NN 123/2021 (17.11.2021.), Pravilnik o tretmanu zatvorenika

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE

2109

Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o izvršavanju kazne zatvora (»Narodne novine«, br. 14/21.), ministar nadležan za poslove pravosuđa, donosi

PRAVILNIK

O TRETMANU ZATVORENIKA

OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuju standardi i način obavljanja poslova tretmana zatvorenika, uključujući procjenu rizika i tretmanskih potreba te klasifikaciju zatvorenika prema stupnju kriminogenih i sigurnosnih rizika radi razvrstavanja u odgovarajuće uvjete izdržavanja kazne zatvora, pojedinačni program izvršavanja kazne zatvora (u daljnjem tekstu: program izvršavanja), pogodnosti zatvorenika te način utvrđivanja troškova izrade, procjene vrijednosti, izlaganja, pohranjivanja i prodaje stvari i drugih djela zatvorenika nastalih tijekom izdržavanja kazne zatvora u slobodno vrijeme zatvorenika.

Članak 2.

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li u ovom Pravilniku korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnose se jednako na muški i ženski rod, osim ako je posebno istaknuto drugačije.

TRETMAN ZATVORENIKA

Članak 3.

(1) Tretman zatvorenika u smislu ovog Pravilnika obuhvaća skup općih i specijaliziranih tretmanskih intervencija i programa, temeljenih na procjeni kriminogenih i sigurnosnih rizika i tretmanskih potreba, a kojima je cilj smanjivanje rizičnih čimbenika koji su pridonijeli počinjenju kaznenog djela te osnaživanje zaštitnih čimbenika koji omogućuju nastanak i održavanje pozitivnih promjena, radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora propisane Zakonom o izvršavanju kazne zatvora (u daljnjem tekstu: Zakon).

(2) Radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora, za svakog se zatvorenika donosi program izvršavanja, čime se osigurava poštivanje načela individualizacije, a u postupku realizacije programa izvršavanja primjenjuju se opće i specijalizirane tretmanske intervencije i programi iz st. 1. ovog članka te pogodnosti zatvorenika, kao poticajno sredstvo u ostvarivanju resocijalizacije, rehabilitacije i socijalnog uključivanja.

Procjena rizika i tretmanskih potreba

Članak 4.

(1) Prije donošenja programa izvršavanja, u svrhu planiranja i provođenja općih i specijaliziranih tretmanskih intervencija i programa iz članka 3. ovog Pravilnika, provode se stručni poslovi procjene kriminogenih i sigurnosnih rizika i tretmanskih potreba iz članka 21. stavka 6. i članka 27. stavka 4. Zakona.

(2) Procjena kriminogenih i sigurnosnih rizika (u daljnjem tekstu: procjena rizika) obuhvaća tri kategorije rizika:

1. procjenu vrste i razine rizika za vrijeme izvršavanja kazne, u odnosu na druge osobe i u odnosu na zatvorenika za kojeg se radi procjena

2. procjenu vrste i razine rizika od kriminalnog povrata

3. procjenu vrste i razine rizika od zlouporabe pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom i rizika od ozbiljne štete za pojedinca, grupu i/ili društvenu zajednicu tijekom boravka izvan kaznionice, odnosno zatvora, odnosno nakon otpusta s izdržavanja kazne zatvora.

(3) Procjena rizika i tretmanskih potreba uzima u obzir najmanje sljedeće elemente:

– vrsta i težina posljedica izvršenog kaznenog djela, način izvršenja kaznenog djela, duljina izrečene kazne

– način dolaska na izdržavanje kazne

– odnos prema kaznenom djelu i žrtvi kaznenog djela

– ponašanje za vrijeme eventualnog ranijeg boravka u zatvorskom sustavu

– povijest antisocijalnog, odnosno kriminalnog ponašanja, uključujući raniju osuđivanost i nove kaznene postupke

– antisocijalni obrazac ličnosti i teškoće u emocionalnoj samokontroli

– antisocijalni i prokriminalni obrasci razmišljanja

– veze s osobama antisocijalnog, odnosno kriminalnog obrasca ponašanja

– zlouporaba i ovisnost o psihoaktivnim supstancama, odnosno prisutnost ponašajnih ovisnosti

– obiteljski status, odnosi u obitelji i podrška u užem socijalnom okruženju

– funkcionalnost i razina ostvarenosti u području obrazovanja i zaposlenja

– uključenost i zadovoljstvo aktivnostima slobodnog vremena.

Članak 5.

(1) Inicijalna procjena rizika i tretmanskih potreba zatvorenika iz članka 56. stavaka 2., 6., 7., 8., 10. i 12. Zakona provodi se u Centru za dijagnostiku u Zagrebu (u daljnjem tekstu: Centar) u pravilu 30 dana od zaprimanja zatvorenika na izvršavanje kazne zatvora.

(2) Inicijalna procjena rizika i tretmanskih potreba zatvorenika iz članka 56. stavka 1. Zakona koji se u zatvor ili kaznionicu zaprima sa slobode ili iz istražnog zatvora provodi se u zatvoru ili kaznionici, unutar 30 dana od zaprimanja na izvršavanje kazne.

Članak 6.

(1) Ponovna procjena rizika i tretmanskih potreba provodi se po potrebi, a obvezno nakon polovice izdržane kazne za zatvorenika koji izdržava kaznu u trajanju od dvije do deset godina, odnosno nakon dvije trećine izdržane kazne zatvora za zatvorenika koji izdržava kaznu dužu od deset godina.

(2) Ponovna procjena rizika i tretmanskih potreba provodi se obvezno prije rasporeda ili predlaganja premještaja zatvorenika u uvjete nižeg stupnja sigurnosti i ograničenja slobode kretanja.

(3) U svrhu izrade plana pripreme za otpust i organizacije postpenalne zaštite, ponovna procjena rizika i tretmanskih potreba obvezno se provodi unutar šest mjeseci prije predviđenog vremena otpusta zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora u trajanju dužem od dvije godine, odnosno unutar tri mjeseca prije predviđenog otpusta zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora u trajanju od jedne do dvije godine.

(4) Ponovna procjena rizika i tretmanskih potreba provodi se u unutarnjoj organizacijskoj jedinici kaznionice, odnosno zatvora nadležnoj za tretman (u daljnjem tekstu: odjelu tretmana), a odlukom središnjeg ureda nadležnog za zatvorski sustav (u daljnjem tekstu: Središnji ured) može se po potrebi provesti i u Centru.

Članak 7.

(1) Stručne poslove inicijalne procjene te ponovne procjene rizika i tretmanskih potreba u kaznionicama, odnosno zatvorima provode službenici tretmana, sukladno članku 27. stavku 4. Zakona te sukladno općim propisima kojima se reguliraju socijalnopedagoška djelatnost, odnosno psihološka djelatnost, odnosno djelatnost socijalnog rada, kroz strukturiranu stručnu procjenu, po svim elementima procjene iz članka 4. stavka 3. ovog Pravilnika.

(2) Uz elemente iz članka 4. stavka 3. ovog Pravilnika, kod ponovne procjene dodatno se uzima u obzir ponašanje zatvorenika za vrijeme izvršavanja kazne i rezultati provođenja programa izvršavanja, odnosno ostvarenost ciljeva tretmana.

(3) Za potrebe strukturirane stručne procjene u kaznionici, odnosno zatvoru mogu se koristiti obrasci i instrumenti za procjenu rizika i tretmanskih potreba, koje je prethodno odobrio Središnji ured, na prijedlog unutarnje organizacijske jedinice Središnjeg ureda nadležne za poslove tretmana.

