoj pošti na adresu Agencije te u slučaju cjepiva i HZJZ-u.
(3) Ako zdravstveni radnik prijavljuje nuspojavu predstavniku nositelja odobrenja podaci se upisuju na lokalni obrazac za nuspojave lijekova nositelja odobrenja.
Članak 13.
Valjana prijava nuspojave treba sadržavati najmanje sljedeće podatke o:
– prijavitelju kojeg je moguće identificirati,
– pacijentu/korisniku lijeka kojeg je moguće identificirati (inicijali i/ili dob i/ili spol),
– nazivu lijeka koji je pod sumnjom (tvorničko ime i/ili INN),
– nuspojavi.
Članak 14.
(1) Podaci o identitetu prijavitelja su tajni.
(2) Prilikom izravne prijave nuspojave Agenciji, Agencija podatke o identitetu prijavitelja nuspojave ne smije prosljeđivati trećim osobama osim u iznimnim slučajevima, uz pisanu suglasnost prijavitelja.
(3) Prilikom prijave nuspojave preko nositelja odobrenja, nositelj odobrenja obvezan je štititi identitet prijavitelja na način da podatke o prijavitelju u prijavi Sigurnosnog izvješća o pojedinačnom slučaju (u daljnjem tekstu: ICSR-a) dostavlja isključivo Agenciji, i ne smije ga otkrivati trećim osobama.
(4) Prilikom prijave nuspojave cjepiva HZJZ-u, HZJZ dužan je štiti identitet prijavitelja na način da podatke o prijavitelju u prijavi nuspojave cjepiva dostavlja isključivo Agenciji i ne smije ga otkrivati trećim osobama.
(5) Individualna prijava nuspojave, štetnog događaja, medikacijske pogreške, predoziranja, ovisnosti ili zlouporaba lijekova smatra se tajnim i stručnim dokumentom i ne može se upotrijebiti u postupku ocjene odgovornosti zdravstvenog radnika koji je propisao lijek ili osobe koja ga je izdala.
(6) Elektroničko prijavljivanje ICSR-a cjepiva od strane proizvođača lijeka, nositelja odobrenja, nositelja odobrenja za paralelni uvoz, uvoznika te veleprodaje Agenciji sukladno članku 151. Zakona smatra se izvršavanjem obveze iz članka 145. stavka 1. Zakona, te navedene ICSR-e nije potrebno prijavljivati i HZJZ-u.
(7) Agencija ICSR-e iz stavka 6. ovoga članka prosljeđuje HZJZ-u.
Članak 15.
(1) Ako zdravstveni radnik sudjeluje u kliničkom ispitivanju u svojstvu ispitivača, obvezan je sve ozbiljne štetne događaje iz kliničkog ispitivanja prijaviti odmah naručitelju kliničkog ispitivanja ili predstavniku naručitelja kliničkog ispitivanja, osim onih za koje plan ispitivanja i uputa za ispitivača to ne zahtijevaju.
(2) Zdravstveni radnik je u prijavi iz stavka 1. ovoga članka obvezan odrediti smatra li da postoji uzročno-posljedična povezanost simptoma/događaja s ispitivanim lijekom temeljem čega se određuje radi li se o štetnom događaju ili nuspojavi lijeka.
(3) U prijavi iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je odrediti i ozbiljnost simptoma/događaja.
Članak 16.
Ako zdravstveni radnik sudjeluje u svojstvu ispitivača u neintervencijskom ispitivanju lijeka, obvezan je prijaviti sve sumnje na nuspojave lijeka i cjepiva u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VI – Postupci i izvještavanje o nuspojavama lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VI – Management and reporting of adverse reactions to medicinal products).
Članak 17.
(1) Pacijent/korisnik lijeka o svim sumnjama na nuspojave lijekova i cjepiva treba obavijestiti svog liječnika ili ljekarnika, odnosno drugog zdravstvenog radnika s kojim je došao u doticaj.
(2) Pacijent/korisnik lijeka može i izravno o svim sumnjama na nuspojave lijekova i cjepiva koji se nalaze u prometu u Republici Hrvatskoj pisano izvijestiti Agenciju ili nositelja odobrenja sukladno članku 146. Zakona.
Članak 18.
(1) Prijava nuspojave pisanim putem podrazumijeva da je pacijent/korisnik lijeka popunjeni obrazac prijave nuspojave poslao Agenciji sukladno članku 34. ovoga Pravilnika ili nositelju odobrenja, ili nuspojavu prijavio elektronički putem internetske aplikacije Agencije na adresu Agencije.
(2) Ako se ne radi o prijavljivanju nuspojava iz stavka 1. ovoga članka obrazac prijave se šalje poštom, telefaksom ili kao dodatak elektroničkoj pošti na adresu Agencije, odnosno nositelja odobrenja.
(3) Valjana prijava nuspojave treba sadržavati najmanje sljedeće podatke o:
– prijavitelju kojeg je moguće identificirati,
– pacijentu/korisniku lijeka kojeg je moguće identificirati (inicijali i/ili dob i/ili spol),
– nazivu lijeka koji je pod sumnjom (tvorničko ime i/ili INN),
– nuspojavi.
