Baza je ažurirana 17.04.2024. 

zaključno sa NN 43/24

NN 131/2021 (3.12.2021.), Pravilnik o načinu praćenja i izvješćivanja te metodologiji izračuna emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenih goriva i energije i načinu provođenja projekata smanjenja emisija nastalih istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

2200

Na temelju članka 68. stavka 1. Zakona o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (»Narodne novine«, broj 127/2019) i članka 38. stavka 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, broj 66/2019), ministar gospodarstva i održivog razvoja uz prethodnu suglasnost ministra vanjskih i europskih poslova donosi

PRAVILNIK

O NAČINU PRAĆENJA I IZVJEŠĆIVANJA TE METODOLOGIJI IZRAČUNA EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA U ŽIVOTNOM VIJEKU ISPORUČENIH GORIVA I ENERGIJE I NAČINU PROVOĐENJA PROJEKATA SMANJENJA EMISIJA NASTALIH ISTRAŽIVANJEM I PROIZVODNJOM NAFTE I PLINA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje: obveznike praćenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva i energije, način praćenja i izvješćivanja o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenih goriva i energije na standardizirani način, metodologija izračuna emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva i energije, metodologija utvrđivanja razine emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva po energetskoj jedinici za referentnu 2010. godinu, metodologija izračuna doprinosa električnih cestovnih vozila smanjenju emisija stakleničkih plinova, format izvješća i duljina čuvanja izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva i energije, način dostave podataka nadležnim tijelima Europske unije, način verificiranja podataka i način provođenja projekata smanjenja emisija nastalih istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina, koji su započeli nakon 1. siječnja 2011. godine.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzimaju sljedeći pravni akti Europske unije:

– Direktiva Vijeća (EU) 2015/652 od 20. travnja 2015. o utvrđivanju metoda izračuna i zahtjeva u vezi s izvješćivanjem u skladu s Direktivom 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva (SL L 107, 25. 4. 2015.), kako je posljednji puta izmijenjena Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP.) (SL L 328, 21. 12. 2018.)

– Direktiva (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21. 12. 2018.)

– Direktiva 2009/30/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o izmjeni Direktive 98/70/EZ u pogledu specifikacije benzina, dizelskoga goriva i plinskog ulja i uvođenju mehanizma praćenja i smanjivanja emisija stakleničkih plinova, o izmjeni Direktive Vijeća 1999/32/EZ u pogledu specifikacije goriva koje se koristi na plovilima na unutarnjim plovnim putovima i stavljanju izvan snage Direktive 93/12/EEZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 140, 5. 6. 2009.).

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja:

1. emisije nastale istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina (IPNP) su sve emisije stakleničkih plinova nastale prije nego što sirovina dospije u rafineriju ili postrojenje za preradu u kojoj odnosno u kojem je gorivo proizvedeno, kako je navedeno u Prilogu I. Dijelu 1. točki 3. podtočki d) ovoga Pravilnika

2. konvencionalna sirova nafta je svaki izvor rafinerijske sirovine koji prema Američkom institutu za naftu (u daljnjem tekstu: API) posjeduje gustoću višu od 10 stupnjeva kada se nalazi u formaciji ležišta na mjestu izvora izmjerenu metodom HRN EN ISO 3675 (ekvivalent ispitne metode Američkog društva za ispitivanje i materijale ASTM D287) i koji nije obuhvaćen definicijom pod tarifnom oznakom KN 2714 kako je navedeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, 7. 9. 1987.)

3. naftni škriljavac je svaki izvor rafinerijske sirovine koji u formaciji stijene sadrži kerogen u čvrstom stanju i koji je obuhvaćen definicijom naftnog škriljavca pod tarifnom oznakom KN 2714 kako je navedeno u Uredbi (EEZ) br. 2658/87, a do izvora sirovine dolazi se rudarenjem ili toplinski pospješenim gravitacijskim dreniranjem

4. prirodni bitumen je svaki izvor rafinerijske sirovine:

a) koji prema API-u ima gustoću od najviše 10 stupnjeva kada se nalazi u formaciji ležišta na mjestu ekstrakcije kako je definirano u skladu s ispitnom metodom HRN EN ISO 3675 (ekvivalent ispitne metode Američkog društva za ispitivanje i materijale ASTM D287)

b) čija je godišnja prosječna viskoznost pri temperaturi ležišta viša od one izračunate s pomoću sljedeće jednadžbe: viskoznost (mPa∙s) = 518,98e-0,038T, pri čemu je T temperatura u stupnjevima Celzija

c) koji je obuhvaćen definicijom kombinirane nomenklature za bituminozni pijesak pod tarifnom oznakom KN 2714 kako je navedeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 i

d) kod kojeg se do izvora sirovine dolazi rudarenjem ili toplinski pospješenim gravitacijskim dreniranjem, pri čemu se toplinska energija većinom dovodi iz drugih izvora, a ne iz samog izvora sirovine

5. referentna vrijednost goriva je referentna vrijednost goriva na temelju emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku po jedinici energije iz fosilnih goriva iz 2010. godine

6. smanjenje IPNP emisija (eng. Upstream Emission Reduction, UER) je smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina, izmjereno u gCO2eq.

(2) Osim pojmova iz stavka 1. ovoga članka, pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku u skladu su s pojmovima utvrđenima u Zakonu o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (»Narodne novine«, broj 127/2019) (u daljnjem tekstu: Zakon) i Zakonu o zaštiti zraka (»Narodne novine«, broj 127/2019).

(3) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. PRAĆENJE EMISIJA STAKLENIČKIH PLINOVA U ŽIVOTNOM VIJEKU GORIVA I ENERGIJE

Članak 4.

Praćenje emisija stakleničkih plinova primjenjuje se na goriva koja se upotrebljavaju za pogon cestovnih vozila, izvancestovnih pokretnih strojeva (uključujući plovila za promet unutarnjim plovnim putovima kada ne plove morem), traktora za poljoprivredu i šumarstvo, rekreacijskih plovila kada ne plove morem i električnu energiju za uporabu u cestovnim vozilima.

Članak 5.

(1) Obveznici praćenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva i energije su dobavljači u trenutku uvoza, unosa i proi­zvodnje goriva ili energije stavljenih na tržište Republike Hrvatske.

(2) Dobavljači iz stavka 1. ovoga članka obvezni su voditi evidenciju o:

a) količini goriva i energije stavljenih na tržište Republike Hrvatske i

b) emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenog goriva i energije po energetskoj jedinici stavljenih na tržište Republike Hrvatske.

Metodologija za izračunavanje intenziteta stakleničkih plinova isporučenih goriva i energije osim biogoriva te izvješćivanje dobavljača

Članak 6.

(1) Dobavljači iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika, u odnosu na obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova u životnom vijeku isporučenog goriva i energije po energetskoj jedinici utvrđenu člankom 66. Zakona, dužni su za određivanje intenziteta stakleničkih plinova goriva koja isporučuju koristiti se metodom izračuna navedenom u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

(2) Dobavljači iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika za potrebe verifikacije godišnjih izvješća i smanjivanja emisija stakleničkih plinova prema Zakonu, dužni su dostavljati podatke prema definicijama i metodi izračuna navedenim u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

(3) Dobavljači iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika svake godine dostavljaju tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša podatke iz članka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika upotrebom odgovarajućeg predloška za pojedinačne dobavljače navedenog u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(4) U slučaju da više dobavljača iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika zajednički preuzmu obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova utvrđenu člankom 66. stavkom 4. Zakona, obvezni su voditi evidenciju o podacima iz članka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika putem odgovarajućeg predloška za zajedničke dobavljače navedenog u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(5) Dobavljači iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika koji su mali ili srednji poduzetnici (u daljnjemm tekstu: MSP) kako su utvrđeni u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika, primjenjuju pojednostavljenu metodu navedenu u Prilogu I. Dijelu 2. točki 4. ovoga Pravilnika.

