Baza je ažurirana 01.12.2022. 

zaključno sa NN 138/22

NN 142/2021 (23.12.2021.), Pravilnik o državnoj mreži meteorološkog i hidrološkog motriteljskog sustava

Državni hidrometeorološki zavod

2421

Na temelju članka 7. stavka 5. Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti, (»Narodne novine« broj 66/19), glavna ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda je donijela

PRAVILNIK

O DRŽAVNOJ MREŽI METEOROLOŠKOG I HIDROLOŠKOG MOTRITELJSKOG SUSTAVA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom utvrđuje državna mreža, način rada, način prikupljanja, obrada, kontrola, kontrola točnosti, zapisivanje, šifriranje i arhiviranje podataka, način izvješćivanja te opseg i dinamika međunarodne razmjene podataka meteorološkog i hidrološkog motriteljskog sustava.

Članak 2.

(1) Meteorološki i hidrološki motriteljski sustav Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Motriteljski sustav) uspostavljen je u svrhu obavljanja motrenja meteoroloških i hidroloških elemenata, pojava i procesa od interesa za Republiku Hrvatsku, a sastoji se od državne mreže meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja.

(2) Za potrebe Motriteljskog sustava dodatno se koriste podaci o kemijskom sastavu atmosfere s postaja državne mreže za trajno praćenje kvalitete zraka, sukladno propisu kojim se utvrđuje popis mjernih mjesta za praćenje koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari u zraku i lokacija mjernih postaja u državnoj mreži za trajno praćenje kvalitete zraka te hidrološki podaci s postaja pravne osobe za upravljanje vodama za praćenje stanja voda i operativnog upravljanja rizicima od poplava sukladno propisima kojima je uređeno područje upravljanja vodama.

Članak 3.

Pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) granulometrijski sastav riječnog nanosa je kvantitativna raspodjela čestica u masi uzetog uzorka suspendiranog riječnog nanosa ili nanosa s dna, iskazana u postotcima od ukupne mase ispitivanog uzorka;

2) godišnji program hidroloških radova je program koji za kalendarsku godinu definira hidrološke elemente i pojave koje se motre (mjere i opažaju) na pojedinoj hidrološkoj postaji državne mreže;

3) hidrološki režim (ili vodni režim) je skup veličina i pokazatelja koji opisuju stanje ili karakter hidroloških prilika na nekom vodnom tijelu. Može se odnositi i na stanje nekog pojedinačnog hidrološkog elementa pa se u tom slučaju govori npr. o režimu leda, riječnog nanosa, temperaturnom režimu i slično;

4) Hidrološki informacijski sustav (HIS) je niz organizacijskih, strojnih, programskih i komunikacijskih struktura koje osiguravaju prikupljanje hidroloških podataka i informacija, njihovo arhiviranje, obradu i distribuciju korisnicima;

5) kišomjerna postaja je postaja s neprofesionalnim motriteljem, koja obavlja mjerenja oborine u 07h, te prati vrijeme tijekom 24 sata;

6) meteorološka postaja je postaja na kojoj se izvodi bilo koji program meteoroloških motrenja;

7) meteorološki opservatorij je postaja na kojoj se obavljaju kompleksna instrumentalna istraživanja procesa u atmosferi i izvodi više vrsta programa meteoroloških opažanja;

8) meteorološko motrenje je instrumentalno ili vizualno utvrđivanje vrijednosti meteoroloških elemenata;

9) meteorološko izvješće je izvješće o meteorološkim uvjetima opaženim na određenom mjestu u određeno vrijeme;

10) poprečni profil korita vodotoka je presjek okomit na glavni smjer toka omeđen vodnim licem i omočenim obodom korita;

11) prizemna postaja je postaja na kojoj se obavljaju prizemna motrenja;

12) program motrenja je program koji definira meteorološke elemente i pojave koji se motre (mjere i opažaju) na pojedinoj meteorološkoj postaji;

13) protok je volumen vode koja protječe nekim poprečnim profilom vodotoka u jedinici vremena;

14) razina podzemne vode je ravnina vode u vodonosniku ispod koje su sve pore i pukotine ispunjene vodom i na kojoj je hidrostatski tlak jednak atmosferskom tlaku;

15) SEV – srednje mjesno vrijeme;