Članak 8.

(1) U svrhu inicijalne procjene rizika i tretmanskih potreba te planiranja tretmana zatvorenika u Centru se obavlja sveobuhvatna interdisciplinarna obrada zatvorenika koja obuhvaća poslove medicinske, socijalne, psihološke, socijalnopedagoške i kriminološke obrade.

(2) Medicinska obrada obuhvaća – liječnički pregled te prikupljanje i analizu medicinske dokumentacije radi izrade mišljenja o općem zdravstvenom stanju zatvorenika, koje sadrži napomene vezano uz potrebu za liječničkom skrbi te preporuke mogućeg rasporeda zatvorenika na rad za vrijeme izvršavanja kazne.

(3) Socijalna obrada obuhvaća – procjenjivanje i individualno planiranje, sukladno općim propisima kojima se regulira djelatnost socijalnog rada te izradu stručnog nalaza, mišljenja i prijedloga.

(4) Psihološka obrada obuhvaća – psihološku procjenu i psihodijagnostiku, sukladno općim propisima kojima se regulira psihološka djelatnost te izradu stručnog nalaza, mišljenja i prijedloga.

(5) Socijalnopedagoška obrada obuhvaća – socijalnopedagošku procjenu i planiranje intervencija sukladno općim propisima kojima se regulira socijalnopedagoška djelatnost te izradu stručnog nalaza, mišljenja i prijedloga.

(6) Kriminološka obrada obuhvaća – prikupljanje i analizu svih dostupnih podataka o cjelokupnom kriminalnom ponašanju zatvorenika i izradu izvješća.

(7) Na temelju obrada iz stavaka 2.-6. ovog članka, u Centru se obavljaju stručni poslovi inicijalne procjene rizika i tretmanskih potreba, po svim elementima procjene iz članka 4. stavka 3. ovog Pravilnika, kroz strukturiranu stručnu procjenu, u svrhu koje se mogu koristiti obrasci i instrumenti za procjenu rizika i tretmanskih potreba, koje odobrava upravitelj Centra uz prethodnu suglasnost Središnjeg ureda.

(8) Na temelju procijenjenih rizika i tretmanskih potreba, a uzimajući u obzir objektivne okolnosti vezane uz kaznu te mogućnosti kaznionica, odnosno zatvora, u Centru se donosi orijentacijski program izvršavanja.

(9) Centar podnosi Središnjem uredu završno izvješće koje sadrži procjenu rizika i klasifikaciju zatvorenika prema vrsti i razini procijenjenih rizika, procjenu tretmanskih potreba, orijentacijski program izvršavanja te prijedlog kaznionice ili zatvora u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora i uvjeta izdržavanja kazne (zatvoreni, poluotvoreni, otvoreni).

Klasifikacija zatvorenika

Članak 9.

(1) Sukladno procjeni rizika iz članka 4. ovog Pravilnika, zatvorenici se klasificiraju u jednu od četiri razine rizičnosti, za svaku kategoriju rizika:

– vrlo visoka razina rizičnosti – A

– visoka razina rizičnosti – B

– srednja razina rizičnosti – C

– niska razina rizičnosti – D

(2) Uvažavajući procijenjenu razinu rizičnosti zatvorenika te vrstu rizičnosti, prilikom formiranja prijedloga kaznionice, odnosno zatvora i stupnja sigurnosti i ograničenja kretanja unutar kaznionice ili zatvora, Centar se rukovodi Okvirnim mjerilima za upućivanje i razvrstavanje zatvorenika na izvršavanje kazne zatvora iz članka 56. stavka 3. Zakona.

(3) Procjena vrste i razine rizičnosti zatvorenika tijekom izvršavanja kazne zatvora je promjenjiva, u skladu s procjenom rizika i tretmanskih potreba, uspješnosti provedbe programa izvršavanja i stupnjem realizacije ciljeva tretmana.

Članak 10.

(1) Odluku o upućivanju na daljnje izvršavanje kazne zatvora iz Centra i odluku o premještaju zatvorenika donosi ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, sukladno članku 56., odnosno članku 162. stavku 1. Zakona. U odluci se navodi kaznionica, odnosno zatvor u kojem će zatvorenik nastaviti izdržavati kaznu zatvora te uvjeti izdržavanja kazne.

(2) Povjerenstvo Središnjeg ureda za upućivanje i premještaje zatvorenika iz članka 56. stavka 3., odnosno članka 162. stavka 1. Zakona imenuje ravnatelj nadležan za zatvorski sustav, iz reda službenika Središnjeg ureda.

(3) Prilikom formuliranja mišljenja, Povjerenstvo iz stavka 2. ovog članka uzima u obzir procjenu rizika, procjenu tretmanskih potreba zatvorenika, organizacijske i smještajne mogućnosti kaznenih tijela i sveukupnu situaciju u zatvorskom sustavu i društvenoj zajednici.

Sadržaj i postupak donošenja programa izvršavanja

Članak 11.

(1) Na temelju procjene rizika i tretmanskih potreba te orijentacijskog programa izvršavanja izrađenog u Centru, obavljaju se stručni poslovi izrade programa izvršavanja, iz članka 27. stavka 4. Zakona.

(2) Stručni tim kaznionice, odnosno zatvora iz članka 75. stavka 2. Zakona (u daljnjem tekstu: Stručni tim) za svakog zatvorenika predlaže inicijalni program izvršavanja, koji se tijekom izvršavanja kazne zatvora mijenja, sukladno procjeni rizika i tretmanskih potreba, ostvarenosti ciljeva tretmana, mogućnostima kaznionice, odnosno zatvora u kojem zatvorenik izdržava kaznu zatvora te promjenama u objektivnim okolnostima koje su mogle nastupiti protekom vremena, a koje mogu utjecati na program izvršavanja.

(3) Na prijedlog Stručnog tima, upravitelj kaznionice, odnosno zatvora (u daljnjem tekstu: upravitelj) donosi program izvršavanja za zatvorenika u roku od 30 dana od dana prijama u kaznionicu, odnosno zatvor, a zatim preispituje program izvršavanja sukladno članku 75. stavku 3. Zakona.

Članak 12.

(1) Program izvršavanja sadrži sve sljedeće elemente:

1. opće podatke o rasporedu na zatvorenički odjel i u tretmansku skupinu

2. napomene vezane uz zdravstveno stanje i potrebnu zdravstvenu skrb, uključujući psihijatrijsku skrb

3. procijenjenu vrstu i razinu sigurnosnih rizika za vrijeme izvršavanja kazne zatvora, kao što su rizik vezan uz samoozljeđivanje, suicid, bijeg, zlouporabu sredstava ovisnosti, napad na službene osobe ili druge zatvorenike te rizik od potencijalne viktimizacije od strane drugih zatvorenika te mjere i postupke koji će se primijeniti za smanjivanje ovih rizika

4. procijenjenu vrstu i razinu kriminogenih rizika: rizik od općeg i specijalnog kriminalnog povrata, rizik od zlouporabe pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom te rizik od ozbiljne štete za pojedinca, grupu i/ili društvenu zajednicu tijekom boravka izvan kaznionice, odnosno zatvora, odnosno nakon otpusta s izdržavanja kazne zatvora

5. procijenjene tretmanske potrebe, primarno vezane uz kriminogene rizike

6. ciljeve tretmana, voditelja provedbe programa izvršavanja i suradnike u provedbi

7. specijalizirane tretmanske intervencije i programe te metode i postupke koji će se primijeniti za realizaciju ciljeva tretmana, kao što su posebni programi tretmana, psihosocijalne i socijalnopedagoške intervencije te provođenje sigurnosnih mjera izrečenih uz kaznu zatvora

8. opće tretmanske intervencije i programe te metode i postupke koji će se primijeniti za realizaciju ciljeva tretmana i/ili u svrhu smislenog i svrhovitog provođenja vremena u kaznenom tijelu, u sljedećim područjima:

– rad i radno-okupacijske aktivnosti

– obrazovanje

– slobodno vrijeme

9. podatke o osobama s kojima će zatvorenik kontaktirati za vrijeme izdržavanja kazne zatvora: članovi obitelji, druge osobe koje mogu biti izvor pomoći i podrške,

10. druge napomene (zabrana kontakta, obavljanja djelatnosti i sl.)