Verifikacija godišnjih izvješća

Članak 7.

(1) Točnost podataka iz evidencije iz članka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika verificira pravna osoba koja je akreditirana za obavljanje stručnih poslova verifikacije izvješća u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2067 оd 19. prosinca 2018. o verifikaciji podataka i akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 31. 12. 2018.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2018/2067), njezinim izmjenama i važećem izdanju norme HRN EN ISO 14065.

(2) Dobavljači iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezni su čuvati izvješće o verifikaciji najmanje 10 godina.

(3) Izvješće o verifikaciji iz stavka 2. ovoga članka na zahtjev se stavlja na raspolaganje tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša i Europskoj komisiji.

Izračun referentne vrijednosti goriva i smanjenje intenziteta stakleničkih plinova

Članak 8.

Za potrebe provjere sukladnosti s obvezom smanjivanja emisija stakleničkih plinova utvrđenom člankom 66. Zakona, dobavljači iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika, dužni su svoja postignuta smanjenja emisija stakleničkih plinova usporediti s referentnom vrijednošću goriva navedenom u Prilogu III. ovoga Pravilnika.

Obveze, rokovi i način izvješćivanja dobavljača i tijela državne uprave nadležnog za zaštitu okoliša

Članak 9.

Dobavljači iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika obvezni su verificirane podatke iz evidencije iz članka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša do 31. svibnja tekuće godine za proteklu kalendarsku godinu.

Članak 10.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša dostavlja Europskoj komisiji zajedničko godišnje izvješće u skladu s člankom 65. stavkom 5. Zakona.

(2) Zajedničko godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadržava sljedeće zbirne podatke:

a) vrsta goriva ili energije

b) količina goriva ili električne energije

c) intenzitet stakleničkih plinova

d) smanjenje IPNP emisija

(3) Kada se razna biogoriva miješaju s fosilnim gorivima, u zajedničkom godišnjem izvješću iz stavka 1. ovoga članka moraju se navesti podaci za svako biogorivo.

(4) Podaci navedeni u stavku 2. ovoga članka dostavljaju se zasebno za sva goriva i energiju koje dobavljači stavljaju na tržište u Republici Hrvatskoj (uključujući zajedničke dobavljače koji posluju u Republici Hrvatskoj).

(5) Za podnošenje zajedničkog godišnjeg izvješća iz stavka 1. ovoga članka tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša koristi alat ReportNet Europske agencije za okoliš.

(6) Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša dostavlja zajedničko godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka elektroničkim prijenosom podataka u Središnji registar podataka kojim upravlja Europska agencija za okoliš.

(7) Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša obavješćuje Europsku komisiju o podacima osobe za kontakt.

III. SMANJENJE EMISIJA NASTALIH ISTRAŽIVANJEM I PROIZVODNJOM NAFTE I PLINA

Osnovni principi smanjenja emisija nastalih istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina

Članak 11.

(1) Dobavljači iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika za ispunjenje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona mogu koristiti smanjenje emisija nastalih istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina (u daljnjem tekstu: smanjenje IPNP emisija) putem provedbe projekata smanjenja IPNP emisija iz stavka 2. ovoga članka ili putem kupovine podserija verificiranih smanjenja IPNP emisija iz stavka 6. ovoga članka u skladu s Uputama Europske komisije o pristupima kvantificiranju, verifikaciji, validaciji, nadzoru i izvješćivanju o smanjenju emisija stakleničkih plinova nastalih istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina.

(2) Svi projekti smanjenja IPNP emisija stakleničkih plinova iz stavka 1. ovoga članka prilikom proizvodnje goriva za prijevoz koja se isporučuju za potrebe obuhvaćene propisom kojim se uređuje kvaliteta tekućih naftnih goriva, smatraju se prihvatljivima sve dok su u skladu s definicijom u članku 3. stavku 1. točki 1. ovoga Pravilnika.

(3) Jedan projekt smanjenja IPNP emisija iz stavka 1. ovoga članka koji ostvaruje prihvatljiva smanjenja IPNP emisija u skladu s člankom 13. ovoga Pravilnika smatra se jednim sustavom.

(4) Projekt iz stavka 2. ovoga članka mora imati dodatni doprinos u obliku smanjenja IPNP emisija u odnosnu na referentni scenarij (scenarij bez smanjenja IPNP emisija).

(5) Smanjenjima IPNP emisija proizašlim iz projekata smanjenja IPNP emisija iz stavka 2. ovoga članka može se trgovati u skladu s propisima kojima se uređuje Registar Unije.

(6) U skladu s člankom 66. stavkom 5. Zakona, dobavljači iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika mogu kupovinom pod-serija verificiranih smanjenja IPNP emisija iz članka 17. stavka 8. ovoga Pravilnika ispuniti obvezu smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona.

(7) Za ispunjenje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona dobavljač iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika može koristiti bilo koju vrstu pod-serija verificiranih smanjenja IPNP emisija iz članka 17. stavka 8. ovoga Pravilnika, to jest smanjenje IPNP emisija i iz opskrbnog lanca nafte i iz opskrbnog lanca plina kako su utvrđeni u Prilogu I. Dijelu 1. točki 3. podtočki d) I ovoga Pravilnika, sve dok ispunjava ostale kriterije navedene u ovom Pravilniku.

(8) Za ispunjenje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona dobavljač iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika može koristiti projekt smanjenja IPNP emisija koji:

a) je registriran u državi u kojoj su njime ostvarena smanjenja IPNP emisija, smanjenja IPNP emisija već unesena u registar i označena serijskim brojevima, a projektna dokumentacija s verifikacijskim izvješćima javno dostupna za provjeru da nije došlo do dvostrukog obračunavanja smanjenja IPNP emisija iz članka 17. ovoga Pravilnika

b) nije registriran u javnom registru u državi u kojoj su njime ostvarena smanjenja IPNP emisija, ali dobavljač posjeduje projektnu dokumentaciju i verifikacijska izvješća, verifikator je osigurao postojanje vlasničkog lanca u kojem predlagatelj projekta i posrednici u tom vlasničkom lancu putem ugovora s verifikatorom jamče da nisu i da neće prodati smanjenja IPNP emisija nikome drugome u tom vlasničkom lancu, a verifikator u suradnji s nacionalnim administratorom iz članka 17. stavka 2. ovoga Pravilnika je kreirao serijske brojeve smanjenja IPNP emisija u skladu s Prilogom I. Dijelom 2. točkom 1. podtočkom f) ovoga Pravilnika i unio u Registar Unije iz stavka 5. ovoga članka.

Zadaće i odgovornosti sudionika projekta smanjenja IPNP emisija

Članak 12.

(1) Prilikom provedbe projekta smanjenja IPNP emisija iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika potrebno je definirati zadaće i odgovornosti pojedinih sudionika projekta.