16) stvarno vrijeme opažanja je:

a) u slučaju prizemnih motrenja – vrijeme očitavanja barometra;

b) u slučaju visinskih mjerenja – vrijeme lansiranja balona ili raketa;

17) suspendirani nanos je dio ukupnog nanosa kojeg u suspenziji održava turbulencija toka vode;

18) visinska postaja je postaja na kojoj se obavljaju visinska mjerenja;

19) vodokaz ili vodokazna letva je stupnjevana skala na okomitoj ili kosoj letvi kojom se mjere vodostaji u vodotocima, vodnim spremnicima ili jezerima;

20) vodonosnik je propusna vodonosna tvorba sposobna za čuvanje i protjecanje vode u podzemlju tako da je moguće osigurati njihove iskoristive količine;

21) vodostaj je relativno odstupanje razine vode od utvrđene točke nule vodokaza;

22) vodotok je prirodno ili umjetno korito s vodom koja u njemu teče pod utjecajem gravitacije.

II. DRŽAVNA MREŽA

Članak 4.

(1) Državna mreža meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja je skup svih mreža meteoroloških i hidroloških postaja (u daljnjem tekstu: Državna mreža) pojedine vrste od interesa za Republiku Hrvatsku na kojima se provode motrenja prema određenim propisima, naputcima te smjernicama i preporukama Svjetske meteorološke organizacije kako bi se osigurao sljediv, reprezentativan, visokokvalitetan, pouzdan i pravovremen podatak o stanju atmosfere, voda i tla na čitavom području Republike Hrvatske.

(2) Postaje Državne mreže izabrane su po kriteriju utvrđenom ovim Pravilnikom i dio su motriteljskog sustava te u pravilu rade u sastavu Državnog hidrometeorološkog zavoda (u daljnjem tekstu: Državni zavod), a sredstva za njihov rad osigurana su u državnom proračunu.

(3) Zrakoplovne meteorološke postaje nisu u nadležnosti Državnog zavoda.

1. MREŽA METEOROLOŠKIH, METEOROLOŠKO-OCEANOGRAFSKIH I FENOLOŠKIH POSTAJA

1.1. Mreža meteoroloških postaja

Članak 5.

(1) Osnovna podjela meteoroloških postaja definirana je vrstom i opsegom motrenja koja se na postaji provode.

(2) Na meteorološkoj postaji može se provoditi jedna ili više vrsta motrenja te je za svaku vrstu meteorološke postaje definiran program rada s obzirom na vrstu motrenja.

Članak 6.

(1) Prema vrsti, meteorološke postaje dijele se na:

1) Prizemne meteorološke postaje:

a. Glavne meteorološke postaje (glavne klimatološke postaje);

b. Meteorološke opservatorije;

c. Glavne agrometeorološke postaje;

d. Klimatološke postaje;

e. Kišomjerne postaje;

f. Zrakoplovne meteorološke postaje.

2) Visinske meteorološke postaje;

3) Daljinske meteorološke postaje;

4) Visinsko-daljinske meteorološke postaje.

(2) Skup meteoroloških postaja iste vrste čine mrežu postaja te vrste, a sve mreže meteoroloških postaja zajedno čine mrežu meteoroloških postaja.

(3) Popis meteoroloških postaja u sastavu mreže meteoroloških postaja navedene su u Odluci o utvrđivanju položaja meteoroloških, hidroloških, meteorološko oceanografskih i fenoloških postaja od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 7.

(1) Na pojedinoj meteorološkoj postaji, kada za to postoji potreba i mogućnost, izvodi se više programa motrenja.

(2) Meteorološke postaje na kojima se izvodi isti program meteoroloških motrenja čine mrežu postaja te vrste (mreža glavnih meteoroloških postaja, mreža klimatoloških postaja i druge).

Članak 8.

Meteorološke postaje, s obzirom na postojanje motritelja, dijela se na meteorološke postaje sa stalnim profesionalnim meteorološkim motriteljima, honorarnim motriteljima i meteorološke postaje bez motritelja na kojima postoje automatski mjerni sustavi.

Članak 9.

Mjerodavni kriteriji i lokacija za meteorološku postaju određuju se prema uvjetima koji su utvrđeni propisima o postupcima i načinu meteoroloških motrenja koje donosi Svjetska meteorološka organizacija.

Članak 10.

Meteorološke postaje definirane su imenom, položajnim koordinatama i nadmorskom visinom.

Članak 11.

