NN 120/2018 (31.12.2018.), Pravilnik o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere ovlaštenih pravnih osoba

 

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

2418

Na temelju članka 7. stavka 3. Zakona o hidrografskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 68/98, 110/98-ispr., 163/03 i 71/14), a u svezi s člankom 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hidrografskoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 71/14), ministar mora, prometa i infrastrukture uz suglasnost ministra financija donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA I NAČINU OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE OVLAŠTENIH PRAVNIH OSOBA

DIO PRVI OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se postupak ovlašćivanja, razine ovlaštenja, tehnički i stručni uvjeti koje moraju ispunjavati pravne osobe, odnosno fizičke osobe-obrtnici (u daljnjem tekstu: ovlaštene pravne osobe) za obavljanje djelatnosti izmjere dubina mora, marinske geodezije, snimanje objekata u priobalju i moru, snimanje objekata na morskom dnu i podmorju, geologije i geofizike mora te oceanologije iz članka 7. stavka 1. Zakona o hidrografskoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: Zakon), uvjeti i način obavljanja i nadzora obavljanja tih djelatnosti, način i uvjeti za pregled i ovjeru podataka istraživanja, prikupljenih i obrađenih podataka, odnosno hidrografskih originala i hidrografskih elaborata ovlaštenih pravnih osoba, visina naknade za pregled i ovjeru podataka istraživanja, prikupljenih i obrađenih podataka, odnosno hidrografskih elaborata ovlaštenih pravnih osoba i osnovice za njen obračun, kao i način korištenja te naknade.

Članak 2.

Za potrebe ovog Pravilnika pojedini izrazi definiraju se kako slijedi:

a) geologija i geofizika mora su znanstvene discipline koje primjenjuju geofizičke metode na probleme marinske geologije

b) hidrografski original je završni list izmjere klasificiran od Instituta

d) hidrografski elaborat je završni dokument izvedenih izmjera i mjerenja u djelatnostima hidrografske izmjere koji sadržava sljedeće elemente: prikaz područja izmjere, opremu i metode, rezultate izmjere u grafičkom i digitalnom obliku formiran od ovlaštene pravne osobe, a koji sadrži sve bitne elemente hidrografskog originala

e) izmjera dubina mora je određivanje vertikalne udaljenosti od površine mora (referentne plohe, najčešće hidrografske nule) do morskog dna u cilju prikaza topografije morskog dna

f) Institut je Hrvatski hidrografski institut

g) jedinstvena oznaka izmjere je alfanumerička oznaka kojom se osigurava nedjeljivi identitet svake pojedine hidrografske izmjere i njena sljedivost do unošenja na službene pomorske navigacijske karte i publikacije, a sadrži kodirani podatak o području izmjere s obzirom na utjecaj na hidrografski original, kodirani podatak o datumu izmjere, ovlaštenoj pravnoj osobi koja je provela izmjeru, te podatak o značaju izmjere s obzirom na njenu svrhu

h) Ministarstvo je ministarstvo nadležno za pomorstvo

i) marinska geodezija je grana geodezije koja opće principe i praksu kopnene geodezije proširuje na područje mora i oceana

j) oceanologija je znanstveno istraživanje mora koje obuhvaća i integrira sva znanja povezana s fizičkim granicama mora, fizikom i kemijom morske vode i marinskom geologijom

k) obrađeni hidrografski podatak je korigirani podatak za sve podatke iz djelatnosti hidrografske izmjere usklađene s vremenom i pozicijom

l) ovjera je potvrda da je hidrografski elaborat izrađen u skladu s odredbama ovog Pravilnika

m) pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt)

n) ovlaštena pravna osoba je pravna osoba ili fizička osoba – obrtnik

o) pregled je provjera metoda mjerenja i obrade podataka u skladu s odredbama ovog Pravilnika

p) plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem. Plovni objekt može biti brod, ratni brod, podmornica, jahta ili brodica

r) snimanje objekata u priobalju i moru je određivanje točnih pozicija objekata u priobalju i moru različitim geodetskim metodama koje uključuje obalnu crtu najmanje do granice pomorskog dobra

s) snimanje objekata na morskom dnu i podmorju je određivanje njihove točne pozicije, višesnopnim dubinomjerom, panoramskim dubinomjerom ili nekim drugim uređajima koji imaju podvodnu navigaciju odgovarajuće točnosti

t) sirovi hidrografski podatak je nekorigirani podatak koji je podloga za obradu usklađenu s vremenom i pozicijom.