(2) Predlagatelj projekta potvrđuje da su odabranim projektom smanjenja IPNP emisija iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika ostvareni sljedeći zahtjevi:

a) osigurano praćenje i izvješćivanje smanjenja IPNP emisija i drugih podataka

b) ovjeravanje i verifikaciju podataka iz točke a) ovoga stavka obavlja akreditirana osoba u skladu s člankom 7. stavkom 1. ovoga Pravilnika, a u skladu sa standardima iz Priloga I. Dijela 1. točke 3. podtočke d) II ovoga Pravilnika

c) primjenjuje provjera dodatnog doprinosa provedenog projekta iz članka 11. stavka 4. ovoga Pravilnika i verificirano izvješće o tome, dostavlja tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša i

d) uspostava odgovarajućeg lanca nadzora i verifikacije podataka duž opskrbnog lanca smanjenja IPNP emisija kako bi se spriječilo dvostruko obračunavanje iz članka 17. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(3) Dobavljač goriva koji provodi projekt smanjenja IPNP emisija iz članka 11. stavka 1. ovoga Pravilnika obavlja sljedeće poslove:

a) provodi dubinsku analizu kako bi se osigurala prihvatljivost projekta smanjenja IPNP emisija dostupnog putem komercijalnih aranžmana u skladu s člankom 13. ovoga Pravilnika i da projekt odražava stvarne uštede emisija iz članka 11. stavka 3. ovoga Pravilnika

b) provodi dubinsku analizu kako bi se osigurao da predlagatelj projekta s kojim sklapa komercijalni aranžman nije isti projekt smanjenja IPNP emisija već stavio na raspolaganje drugim dobavljačima goriva ili je već otkupljen za usklađivanje s odredbama drugih propisa i

c) osigurava dostupnost svih potrebnih podataka te priprema i dostavlja izvješće verificirano u skladu s Prilogom I. Dijelom 1. točkom 3. podtočkom d) II ovoga Pravilnika tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša.

(4) Tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša obavlja sljedeće poslove:

a) zaprima i upravlja podacima iz stavka 3. točke c) ovoga članka

b) obavlja dodatne neovisne provjere verificiranih izvješća iz točke a) ovoga stavka u slučaju opravdane sumnje njihove točnosti

c) sprječava dvostruko obračunavanje verificiranih smanjenja IPNP emisija u skladu s člankom 17. stavkom 1. ovoga Pravilnika i

d) osigurava javnosti dostupnost podataka o provedenom projektu smanjenja IPNP emisija i kroz njega ostvarenim smanjenjima IPNP emisija.

Kriteriji prihvatljivosti projekta smanjenja IPNP emisija

Članak 13.

Projekt smanjenja IPNP emisija mora zadovoljiti kriterije prihvatljivosti navedene u Prilogu I. Dijelu 1. točki 3. podtočki d) I ovoga Pravilnika.

Obveze izvješćivanja dobavljača o provedbi projekta smanjenja IPNP emisija

Članak 14.

Dobavljač iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika koji provodi projekt smanjenja IPNP emisija dužan je tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša dostaviti podatke navedene u Prilogu I. Dijelu 2. točki 1. ovoga Pravilnika u obliku izvješća koje treba biti verificirano od strane akreditiranog verifikatora u skladu s Prilogom I. Dijelom 1. točkom 3. podtočkom d) II ovoga Pravilnika.

Projektni planovi

Članak 15.

(1) Za svaki projekt smanjenja IPNP emisija iz članka 11. stavka 2. ovoga Pravilnika potrebno je izraditi projektni plan u skladu sa zahtjevima važeće norme HRN EN ISO 14064-2.

(2) Svaki projektni plan iz stavka 1. ovoga članka mora biti ovjeren i verificiran od strane akreditiranog verifikatora u skladu s važećom normom HRN EN ISO 14064.

Granica projekta smanjenja IPNP emisija

Članak 16.

(1) Granica projekta smanjenja IPNP emisija iz članka 11. stavka 2. ovoga Pravilnika obuhvaća sve izvore i uklanjanja stakleničkih plinova i sve izvore, ponore i spremnike stakleničkih plinova koji se kontroliraju u skladu s člankom 5. stavkom 2. norme HRN EN ISO 14064-2, a povezani su s projektom ili na koje projekt utječe, a smatraju se relevantnim izvorima.

(2) Isključivanje bilo kojeg relevantnog izvora stakleničkih plinova, ponora ili spremnika iz stavka 1. ovoga članka unutar granica projekta smanjenja IPNP emisija iz članka 11. stavka 2. ovoga Pravilnika, je moguće ako je navedeni izvor neznatan u odnosu na ukupno smanjenje emisija ili da neće biti pod utjecajem projekta i to mora biti potkrijepljeno dokazom.

(3) Za utvrđivanje granice projekta smanjenja IPNP emisija iz stavka 1. ovoga članka mogu se koristiti metodologije za provedbu projekata Mehanizma čistog razvoja (u daljnjem tekstu: CDM) i izvješće Međunarodnog vijeća za čisti prijevoz (ICCT) Smanjenje IPNP emisija stakleničkih plinova iz spaljivanja na bakljama i odzračivanja.

(4) U geografskom smislu, granica projekta smanjenja IPNP emisija iz stavka 1. ovoga članka obično uključuje mjesto vađenja fosilnog goriva, postojeću infrastrukturu za prikupljanje, transport i obradu sirovine ispred točke na kojoj obrađeni materijal napušta lokaciju i svu novu infrastrukturu razvijenu kao dio projekta, a može uključivati i novu ili postojeću infrastrukturu izvan lokacije, ako je utvrđeno da je relevantna za projekt.

Sprječavanje dvostrukog obračunavanja smanjenja IPNP emisija

Članak 17.

(1) Kako bi se spriječilo dvostruko obračunavanje smanjenja IPNP emisija, na bilo koju određenu seriju smanjenja IPNP emisija iz određenog projekta dobavljač iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika može polagati pravo samo jednom na smanjenje IPNP emisija za ispunjenje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona ili drugim ciljevima smanjenja emisija.

(2) Glavnu ulogu u sprječavanju dvostrukog obračunavanja iz stavka 1. ovoga članka ima nacionalni administrator Registra Unije, kojemu su dostupni podaci o smanjenju IPNP emisija na koje dobavljač iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika polaže pravo i o kojima dobavljač izvješćuje.

(3) Za ostvarivanje cilja iz stavka 2. ovoga članka, nacionalni administrator iz stavka 2. ovoga članka, usko surađuje i razmjenjuje informacije iz stavaka 4. i 5. ovoga članka s nacionalnim administratorima Registra Unije drugih država članica Europske unije.

(4) U svrhu utvrđivanja pokušaja dvostrukog obračunavanja iz stavka 1. ovoga članka, nacionalni administrator iz stavka 2. ovoga članka pristupa podacima, koji jednoznačno utvrđuju smanjenje IPNP emisija na koje dobavljač iz članka 5. stavka 1. ovoga Pravilnika polaže pravo za ispunjenje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona, u svim drugim državama članicama Europske unije.

(5) Minimalni podaci koji bi trebali biti dostupni nacionalnom administratoru iz stavka 2. ovoga članka radi sprečavanja dvostrukog obračunavanja iz stavka 1. ovoga članka su brojevi serija, jedinstveni broj certifikata kako je definiran u Prilogu I. Dijelu 2. točki 1. podtočki f) ovoga Pravilnika i podatak o mjestu projekta kako je definiran u Prilogu I. Dijelu 2. točki 1. podtočki d) ovoga Pravilnika.