(1) Meteorološke postaje sa stalnim profesionalnim meteorološkim motriteljima u ovisnosti o broju motritelja, dijele se na postaje:

1. Prvog reda – imaju 4 ili više profesionalnih motritelja s dežurstvom 0 – 24 sata;

2. Drugog reda – imaju 3 profesionalna motritelja s dežurstvom 04 – 21 po SEV-u;

3. Trećeg reda – imaju 2 profesionalna motritelja s dežurstvom 07 – 21 po SEV-u.

(2) Unutar razdoblja iz stavka 1. ovog članka postoje prekidi u radu ovisno o raspoloživosti radnih sati, a radno vrijeme se definira Pravilnikom o unutarnjem redu Državnog zavoda.

Članak 12.

Meteorološke postaje sa stalnim profesionalnim meteorološkim motriteljima su: glavne meteorološke postaje, meteorološki opservatoriji, glavne agrometeorološke postaje i zrakoplovne meteorološke postaje.

Članak 13.

Program motrenja meteoroloških postaja i prostorna raspodjela definirani su Programom rada meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja.

1.2. Mreža meteorološko-oceanografskih postaja

Članak 14.

Osnovna podjela meteorološko-oceanografskih postaja definirana je vrstom i opsegom motrenja koja se na postaji provode.

Članak 15.

(1) Prema vrsti, meteorološko-oceanografske postaje dijele se na:

1) Priobalne meteorološko-oceanografske postaje;

2) Meteorološko-oceanografske plutače.

(2) Skup meteorološko-oceanografskih postaja iste vrste čine mrežu postaja te vrste, a sve mreže meteorološko-oceanografskih postaja zajedno čine mrežu meteorološko-oceanografskih postaja.

(3) Meteorološko-oceanografske postaje u sastavu mreže meteorološko-oceanografskih postaja navedene su u Odluci o utvrđivanju položaja meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 16.

Mjerodavni kriteriji i lokacija za meteorološko-oceanografsku postaju određuju se prema uvjetima koji su utvrđeni propisima o postupcima i načinu meteorološko-oceanografskih motrenja koje donosi Svjetska meteorološka organizacija.

Članak 17.

Meteorološko-oceanografske postaje definirane su imenom i položajnim koordinatama, a meteorološko-oceanografske plutače još i dubinom sidrenja.

Članak 18.

Program rada meteorološko-oceanografskih postaja i prostorna raspodjela definirani su Programom rada meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja.

1.3. Mreža fenoloških postaja

Članak 19.

(1) Mrežu fenoloških postaja u Republici Hrvatskoj čini skup svih fenoloških postaja čiji podaci služe za praćenje i istraživanje različitih klimatsko vegetacijskih područja.

(2) Popis fenoloških postaja u sastavu mreže fenoloških postaja naveden je u Odluci o utvrđivanju položaja meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 20.

Fenološke postaje definirane su imenom, položajnim koordinatama i nadmorskom visinom.

Članak 21.

Program rada fenoloških postaja i prostorna raspodjela definirani su Programom rada meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja.

2. MREŽA HIDROLOŠKIH POSTAJA

Članak 22.

Prema namjeni, odnosno vrsti voda koje se prate, hidrološke postaje državne mreže dijele se na:

1) Postaje za praćenje stanja površinskih voda;

2) Postaje za praćenje stanja podzemnih voda.

2.1. Mreža postaja za praćenje površinskih voda

Članak 23.

(1) Mreža postaja za praćenje površinskih voda obuhvaća skup hidroloških postaja čiji podaci predstavljaju osnovu za praćenje i istraživanje kvantitativnih karakteristika površinskog vodnog potencijala.

(2) Na postajama za praćenje stanja površinskih voda prate se jedan ili više hidroloških elemenata:

1) vodostaj;

2) protok vode;

3) temperatura vode;

4) suspendirani riječni nanos;

5) granulometrijski sastav suspendiranog nanosa i nanosa s dna;

6) poprečni profil korita;

7) pojava leda.

(3) Na postajama za praćenje površinskih voda u sastavu mreže za praćenje površinskih voda prate se oni hidrološki elementi koji su utvrđeni godišnjim programom hidroloških radova.

(4) Način praćenja pojedinih hidroloških elemenata naveden je u Programu rada meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja.