Članak 19. (NN 145/21)
(1) Odgovorna osoba za farmakovigilanciju nositelja odobrenja za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: lokalna odgovorna osoba) mora ispunjavati uvjete iz članka 3. točke 58. Zakona i članka 20. i 21. ovoga Pravilnika.
(2) Lokalna odgovorna osoba mora imati prebivalište u Republici Hrvatskoj.
(3) Ako lokalna odgovorna osoba nije zaposlenik nositelja odobrenja, nositelj odobrenja treba imenovati ugovornu lokalnu odgovornu osobu, koja mora imati registriranu djelatnost za praćenje nuspojava, odnosno poslova farmakovigilancije ili biti u radnom odnosu u pravnoj osobi koja u Republici Hrvatskoj ima registriranu djelatnost za praćenje nuspojava, odnosno poslova farmakovigilancije.
(4) Ako lokalna odgovorna osoba nije doktor medicine, mora imati dostupnog doktora medicine, što mora biti odgovarajuće dokumentirano.
(5) Nositelj odobrenja imenuje jednu lokalnu odgovornu osobu za svaki farmakovigilancijski sustav koji se odnosi na lijekove koji imaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj te je obvezan dostaviti:
– obavijest o odobrenju lokalne odgovorne osobe najkasnije u trenutku stavljanja lijeka u promet u Republici Hrvatskoj za koji je odobrenje dano centraliziranim postupkom, odnosno
– obavijest o odobrenju lokalne odgovorne osobe, odnosno dostaviti dokaz o podnošenju zahtjeva za odobrenjem lokalne odgovorne osobe prije podnošenja zahtjeva za davanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet u Republici Hrvatskoj nacionalnim postupkom, postupkom međusobnog priznavanja i decentraliziranim postupkom.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka jedna lokalna odgovorna osoba može biti imenovana za više farmakovigilancijskih sustava jednog nositelja odobrenja, pod uvjetom da je u stanju ispuniti sve obveze.
(7) Jedna lokalna odgovorna osoba može za više nositelja odobrenja voditi razdvojene farmakovigilancijske sustave ili farmakovigilancijske sustave koji imaju zajedničke dijelove, pod uvjetom da je u stanju ispuniti sve obveze.
Članak 20.
(1) Lokalna odgovorna osoba iz članka 19. ovoga Pravilnika:
– je odgovorna za uspostavljanje i provođenje farmakovigilancijskog sustava nositelja odobrenja u Republici Hrvatskoj,
– mora imati pregled nad sigurnosnim profilom i svim sigurnosnim pitanjima lijekova za koje nositelj odobrenja ima odobrenje za stavljanje u promet,
– je kontakt osoba za Agenciju dostupna 24 sata,
– je kontakt osoba za farmakovigilancijsku inspekciju u Republici Hrvatskoj.
(2) Lokalna odgovorna osoba može dio poslova prenijeti odgovarajućim kvalificiranim i obučenim radnicima, ali tako da zadrži potpuni pregled nad sigurnosnim profilom i svim sigurnosnim pitanjima nad lijekovima nositelja odobrenja. Svaki takav prijenos poslova mora biti odgovarajuće dokumentiran.
(3) Lokalna odgovorna osoba mora imati pregled nad farmakovigilancijskim sustavom kako bi osigurala rad najmanje sljedećih dijelova sustava:
1. uspostavljanje i vođenje sustava koji osigurava da se informacije o svim sumnjama na nuspojave koje su se dogodile u Republici Hrvatskoj prikupljaju i ujedinjuju tako da im se u potpunosti može pristupiti na jednom mjestu u Republici Hrvatskoj,
2. priprema, pribavljanje i/ili prosljeđivanje sljedećih sigurnosnih dokumenata koji se predaju Agenciji:
– Sigurnosno izvješće o pojedinačnom slučaju (ICSR),
– Periodičko izvješće o neškodljivosti lijeka (PSUR),
– Plan upravljanja rizikom (RMP) i pripadajuće dodatne mjere minimizacije rizika,
– Izvješće o neškodljivosti lijeka u razvoju (DSUR),
– Komunikacija prema zdravstvenim radnicima (DHPC)
3. izvještavanje Agencije o novim saznanjima temeljem ocjene sigurnosti primjene lijeka nakon davanja odobrenja za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj,
4. osiguravanje da na traženje Agencije dodatnih informacija nužnih za ocjenu omjera rizika i koristi primjene lijeka, te informacije budu potpune i dostavljene bez odlaganja, uključujući podatke o volumenu prodaje ili broju izdanih recepata za lijek koji je u pitanju,
5. pružanje podataka Agenciji o svakoj drugoj informaciji relevantnoj za ocjenu koristi i rizika primjene pojedinog lijeka, uključujući informacije o ispitivanjima primjene lijeka nakon stavljanja lijeka u promet.