(6) Radi sprečavanja dvostrukog obračunavanja iz stavka 1. ovoga članka nacionalni administrator iz stavka 2. ovoga članka treba primjenjivati dosljedna načela za jedinstvenu identifikaciju različitih serija smanjenja IPNP emisija ostvarenih istim projektom u istoj godini.

(7) Za ostvarivanje jedinstvenih načela iz stavka 6. ovoga članka, serije smanjenja IPNP emisija (u tCO2eq) moraju biti obrojčene jedna za drugom, a serijski broj treba uključivati identifikaciju prve i posljednje jedinice smanjenja emisija koje čine seriju.

(8) Kako bi se omogućila trgovina smanjenjima IPNP emisija iz članka 11. stavka 5. ovoga Pravilnika u Registru Unije treba biti omogućena podjela jedne serije smanjenja IPNP emisija na proizvoljan broj pod-serija (sve do najmanje veličine od 1 tCO2eq) identificiranih početnim i završnim referencama.

(9) Jedinstveni broj certifikata definiran u Prilogu I. Dijelu 2. točki 1. podtočki f) ovoga Pravilnika sadržava većinu ili sve verificirane podatke koje dobavljač ima obvezu dostaviti tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša u skladu s člankom 14. ovoga Pravilnika i koji su navedeni u Prilogu I. Dijelu 2. točki 1. ovoga Pravilnika.

(10) Podaci iz stavka 9. ovoga članka, a posebno lokacija i početna i krajnja točka serije, trebaju biti označeni na način da jedinstveno identificiraju svaku seriju smanjenja IPNP emisija.

Verifikacija i druge mogućnosti otkrivanja/smanjivanja/izbjegavanja dvostrukog obračunavanja smanjenja IPNP emisija i prijevara

Članak 18.

(1) Sudionici projekta smanjenja IPNP emisija iz članka 12. ovoga Pravilnika moraju provoditi učinkovite provjere podataka prijavljenih za smanjenje IPNP emisija na koje dobavljač polaže pravo, posebno radi utvrđivanja ispravnog izvještavanja o brojevima serija smanjenja IPNP emisija i lokaciji smanjenja emisija.

(2) Obavezu provjere iz stavka 1. ovoga članka ima i nacionalni administrator.

(3) Za svaki projekt smanjenja IPNP emisija, kontrola iz stavka 1. ovoga članka uključuje:

a) potvrdu da se ne preklapaju brojevi serija na odvojenim serijama smanjenja IPNP emisija na koje dobavljač polaže pravo

b) procjenu svih mjesta provedbi projekata smanjenja IPNP emisija kako bi se utvrdilo da li dobavljač polaže pravo na smanjenja IPNP emisija iz različitih projekata na istoj lokaciji

c) provjeru projekata ako se utvrdi sumnja na postojanje više projekata smanjenja IPNP emisija na istom mjestu iz točke b) ovoga stavka

d) provjeru brojeva serija smanjenja IPNP emisija s više identifikacijskih brojeva kada se radi o jednom projektu smanjenja IPNP emisija

(4) Ako se u Republici Hrvatskoj utvrdi dvostruko obračunavanje iz članka 17. stavka 1. ovoga Pravilnika, nacionalni administrator iz članka 17. stavka 2. ovoga Pravilnika i tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša utvrđuju koja stranka postupa sukladno odredbama članka 17. ovoga Pravilnika.

(5) Ako se provjerom iz stavka 4. ovoga članka utvrdi da pojedini dobavljač nema legitimno pravo zahtijevati seriju smanjenja IPNP emisija, tada se navedena serija smanjenja IPNP emisija ne može priznati tom dobavljaču za ispunjenje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona.

(6) U Registru Unije serije smanjenja IPNP emisija smatraju se kao i sve druge jedinice o kojima se vodi evidencija u Registru Unije.

Članak 19.

Prilozi I. do III. su sastavni dio ovoga Pravilnika.

IV. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 20.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 351-01/21-27/84

Urbroj: 517-04-1-1-21-18

Zagreb, 8. listopada 2021.

Ministar dr. sc. Tomislav Ćorić, v. r.

PRILOG I.

METODA ZA IZRAČUN INTENZITETA STAKLENIČKIH PLINOVA U ŽIVOTNOM VIJEKU GORIVA I ENERGIJE I IZVJEŠĆIVANJE DOBAVLJAČA

DIO 1. IZRAČUN INTENZITETA STAKLENIČKIH PLINOVA GORIVA I ENERGIJE DOBAVLJAČA

Intenzitet stakleničkih plinova goriva i energije izražen je u gramima ekvivalenta ugljikova dioksida po megadžulu goriva (gCO2eq/MJ).

1. U svrhu izračuna intenziteta stakleničkih plinova goriva u obzir se uzimaju staklenički plinovi ugljikov dioksid (CO2), didušikov oksid (N2O) i metan (CH4). U svrhu izračuna ekvivalenta CO2, emisije tih plinova vrednuju se u emisijama ekvivalenta CO2 kako slijedi:

 

CO2: 1

CH4: 25

N2O: 298

 

 

2. Emisije koje nastaju pri proizvodnji strojeva i opreme za ekstrakciju, proizvodnju, rafiniranje i potrošnju fosilnih goriva ne uzimaju se u obzir pri izračunu emisija stakleničkih plinova.

3. Intenzitet stakleničkih plinova dobavljača u životnom vijeku emisija stakleničkih plinova svih isporučenih goriva i energije izračunava se u skladu s dolje navedenom formulom:

Intenzitet stakleničkih plinova goriva dobavljača (#) =

pri čemu:

a) »#« znači identifikacija dobavljača (tj. identifikacija obveznika plaćanja poreza) definirana u Uredbi (EZ) br. 684/2009(1) kao trošarinski broj gospodarskog subjekta (trošarinski broj iz Sustava za razmjenu podataka o trošarinskim subjektima koji posluju u sustavu odgode plaćanja trošarine (SEED) ili identifikacijski broj za porez na dodanu vrijednost (PDV) iz točke 5. podtočke a) tablice 1. Priloga I. Uredbe (EZ) br. 684/2009(1) za šifre odredišta od 1 do 5 i 8) koji je također obveznik plaćanja trošarine u skladu s člankom 21. Zakona o trošarinama (»Narodne novine«, br. 106/18 i 121/19) u trenutku u kojem je nastala obveza obračunavanja trošarine u skladu s člankom 4. točkom 15. Zakona o trošarinama.

b) »x« znači vrste goriva i energije koje su obuhvaćene područjem primjene ovoga Pravilnika kako je navedeno u točki 17. podtočki c) tablice 1. Priloga I. Uredbe (EZ) br. 684/2009(1).

c) »MJx« znači ukupno isporučena energija i pretvorena na temelju količina goriva »x« o kojima se izvješćuje, izražena u megadžulima. To se izračunava kako slijedi:

I. Količina svakog goriva po vrsti goriva

Ona se izvodi iz podataka dostavljenih u skladu s točkom 17. podtočkama d), f) i o) tablice 1. Priloga I. Uredbe (EZ) br. 684/2009(1). Količine biogoriva pretvaraju se u njihovu donju ogrjevnu vrijednost sadržaja energije na temelju gustoća energije navedenih u Prilogu Pravilnika o utvrđivanju prosječnih energetskih vrijednosti goriva (»Narodne novine«, broj 88/21). Količine goriva nebiološkog podrijetla pretvaraju se u njihovu donju ogrjevnu vrijednost sadržaja energije na temelju gustoća energije navedenih u Dodatku 1. Izvješća Zajedničkog istraživačkog centra EUCAR-CONCAWE (JEC)(2) pod nazivom »Well-to-Tank«, (verzija 4) iz srpnja 2013.(3).