(5) Metode mjerenja i bilježenja vodostaja površinskih voda, metode mjerenja protoka vode, metode mjerenja suspendiranog riječnog nanosa i metode mjerenja temperature površinskih provode se na način opisan međunarodnim Standardom ISO te smjernicama koje donosi Svjetska meteorološka organizacija.

(6) Popis hidroloških postaja površinskih voda u sastavu mreže za praćenje površinskih voda naveden je u Odluci o utvrđivanju položaja meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 24.

Mjerodavni kriteriji za uspostavu mreže hidroloških postaja površinskih voda utvrđuju se prema preporukama Svjetske meteorološke organizacije i navedeni su u Programu rada meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja.

Članak 25.

Hidrološka postaja za praćenje površinskih voda označava se šifrom, imenom postaje i imenom vodotoka na kojem se postaja nalazi.

Članak 26.

(1) Šifra hidrološke postaje za praćenje površinskih voda je jedinstven četveroznamenkasti broj u kojem prva znamenka označava pripadnost određenom slivnom području, a ostale tri znamenke se određuju proizvoljno.

(2) Pripadnost određenom slivnom području unutar granica Republike Hrvatske označava se sljedećim znamenkama:

3 – za površinske vode sliva Save;

4 – za površinske vode sliva Kupe;

5 – za površinske vode sliva Drave i Dunava;

6 – za površinske vode slivova na području Istre, Primorja i Gorskog kotara;

7 – za površinske vode slivova na području Dalmacije;

8 – za površinske vode slivova na području Like.

2.2. Mreža postaja za praćenje podzemnih voda

Članak 27.

(1) Mreža postaja za praćenje podzemnih voda od interesa za Republiku Hrvatsku obuhvaća skup hidroloških postaja čiji podaci predstavljaju osnovu za praćenje i istraživanje promjena glavnih karakteristika vodonosnika.

(2) Na postajama za praćenje podzemnih voda prate se:

1) razina podzemne vode;

2) temperatura podzemne vode.

(3) Način mjerenja definiran je u Programu rada meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja.

(4) Metode mjerenja i bilježenja razine podzemnih voda metode mjerenja temperature podzemnih voda provode se na način propisan međunarodnim Standardom ISO te smjernicama koje donosi Svjetska meteorološka organizacija.

(5) Popis hidroloških postaja podzemnih voda u sastavu državne mreže za praćenje podzemnih voda naveden je u Odluci o utvrđivanju položaja meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja od interesa za Republiku Hrvatsku.

Članak 28.

Mjerodavni kriteriji za uspostavu mreže hidroloških postaja podzemnih voda utvrđuju se prema preporukama Svjetske meteorološke organizacije i dani su u Programu rada meteoroloških, hidroloških, meteorološko-oceanografski i fenoloških postaja.

Članak 29.

Hidrološka postaja za praćenje podzemnih voda označava se šifrom i oznakom postaje.

Članak 30.

(1) Šifra hidrološke postaje za praćenje podzemnih voda je jedinstven broj od najviše četiri znamenke, dodijeljen u svrhu identifikacije.

(2) Oznaka hidrološke postaje za praćenje podzemnih voda sastoji se od niza alfanumeričkih i posebnih znakova, ukupno najviše šest znakova.

III. NAČIN RADA

1. NAČIN RADA METEOROLOŠKOG MOTRITELJSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 31.

(1) Način rada meteorološkog motriteljskog sustava Republike Hrvatske temelji se na preporukama i smjernicama Svjetske meteorološke organizacija.

(2) U tu svrhu Državni zavod izrađuje Programe rada te naputke, priručnike, upute i postupke za rad meteoroloških postaja.

Članak 32.

U naputcima, priručnicima, uputama i postupcima za rad meteoroloških postaja definirani su način uspostave, oprema i instrumenti potrebni za rad te način mjerenja i opažanja pojedinih meteoroloških elemenata na svim vrstama meteoroloških postaja, odnosno sve što je potrebno za uspostavu i ispravan rad postaje.

Članak 33.