(4) Aktivnosti lokalne odgovorne osobe nositelja odobrenja trebaju osigurati funkcioniranje farmakovigilancijskog sustava i u svim ostalim dijelovima uključujući kontrolu osiguranja kakvoće, standardne operativne postupke (SOP), baze podataka, ugovorne programe, pridržavanje odredbi Zakona i ovoga Pravilnika.
Članak 21.
(1) Ako lokalna odgovorna osoba za farmakovigilanciju nije specijalist kliničke farmakologije, već je doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije ili doktor veterinarske medicine i nema dokumentirano dvogodišnje radno iskustvo na području farmakovigilancije mora imati najmanje dvije godine radnog iskustva u struci i dokumentiranu edukaciju iz sljedećih područja:
– pojmova u farmakovigilanciji,
– spontanog i poticanog prijavljivanja nuspojava,
– načina prijava nuspojava, ocjene prijave nuspojave, izrade Sigurnosnog izvješća o pojedinačnom slučaju (ICSR-a), PSUR-a, RMP-a i DSUR-a.
(2) Odgovorna osoba za farmakovigilanciju mora se kontinuirano stručno usavršavati na području farmakovigilancije i o tome voditi evidenciju.
(3) Farmakovigilancijska inspekcija može provjeriti ispunjava li lokalna odgovorna osoba uvjete iz članka 19. ovoga Pravilnika.
Članak 22. (NN 145/21)
(1) Zahtjev za odobrenje lokalne odgovorne osobe podnosi se Agenciji pisanim ili elektroničkim putem sukladno Pravilniku o davanju odobrenja za stavljanje lijeka u promet i sukladno članku 19., 20. i 21. ovoga Pravilnika.
(2) Nositelj odobrenja može sukladno članku 19. stavku 5. ovoga Pravilnika podnijeti zahtjev za odobrenjem dodatne lokalne odgovorne osobe uz prethodno odobrenu od strane Agencije, samo ako zahtjev odnosi na novi farmakovigilancijski sustav nositelja odobrenja.
(3) Agencija pisanim putem obavještava podnositelja zahtjeva o odobrenju lokalne odgovorne osobe i zamjenika lokalne odgovorne osobe.
(4) Agencija vodi registar lokalnih odgovornih osoba i njihovih zamjenika sa svim kontakt podacima.
Članak 23.
(1) Nositelj odobrenja može imenovati zamjenika odgovorne osobe za farmakovigilanciju (u daljnjem tekstu: zamjenik) koji preuzima poslove kontakta prema Agenciji u odsustvu odgovorne osobe za farmakovigilanciju i odgovarajuće druge prenesene poslove sukladno članku 20. ovoga Pravilnika.
(2) Zamjenik iz stavka 1. ovoga članka mora biti odgovarajuće kvalificiran sukladno stavku 3. i 4. ovoga članka i imati prebivalište u Republici Hrvatskoj.
(3) Zamjenik može biti doktor medicine, doktor dentalne medicine, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije, odnosno doktor veterinarske medicine i mora obavljati poslove farmakovigilancije za nositelja odobrenja.
(4) Ako zamjenik nema kvalifikacije iz stavka 3. ovoga članka, a radi na poslovima farmakovigilancije za nositelja odobrenja, mora imati dokumentiranu edukaciju iz članka 21. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(5) Podatke o imenovanju zamjenika i odgovarajućim kontaktima kao i izmjene istih, nositelj odobrenja obvezan je prijaviti Agenciji i dobiti odobrenje Agencije.
Članak 24. (NN 145/21)
(1) Nositelj odobrenja obvezan je uz zahtjev za odobrenje lokalne odgovorne osobe iz članka 19. ovoga Pravilnika dostaviti:
– izjavu odgovorne osobe nositelja odobrenja o imenovanju lokalne odgovorne osobe za farmakovigilanciju,
– potpisani životopis lokalne odgovorne osobe,
– diplomu o završenom obrazovanju,
– uvjerenje o završenom specijalističkom usavršavanju (klinička farmakologija), odnosno ako odgovorna osoba za farmakovigilanciju nije specijalist kliničke farmakologije dokaz o dvogodišnjem radnom iskustvu osobe na području farmakovigilancije, odnosno dokaze da je osoba prošla edukaciju sukladno članku 21. stavku 1. ovoga Pravilnika,
– dokaz o prebivalištu odgovorne osobe za farmakovigilanciju,
– 24-satne kontakt podatke odgovorne osobe za farmakovigilanciju,
– dokaz o zaposlenju odgovorne osobe za farmakovigilanciju kod nositelja odobrenja ili u ugovornoj pravnoj osobi u Republici Hrvatskoj s kojom je nositelj odobrenja sklopio ugovor za poslove farmakovigilancije koja ima registriranu djelatnost za praćenje nuspojava odnosno poslova farmakovigilancije,
– ugovor o imenovanju ugovorne lokalne odgovorne osobe.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je uz zahtjev za odobrenje zamjenika lokalne odgovorne osobe za farmakovigilanciju iz članka 23. ovoga Pravilnika Agenciji dostaviti:
– izjavu odgovorne osobe nositelja odobrenja o imenovanju zamjenika lokalne odgovorne osobe za farmakovigilanciju,
– diplomu o završenom školovanju odnosno dokaz da je osoba prošla edukaciju sukladno članku 21. stavku 1. ovoga Pravilnika,
– kontakt podatke zamjenika lokalne odgovorne osobe za farmakovigilanciju,
– dokaz o zaposlenju odgovorne osobe za farmakovigilanciju kod nositelja odobrenja ili u ugovornoj pravnoj osobi u Republici Hrvatskoj s kojom je nositelj odobrenja sklopio ugovor za poslove farmakovigilancije koja ima registriranu djelatnost za praćenje nuspojava odnosno poslova farmakovigilancije,
– ugovor o imenovanju ugovornog zamjenika lokalne odgovorne osobe.