11. plan pripreme za otpust i organizacije postpenalne zaštite.

(2) Zatvoreniku se uručuje odluka o donesenom inicijalnom programu izvršavanja koja sadrži podatke iz stavka 1. točaka 1. – 2. i 5. – 11. ovog članka, a s izmjenama programa izvršavanja ga se upoznaje, dok mu se odluka može uručiti.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, za kazne zatvora kraće od tri mjeseca ili čiji je ostatak kraći od tri mjeseca donosi se skraćeni program izvršavanja, koji sadrži najmanje elemente iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 8., 9., 10. i 11. ovog članka.

Članak 13.

(1) Stručni poslovi tretmana koji se odnose na provođenje programa izvršavanja iz članka 27. stavka 4. Zakona obavljaju se u suradnji sa službenicima unutarnjih ustrojstvenih jedinica kaznionice, odnosno zatvora nadležnih za obavljanje poslova osiguranja (u daljnjem tekstu: odjel osiguranja), poslova rada i strukovnog obrazovanja zatvorenika (u daljnjem tekstu: odjel za rad i strukovno obrazovanje) i poslova zdravstvene zaštite zatvorenika (u daljnjem tekstu: odjel zdravstvene zaštite zatvorenika), a po potrebi i s drugim službenicima kaznionice, odnosno zatvora.

(2) U provođenju programa izvršavanja, a osobito u dijelu koji se odnosi na realizaciju ciljeva tretmana te pripremi za otpust i organizaciji postpenalne zaštite, mogu sudjelovati predstavnici državnih tijela, ustanova i drugih pravnih osoba iz članka 7. stavka 3. Zakona i predstavnici organizacija civilnog društva.

(3) Voditelj provedbe programa izvršavanja je nadležni službenik tretmana, a suradnici u provedbi su službenici iz stavka 1. ovog članka, a osobito članovi tima tretmanske skupine iz članka 15. ovog Pravilnika, i vanjski suradnici iz stavka 2. ovog članka.

(4) Radi ostvarivanja programa izvršavanja i ciljeva tretmana, a osobito u dijelu planiranja pripreme za otpust i organizacije postpenalne zaštite, voditelj provedbe programa izvršavanja u provedbu programa izvršavanja može uključiti obitelj zatvorenika te druge osobe koje mogu biti izvor pomoći i podrške zatvoreniku.

Stručni tim i tim tretmanske skupine

Članak 14.

(1) Stručni tim čine voditelj odjela tretmana koji je ujedno voditelj Stručnog tima, voditelji provedbe programa izvršavanja, voditelj odjela osiguranja, voditelj odjela za rad i strukovno obrazovanje, voditelj odjela zdravstvene zaštite zatvorenika, ili službenici zaduženi za ove poslove ukoliko u kaznionici, odnosno zatvoru nisu ustrojeni odjeli.

(2) U radu Stručnog tima po potrebi mogu sudjelovati i druge ovlaštene službene osobe kaznionice, odnosno zatvora te pružatelji stručnih usluga iz članka 33. stavka 3. Zakona.

(3) Stručni tim sastaje se u pravilu jednom tjedno.

(4) Na sastancima Stručnog tima vodi se zapisnik, koji potpisuje voditelj odjela tretmana, iz kojeg uz svaku točku dnevnog reda moraju biti vidljivi: prijedlog tima tretmanske skupine, odnosno voditelja provedbe programa izvršavanja te odluka ili zaključak Stručnog tima, odnosno prijedlog upravitelju.

(5) Upravitelj prihvaća prijedloge Stručnog tima supotpisivanjem zapisnika iz stavka 4. ovog članka. Ukoliko upravitelj u cijelosti ili u jednom dijelu ne prihvati prijedlog Stručnog tima, ispod zapisnika navodi s kojim prijedlozima nije suglasan te upisuje svoju obrazloženu odluku.

Članak 15.

(1) Tim tretmanske skupine čine službenik tretmana koji je nadležan za tretmansku skupinu zatvorenika, koji je ujedno voditelj tima tretmanske skupine, službenik pravosudne policije, strukovni učitelj i drugi službenici koji sudjeluju u provedbi programa izvršavanja zatvorenika iz tretmanske skupine.

(2) Tim tretmanske skupine tjedno se sastaje radi koordinacije provedbe programa izvršavanja, razmjene informacija, predlaganja Stručnom timu izmjena i dopuna sadržaja programa izvršavanja te ocjenjivanja uspješnosti provedbe pojedinih segmenata programa izvršavanja za zatvorenike iz tretmanske skupine.

(3) Na sastancima tima tretmanske skupine vodi se zapisnik u koji se obvezno upisuju imena svih prisutnih članova i koji u pravilu supotpisuju svi prisutni članovi, a obvezno ga potpisuje voditelj tima tretmanske skupine.

(4) Članovi tima tretmanske skupine mjesečno ocjenjuju uspješnost provedbe programa izvršavanja svatko u svom segmentu rada.

(5) Na temelju mjesečnih ocjena tima tretmanske skupine te na temelju vlastite obrazložene stručne procjene i mišljenja, voditelj provedbe programa izvršavanja predlaže Stručnom timu ukupnu procjenu uspješnosti provedbe programa izvršavanja za zatvorenika.

(6) U kaznionici, odnosno zatvoru broj timova tretmanskih skupina odgovara broju tretmanskih skupina u koje su raspoređeni zatvorenici.

Procjena uspješnosti i postupak odobravanja pogodnosti

Članak 16.

(1) Stručni poslovi procjene uspješnosti provedbe programa izvršavanja iz članka 27. stavka 4. Zakona (u daljnjem tekstu: procjena uspješnosti) obuhvaćaju procjenu ponašanja zatvorenika, njegovog sudjelovanja i suradnje u provođenju aktivnosti predviđenih programom izvršavanja te stupanj realizacije ciljeva tretmana.

(2) Stručni tim redovito utvrđuje procjenu uspješnosti te sukladno tome preispituje program izvršavanja i po potrebi predlaže upravitelju njegove izmjene u skladu s odredbama članka 75. stavka 3. Zakona.

(3) Uspješnost provođenja programa izvršavanja procjenjuje se na četiri razine, prema kriterijima propisanim kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora, od kojih je razina IV najniža, a razina I najviša:

– IV – »ne zadovoljava«

– III – »zadovoljava«

– II – »uspješan«

– I – »naročito uspješan«.

(4) Prilikom donošenja procjene uspješnosti, Stručni tim u obzir uzima ocjene tima tretmanske skupine i prijedlog voditelja provedbe programa izvršavanja.

Članak 17.

(1) Do donošenja prve procjene uspješnosti zatvorenik je neprocijenjen te ne koristi pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom, a pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora ne koristi osim ako kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora nije drugačije propisano.