U svrhu osiguranja kontinuiranog motrenja i održavanja kvalitete podataka provode se redoviti terenski obilasci postaja meteorološkog motriteljskog sustava i provode sljedeće aktivnosti:

a) kontrola rada stalnih profesionalnih meteoroloških i honorarnih motritelja;

b) prikupljanje i kontrola izmjerenih i opaženih podataka;

c) provjera stanja i servisiranje opreme i instrumenata na postajama;

d) provjera mjerne spremnosti instrumenata na postajama, uključivo i sustav daljinske dojave;

e) popravak, zamjena ili nadogradnja instrumenta;

f) pregled područja oko mjerne lokacije s ciljem uočavanja promjena koje narušavaju reprezentativnost lokacije;

g) izrada zapisnika s fotodokumentacijom o provedenim aktivnostima iz ovog članka Pravilnika.

2. NAČIN RADA HIDROLOŠKOG MOTRITELJSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 34.

(1) Način rada hidrološkog motriteljskog sustava Republike Hrvatske temelji se na preporukama i smjernicama Svjetske meteorološke organizacija.

(2) U tu svrhu Državni zavod izrađuje naputke, upute i postupke za rad hidroloških postaja.

(3) U svrhu osiguravanja dovoljne količine i odgovarajuće kvalitete podataka provode se redoviti terenski obilasci hidroloških mjernih postaja i provode sljedeće aktivnosti:

a) kontrola rada hidroloških motritelja;

b) preuzimanje i provjera izmjerenih ili opaženih podataka;

c) provjera stanja i servisiranje vodokaznih letvi, kontrola kote točke nule vodokaza;

d) provjera mjerne spremnosti hidroloških instrumenata, uključivo i sustav daljinske dojave;

e) popravak, zamjena ili nadogradnja instrumenata (po potrebi);

f) održavanje okoliša i infrastrukture mjerne postaje;

g) održavanje pristupa mjernoj postaji;

h) pregled područja oko mjerne postaje s ciljem uočavanje promjena koje narušavaju prirodni hidrološki režim;

i) izrada zapisnika s fotodokumentacijom o provedenim aktivnostima iz ovog članka Pravilnika.

IV. NAČIN PRIKUPLJANJA, OBRADA, KONTROLA, KONTROLA TOČNOSTI, ZAPISIVANJE, ŠIFRIRANJE I ARHIVIRANJE METEOROLOŠKIH I HIDROLOŠKIH PODATAKA

1. NAČIN PRIKUPLJANJA, OBRADA, KONTROLA, KONTROLA TOČNOSTI, ZAPISIVANJE, ŠIFRIRANJE I ARHIVIRANJE METEOROLOŠKIH PODATAKA

Članak 35.

(1) Meteorološki podaci se prikupljaju u papirnatom i digitalnom obliku.

(2) Prikupljanje podataka u papirnatom obliku obavlja se upisom u meteorološka izvješća koje definira Državni zavod.

(3) Za digitalno prikupljanje podataka Državni zavod utvrđuje protokol prijenosa podatka od osjetnika do baze za pohranu.

Članak 36.

(1) Obrada podataka provodi se u dvije faze.

(2) Prvu fazu obrade podataka obavlja motritelj na meteorološkoj postaji.

(3) Drugu fazu obrade podataka obavljaju stručne službe Državnog zavoda.

Članak 37.

(1) Kvaliteta i točnost podatka kontroliraju se kroz više stupnjeva kontrole a nakon što podatak zadovolji sve kriterije točnosti, pohranjuje se u bazu kao službeni podatak.

(2) Prvi stupanj kontrole je kontrola fizikalne točnosti podatka i potpunosti motrenja.

(3) Drugi stupanj kotrole obuhvaća vremensku, relacijsku i prostornu konzistentnost podataka.

(4) Nakon provedenih svih stupnjeva kontrole, podatak pohranjen u bazu podataka dobiva status službenog podatka.

Članak 38.

(1) Zapisivanje meteorološkog podatka u meteorološka izvješća definira se naputcima i priručnicima koje donosi Državni zavod.

(2) Meteorološki podaci koji nastanu očitanjem motritelja zapisuju se u izvornom obliku, uzorkovanjem instrumenta ili šifrirano prema naputcima i priručnicima za unos i šifriranje podataka koje donosi Državni zavod.

(3) Šifriranje podataka s meteoroloških postaja definirano je internim propisima Državnog zavoda koji su u skladu sa preporukama i smjernicama Svjetske meteorološke organizacije.

Članak 39.

(1) Svi prikupljeni meteorološki podaci spremaju se u bazu podataka koja se sastoji od digitalnog i papirnatog dijela.

(2) Digitalni dio baze podataka čine svi meteorološki podaci prikupljeni u mreži meteoroloških, meteorološko-oceanografskih i fenoloških postaja.