Članak 25.
Nositelj odobrenja za paralelni unos lijeka odgovoran je za farmakovigilancijske aktivnosti u sljedećim slučajevima:
– ako nositelj odobrenja u Republici Hrvatskoj nema odobrenu lokalnu odgovornu osobu sukladno članku 19., 20. i 21. ovoga Pravilnika,
– ako je dano odobrenje za paralelni unos lijeka sukladno Zakonu i pravilniku donesenom na temelju ovoga Zakona.
Članak 26.
(1) Nositelj odobrenja je obvezan prijaviti sve sumnje na nuspojave lijekova iz prometa sukladno članku 151. Zakona.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je prikupljanje, ocjenu i prijavljivanje sumnji na ozbiljne i ne-ozbiljne nuspojave lijekova i cjepiva, te izradu ICSR-a provoditi sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VI – Postupci i izvještavanje o nuspojavama lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VI – Management and reporting of adverse reactions to medicinal products).
(3) Ako se procijeni da između događaja/simptoma i lijeka ne postoji povezanost događaj/simptom se vodi kao štetni događaj i ne prijavljuje se Agenciji.
(4) Nositelj odobrenja obvezan je aktivnosti u vezi s utvrđivanjem novih rizika ili promjenom poznatih rizika lijekova (detekcija signala) provoditi u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul IX – Postupanje sa signalom (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module IX – Signal management).
Članak 27.
(1) Nositelj odobrenja, nositelj odobrenja za paralelni uvoz, uvoznik i veleprodaja obvezni su obavijestiti Agenciju o događajima/opažanjima koji mogu utjecati na omjer rizika i koristi primjene lijeka i/ili na javno zdravlje, a koji ne udovoljavaju uvjetima za prijavu ICSR-a, sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VI – Postupci i izvještavanje o nuspojavama lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VI – Management and reporting of adverse reactions to medicinal products).
(2) Nuspojave i druge podatke važne za sigurnosni profil lijeka zdravstveni radnik, podnositelj zahtjeva za davanje odobrenja, nositelj odobrenja, nositelj odobrenja za paralelni uvoz, uvoznik i veleprodaja obvezni su prijaviti sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VI – Postupci i izvještavanje o nuspojavama lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP), Module VI – Management and reporting of adverse reactions to medicinal products).
(3) Osim u slučajevima iz stavka 2. ovoga Pravilnika zdravstveni radnik, podnositelj zahtjeva za davanje odobrenja nositelj odobrenja, nositelj odobrenja za paralelni uvoz, uvoznik i veleprodaja obvezni su nuspojave i druge podatke važne za sigurnosni profil lijeka prijaviti u sljedećim slučajevima:
– uzimanje lijeka/ova tijekom trudnoće ili dojenja,
– uzimanje lijeka/ova u djece ili starijih,
– predoziranje, zlouporaba, uzimanje lijeka izvan odobrene indikacije (off-label use),
pogrešne uporabe, medikacijske pogreške ili profesionalne izloženosti,
– nedjelotvornosti/neučinkovitosti lijeka.
Članak 28.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je za sve odobrene lijekove izraditi i održavati PSMF sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul II – Glavni spis o farmakovigilancijskom sustavu (PSMF) (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module II – Pharmacovigilance system master file).
(2) Agencija može sukladno članku 148. Zakona zatražiti na uvid i ocijeniti cjeloviti PSMF tijekom postupka i nakon postupka davanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet.
Članak 29.
Nositelj odobrenja obvezan je izraditi i održavati sustav upravljanja rizikom sukladno članku 49. i 149. Zakona i Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul V – Sustavi upravljanja rizicima (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module V – Risk management systems).
Članak 30.
(1) Uvođenje dodatnih mjera minimizacije rizika odobrava Agencija neovisno o vrsti postupku na temelju kojega je dano odobrenje za stavljanje lijeka u promet.
(2) Nositelj odobrenja obvezan je u slučaju iz stavka 1. ovoga članka postupati sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul XVI – Mjere minimizacije rizika: Izbor instrumenata i indikatora učinkovitosti (Module XVI – Risk minimisation measures: Selection of tools and effectiveness indicators).