(2) Prva procjena uspješnosti donosi se nakon proteka najmanje 15, a najviše 30 dana od dana dolaska u kaznionicu, odnosno zatvor. Prva procjena uspješnosti obuhvaća samo procjenu ponašanja zatvorenika i pridržavanja odredbi kućnog reda kaznionice, odnosno zatvora te ne može biti viša od razine III – »zadovoljava«.

(3) Nakon prve procjene uspješnosti zatvorenik može koristiti samo pogodnosti unutar kaznionice, odnosno zatvora, do druge procjene uspješnosti.

(4) Druga procjena uspješnosti donosi se najranije 30 dana od dana donošenja programa izvršavanja i najranije 15 dana od dana donošenja prve procjene uspješnosti te uz ponašanje zatvorenika uključuje i zatvorenikovo sudjelovanje i suradnju u provođenju aktivnosti predviđenih programom izvršavanja.

(5) Svaka sljedeća procjena uspješnosti, uz ponašanje zatvorenika i njegovo sudjelovanje i suradnju u provođenju aktivnosti predviđenih programom izvršavanja, obvezno uključuje i obrazloženu procjenu stupnja realizacije ciljeva tretmana.

(6) Po premještaju u drugu kaznionicu, odnosno zatvor, zatvorenik zadržava razinu procjene uspješnosti koju je ostvario u kaznionici, odnosno zatvoru iz kojeg je premješten, do prve sljedeće procjene uspješnosti iz stavka 5. ovog članka koja se provodi u kaznionici, odnosno zatvoru u koji je premješten.

Članak 18.

(1) Na temelju procjene rizika zatvorenika i procjene uspješnosti provođenja programa izvršavanja, a uz uvažavanje zdravstvenog stanja zatvorenika, Stručni tim predlaže upravitelju kaznionice, odnosno zatvora pogodnosti za zatvorenika.

(2) Prilikom odobravanja pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora osobito će se uzeti u obzir vrsta i razina rizika od zlouporabe ovih pogodnosti.

(3) Zatvoreniku čija je uspješnost provođenja programa izvršavanja procijenjena na razini IV – »ne zadovoljava« ne mogu se odobriti pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom, a pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora mogu se iznimno odobriti ako je to propisano kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.

(4) Na prijedlog Stručnog tima upravitelj odlučuje o vrsti i opsegu pogodnosti iz članka 138. Zakona najmanje jednom u tri mjeseca za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora u trajanju do pet godina, odnosno najmanje jednom u šest mjeseci za zatvorenika koji izdržava kaznu zatvora dulju od pet godina.

(5) Odluka o pogodnostima upisuje se na odgovarajuće mjesto u osobniku te se obvezno priopćava zatvoreniku.

Specijalizirane tretmanske intervencije

Članak 19.

(1) Radi ostvarivanja svrhe izvršavanja kazne zatvora, u postupku realizacije programa izvršavanja obavljaju se stručni poslovi provođenja specijaliziranih tretmanskih intervencija iz članka 27. stavka 4. Zakona, usmjereni ka otklanjanju ili smanjivanju dinamičkih čimbenika rizika te osnaživanju zaštitnih čimbenika koji omogućavaju nastanak i održavanje poželjnih promjena kod zatvorenika.

(2) Specijalizirane tretmanske intervencije uključuju psihosocijalne i socijalnopedagoške intervencije kroz individualni i grupni rad kao što su posebni programi tretmana, edukativno-razvojni programi, psihoedukacija, motivacijsko intervjuiranje, psihoterapijsko savjetovanje, kognitivno-bihevioralne intervencije i drugo.

(3) Provođenjem specijaliziranih tretmanskih intervencija izvršavaju se i sigurnosne mjere iz djelokruga odjela tretmana.

(4) Posebni program tretmana je niz specijaliziranih tretmanskih intervencija organiziranih u strukturirani program koji je primarno usmjeren ka otklanjanju ili smanjivanju dinamičkih kriminogenih čimbenika kao što su ovisnost o supstancama ili ponašajna ovisnost, antisocijalni, odnosno kriminalni obrasci razmišljanja, nedovoljno razvijene vještine rješavanja problema, teškoće u kontroli emocija, teškoće u kontroli impulzivnosti, odnosno agresivnosti i drugo.

(5) Sudjelovanje i ostvareni rezultati zatvorenika u posebnim programima se ocjenjuju i obvezno uključuju u ukupnu procjenu uspješnosti i ponovnu procjenu rizika i tretmanskih potreba.

(6) Edukativno-razvojni program je niz specijaliziranih tretmanskih intervencija organiziranih u strukturirani program kojim se potiče resocijalizacija i rehabilitacija zatvorenika, primarno kroz podizanje razine znanja i razvoj vještina u određenom području te kroz osnaživanje individualnih zaštitnih čimbenika, čime se omogućava nastanak i održavanje poželjnih promjena kod zatvorenika.

(7) Sudjelovanje i ostvareni rezultati zatvorenika u edukativno-razvojnim programima se ocjenjuju i uzimaju u obzir prilikom donošenja procjene uspješnosti i ponovne procjene rizika i tretmanskih potreba.

Članak 20.

(1) Specijalizirane tretmanske intervencije provode službenici tretmana, sukladno članku 27. stavku 4. Zakona te općim propisima kojima se reguliraju socijalnopedagoška djelatnost, odnosno psihološka djelatnost, odnosno djelatnost socijalnog rada.

(2) Ako program provode u suvoditeljstvu uz službenika iz stavka 1. ovog članka, u provođenju edukativno-razvojnih programa te dijela posebnih programa tretmana mogu sudjelovati i drugi službenici kaznionica i zatvora, uz završenu odgovarajuću edukaciju za provođenje programa.

(3) Ako program provode u suvoditeljstvu uz službenika iz stavka 1. ovog članka, u provođenju edukativno-razvojnih programa te dijela posebnih programa tretmana mogu sudjelovati vanjski suradnici, sukladno općim propisima kojima se reguliraju socijalnopedagoška djelatnost, odnosno psihološka djelatnost, odnosno djelatnost socijalnog rada, uz završenu odgovarajuću edukaciju za provođenje programa.

(4) Standarde kvalitete posebnih programa i edukativno-razvojnih programa, standarde kvalitete edukacije službenika za njihovu provedbu te standarde kvalitete provedbe ovih programa donosi Središnji ured na prijedlog unutarnje organizacijske jedinice Središnjeg ureda nadležne za tretman zatvorenika.

Članak 21.

(1) Za zatvorenike koji rade, specijalizirane tretmanske intervencije u pravilu se provode izvan radnog vremena zatvorenika.

(2) Ukoliko specijaliziranu tretmansku intervenciju nije moguće organizirati izvan radnog vremena zatvorenika, opravdana odsutnost s radnog mjesta vezana uz provođenje takve intervencije zatvoreniku će se priznati kao vrijeme provedeno na radu te mu sukladno tome pripada naknada za rad i druga prava iz rada, kao da je to vrijeme proveo na radu.

Opće tretmanske intervencije

Članak 22.

(1) Radi pružanja podrške ostvarivanju svrhe izvršavanja kazne zatvora, u postupku realizacije programa izvršavanja primjenjuju se opće tretmanske intervencije, koje obuhvaćaju savjetovanje i usmjeravanje zatvorenika u odnosu na organizaciju njegovog svakodnevnog života i funkcioniranja u kaznionici, odnosno zatvoru te opći programi tretmana, koji pokrivaju sljedeća područja:

– rad i radno-okupacijske aktivnosti

– obrazovanje

– kreativne, kulturne, umjetničke, sportsko-rekreativne i druge aktivnosti slobodnog vremena.