II. Zajednička prerada fosilnih goriva i biogoriva

Prerada uključuje svaku promjenu tijekom životnog vijeka isporučenih goriva ili energije kojom se uzrokuje promjena molekulske strukture proizvoda. Dodavanje sredstava za denaturiranje ne pripada u tu preradu. Količina biogoriva koja se prerađuje zajedno s gorivima nebiološkog podrijetla odražava stanje biogoriva nakon prerade. Količina zajednički prerađenog biogoriva određuje se prema energetskoj bilanci i učinkovitosti zajedničkog postupka prerade kako je navedeno u Prilogu I. Pravilnika o načinu i uvjetima primjene zahtjeva održivosti u proizvodnji i korištenju biogoriva (»Narodne novine«, broj 88/21) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Kada se razna biogoriva miješaju s fosilnim gorivima pri izračunu se uzimaju u obzir količina i vrsta svakog biogoriva, a te podatke dobavljači dostavljaju tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša.

Količina isporučenog biogoriva koje ne ispunjava kriterij održivosti iz Pravilnika obračunava se kao fosilno gorivo.

III. Količina potrošene električne energije

To je količina električne energije potrošene u cestovnim vozilima ili motociklima o kojoj dobavljač izvijesti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša u skladu sa sljedećom formulom:

potrošena električna energija = prevaljeni put (km) × učinkovitost potrošnje električne energije (MJ/km).

d) »UER« znači smanjenje emisija nastalih istraživanjem i proi­zvodnjom nafte i plina (smanjenje IPNP emisija)

»Smanjenje IPNP emisija« jest smanjenje emisija stakleničkih plinova nastalih istraživanjem i proizvodnjom nafte i plina koje navodi dobavljač, izmjereno u gCO2eq ako je kvantificirano i ako se o njemu izvješćuje u skladu sa sljedećim zahtjevima:

I. Prihvatljivost

Projekt smanjenja IPNP emisija smatra se prihvatljivim ako:

a) zadovoljava načela i standarde utvrđene u međunarodnim standardima u skladu s Prilogom I. Dijelom 1. točkom 3. podtočkom d) II ovoga Pravilnika i

b) dobavljači ispunjavaju zahtjeve izvješćivanja navedene u članku 14. i Prilogu I. Dijelu 2. točki 1. ovoga Pravilnika.

Prihvatljivim smanjenjem IPNP emisija smatra se smanjenje emisija u bilo kojem objektu ili infrastrukturi u opskrbnom lancu prije postrojenja u kojem se proizvodi gotovo gorivo za prijevoz.

Za goriva koja se proizvode od sirove nafte kao sirovine, prihvatljivo smanjenje IPNP emisija uključuje cijeli opskrbni lanac prije prerade u rafineriji.

U proizvodnji prirodnog plina i ukapljenog naftnog plina, prihvatljivo smanjenje IPNP emisija uključuje postrojenja za preradu (poput postrojenja za čišćenje plina ili ukapljivanje) ako su ta postrojenja smještena u lancu opskrbe ispred postrojenja koja opskrbljuju tržište gotovim gorivom za prijevoz.

Smanjenje emisija stakleničkih plinova u proizvodnji vodika koji se koristiti u proizvodnji goriva u rafinerijama ne mogu se smatrati smanjenjem IPNP emisija u smislu ovoga Pravilnika, bez obzira na to gdje se vodik fizički proizvodi.

Emisije povezane s otpadnom plastikom kao sirovinom za proizvodnju goriva za prijevoz tretiraju se za potrebe izračuna životnog ciklusa stakleničkih plinova kao nula te se stoga u opskrbnom lancu otpadne plastike kao sirovine za transportna goriva ne mogu ostvariti smanjenja IPNP emisija.

Smanjenja IPNP emisija primjenjuju se samo na onaj dio zadanih prosječnih vrijednosti za benzin, dizel, stlačeni prirodni plin (SPP) ili ukapljeni naftni plin (UNP) koji se odnosi na IPNP emisije.

Smanjenje IPNP emisija za određenu vrstu fosilnog goriva koje jedan dobavljač može koristiti, ograničena je na ukupno smanjenje emisija u gCO2eq koje je jednako zadanoj vrijednosti za to gorivo u gCO2eq/MJ u opskrbnom lancu prije postrojenja u kojem se proizvodi gotovo gorivo za prijevoz pomnoženoj s količinom tog goriva u MJ koju osigurava dobavljač.

Intenzitet emisija stakleničkih plinova za benzin u opskrbnom lancu prije postrojenja u kojem se proizvodi gotovo gorivo za prijevoz iznosi 11,0 gCO2eq/MJ, za dizel 11,3 gCO2eq/MJ, za stlačeni prirodni plin (SPP) 9,1 gCO2eq/MJ, za ukapljeni prirodni plin (UPP) 15,0 gCO2eq/MJ, a za ukapljeni naftni plin (UNP) iznosi 6,2 gCO2eq/MJ.

Slijedi da je maksimalno smanjenje IPNP emisija u gCO2eq iz opskrbnog lanca nafte (X1) koje dobavljač koristi za usklađivanje sa zahtjevom smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona:

X1= MJbenzin × 11,0 + MJdizel × 11,3 + α × MJUNP × 6,2

a maksimalno smanjenje IPNP emisija u gCO2eq iz opskrbnog lanca plina (X2) koje dobavljač smije koristiti za usklađivanje sa zahtjevom smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona je:

X2 =MJSPP × 9,1 + MJUPP × 15,0 + (1 − α) × MJUNP × 6,2

Ukapljeni naftni plin (UNP) se može proizvesti i iz nafte i iz prirodnog plina kao sirovina te se stoga za ukapljeni naftni plin smanjenje IPNP emisija može računati u oba opskrbna lanca.

»α« znači dio isporučenog ukapljenog naftnog plina (UNP) (između 0 i 1) kojeg je dobavljač odabrao obračuniti za smanjenje IPNP emisija u opskrbnom lancu nafte.

»(1 – α)« znači dio isporučenog ukapljenog naftnog plina (UNP) (između 0 i 1) kojeg je dobavljač odabrao obračuniti za smanjenje IPNP emisija u opskrbnom lancu plina.

Smanjenja IPNP emisija koja nastanu u bilo kojoj zemlji mogu se obračunati kao smanjenje emisija stakleničkih plinova iz goriva iz bilo kojeg izvora sirovine koje isporučuje bilo koji dobavljač.

Smanjenja IPNP emisija obračunavaju se samo ako su povezana s projektima koji su započeli nakon 1. siječnja 2011. godine. Pod datumom početka podrazumijeva se ona vremenska točka u kojoj je projekt ostvario prvo smanjenje IPNP emisija neovisno o tome da li je to smanjenje emisija verificirano. Smanjenje IPNP emisija ostvareno tijekom 2020. godine može se uračunati u cilj smanjenja emisija za 2020. godinu utvrđen u članku 66. stavku 2. podstavku 1. Zakona.