(3) Nositelj odobrenja obvezan je ishoditi odobrenje Agencije prije distribuiranja edukacijskih materijala i provođenja drugih aktivnosti koji su dio dodatnih mjera minimizacije rizika radi usuglašavanja sadržaja komunikacije, popisa primatelja, modaliteta, vremenskog rasporeda i distribucije tih materijala.
(4) Agencija odobrava edukacijske materijale koji su dio dodatnih mjera minimizacije rizika u postupku odobrenja izmjene.
(5) Agencija može provesti ocjenu učinkovitosti dodatnih mjera minimizacije rizika odnosno zatražiti nositelja odobrenja za provođenje ocjene učinkovitosti dodatnih mjera minimizacije rizika.
Članak 31.
(1) Nositelj odobrenja obvezan je izrađivati PSUR-eve sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VII – Periodičko izvješće o neškodljivosti lijeka (PSUR) (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VII – Periodic safety update report).
(2) Ako djelatna tvar nije navedena u EURD listi, a navedena je na tranzicijskoj listi, odredbe Zakona i ovoga Pravilnika koje se odnose na EURD listu su primjenjive na tranzicijsku listu.
Članak 32.
(1) Ispitivanja sigurnosti primjene lijeka nakon stavljanja u promet (PASS) obuhvaćaju sva intervencijska i neintervencijska ispitivanja koja se provode s ciljem ocjene sigurnosti primjene lijeka kojemu je dano odobrenje za stavljanje u promet i za koji je nositelj odobrenja odgovoran u pogledu započinjanja, provođenja i/ili troška ispitivanja.
(2) Odgovorna osoba za farmakovigilanciju u Europskoj uniji obvezno je uključena u izradu, pregled i ocjenu plana ispitivanja za neintervencijska ispitivanja sigurnosti primjene lijeka u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VIII – Ispitivanja sigurnosti primjene lijeka nakon dobivanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet (PASS) (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VIII – Post-authorisation safety studies).
(3) Nositelj odobrenja obvezan je obavijestiti lokalnu odgovornu osobu o svakom neintervencijskom ispitivanju sigurnosti primjene lijeka i imati pristup planu ispitivanja koje provodi nositelj odobrenja.
(4) Svi postupci u vezi s ispitivanjima sigurnosti primjene lijeka nakon stavljanja lijeka u promet provode se sukladno odredbama Zakona, ovoga Pravilnika i Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VIII – Ispitivanja sigurnosti primjene lijeka nakon dobivanja odobrenja za stavljanje lijeka u promet (PASS) (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VIII – Post-authorisation safety studies).
Članak 33.
(1) Agencija je obvezna sukladno članku 153. Zakona uspostaviti vlastiti farmakovigilancijski sustav.
(2) Agencija kontinuirano prati sigurnosni profil lijekova koji se nalaze u prometu i u kliničkim ispitivanjima na području Republike Hrvatske te u vezi s time poduzima potrebne mjere, prati izvršavanje obveza nositelja odobrenja i naručitelja kliničkog ispitivanja ili predstavnika naručitelja kliničkih ispitivanja u svezi farmakovigilancijskih obveza propisanih Zakonom i ovim Pravilnikom.
Članak 34.
(1) Agencija kao Nacionalni centar za nuspojave je aktivno uključena u Program međunarodnog praćenja lijekova Svjetske zdravstvene organizacije i aktivno surađuje s njenim suradnim centrom The Uppsala Monitoring Centre kao predstavnik Republike Hrvatske.
(2) Agencija nuspojave zabilježene u Republici Hrvatskoj redovito šalje u bazu podataka Eudravigilance sukladno članku 154. stavku 1. Zakona.
(3) Do uspostavljanja svih funkcionalnosti Eudravigilance-a, Agencija šalje nuspojave i u bazu nuspojava Svjetske zdravstvene organizacije sigurnim elektroničkim putem uz osiguranu povjerljivost podataka i zaštitu osobnih podataka u E2B formatu. Za kodiranje nuspojava i slanje ICSR-a Agencija je obvezna koristiti Medicinski rječnik za regulatorne poslove.
Članak 35.
(1) Agencija izravno od zdravstvenih radnika i pacijenata/korisnika lijeka zaprima prijave nuspojava lijekova sukladno članku 145., 146., 151. i 154. Zakona koji imaju odobrenje za stavljanje u promet u Republici Hrvatskoj, odobrenje za paralelni promet, odobrenje za paralelni uvoz ili su uvezeni/uneseni sukladno članku 129. Zakona.
(2) Agencija potiče prijavljivanje nuspojava uspostavljanjem jednostavnog pristupa obrascima za prijavu nuspojava prilagođenih zdravstvenim radnicima, odnosno pacijentima/korisnicima lijekova u papirnatom i elektroničkom obliku koje Agencija objavljuje na svojim internetskim stranicama te na druge načine.