(2) Općim programima tretmana doprinosi se ostvarivanju principa normalizacije, strukturi i svrhovitosti provođenja vremena zatvorenika tijekom izvršavanja kazne, unaprjeđenju zdravlja zatvorenika, razvoju vještina i sposobnosti zatvorenika te otklanjanju, odnosno ublažavanju dinamičkih kriminogenih čimbenika vezanih uz funkcionalnost i razinu ostvarenosti u području obrazovanja i rada, te uz način provođenja slobodnog vremena.

(3) Opće programe tretmana provode službenici kaznionica, odnosno zatvora prema opisu radnog mjesta te vanjski suradnici iz državnih tijela, ustanova i drugih pravnih osoba iz članka 7. stavka 3. Zakona i vanjski suradnici iz organizacija civilnog društva.

(4) Sudjelovanje i ostvareni rezultati zatvorenika u općim programima se ocjenjuju i uzimaju u obzir prilikom donošenja procjene uspješnosti i ponovne procjene rizika i tretmanskih potreba.

Obrazovanje zatvorenika

Članak 23.

(1) Obrazovanje zatvorenika provodi se prema programima obrazovanja odraslih, u skladu s općim propisima iz područja kojim se uređuje obrazovanje odraslih.

(2) Formalno obrazovanje zatvorenika mogu provoditi ustanove za obrazovanje odraslih, ako ispunjavaju uvjete u skladu s općim propisima iz područja kojim se uređuje obrazovanje odraslih.

(3) Obrazovanje zatvorenika u kaznionici, odnosno zatvoru u pravilu provode vanjski suradnici, a iznimno državni službenici kaznionice, odnosno zatvora.

(4) Službenici zatvorskog sustava i vanjski suradnici koji provode formalno obrazovanje zatvorenika moraju ispunjavati uvjete u skladu s općim propisima iz područja kojim se uređuje obrazovanje odraslih.

(5) U skladu s potrebama i interesima zatvorenika, kaznionica, odnosno zatvor organizirat će tečajeve znanja i vještina kojima se ne stječu formalne kvalifikacije.

Članak 24.

(1) Obrazovanje zatvorenika provodi se neposrednim pohađanjem nastave ili putem video-konferencije.

(2) Izlazak iz kaznionice, odnosno zatvora radi neposrednog pohađanja nastave, odnosno polaganja ispita, uz nadzor službenika pravosudne policije ili bez nadzora, može se odobriti sukladno procjeni rizika, u pravilu na vlastiti trošak zatvorenika te se ne smatra izvanrednim izlaskom u smislu članka 136. Zakona, odnosno pogodnošću izlaska u smislu članka 138. stavka 2. Zakona.

(3) Obrazovanje zatvorenici mogu stjecati i polaganjem ispita u konzultativno-instruktivnoj, dopisno-konzultativnoj ili multimedijalnoj nastavi u skladu s propisima o obrazovanju odraslih.

(4) Javnu ispravu o stečenom obrazovanju zatvorenika izdaje ustanova za obrazovanje odraslih, a iz iste ne smije biti vidljivo da je obrazovanje stečeno tijekom izvršavanja kazne zatvora.

Članak 25.

(1) Zatvorenik će se uključiti u proces obrazovanja, sukladno programu izvršavanja.

(2) Prema procjeni Stručnog tima, zatvorenik se može uključiti u proces obrazovanja i kada mu to nije predviđeno programom izvršavanja, sukladno vlastitoj želji i afinitetu.

POGODNOSTI ZATVORENIKA

Članak 26.

(1) Vrsta i opseg pogodnosti zatvorenika (u daljnjem tekstu: pogodnosti) ovisi o vrsti kaznionice, odnosno zatvora i uvjetima izdržavanja kazne (zatvoreni, poluotvoreni, otvoreni), ponašanju zatvorenika, procjeni uspješnosti provođenja programa izvršavanja i realizaciji ciljeva tretmana te procjeni rizika, s posebnim naglaskom na vrsti i stupnju rizika od zlouporabe pogodnosti.

(2) Radi izjednačavanja mogućnosti za zatvorenike i zatvorenice, pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom u poluotvorenom odjelu kaznionice u kojoj kaznu zatvora izdržavaju zatvorenice odobravaju se pod istim uvjetima te u istoj vrsti i opsegu kao u poluotvorenoj kaznionici, a pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom u otvorenom odjelu kaznionice u kojoj kaznu zatvora izdržavaju zatvorenice pod istim uvjetima te u istoj vrsti i opsegu kao u otvorenoj kaznionici.

(3) Uvjeti za utvrđivanje i odobravanje pogodnosti, opseg pogodnosti i način korištenja pogodnosti detaljnije se propisuju kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora.

(4) Troškove nastale u svezi s korištenjem pogodnosti iz stavka 1. ovog članka snosi zatvorenik.

Pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice, odnosno zatvora

Članak 27.

Pogodnosti ublažavanja uvjeta unutar kaznionice i zatvora iz članka 138. stavka 1. Zakona odobravaju se na sljedeći način i u sljedećem opsegu:

1. pogodnost korištenja vlastitog televizijskog prijemnika, može se odobriti na način kojim se ne ometa zatvorenike koji borave u istoj sobi

2. pogodnost samostalne priprave hrane i napitaka može se odobriti u sobi u kojoj zatvorenik boravi ili u prostoru koji je za to određen i u vremenu propisanom dnevnim rasporedom kaznionice, odnosno zatvora

3. pogodnost uređenja životnog prostora osobnim stvarima, kao što su sobno bilje te fotografije i slike koje su etički primjerenog sadržaja, može se odobriti na način kojim se ne narušava funkcionalnost životnog prostora i kojim se ne ometa zatvorenike koji borave u istoj sobi

4. pogodnost češćeg primanja paketa i primanja paketa čija težina ne prelazi sedam kilograma može se odobriti:

– u zatvorenoj kaznionici, zatvoru i zatvorenom odjelu poluotvorene kaznionice jedanput mjesečno

– u poluotvorenoj kaznionici ili u poluotvorenom odjelu zatvorene kaznionice ili zatvora do dva puta mjesečno

– u otvorenoj kaznionici ili otvorenom odjelu zatvorene ili poluotvorene kaznionice ili zatvora do tri puta mjesečno

5. pogodnost slobodnog raspolaganja određenim novčanim iznosom s pologa unutar kaznionice, odnosno zatvora, zatvoreniku se odobrava povrh redovnog dnevnog iznosa kojim slobodno raspolaže sukladno kućnom redu kaznionice, odnosno zatvora, a može se odobriti mjesečno do dva puta, u visini do dvije dnevnice utvrđene za državne službenike i namještenike

6. zatvorenika se može novčano nagraditi u visini do 20% od utvrđene bruto osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika, do tri puta u dvanaest mjeseci, s kojim iznosom zatvorenik slobodno raspolaže u skladu s kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora. Zatvorenika se može nagraditi u stvarima za osobnu uporabu u vrijednosti do 10% od utvrđene bruto osnovice za obračun plaća državnih službenika i namještenika do tri puta u dvanaest mjeseci

7. pogodnost nezaključavanja sobe u kojoj zatvorenik boravi može se odobriti tijekom dana ili tijekom dijela dana, sukladno kućnom redu kaznionice, odnosno zatvora, ili se zatvoreniku može odobriti smještaj na odjel u kojem se tijekom dana ne zaključavaju sobe i zajednički prostori za boravak zatvorenika

8. pogodnost produljenog boravka u zajedničkim prostorijama odobrava se na način da zatvorenik u zajedničkim prostorijama može boraviti u trajanju dužem od propisanog kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora

9. pogodnost produljenog boravka na svježem zraku odobrava se povrh prava na boravak na otvorenom prostoru kaznionice, odnosno zatvora, u dužem trajanju od propisanog Zakonom i kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora

10. pogodnost korištenja dijela godišnjeg odmora ili cijelog godišnjeg odmora u poluotvorenom ili otvorenom odjelu kaznionice, odnosno zatvora, može se odobriti zatvoreniku koji je stekao pravo na godišnji odmor:

– u zatvorenoj kaznionici, zatvoru, ili zatvorenom odjelu poluotvorene kaznionice može se odobriti korištenje dijela ili cijelog godišnjeg odmora u poluotvorenom odjelu iste kaznionice, odnosno zatvora

– u poluotvorenom odjelu zatvorene kaznionice ili zatvora, može se odobriti korištenje dijela ili cijelog godišnjeg odmora u otvorenom odjelu iste kaznionice, odnosno zatvora

11. pogodnost rasporeda u odjel s blažim uvjetima izdržavanja kazne iste kaznionice, odnosno zatvora, može se odobriti zatvoreniku pod uvjetima određenim kućim redom kaznionice, odnosno zatvora. Rasporedom u odjel s blažim uvjetima, zatvorenik kaznu zatvora izdržava pod istim uvjetima kao i drugi zatvorenici raspoređeni u te uvjete te mu se sukladno tome razmatraju i odobravaju druge pogodnosti.

Pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom u kaznionici, odnosno zatvoru

Članak 28.

(1) Pogodnost češćih i duljih posjeta članova obitelji i drugih osoba s nadzorom ili bez nadzora u kaznionici odnosno zatvoru odobrava se na sljedeći način i u sljedećem opsegu:

1. povrh prava na posjete propisanog Zakonom, zatvoreniku se kao pogodnost može odobriti češći i dulji posjet članova obitelji, a po odobrenju upravitelja i posjet drugih osoba:

– u zatvorenoj kaznionici, zatvoru i zatvorenom odjelu poluotvorene kaznionice, posjet s nadzorom ili bez nadzora do dva puta mjesečno u trajanju do dva sata

– u poluotvorenom odjelu zatvorene kaznionice, odnosno zatvora posjet s nadzorom ili bez nadzora do tri puta mjesečno u trajanju do tri sata

– u poluotvorenoj kaznionici i otvorenom odjelu zatvorene kaznionice, odnosno zatvora, posjet do četiri puta mjesečno u trajanju do tri sata

– u otvorenom odjelu poluotvorene kaznionice posjet do tri puta mjesečno u trajanju do četiri sata

– u otvorenoj kaznionici posjet do tri puta mjesečno u trajanju do pet sati.

1. uz suglasnost zatvorenika i posjetitelja, posjet iz točke 1. ovog stavka može se organizirati putem audio-video konferencije, pri čemu ukupan broj posjeta ne može biti veći od broja navedenog u točki 1. ovog stavka.

(2) Pogodnost telefoniranja bez nadzora s članovima obitelji, a po odobrenju upravitelja i s drugim osobama, može se odobriti u kaznionici poluotvorenog i otvorenog tipa i poluotvorenom i otvorenom odjelu kaznionice, odnosno zatvora, u dijelu odobrenog vremena telefoniranja, ili u punom odobrenom vremenu telefoniranja.

(3) Pogodnost boravka s bračnim ili izvanbračnim drugom, odnosno životnim ili neformalnim životnim partnerom u posebnoj prostoriji bez nadzora zatvoreniku se može odobriti do četiri puta mjesečno, u trajanju do četiri sata, sukladno kućnom redu kaznionice, odnosno zatvora, pri čemu se, navedeno smatra pogodnošću posjeta iz stavka 1. ovog članka.

(4) Ukupan broj pogodnosti iz stavka 1. i 3. ovog članka i prava na posjete iz članka 124. stavka 1. Zakona koje zatvorenik može mjesečno koristiti ne može biti veći od broja nedjelja i blagdana u mjesecu u kojem se koriste.

Pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora

Pogodnost izlaska radi izvršavanja posebnog programa koji se provodi u zajednici

Članak 29.

(1) Zatvoreniku koji je uključen u posebni program tretmana u kaznionici, odnosno zatvoru može se jednom mjesečno odobriti pogodnost izlaska u trajanju do dvanaest sati radi izvršavanja obveza iz posebnog programa, odnosno provođenja specijaliziranih tretmanskih intervencija, metoda i postupaka u zajednici, kojima se doprinosi realizaciji ciljeva posebnog programa.

(2) Pogodnost izlaska iz stavka 1. ovog članka može se odobriti samo ako je takav izlazak predviđen posebnim programom i ako je zatvorenik prethodno već uredno koristio odobrene pogodnosti izlaska iz članka 138. stavka 2., točke 5., 6. ili 7. Zakona.

(3) Pogodnost izlaska iz stavka 1. ovog članka u pravilu se koristi radnim danom, a može se spojiti s pogodnosti izlaska iz članka 138. stavka 2., točke 7. Zakona.

Pogodnost izlaska s posjetiteljem u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor

Članak 30.

(1) Pogodnost izlaska s posjetiteljem u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor ili drugo mjesto sukladno kućnom redu kaznionice, odnosno zatvora, zatvoreniku se može odobriti:

– u zatvorenoj kaznionici, odnosno zatvoru i zatvorenom odjelu poluotvorene kaznionice, jedanput mjesečno i blagdanom, u jednokratnom trajanju od dva do osam sati

– u poluotvorenom i otvorenom odjelu zatvorene kaznionice, odnosno zatvora, do dva puta mjesečno i blagdanom, u jednokratnom trajanju od dva do osam sati

– u poluotvorenoj kaznionici, do tri puta mjesečno i blagdanom, u jednokratnom trajanju od dva do osam sati

– u otvorenoj kaznionici i otvorenom odjelu poluotvorene kaznionice do četiri puta mjesečno i blagdanom, u jednokratnom trajanju od dva do osam sati.

(2) Pogodnost izlaska iz stavka 1. ovog članka u pravilu se koristi neradnim danom.

(3) Pogodnost izlaska iz stavka 1. ovog članka ne može se spojiti ni koristiti istog dana s drugim pogodnostima češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora.

Pogodnost izlaska bez posjetitelja u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor

Članak 31.

Zatvoreniku koji ne koristi pogodnosti izlaska iz članka 138. stavka 2., točaka 5. i 7. Zakona može se odobriti pogodnost izlaska bez posjetitelja u mjesto u kojem se nalazi kaznionica, odnosno zatvor ili drugo mjesto u skladu s kućnim redom kaznionice, odnosno zatvora:

– u zatvorenoj kaznionici, zatvoru i zatvorenom odjelu poluotvorene kaznionice, u jednokratnom trajanju od dva do četiri sata, jednom u dva mjeseca

– u poluotvorenom i otvorenom odjelu zatvorene kaznionice i zatvora, u jednokratnom trajanju od dva do četiri sata, jednom mjesečno

– u poluotvorenoj kaznionici u jednokratnom trajanju od dva do četiri sata, dva puta mjesečno

– u otvorenoj kaznionici i otvorenom odjelu poluotvorene kaznionice u jednokratnom trajanju od dva do četiri sata, tri puta mjesečno.

Pogodnost izlaska u mjesto prebivališta, odnosno boravišta ili drugo mjesto

Članak 32.