Nije potrebno dokazivati da se smanjenja IPNP emisija ne bi ostvarila bez zahtjeva za izvješćivanje u skladu s člankom 65. stavkom 2. Zakona.

Nije potrebno dokazivati fizičku isporuku goriva iz projekata smanjenja IPNP emisija na tržište Europske unije, niti dokazivati postojanje fizičke veze sa sektorom prometa Europske unije.

Priznavanje smanjenja IPNP emisija nije prihvatljivo u okviru fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola – Mehanizma čistog razvoja (CDM) ili mehanizma Zajedničke provedbe (u daljnjem tekstu: JI).

Za postizanje cilja smanjenja emisija utvrđenog u članku 66. stavku 2. točki 1. Zakona, ne mogu se koristiti jedinice proizašle iz fleksibilnih mehanizama Kyotskog protokola – jedinice ovjerenih smanjenja emisija (u daljnjem tekstu: CER) iz provedbe CDM projekata i jedinice smanjenja emisija (u daljnjem tekstu: ERU) iz provedbe JI projekata.

Smanjenje IPNP emisija može se smatrati prihvatljivim prema propisu kojim se uređuje kvaliteta tekućih naftnih goriva i ovim Pravilnikom kada proizlazi iz projekta koji udovoljava uvjetima navedenim u ovom Pravilniku, ako je registrirano u okviru CDM ili JI projekta. Međutim, ako je smanjenje emisija iz tih projekata pripisano CER-ovima ili ERU-ovima, ta se smanjenja mogu smatrati kao verificirana i ovjerena smanjenja IPNP emisija samo ako su poništeni CER-ovi i ERU-ovi izdani za ta smanjenja.

Dobavljači goriva koji polažu pravo na smanjenje IPNP emisija za ispunjenje obveze smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona moraju dokazati da smanjenja IPNP emisija nisu i neće biti korištena za usklađivanje sa zahtjevima u državama izvan Europske unije.

II. Izračun

Smanjenja IPNP emisija procjenjuju se i potvrđuju u skladu s načelima i normama utvrđenima u međunarodnim normama, a posebno važećim normama HRN EN ISO 14064-3, HRN EN ISO 14065 i HRN ISO 14066.

Praćenje smanjenja IPNP emisija i referentnih vrijednosti emisija, izvješćivanje o njima te njihova verifikacija moraju se provoditi u skladu s važećom normom HRN EN ISO 14064 te se moraju osigurati rezultati čija je pouzdanost jednakovrijedna onima iz Uredbe (EU) 2018/2067(4) i Uredbe (EU) 2018/2066(5) i njihovim izmjenama. Verifikacija metoda za procjenu smanjenja IPNP emisija mora se provesti u skladu s važećom normom HRN EN ISO 14064-3, a organizacija koja provodi verifikacije mora biti akreditirana u skladu s važećom normom HRN EN ISO 14065.

U skladu sa zahtjevima važeće norme HRN EN ISO 14064 procjena, praćenje i izvještavanje o smanjenju IPNP emisija mora se provoditi pravedno, bez pristranosti i uz poštivanje principa konzervativnosti, cjelovitosti, konzistentnosti i točnosti.

Smanjenje IPNP emisija izraženo u gCO2eq mora se izračunati kao razlika između emisija stakleničkih plinova i/ili uklanjanja u projektnom i u referentnom scenariju. Ovaj izračun mora pratiti princip konzervativnosti tako da je procijenjena vrijednost smanjenja IPNP emisija rezultat konzervativne procjene smanjenja emisija. Referentni i projektni scenarij izrađuju se u skladu sa zahtjevima važeće norme HRN EN ISO 14064-2.

e) »GHGix« je intenzitet stakleničkih plinova goriva ili energije »x« izražen u gCO2eq/MJ. Dobavljači izračunavaju intenzitet stakleničkih plinova svakog goriva ili energije kako slijedi:

I. intenzitet stakleničkih plinova goriva nebiološkog podrijetla je »ponderirani intenzitet stakleničkih plinova u životnom vijeku« po vrsti goriva naveden u zadnjem stupcu tablice iz Dijela 2. točke 5. ovoga Priloga.

II. električna energija izračunava se kako je opisano u Dijelu 2. točki 6. ovoga Priloga.

III. intenzitet stakleničkih plinova biogoriva

Intenzitet stakleničkih plinova biogoriva koja ispunjavaju kriterij održivosti iz Pravilnika izračunava se u skladu s Prilogom I. Pravilnika. Ako su podaci o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku biogoriva dobiveni u skladu sa sporazumom ili programom koji su bili predmetom odluke Europske komisije na temelju članka 7.c stavka 4. Direktive 98/70/EZ i uzimajući u obzir članak 6. Pravilnika, tim se podacima također treba koristiti za određivanje intenziteta stakleničkih plinova biogoriva u skladu s člankom 5. tog Pravilnika. Intenzitet stakleničkih plinova za biogoriva koja ne ispunjavaju kriterij održivosti iz članka 5. Pravilnika jednak je intenzitetu stakleničkih plinova odgovarajućeg fosilnog goriva dobivenog iz konvencionalne sirove nafte ili plina.

IV. Zajednička prerada goriva nebiološkog podrijetla i biogoriva

Intenzitet stakleničkih plinova biogoriva koja se prerađuju zajedno s fosilnim gorivima odražava stanje biogoriva nakon prerade.

f) »AF« su korekcijski faktori za učinkovitost pogonskog sustava:

 

Prevladavajuće tehnologije pretvorbe

Faktor učinkovitosti

Motor s unutarnjim izgaranjem

1

Električni pogonski sustav na baterije

0,4

Električni pogonski sustav na vodikove gorive ćelije

0,4

 

 

DIO 2. IZVJEŠĆIVANJE DOBAVLJAČA O GORIVIMA OSIM BIOGORIVIMA

1. Smanjenja IPNP emisija iz fosilnih goriva

Kako bi smanjenja IPNP emisija bila prihvatljiva za potrebe metode izvješćivanja i izračuna, dobavljači tijelu državne uprave nadležnom za zaštitu okoliša dostavljaju sljedeće:

a) početni datum projekta koji mora biti nakon 1. siječnja 2011. godine

b) godišnja smanjenja emisija u gCO2eq

Godišnje smanjenje emisija predstavlja ukupan iznos verificiranih smanjenja IPNP emisija iz predmetnog projekta na koji dobavljač polaže pravo.

c) razdoblje u kojem su postignuta navedena smanjenja

Razdoblje u kojem su postignuta navedena smanjenja IPNP emisija je kalendarska godina u kojoj su ostvarena smanjenja IPNP emisija na koje dobavljač polaže pravo.

d) lokaciju projekta najbližu izvoru emisija uz navođenje koordinata geografske širine i duljine u stupnjevima na četvrtu decimalu

Mjesto projekta smanjenja IPNP emisija definira se geografskim koordinatama mjesta na kojem su uklonjene emisije koje bi bile prisutne bez provođenja projekta smanjenja IPNP emisija.

Kada projekt uključuje smanjenje IPNP emisija koja su geografski raspršena, navodi se mjesto koje predstavlja geografsku središnju točku projekta ili mjesto primarne infrastrukture u projektu.

e) referentnu vrijednost godišnjih emisija prije uvođenja mjera smanjenja i godišnje emisije nakon provedbe mjera smanjenja u gCO2eq/MJ proizvedene sirovine

Referentna vrijednost godišnjih emisija prije provedbe projekta smanjenja IPNP emisija su emisije koje bi se mogle očekivati bez provedbe tog projekta. Treba biti izražena u gCO2eq podijeljeno s ukupnim sadržajem energije u MJ sadržane u sirovini koja prolazi kroz opremu unutar granica sustava obuhvaćenog projektom.