(3) Obrazac/aplikacija za prijavu nuspojava sadrži najmanje sljedeće podatke o:
– prijavitelju (ime prezime, kontakt adresa, telefonski broj, e-mail adresa),
– pacijentu (inicijali, dob, spol),
– nuspojavi (datum početka i završetka nuspojave, trajanje nuspojave, opis i dijagnoza nuspojave, da li je nuspojava nestala nakon prekida davanja lijeka, da li se nuspojava ponovno javila nakon ponovnog davanja lijeka),
– ishodu nuspojave,
– ozbiljnosti nuspojave,
– sumnjivom/im lijeku/ima koji je/su izazvao/li nuspojavu,
– ostalim lijekovima u primjeni,
– anamnezi pacijenta.
(4) Aktivnosti u vezi s utvrđivanjem novih rizika ili promjenom poznatih rizika primjene lijeka (detekcija signala) Agencija je obvezna provoditi u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul IX – Postupanje sa signalom (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module IX – Signal management).
Članak 36.
Nakon zaprimanja prijave nuspojave zabilježene u Republici Hrvatskoj sukladno članku 145. Zakona Agencija je obvezna postupiti u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VI – Postupci i izvještavanje o nuspojavama lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VI – Management and reporting of adverse reactions to medicinal products).
Članak 37.
Svi lijekovi koji su podvrgnuti dodatnom praćenju na označavanju lijeka označeni su simbolom okrenutog istostraničnog crnog trokuta, te se na dodatno praćenje navedenih lijekova primjenjuje Smjernica o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul X – Dodatno praćenje (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module X – Additional monitoring).
Članak 38.
Agencija ne zaprima nuspojave iz kliničkog ispitivanja izravno od ispitivača, već samo ICSR-e od naručitelja kliničkog ispitivanja ili predstavnika naručitelja/kliničkog ispitivanja.
Članak 39.
(1) Sigurnost primjene cjepiva sukladno članku 145. Zakona prati Agencija i HZJZ.
(2) Radi harmonizacije ocjene nuspojava cjepiva i usklađenog djelovanja na području sigurne primjene cjepiva ravnatelj Agencije osniva Stručnu grupu za nuspojave i sigurnu primjenu cjepiva.
(3) Članovi Stručne grupu iz stavka 2. ovoga članka mogu biti zaposlenici Agencije i zaposlenici HZJZ – Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Članak 40.
(1) Pismo zdravstvenim radnicima (u daljnjem tekstu: Pismo) jest informacija kojom se osigurava sigurna i djelotvorna uporaba lijekova, a zdravstvenim radnicima Pismo dostavlja Agencija ili nositelj odobrenja.
(2) Pismo iz stavka 1. ovoga članka ne smije sadržavati nikakav oblik oglašavanja lijeka.
(3) Prije dostave Pisma nositelj odobrenja obvezan je s Agencijom postići dogovor u vezi sa sadržajem, planom komunikacije, popisom primatelja i rasporedom dostave Pisma.
(4) Nositelj odobrenja i Agencija obvezni su pri izradi Pisma i u svezi načina komunikacije prema zdravstvenim radnicima i javnosti postupati u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakogivilancijskoj praksi (GVP) Modul XV – Komuniciranje o sigurnosti primjene lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module XV – Safety communication).
(5) Pisma zdravstvenim radnicima Agencija objavljuje na svojim internetskim stranicama.
Članak 41.
Radi usklađivanja ocjene ozbiljnosti nuspojava Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje popis nuspojava koje se smatraju ozbiljnima, a nisu jednoznačno određene kriterijima ozbiljnosti sukladno Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VI – Postupci i izvještavanje o nuspojavama lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VI – Management and reporting of adverse reactions to medicinal products).
Članak 42.
(1) Agencija najkasnije do 30. lipnja tekuće godine objavljuje Izvješće o prijavama nuspojava za proteklu godinu javno na svojim internetskim stranicama.
(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje sljedeće podatke:
– ukupan broj prijava,
– prijave nuspojava lijekova i cjepiva,
– izvori prijava,
– karakteristike prijava nuspojava lijekova i cjepiva,
– klasifikacija lijekova,
– dob i spol bolesnika,
– vrste nuspojava,
– broj lijekova u istovremenoj primjeni,
– ozbiljnost nuspojave,
– ishod nuspojave,
– stupanj povezanosti nuspojave i lijeka,
– nuspojave po organskim sustavima.
(3) Nuspojave lijekova u Izvješću prikazuju se po INN-u i ATK-u i po organskim sustavima, s dodatnim osvrtima na lijekove koji su se posebno pratili u određenoj godini za koje se Izvješće iz stavka 1. ovoga članka daje.
Članak 43.
(1) Agencija može na temelju značajnosti sigurnosnih izmjena u uputi o lijeku i/ili sažetku opisa svojstava lijeka u postupku odobrenja sigurnosne izmjene/a odrediti rok unutar kojeg je nositelj odobrenja obvezan distribuirati izmijenjenu uputu o lijeku i/ili sažetak opisa svojstava lijeka.