(1) Zatvoreniku se može odobriti pogodnost izlaska u mjesto prebivališta, odnosno boravišta ili drugo mjesto ili izlaska radi posjeta članovima obitelji ili drugoj osobi, u jednokratnom trajanju od najmanje 24 sata:

– u zatvorenoj kaznionici, zatvoru i zatvorenom odjelu poluotvorene kaznionice do 48 sati mjesečno, a u mjesecu u kojem je blagdan, do 72 sata

– u poluotvorenom odjelu zatvorene kaznionice, odnosno zatvora u ukupnom trajanju do 72 sata mjesečno, a u mjesecu u kojem je blagdan, do 96 šest sati

– u poluotvorenoj kaznionici i otvorenom odjelu zatvorene kaznionice ili zatvora u ukupnom trajanju do 96 sati mjesečno, a u mjesecu u kojem je blagdan, do 120 sati

– u otvorenoj kaznionici i otvorenom odjelu poluotvorene kaznionice u ukupnom trajanju do 120 sati mjesečno, a u mjesecu u kojem je blagdan, do 144 sata.

(2) Prenošenje punog ili djelomičnog opsega odobrene pogodnosti izlaska iz stavka 1. ovog članka u sljedeći mjesec može se odobriti iznimno, do dva puta godišnje, u kojem slučaju ukupno mjesečno trajanje izlaska u mjesecu u kojem se koristi ne može biti dulje od 120 sati, a ako se koristi u mjesecu u kojem je blagdan ne može biti dulje od 144 sata. Prenosi se samo osnovni opseg pogodnosti, dok se dodatna 24 sata ostvarena po osnovi blagdana ne mogu prenijeti u sljedeći mjesec.

(3) Pogodnost izlaska iz stavka 1. ovog članka ne može se spojiti ni koristiti istog dana s drugim pogodnostima češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, osim s pogodnosti iz članka 138. stavka 2., točke 4. Zakona.

(4) Pogodnost izlaska iz stavka 1. ovog članka iz tekućeg mjeseca može se povezati s istom pogodnošću iz sljedećeg mjeseca, na način da se s korištenjem pogodnosti započne u tekućem mjesecu, a završi u sljedećem mjesecu, pri čemu ukupno trajanje izlaska ne može biti dulje od 120 sati, odnosno od 144 sata ukoliko se koristi u mjesecima u kojima je blagdan.

Pogodnost korištenja godišnjeg odmora izvan kaznionice, odnosno zatvora

Članak 33.

(1) U poluotvorenoj i otvorenoj kaznionici zatvoreniku koji je stekao pravo na godišnji odmor, a koji najmanje tijekom prethodna dva mjeseca uredno koristi pogodnosti izlaska iz članka 138. stavka 2., točke 7. Zakona, u pravilu će se odobriti korištenje godišnjeg odmora izvan kaznionice, odnosno zatvora, u mjestu prebivališta, odnosno boravišta, ili drugom mjestu.

(2) U poluotvorenom i otvorenom odjelu zatvorene kaznionice, odnosno zatvora zatvoreniku koji je stekao pravo na godišnji odmor, a koji najmanje tijekom prethodna dva mjeseca uredno koristi pogodnosti izlaska iz članka 138. stavka 2., točke 7. Zakona, može se odobriti pogodnost korištenja dijela ili cijelog godišnjeg odmora izvan kaznionice, odnosno zatvora, u mjestu prebivališta, odnosno boravišta, ili drugom mjestu.

(3) Pogodnost iz stavaka 1. i 2. ovog članka u pravilu se zatvoreniku odobrava u dva podjednaka dijela. Broju dana godišnjeg odmora koje zatvorenik koristi izvan kaznionice, odnosno zatvora pridodaju se i neradni dani, odnosno blagdani koji neposredno prethode radnim danima obuhvaćenim godišnjim odmorom i neradni dani, odnosno blagdani koji neposredno slijede radne dane obuhvaćene godišnjim odmorom, neovisno o opsegu pogodnosti iz članka 138. stavka 2., točke 7. Zakona utvrđenom zatvoreniku za taj mjesec.

(4) S korištenjem pogodnosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka zatvorenik može započeti na dan koji neposredno prethodi prvom danu godišnjeg odmora, odnosno koji neposredno prethodi neradnim danima ili blagdanu koji prethodi prvom danu godišnjeg odmora, u pravilu od 16,00 sati nadalje.

(5) S korištenja pogodnosti iz stavaka 1. i 2. ovog članka zatvorenik se mora vratiti u kaznionicu, odnosno zatvor na dan koji prethodi prvom radnom danu nakon isteka godišnjeg odmora, srazmjerno vremenu kada je započeo s korištenjem godišnjeg odmora izvan kaznionice, odnosno zatvora.

(6) Pogodnost iz stavaka 1. i 2. ovog članka ne može se spojiti ni koristiti istog dana s drugim pogodnostima češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, ni s izvanrednim izlaskom iz članka 136. Zakona, a može se spojiti s otpuštanjem zatvorenika iz kaznionice, odnosno zatvora.

Način korištenja pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora

Članak 34.

(1) Prilikom odobravanja pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, zatvoreniku će se utvrditi uvjeti pod kojima koristi pogodnost i obveze koje mora izvršiti tijekom korištenja pogodnosti (neposjećivanje određenih mjesta i javnih priredbi, javljanje policijskoj upravi, odnosno postaji, ispunjavanje obveza i mjera propisanih programom izvršavanja, zabrana konzumiranja alkohola i/ili drugih psihoaktivnih tvari, zabrana upravljanja motornim vozilom i drugo).

(2) Ukupan broj pogodnosti iz stavka 1. ovog članka koje zatvorenik može mjesečno koristiti ne može biti veći od broja nedjelja i blagdana u mjesecu u kojem se koriste.

(3) Pogodnosti iz stavka 1. ovog članka ne mogu se koristi na dan otpuštanja iz kaznionice, odnosno zatvora te se ne mogu spajati s otpuštanjem iz kaznionice, odnosno zatvora, osim pogodnosti iz članka 138. stavka 2., točke 8. Zakona.

(4) Mjesečni opseg pogodnosti iz stavka 1. ovog članka odobrava se za razdoblje od prvog do posljednjeg dana u mjesecu.

(5) Korištenje pogodnosti iz stavka 1. ovog članka u pravilu ne može započeti prije 06,00 sati, a povratak s pogodnosti izlaska u kaznionicu, odnosno zatvor u pravilu ne može biti nakon 22,00 sata.

(6) Ukoliko će zatvorenik na izdržavanju kazne zatvora u kaznionici, odnosno zatvoru u mjesecu biti:

– do 6 dana, ne može koristiti pogodnost iz stavka 1. ovog članka,

– od 7 do 14 dana, može koristiti trećinu od ukupno utvrđenog opsega pogodnosti iz stavka 1. ovog članka

– od 15 do 22 dana, može koristiti polovicu od ukupno utvrđenog opsega pogodnosti iz stavka 1. ovog članka

– od 23 do 27 dana, može koristiti tri četvrtine od ukupno utvrđenog opsega pogodnosti iz stavka 1. ovog članka

– od 28 do 31 dan, može koristiti pogodnost iz stavka 1. ovog članka u ukupnom utvrđenom opsegu.

(7) Pogodnosti iz stavka 1. ovog članka zatvorenik koristi sukladno planu korištenja pogodnosti, koji voditelj provedbe programa izvršavanja izrađuje u suradnji sa zatvorenikom.

(8) Utvrđena i odobrena vrsta i opseg pogodnosti, uvjeti pod kojima zatvorenik koristi pogodnosti i obveze koje mora izvršiti tijekom korištenja pogodnosti te podaci o iskorištenim pogodnostima upisuju se u osobnik.