(3) Papirnati dio baze podataka čine sva meteorološka izvještća i papirnati zapisi mjerenja i opažanja nastali očitanjem motritelja na meteorološkim postajama te zapisima instrumenata.

(4) Bazu meteoroloških podataka vodi i čuva Državni zavod.

Članak 40.

Arhiviranje meteoroloških podataka obavlja se u skladu s Pravilnikom o arhivu podataka, produkata i informacija.

2. NAČIN PRIKUPLJANJA, OBRADA, KONTROLA, KONTROLA TOČNOSTI, ZAPISIVANJE, ŠIFRIRANJE I ARHIVIRANJE HIDROLOŠKIH PODATAKA

Članak 41.

Hidrološki podaci i informacije na postajama površinskih voda se prikupljaju:

a) radom hidroloških motritelja – zapis podataka u papirnate obrasce (dnevnike motrenja), redovna dostava mjesečnih izvještaja u Državni zavod;

b) putem klasičnih limnigrafa – kontinuirano iscrtavanje na papirnate trake, periodičko skidanje traka i dostava u Državni zavod;

c) putem elektroničkih mjernih instrumenata – bilježenje digitalnih podataka u zadanom intervalu, pohrana na instrumentu, periodičko preuzimanje podatka i dostava u Državni zavod;

d) putem sustava daljinske dojave – prijenos podataka u stvarnom, odnosno gotovo stvarnom vremenu (NRT) s instrumenta u bazu podataka u Državnom zavodu;

e) povremenim terenskim mjerenjima i opažanjima koje obavljaju stručne službe Državnog zavoda – zapis u papirnate ili digitalne obrasce;

f) vođenjem evidencije o tehničkim podacima postaje i promjenama na postaji – digitalni zapis.

Članak 42.

Hidrološki podaci i informacije na postajama podzemnih voda se prikupljaju:

a) radom hidroloških motritelja – zapis podataka u papirnate obrasce (dnevnike motrenja), redovna dostava mjesečnih uzvještaja u Državni zavod;

b) putem elektroničkih mjernih instrumenata – bilježenje digitalnih podataka u zadanom intervalu, pohrana na instrumentu, periodičko preuzimanje podatka i dostava u Državni zavod;

c) putem sustava daljinske dojave – prijenos podataka u stvarnom, odnosno gotovo stvarnom vremenu (NRT) s instrumenta u bazu za pohranu u Državnom zavodu;

d) vođenjem evidencije o tehničkim podacima postaje i promjenama na postaji – digitalni zapis.

Članak 43.

Izvorni podaci su motriteljski podaci zapisani u dnevnike motrenja, podaci iscrtani na trakama klasičnih limnigrafa, podaci pohranjeni na elektroničkim mjernim instrumentima i podaci dobiveni daljinskom dojavom.

Članak 44.

(1) Kontrola i obrada hidroloških podataka provode se u više faza.

(2) Logička kontrola hidroloških podataka provodi se u fazi pripreme podataka za unos i neposredno pri unosu u bazu podataka Hidrološkog informacijskog sustava (HIS), a svrha joj je ispravljanje nemogućih vrijednosti podataka.

(3) Kontrola kvalitete hidroloških podataka provodi se u fazi pripreme podataka za unos i nakon izvršenog unosa u bazu podataka Hidrološkog informacijskog sustava (HIS), korištenjem ručnih i automatskih procedura i grafičke prezentacije u svrhu provjere vjerodostojnosti zabilježenih podataka.

Članak 45.

(1) Primarna obrada podataka odnosi se na postupke korekcije pri ručnom i/ili automatskom unosu hidroloških podataka, postupke tijekom pripreme hidroloških podataka za arhiviranje i na postupke dopune i/ili korekcije nakon unosa hidroloških podataka u arhivsku bazu.

(2) Sekundarna obrada podataka odnosi se na postupke provjere kvalitete i verifikacije arhiviranih podataka, postupke proračuna izvedenih hidroloških elemenata, statističke obrade karakterističnih vrijednosti mjerodavnih veličina te metode interpolacije i ekstrapolacije

(3) Podaci koji su ispravljeni tijekom postupka provjere kvalitete i verifikacije su modificirani podaci.