(2) Ako Agencija ne odredi drugačije nositelj odobrenja obvezan je izmijenjenu uputu o lijeku s novim sigurnosnim podacima priložiti pakiranju lijeka kod puštanja u promet prve nove serije lijeka nakon prihvaćanja, a najkasnije 6 mjeseci od dana zaprimanja obavijesti Agencije o odobrenju sigurnosne/ih izmjene/a.
(3) Ako Agencija ne odredi drugačije, nositelj odobrenja je obvezan osigurati dostupnost izmijenjenog sažetka opisa svojstava lijeka zdravstvenim radnicima nakon što je Agencija prihvatila sigurnosnu izmjenu/e, najkasnije 7 dana od dana zaprimanja obavijesti Agencije o odobrenju sigurnosne/ih izmjene/a.
Članak 44.
Naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja, ispitivač i Agencija obvezni su farmakovigilancijske obveze u kliničkim ispitivanjima ispunjavati sukladno Detaljnim smjernicama o prikupljanju, verifikaciji i prikazu prijava štetnih događaja/nuspojava iz kliničkih ispitivanja za lijekove koji se primjenjuju u ljudi (‘CT-3’) 2011/C 172/01 (Detailed guidance on the collection, verification and presentation of adverse event/reaction reports arising from clinical trials on medicinal products for human use (‘CT-3’) 2011/C 172/01), Smjernici o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul VI – Postupci i izvještavanje o nuspojavama lijekova (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module VI – Management and reporting of adverse reactions to medicinal products) te odredbama Zakona i ovoga Pravilnika.
Članak 45.
(1) Ispitivač u kliničkom ispitivanju obvezan je postupati sukladno Detaljnim smjernicama o prikupljanju, verifikaciji i prikazu prijava štetnih događaja/nuspojava iz kliničkih ispitivanja za lijekove koji se primjenjuju u ljudi (‘CT-3’) 2011/C 172/01 (Detailed guidance on the collection, verification and presentation of adverse event/reaction reports arising from clinical trials on medicinal products for human use (‘CT-3’) 2011/C 172/01).
(2) U slučaju prijave štetnog događaja ispitivač je obvezan na zahtjev naručitelja kliničkog ispitivanja ili predstavnika naručitelja kliničkog ispitivanja, Središnjeg etičkog povjerenstva (u daljnjem tekst: SEP) i/ili Agencije i/ili ministarstva nadležnog za zdravlje dostaviti dodatne medicinske podatke i dokumentaciju o ispitaniku, posebice u slučaju smrti ispitanika (npr. nalaze obdukcije i liječničko izvješće o uzroku smrti).
Članak 46.
Naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja obvezan je postupati u skladu s Detaljnim smjernicama o prikupljanju, verifikaciji i prikazu prijava štetnih događaja/nuspojava iz kliničkih ispitivanja za lijekove koji se primjenjuju u ljudi (‘CT-3’) 2011/C 172/01 (Detailed guidance on the collection, verification and presentation of adverse event/reaction reports arising from clinical trials on medicinal products for human use (‘CT-3’) 2011/C 172/01)
Članak 47.
Naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja obvezan je provesti žurno prijavljivanje nuspojava iz kliničkih ispitivanja sukladno članku 152. Zakona a prijavljivanje sigurnosnih pitanja koja ne ulaze u pojam sumnji na ozbiljnu neočekivanu nuspojavu (u daljnjem tekstu: SUSAR) obvezan je provesti sukladno Detaljnim smjernicama o prikupljanju, verifikaciji i prikazu prijava štetnih događaja/nuspojava iz kliničkih ispitivanja za lijekove koji se primjenjuju u ljudi (‘CT-3’) 2011/C 172/01 (Detailed guidance on the collection, verification and presentation of adverse event/reaction reports arising from clinical trials on medicinal products for human use (‘CT-3’) 2011/C 172/01).
Članak 48.
(1) Naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja obvezan je najmanje jednom u šest mjeseci Agenciji i SEP-u dostaviti linearni popis svih SUSAR-a iz svih država članica Europske unije te ako je primjenjivo i iz trećih zemalja za promatrano razdoblje, uz popratno izvješće naručitelja kliničkog ispitivanja ili predstavnika naručitelja kliničkog ispitivanja o glavnim sigurnosnim pitanjima sukladno Detaljnim smjernicama o prikupljanju, verifikaciji i prikazu prijava štetnih događaja/nuspojava iz kliničkih ispitivanja za lijekove koji se primjenjuju u ljudi (‘CT-3’) 2011/C 172/01 (Detailed guidance on the collection, verification and presentation of adverse event/reaction reports arising from clinical trials on medicinal products for human use (‘CT-3’) 2011/C 172/01)
(2) Linearni popis iz stavka 1. ovoga članka naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja obvezan je dostaviti u elektroničkom obliku na CD-u, uz pisani podnesak u kojem je obvezan navesti naslove i oznake plana/planova kliničkih ispitivanja s ispitivanim lijekom u Republici Hrvatskoj.