DIO DRUGI UVJETI I NAČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE

Standardi djelatnosti hidrografske izmjere

Članak 3.

(1) Standard S-44 Međunarodne hidrografske organizacije (5. izdanje) iz Priloga I. ovoga Pravilnika je standard za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju, ukoliko odredbama ovog Pravilnika nije drugačije određeno.

(2) Standardi za geologiju i geofiziku mora, te oceanologiju definirani su stručnim i tehničkim uvjetima kako su utvrđeni odredbama ovoga Pravilnika, kao i pravilima struke iz tih područja u pogledu metodologije mjerenja i interpretacije rezultata mjerenja.

(3) Standarde iz stavka 1. i 2. ovog članka dužan je na odgovarajući način primjenjivati Institut u djelatnosti hidrografske izmjere.

Članak 4.

(1) Izmjera dubina mora, marinska geodezija, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju obavlja se prema slijedećim kategorijama, s obzirom na značaj područja za hidrografsko-navigacijsku sigurnost:

a) Kategorija Posebnih uvjeta – za područja mora gdje je slobodni prostor ispod kobilice pomorskog objekta kritičan, odnosno gdje postoji opasnost za površinsku plovidbu, a u svakom slučaju u lukama otvorenim za javni promet osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku i županijskog značaja, te lukama posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku na čijem su lučkom području dubine mora jednake ili manje od 25 m, kao i prilazima tim lukama, uključujući plovne kanale, tjesnace, rijeke plovne s morske strane i prolaze u prilazima tim lukama.

b) Kategorija 1a – za područja mora dubine jednake ili manje od 40 m, gdje je slobodni prostor ispod kobilice pomorskog objekta manje kritičan, ali mogu postojati oblici opasni za površinsku plovidbu, uključujući luke otvorene za javni promet lokalnog značaja i luke posebne namjene županijskog značaja, kao i prilaze tim lukama, uključujući, plovne kanale, tjesnace i prolaze u prilazima tim lukama.

c) Kategorija 1b – za područja mora dubine jednake ili manje od 100 m gdje slobodni prostor ispod kobilice pomorskog objekta nije problematičan za vrstu površinske plovidbe koja se očekuje u tom području, uključujući morske plaže i druga područja mora u kojima nije predviđena plovidba plovnih objekata kao i druga područja osim područja iz točke a. i točke b. ovoga stavka.

d) Kategorija 2 – za područja mora dubine veće od 100 m gdje se opći opis morskog dna smatra dostatnim.

(2) Dubine mora iz stavka 1. ovoga članka jesu dubine mora kako su objavljene u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama i odnose se na srednju razinu nižih niskih voda živih morskih mijena (hidrografsku nulu).

(3) Kada se zbog konfiguracije morskog područja ili drugih razloga određeno područje mora ne može svrstati u određenu kategoriju iz stavka 1. ovoga članka, odluku o kategoriji na zahtjev ili po službenoj dužnosti donosi nadležna lučka kapetanija uz prethodno mišljenje Instituta, a koja odluka se dostavlja javnom objavom na mrežnim stranicama Ministarstva.

Ovlaštenja, razine ovlaštenja i postupak ishođenja ovlaštenja

Članak 5.

(1) Djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 4. ovog Pravilnika mogu obavljati pravne osobe i fizičke osobe – obrtnici koje ispunjavaju uvjete propisane ovim Pravilnikom i za to su ovlaštene od Ministarstva.