Razina godišnjih emisija nakon provedbe mjera smanjenja IPNP emisija izračunava se kao godišnja razina emisija za projekt izražena u gCO2eq podijeljeno s ukupnim sadržajem energije u MJ sadržane u sirovini koja prolazi kroz opremu unutar granica sustava obuhvaćenog projektom.

Referentna vrijednost godišnjih emisija prije provedbe projekta smanjenja IPNP emisija i razina godišnjih emisija nakon provedbe mjera smanjenja IPNP emisija izvještava se za zadnju godinu za koju su dostupni podaci. Ako ti podaci nisu dostupni za cijelu godinu, potrebno ih je ekstrapolirati kako bi se procijenile godišnje emisije o kojima će se izvijestiti. Svaka ekstrapolacija treba biti realna i reprezentativna za očekivane radne uvjete. Sve vrijednosti emisija u gCO2eq trebaju biti određene precizno i sveobuhvatno i trebaju odražavati vrijednosti koje su verificirali akreditirani verifikatori.

Dobavljač koji je proveo projekt ne treba u izvješće uključiti emisije koje su izvan granica sustava obuhvaćenog projektom.

f) jedinstveni broj certifikata namijenjen jednokratnoj uporabi kojim se jednoznačno utvrđuju projekt smanjenja IPNP emisija i količina smanjenja IPNP emisija stakleničkih plinova na koje dobavljač polaže pravo

Kad verifikator iz članka 11. stavka 8. podstavka b) ovoga Pravilnika u suradnji s nacionalnim administratorom iz članka upisuje seriju smanjenja IPNP emisija, preporuča se da jedinstveni broj certifikata ima sljedeći format:

PPPP_KKKK_AAAAAAAA_DDDD_LLL.LLLL,LLL.LLLL_CCCC_SSSS...S.EEEE…E

gdje je:

PPPP = jedinstveni identifikator projekta kojeg dodjeljuje predlagatelj projekta iz članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika, 4 znaka

KKKK = jedinstveni alfanumerički identifikacijski kod projekta kojeg treba odobriti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša iz članka 12. stavka 4. ovoga Pravilnika, 4 znaka

AAAAAAAA = početni datum projekta u obliku GGGGMMDD, 8 znakova

DDDD = kalendarska godina u kojoj su postignuta smanjenja IPNP emisija u obliku GGGG, 4 znaka

LLL.LLLL,LLL.LLLL = geografska širina lokacije projekta na četiri decimale i geografska duljina lokacije projekta na četiri decimale, 14 znakova

CCCC = jedinstveni alfanumerički identifikacijski kod korištene metode obračuna, kojeg treba odobriti tijelo državne uprave nadležno za zaštitu okoliša iz članka 12. stavka 4. ovoga Pravilnika, 4 znaka

SSSS…S.EEEE…E = početak i svršetak broja serije smanjenja IPNP emisija u tonama CO2eq na koje se polaže pravo. Ovaj će se dio identifikatora sastojati od različitog broja brojeva ovisno o broju pod-serija na koje se polaže pravo. Razlika između EEEE…E i SSSS…S je u broju smanjenja IPNP emisija na koje se polaže pravo. Sudionici projekta iz članka 12. ovoga Pravilnika trebaju dodijeliti svakom dobavljaču, koji polaže pravo na korištenje smanjenja IPNP emisija za usklađivanje s obvezom smanjenja emisija stakleničkih plinova iz članka 66. Zakona, brojeve serija u slijedu jedan za drugim, to jest broj EEEE…E nikad ne smije biti veći od broja pod-serija smanjenja IPNP emisija kojeg je određeni projekt ostvario u godini dana.

g) jedinstveni broj namijenjen jednokratnoj uporabi kojim se jednoznačno utvrđuju metoda izračuna i pridruženi projekt smanjenja IPNP emisija

Povijesna vrijednost emisija se definira kao prosječna vrijednost zabilježena u godini prije datuma početka projekta.

Godišnja vrijednost treba biti reprezentativna vrijednost za godinu za koju dobavljač zahtjeva smanjenje IPNP emisija, a kad je to potrebno, na temelju podataka od te godine do danas. Ti podaci ne moraju biti izmjereni na istoj razini preciznosti kao postignuto smanjenje emisija. Općenito je prihvatljivo prijaviti ove vrijednosti na temelju sustava praćenja na naftnoj bušotini.

2. Prosječne zadane vrijednosti intenziteta stakleničkih plinova u životnom vijeku goriva osim biogoriva i električne energije

 

Izvor sirovine i postupak

Vrsta goriva stavljenog na tržište

Intenzitet stakleničkih plinova u životnom vijeku (gCO2eq/MJ)

Ponderirani intenzitet stakleničkih plinova u životnom vijeku (gCO2eq/MJ)

Konvencionalna sirova nafta

Benzin

93,2

93,3

Tekući plin

94,3

Tekući ugljen

172

Prirodni bitumen

107

Naftni škriljavac

131,3

Konvencionalna sirova nafta

Dizel ili plinsko ulje

95

95,1

Tekući plin

94,3

Tekući ugljen

172

Prirodni bitumen

108,5

Naftni škriljavac

133,7

Sva fosilna goriva

Ukapljeni naftni plin u motoru s vanjskim izvorom paljenja

73,6

73,6

Prirodni plin, EU mješavina

Komprimirani prirodni plin u motoru s vanjskim izvorom paljenja

69,3

69,3

Prirodni plin, EU mješavina

Ukapljeni prirodni plin u motoru s vanjskim izvorom paljenja

74,5

74,5

Sabatierov proces dobivanja vodika elektrolizom iz obnovljivih izvora energije nebiološkog podrijetla

Komprimirani sintetički metan u motoru s vanjskim izvorom paljenja

3,3

3,3

Prirodni plin s parnim reformiranjem

Komprimirani vodik u gorivoj ćeliji

104,3

104,3

Elektroliza iz obnovljivih izvora energije nebiološkog podrijetla

Komprimirani vodik u gorivoj ćeliji

9,1

9,1

Ugljen

Komprimirani vodik u gorivoj ćeliji

234,4

234,4

Ugljen s hvatanjem i skladištenjem CO2 iz emisija proizvodnih procesa

Komprimirani vodik u gorivoj ćeliji

52,7

52,7

Otpadna plastika dobivena od fosilnih sirovina

Benzin, dizel ili plinsko ulje

86

86

 

 

 

3. Električna energija

Za električnu energiju dobavljači utvrđuju vrijednosti intenziteta stakleničkih plinova (gCO2eq/MJ) prema posebnim propisima koji uređuju energetsku statistiku.

1) Uredba Komisije (EZ) br. 684/2009 od 24. srpnja 2009. o provedbi Direktive Vijeća 2008/118/EZ s obzirom na računalnu obradu postupaka za kretanje trošarinske robe u sustavu odgode plaćanja trošarine (SL L 197, 29. 7. 2009., str. 24.).

2) Konzorcij JEC spaja Zajednički istraživački centar Europske komisije (JRC), EUCAR (Europsko vijeće za istraživanja i razvoj u području automobilske industrije) i CONCAWE (Europsko udruženje naftnih kompanija za okoliš, zdravlje i sigurnost pri preradi i distribuciji).