Članak 49.
Naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja obvezan je postupke u svezi otkrivanja slijepe šifre terapije,provesti sukladno Detaljnim smjernicama o prikupljanju, verifikaciji i prikazu prijava štetnih događaja/nuspojava iz kliničkih ispitivanja za lijekove koji se primjenjuju u ljudi (‘CT-3’) 2011/C 172/01 (Detailed guidance on the collection, verification and presentation of adverse event/reaction reports arising from clinical trials on medicinal products for human use (‘CT-3’) 2011/C 172/01).
Članak 50.
(1) Naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja obveze u svezi Izvješća o neškodljivosti lijeka u razvoju (DSUR) obvezan je provesti sukladno Smjernici ICH E2F.
(2) Izvješća o neškodljivosti lijeka u razvoju (DSUR) naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja obvezan je dostaviti u elektroničkom obliku na CD-u, uz pisani podnesak u kojem je obvezan navesti naslove i oznake plana/planova kliničkih ispitivanja s ispitivanim lijekom u Republici Hrvatskoj, dok se ne uspostavi elektronički sustav prijavljivanja.
Članak 51.
Naručitelj kliničkog ispitivanja ili predstavnik naručitelja kliničkog ispitivanja obvezan je sve ispitivače u kliničkom ispitivanju redovito izvješćivati o ozbiljnim neočekivanim nuspojavama zabilježenim u predmetnom kliničkom ispitivanju u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji i trećim zemljama, kao i drugim sigurnosnim podacima koji bi mogli imati utjecaj na sigurnost ispitanika u kliničkom ispitivanju sukladno Detaljnim smjernicama o prikupljanju, verifikaciji i prikazu prijava štetnih događaja/nuspojava iz kliničkih ispitivanja za lijekove koji se primjenjuju u ljudi (‘CT-3’) 2011/C 172/01 (Detailed guidance on the collection, verification and presentation of adverse event/reaction reports arising from clinical trials on medicinal products for human use (‘CT-3’) 2011/C 172/01).
Članak 52.
Agencija provodi inspekcijski nadzor iz područja farmakovigilancije temeljem, članka 193. stavka 2. Zakona, a u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul III – Farmakovigilancijska inspekcija (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module III – Pharmacovigilance inspections).
Članak 53.
Agencija i nositelj odobrenja obvezni su provoditi unutarnji nadzor farmakovigilancijskog sustava u skladu sa Smjernicom o dobroj farmakovigilancijskoj praksi (GVP) Modul IV – Farmakovigilancijski nadzor (Guideline on good pharmacovigilance practices (GVP) Module IV – Pharmacovigilance audits).
Članak 54.
Nadzor nad provedbom odredbi Zakona i ovoga Pravilnika obavlja inspekcija Agencije.
Članak 55.
(1) Za sve lijekove odobrene centraliziranim postupkom koji su na tržištu u Republici Hrvatskoj, nositelj odobrenja obvezan je u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika Agenciji dostaviti pisanu izjavu, u izvorniku, kojom potvrđuje da raspolaže lokalnom osobom odgovornom za farmakovigilanciju koju je Agencija odobrila.
(2) Uz izjavu iz stavka 1. ovoga članka nositelj odobrenja obvezan je dostaviti presliku obavijesti Agencije o odobrenju odgovorne osobe za farmakovigilanciju.
(3) Za lijekove odobrene centraliziranim postupkom koji su na tržištu u Republici Hrvatsko, a koji nemaju lokalnu odgovornu osobu odobrenu od Agencije, nositelj odobrenja obvezan je dostaviti zahtjev za odobrenje lokalne odgovorne osobe sukladno odredbama ovoga Pravilnika.
(4) U slučaju promjene nositelja odobrenja, odnosno lokalne odgovorne osobe nositelja odobrenja za lijekove odobrene nacionalnim postupkom, postupkom međusobnog priznavanja i decentraliziranim postupkom prije 1. srpnja 2013. godine čija su odobrenja za stavljanje u promet važeća na dan 1. srpnja 2013. godine nositelj odobrenja obvezan je Agenciji dostaviti zahtjev za odobrenjem lokalne odgovorne osobe u skladu s člankom 19. ovoga Pravilnika.
Članak 56.
Za sve lijekove koji imaju važeće odobrenje za stavljanje u promet dana sukladno članku 15. točki a) i točki b), članku 19. i članku 108. Zakona o lijekovima (»Narodne novine«, br. 71/07, 45/09 i 124/11) nakon 1. srpnja 2013. godine ne postoji obveza podnošenja PSUR-eva, osim u slučajevima propisanim člankom 169. Zakona.
Članak 57.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o farmakovigilanciji (»Narodne novine«, br. 125/09).
Članak 58.
Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu dana 2. srpnja 2013. godine.
Članak 4.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana njegove objave u »Narodnim novinama«.