(2) Ovlaštena pravna osoba može na zahtjev steći ovlaštenje za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere sljedećih razina:

a) Razina Posebnih uvjeta (HIDRO – Posebni uvjeti) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju iz članka 4. stavka 1. točke a. ovoga Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 17., 22. stavka 1. i 25. ovoga Pravilnika

b) Razina 1a (HIDRO -1a) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju iz članka 4. stavka 1. točke b. ovoga Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 18., 22. stavka 1. i 25. ovoga Pravilnika

c) Razina 1b (HIDRO -1b) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju iz članka 4. stavka 1. točke c. ovoga Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 19., 22. stavka 2. i 25. ovoga Pravilnika

d) Razina 2 (HIDRO -2) za izmjeru dubina mora, marinsku geodeziju, snimanje objekata u priobalju i moru, te snimanje objekata na morskom dnu i podmorju iz članka 4. stavka 1. točke d. ovoga Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 20., 22. stavka 2. i 25. ovog Pravilnika

e) Jedinstvena razina za geologiju (GEOLO) za područja mora iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 21. stavka 1., 23. stavka 1. i 25. ovoga Pravilnika

f) Jedinstvena razina za geofiziku mora (GEOFI) za područja mora iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 21. stavka 2., 23. stavka 2. i 25. ovoga Pravilnika i

g) Jedinstvena razina za oceanologiju (OCEAN) za područja mora iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika ako udovoljava uvjetima iz članaka 21. stavka 3., 24. i 25. ovoga Pravilnika.

(3) Rješenje kojim se daje ovlaštenje za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere izdaje se na rok od pet godina.

(4) Rješenje iz stavka 3. ovoga članka izdaje Ministarstvo i dostavlja ga podnositelju zahtjeva, te na znanje Institutu.

(5) Ovlaštena pravna osoba dužna je Ministarstvu dostaviti informaciju o svakoj promjeni vezanoj uz udovoljavanje uvjeta ovlaštenja za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere u roku od 5 dana od nastanka iste.

(6) Ovlaštena pravna osoba koja stekne ovlaštenje iz stavka 2. točke a. ovoga članka ovlaštena je obavljati djelatnosti hidrografske izmjere i na razinama iz stavka 2. točaka b., c. i d. ovoga članka.

(7) Ovlaštena pravna osoba koja stekne ovlaštenje iz stavka 2. točke b. ovoga članka ovlaštena je obavljati djelatnosti hidrografske izmjere i na razinama iz stavka 2. točaka c. i d. ovoga članka.

(8) Ovlaštena pravna osoba koja stekne ovlaštenje iz stavka 2. točke c. ovoga članka ovlaštena je obavljati djelatnosti hidrografske izmjere i na razini iz stavka 2. točke d. ovoga članka.

Članak 6.

(1) Ovlaštenje iz članka 5. ovoga Pravilnika Ministarstvo izdaje na temelju zahtjeva ovlaštene pravne osobe.

(2) Zahtjev mora sadržavati dokaze o ispunjavanju uvjeta za obavljanje određene djelatnosti hidrografske izmjere i kategorije izmjere u skladu s odredbama ovog Pravilnika, te upravne pristojbe sukladno posebnom propisu.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka ovlaštena pravna osoba mora priložiti:

a) izvadak iz sudskog registra, odnosno izvadak iz obrtnog registra s podacima o registriranoj djelatnosti hidrografske izmjere za koju se traži izdavanje ovlaštenja, ne starije od šest mjeseci

b) popis opreme s potrebnim tehničkim podacima i dokazom o vlasništvu ili pravu korištenja opreme s uvjerenjima proizvođača o kalibraciji opreme

c) ime i prezime odgovorne osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi

d) popis stručnih voditelja radova zaposlenih u ovlaštenoj pravnoj osobi (ime i prezime, OIB ili drugi identifikacijski broj) s dokazima o njihovoj stručnoj spremi radnom iskustvu i osposobljenosti