(4) Nakon provedenih svih stupnjeva kontrole, podatak pohranjen u bazu podataka Hidrološkog informacijskog sustava (HIS) dobiva status službenog podatka.

(5) Podaci s hidroloških postaja se ne šifriraju u Državnom zavodu.

Članak 46.

(1) Svaka promjena izvornih podataka koja se u slučaju potrebe vrši u procesu obrade i verifikacije mora biti dokumentirana i evidentirana na način koji omogućuje utvrđivanje razloga, vrste i vremena korekcije, kao i osobe koja je korekciju izvršila, odnosno promjena mora biti sljediva.

(2) Izvorni podaci se trajno čuvaju, primjereno svom nastanku (zapis na papiru ili u digitalnom obliku).

(3) Službeni podaci trajno se čuvaju u arhivskoj bazi podataka Hidrološkog informacijskog sustava (HIS) Državnog zavoda.

(4) Arhiviranje hidroloških podataka obavlja se u skladu s Pravilnikom o održavanju arhive podataka, produkata i informacija.

V. NAČIN IZVJEŠĆIVANJA

Članak 47.

(1) Meteorološki i hidrološki podaci i informacije prikupljeni kroz državni meteorološki i hidrološki motriteljski sustav objavljuju se:

a) na mrežnim stranicama Državnog zavoda (https:\\meteo.hr\);

b) u publikacijama Državnog zavoda;

c) putem medija;

d) na zahtjev zainteresiranih korisnika.

(2) Na mrežnim stranicama Državnog zavoda svakodnevno se objavljuju aktualni meteorološki i hidrološki podaci te podaci kvalitete zraka, vremenske i hidrološke analize i prognoze, mjereni i prognozirani UV indeks i drugi podaci i informacije.

(3) Na mrežnim stranicama Državnog zavoda moguć je uvid u metapodatke meteoroloških i hidroloških postaja i višegodišnje skupove meteoroloških i hidroloških podataka.

(4) Kontrolirani, obrađeni i verificirani meteorološki i hidrološki podaci objavljuju se u tiskanim i/ili elektroničkim godišnjim izvješćima.

(5) Državni zavod izdaje periodične publikacije, Biltene, u kojima se objedinjuju informacije o mjesečnom vremenskom i hidrološkom stanju na području Hrvatske.

(6) Putem javnih medija (internet, televizija, radio i novine) izdaju se informacije za javnost, podaci o trenutnim vremenskim prilikama, kratkoročna i srednjoročna prognoza vremena, upozorenje na opasne vremenske i hidrološke pojave.

(7) Zainteresirani korisnici do potrebnih podataka i informacija mogu doći ispunjavanjem obrasca Zahtjeva za podacima i uslugama koji se nalazi na mrežnim stranicama Državnog zavoda.

VI. MEĐUNARODNA RAZMJENA PODATAKA

Članak 48.

(1) Razmjena meteoroloških i hidroloških podataka s drugim državama provodi se putem mehanizama međunarodnih bilateralnih i multilateralnih vodnogospodarskih komisija i Svjetske meteorološke organizacije te kroz sudjelovanje Državnog zavoda u međunarodnim projektima.

(2) Razmjenjuju se podaci u stvarnom vremenu i/ili nizovi arhivskih službenih podataka i pratećih informacija.

(3) Opseg i dinamika međunarodne razmjene podataka utvrđuje se na osnovi pojedinih bilateralnih sporazuma Državnog zavoda s mjerodavnim institucijama i državama u skladu s preporukama i smjernicama Svjetske meteorološke organizacije.

(4) Državni zavod odgovoran je za kvalitetu podataka koje uključuje u međunarodnu razmjenu te za njihovo redovito slanje.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 49.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o utvrđivanju mreža i programa rada meteoroloških postaja od interesa za cijelu zemlju objavljen u Službenom listu SFRJ br. 50, od 31. kolovoza 1990. stranice 1636. – 1678. i Pravilnik o utvrđivanju mreža i programa rada hidroloških postaja od interesa za cijelu zemlju objavljen u Službenom listu SFRJ br. 50, od 31. kolovoza 1990. stranice 1679. – 1708.

Članak 50.

Ovaj će Pravilnik stupiti na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/21-01/20 Urbroj: 554-01/01-21-1 Zagreb, 20. prosinca 2021.

Glavna ravnateljica dr. sc. Branka Ivančan-Picek, v. r.

 

 

 

Copyright © Ante Borić