3) https://publications.jrc.ec.europa.eu/repository/handle/JRC82855

4) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2067 оd 19. prosinca 2018. o verifikaciji podataka i akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 31. 12. 2018.).

5) Provedbena uredba Komisije (EU) 2018/2066 оd 19. prosinca 2018. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o izmjeni Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 31. 12. 2018.).

PRILOG II.

PREDLOŽAK ZA DOSTAVLJANJE INFORMACIJA RADI OSIGURAVANJA SUKLADNOSTI DOSTAVLJENIH PODATAKA

Gorivo – pojedinačni dobavljači

 

Unos

Zajedničko izvješće (DA/NE)

Zemlja

Dobavljač(1)

Vrsta goriva(7)

Tarifna oznaka goriva KN(7)

Količina(2)

Prosječni intenzitet stakleničkih plinova

Smanjenje IPNP emisija(5)

Smanjenje u odnosu na prosjek 2010.

u litrama

u energiji

1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tarifna oznaka KN

Intenzitet stakleničkih plinova(4)

Sirovina

Tarifna oznaka KN

Intenzitet stakleničkih plinova(4)

održivost (DA/NE)

 

Komponenta F.1 (komponenta fosilnog goriva)

Komponenta B.1 (komponenta biogoriva)

 

 

 

 

 

 

 

Komponenta F.n (komponenta fosilnog goriva)

Komponenta B.m (komponenta biogoriva)

 

 

 

 

 

 

 

k

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Tarifna oznaka KN(2)

Intenzitet stakleničkih plinova(4)

Sirovina

Tarifna oznaka KN(2)

Intenzitet stakleničkih plinova(4)

održivost (DA/NE)

 

Komponenta F.1 (komponenta fosilnog goriva)

Komponenta B.1 (komponenta biogoriva)

 

 

 

 

 

 

 

Komponenta F.n (komponenta fosilnog goriva)

Komponenta B.m (komponenta biogoriva)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Gorivo – zajednički dobavljači

 

Unos

Zajedničko izvješće (DA/NE)

Zemlja

Dobavljač(1)

Vrsta goriva(7)

Tarifna oznaka goriva KN(7)

Količina(2)

Prosječni intenzitet stakleničkih plinova

Smanjenje IPNP emisija(5)

Smanjenje u odnosu na prosjek 2010.

u litrama

u energiji

I

DA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

DA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj

 

 

 

 

 

 

Tarifna oznaka KN

Intenzitet stakleničkih plinova(4)

Sirovina

Tarifna oznaka KN

Intenzitet stakleničkih plinova(4)

održivost (DA/NE)

 

Komponenta F.1 (komponenta fosilnog goriva)

Komponenta B.1 (komponenta biogoriva)

 

 

 

 

 

 

 

Komponenta F.n (komponenta fosilnog goriva)

Komponenta B.m (komponenta biogoriva)

 

 

 

 

 

 

 

x

DA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

DA

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj

 

 

 

 

 

 

Tarifna oznaka KN

Intenzitet stakleničkih plinova(4)

Sirovina

Tarifna oznaka KN

Intenzitet stakleničkih plinova(4)

održivost (DA/NE)

 

Komponenta F.1 (komponenta fosilnog goriva)

Komponenta B.1 (komponenta biogoriva)

 

 

 

 

 

 

 

Komponenta F.n (komponenta fosilnog goriva)

Komponenta B.m (komponenta biogoriva)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Električna energija

 

Zajedničko izvješće

Zemlja

Dobavljač(1)

Vrsta energije(7)

Količina(6)

Intenzitet stakleničkih plinova

Smanjenje u odnosu na prosjek iz 2010.

u energiji

NE

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Podaci zajedničkih dobavljača

 

Zemlja

Dobavljač(1)

Vrsta energije(7)

Količina(6)

Intenzitet stakleničkih plinova

Smanjenje u odnosu na prosjek iz 2010.

u energiji

DA

 

 

 

 

 

 

DA

 

 

 

 

 

 

 

Međuzbroj

 

 

 

 

 

 

 

Ukupna energija o kojoj se izvješćuje i postignuto smanjenje po državi članici

 

Količina (u energiji)(10)

Intenzitet stakleničkih plinova

Smanjenje u odnosu na prosjek iz 2010.

 

 

 

 

 

Napomene uz format

Predložak za izvješćivanje dobavljača istovjetan je predlošku za izvješćivanje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša.

Osjenčana polja nije potrebno ispuniti.

(1) Identifikacija isporučitelja definirana je u Prilogu I. Dijelu 1. točki 3. podtočki a) ovoga Pravilnika.

(2) Količina goriva definirana je u Prilogu I. Dijelu 1. točki 3. podtočki c) ovoga Pravilnika.

(3) Gustoća prema API-u definirana je u skladu s ispitnom metodom ASTM D287.

(4) Intenzitet stakleničkih plinova definiran je u Prilogu I. Dijelu 1. točki 3. podtočki e) ovoga Pravilnika.

(5)     Smanjenje IPNP emisija definirano je u Prilogu I. Dijelu 1. točki 3. podtočki d) ovoga Pravilnika; specifikacije u vezi s izvješćivanjem definirane su u Prilogu I. Dijelu 2. točki 1. ovoga Pravilnika.

(6) Količina električne energije definirana je u Prilogu I. Dijelu 2. točki 6. ovoga Pravilnika.

(7) Vrste goriva i odgovarajuće tarifne oznake KN definirane su u Prilogu I. Dijelu 1. točki 3. podtočki b) ovoga Pravilnika.

(9) Ukupna količina potrošene energije (gorivo i električna energija).

PRILOG III.

IZRAČUN REFERENTNE VRIJEDNOSTI GORIVA ZA FOSILNA GORIVA

Metoda izračuna

(a) Referentna vrijednost goriva izračunava se na temelju prosječne potrošnje fosilnih goriva u Uniji (benzin, dizel, plinsko ulje, ukapljeni naftni plin i komprimirani prirodni plin), kako slijedi:

pri čemu:

»x« označava razna goriva i energije koji su obuhvaćeni područjem primjene ovog Pravilnika i

kako je utvrđeno u tablici u nastavku

»GHGix« je intenzitet stakleničkih plinova godišnje isporučene količine goriva »x« ili energije prodane na tržištu koji su obuhvaćeni područjem primjene ovoga Pravilnika, izražen u gCO2eq/MJ. Koriste se vrijednosti za fosilna goriva navedene u Prilogu I. Dijelu 2. točki 5.

»MJx« je ukupna isporučena energija, pretvorena na temelju količina goriva »x« o kojima se

izvješćuje i izražena u megadžulima.

(b) Podaci o potrošnji

Za izračun vrijednosti koriste se sljedeći podaci o potrošnji:

 

Gorivo

Potrošnja energije (MJ)

Izvor

Dizel

7 894 969 × 106

Izvješća koja su države članice dostavile Tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime za 2010. godinu

Plinsko ulje namijenjeno za uporabu u izvancestovnom prometu

240 763 × 106

Benzin

3 844 356 × 106

Ukapljeni naftni plin

217 563 × 106

Komprimirani prirodni plin

51 037 × 106

 

 

Intenzitet stakleničkih plinova

Referentna vrijednost goriva za 2010. iznosi: 94,1 gCO2eq/MJ.

 

 

 

Copyright © Ante Borić