Procjena rizika od zlouporabe pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora

Članak 35.

(1) U svrhu predlaganja upravitelju pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora za zatvorenika, Stručni tim će procijeniti rizik od zlouporabe pogodnosti temeljem elemenata iz članka 4. stavka 3. ovog Pravilnika, dodatno uzimajući u obzir:

– duljinu izrečene kazne i omjer izdržanog i neizdržanog dijela kazne

– rezultate strukturirane stručne procjene i procjene na instrumentima za procjenu kriminogenih rizika i tretmanskih potreba, ako su primijenjeni

– procjenu uspješnosti provedbe programa izvršavanja i ostvarenost ciljeva tretmana

– ponašanje tijekom ranijeg korištenja pogodnosti, prekida kazne ili uvjetnog otpusta,

– okolnosti u obitelji i podršku u užem socijalnom okruženju.

(2) Prije predlaganja upravitelju pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora za zatvorenika, Stručni tim će uzeti u obzir i sljedeće elemente:

– reakciju žrtve i/ili obitelji žrtve na odobravanje pogodnosti

– moguću reakciju javnosti na odobravanje pogodnosti

– aktualne okolnosti u zajednici

– druge pokazatelje koji se u konkretnom slučaju pokažu relevantnima.

(3) U svrhu predlaganja upravitelju pogodnosti iz članka 138. stavka 2. točaka 7. i 8. Zakona za zatvorenika, Stručni tim će uzeti u obzir izvješće nadležnog probacijskog ureda, odnosno ustrojstvene jedinice za podršku žrtvama i svjedocima ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, ako su takva izvješća zatražena.

(4) U svrhu predlaganja upravitelju pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora za zatvorenika osuđenog zbog kaznenog djela nasilja u obitelji, Stručni tim će uzeti u obzir podatke od nadležnog centra za socijalnu skrb i policije.

(5) Sukladno provedenom postupku procjene rizika od zlouporabe pogodnosti i uvažavajući elemente iz stavka 2. ovog članka Stručni tim predlaže upravitelju vrstu i opseg pogodnosti za zatvorenika te obveze koje zatvorenik mora poštovati za vrijeme korištenja pogodnosti i druge mjere za ublažavanje rizika od zlouporabe pogodnosti, sukladno članku 140. Zakona.

(6) U slučaju saznanja o novom kaznenom postupku, zlouporabi pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, izvanrednog izlaska ili prekida kazne te drugih okolnosti koje upućuju na promjenu razine rizika od zlouporabe, zatvoreniku će se privremeno uskratiti korištenje utvrđene vrste i opsega pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, do nove procjene rizika od zlouporabe, o čemu će se upisati bilješka u osobnik.

Pogodnosti kod premještaja, povratka s prekida i kod stegovnog postupka

Članak 36.

(1) Zatvorenik koji je premješten u iste ili blaže uvjete izdržavanja kazne, u pravilu zadržava vrstu i opseg pogodnosti, do prve procjene uspješnosti u kaznionici, odnosno zatvoru u koji je premješten.

(2) Zatvorenik koji je uredno koristio prekid izdržavanja kazne, po povratku s prekida u pravilu zadržava vrstu i opseg pogodnosti, do prve sljedeće procjene uspješnosti.

(3) U slučaju saznanja o počinjenom stegovnom prijestupu, zatvoreniku se privremeno uskraćuje korištenje pogodnosti češćih dodira s vanjskim svijetom izvan kaznionice, odnosno zatvora, do donošenja pravomoćne odluke u stegovnom postupku. Ukoliko zatvorenik u stegovnom postupku pravomoćnom odlukom bude oslobođen krivnje, omogućit će mu se naknadno korištenje pogodnosti, pod uvjetima iz članka 34. st. 2. ovog Pravilnika.

(4) Po završenom stegovnom postupku u kojem je zatvorenik proglašen krivim obvezno se preispituje program izvršavanja, donosi se nova procjena uspješnosti te odluka o vrsti i opsegu pogodnosti.

STVARI I DRUGA DJELA ZATVORENIKA NASTALA U SLOBODNO VRIJEME

Članak 37.

(1) Troškove izrade stvari i drugih djela zatvorenika nastalih tijekom izvršavanja kazne zatvora u slobodno vrijeme zatvorenika (u daljnjem tekstu: stvari i druga djela zatvorenika) čini nabavna cijena materijala kojeg je kaznionica, odnosno zatvor stavio na raspolaganje zatvoreniku radi izrade stvari i drugih djela zatvorenika, utrošak energije, amortizacija strojeva, uređaja i alata s kojima je stvar ili drugo djelo zatvorenika izrađeno.

(2) Nemjerljivi trošak energije i amortizacije strojeva, uređaja i alata utvrđuje upravitelj kaznionice, odnosno zatvora u paušalnom iznosu, a nakon izrade stvari i drugog djela zatvorenika.

(3) Zatvorenik može slobodno raspolagati sa stvari i drugim djelom koje je izradio, uz nadoknadu kaznionici, odnosno zatvoru odgovarajućih troškova iz stavaka 1. i 2. ovog članka.

Članak 38.

(1) Prilikom procjene vrijednosti stvari i drugih djela zatvorenika uzet će se u obzir troškovi izrade, uloženi rad, umijeće i spretnost uložena u izradu te estetski učinak i korisnost, odnosno upotrebna vrijednost te cijena iste ili slične stvari i drugog djela zatvorenika na tržištu.

(2) Vrijednost stvari i drugih djela zatvorenika procjenjuje povjerenstvo od dva stalna i jednog promjenjivog člana koje imenuje upravitelj kaznionice, odnosno zatvora. Jedan stalni član je predstavnik zatvorenika. Promjenljivi član je iste struke, odnosno vještine koja je potrebna za izradu stvari i drugih djela zatvorenika. Promjenljivi član može se imenovati i iz redova vanjskih suradnika.

(3) Na pisani zahtjev zatvorenika stvar i drugo djelo zatvorenika se može prodati prema cijeni koju sam odredi, a koja je niža od procijenjene vrijednosti utvrđene prema stavku 1. ovog članka, ali ne nižoj od troškova izrade iz članka 37. ovog Pravilnika.

Članak 39.

(1) Stvari i druga djela zatvorenika pohranjuju se u poseban prostor i popisuju u evidenciju stvari i drugih djela zatvorenika, uz naznaku imena i prezimena zatvorenika koji ih je izradio.

(2) Izložba i prodaja stvari i drugih djela zatvorenika može se organizirati u kaznionici, odnosno zatvoru ili izvan kaznionice, odnosno zatvora.

(3) Iznos ostvaren prodajom stvari i drugih djela zatvorenika isplaćuje se zatvoreniku nakon odbitka troškova izložbe i prodaje.

Članak 40.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na stvari i druga djela zatvorenika, primjenjuju se i na istražne zatvorenike, maloljetnike na izvršavanju kazne maloljetničkog zatvora i maloljetnike na izvršavanju odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod.

Članak 41.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti Pravilnik o pogodnostima zatvorenika (»Narodne novine«, br. 66/10. i 126/13.), Pravilnik o osnovnoj i strukovnoj izobrazbi zatvorenika (»Narodne novine«, br. 113/02.) i Pravilnik o troškovima izrade, procjeni, izlaganju, pohranjivanju i prodaji stvari nastalih radom zatvorenika u slobodno vrijeme (»Narodne novine«, br. 81/02.).

Članak 42.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/21-07/63

Urbroj: 514-10-02-04-02/01-21-02

Zagreb, 3. studenoga 2021.

Ministar dr. sc. Ivan Malenica, v. r.