e) popis zaposlenika (ime i prezime, OIB ili drugi identifikacijski broj) s dokazima o njihovoj stručnoj spremi, radnom iskustvu i osposobljenosti

f) dokaz o sklopljenom osiguranju od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem poslova odnosno djelatnosti ovlašteni inženjeri geodezije mogli učiniti naručitelju ili drugim osobama u iznosu osiguranja od najmanje 1.000.000,00 kuna u skladu s odredbama Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti koje pokriva štetu iz hidrografske djelatnosti nastalu u Republici Hrvatskoj za vrijeme trajanja ovlaštenja

g) popis dosadašnjih radova obavljenih u djelatnosti hidrografske izmjere odnosno izjavu da takvih radova nije bilo

h) izjavu da pravnoj osobi ili odgovornoj osobi u pravnoj osobi nije izrečena pravomoćna i osuđujuća presuda za jedno ili više kaznenih dijela iz područja gospodarskog kriminaliteta, ovjerena kod javnog bilježnika i

i) uvjerenje nadležnog suda da se protiv podnositelja zahtjeva ne vodi kazneni postupak, koje nije starije od 6 mjeseci.

(4) Kada ista ovlaštena pravna osoba nakon isteka roka iz članka 5. stavka 3. ovoga Pravilnika ponovno podnosi zahtjev za izdavanje ovlaštenja dužna je dostaviti samo one podatke i dokumente koji su se izmijenili u odnosu na prethodno dostavljeni zahtjev.

Članak 7.

(1) Rješenje kojim se daje ovlaštenje ili odbija zahtjev za davanjem ovlaštenja za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere Ministarstvo donosi po neposrednom očevidu i pribavljenom mišljenju Instituta.

(2) Neposredni očevid obavlja stručno povjerenstvo o čemu podnosi izvješće.

(3) Stručno povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka prilikom neposrednog očevida dužno je obaviti uvid u izvornike dokumentacije dostavljene uz zahtjev iz članka 6. ovoga Pravilnika, pregledati opremu i uređaje, te utvrditi ispunjava li oprema propisane tehničke i sigurnosne uvjete, kao i neposrednim nadzorom utvrditi udovoljavanje standardima za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

Članak 8.

(1) Stručno povjerenstvo iz članka 7. ovoga Pravilnika osniva odlukom Ministarstvo, a sastoji se od četiri člana, od kojih su dva člana predstavnici Ministarstva, a dva člana predstavnici Instituta od kojih je jedan predstavnik Instituta ovlašten za davanje mišljenja u skladu s člankom 8. stavkom 1. Zakona.

(2) Predsjednik stručnog povjerenstva predstavnik je Ministarstva, a imenuje ga ministar.

(3) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je najkasnije u roku od sedam dana od dana obavljenog neposrednog očevida podnijeti izvješće Ministarstvu.

(4) Izvješće iz stavka 3. ovoga članka potpisuju svi članovi stručnog povjerenstva.

(5) Izvješće iz stavka 3. ovoga članka sadrži mišljenje u skladu s člankom 8. stavkom 1. Zakona koje potpisuje predstavnik Instituta.

Članak 9.

(1) Ministarstvo vodi elektroničku evidenciju ovlaštenih pravnih osoba kojima je dano ovlaštenje ili je oduzeto ovlaštenje za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere.

(2) Evidencija iz stavka 1. ovoga članka sadržava:

a) naziv ovlaštene pravne osobe

b) ime i prezime odgovorne osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi

c) ime i prezime stručnog voditelja ili stručnih voditelja radova u ovlaštenoj pravnoj osobi

d) klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja rješenja o davanju ovlaštenja, odbijanju zahtjeva za davanjem ovlaštenja ili oduzimanju ovlaštenja ovlaštenoj pravnoj osobi

e) djelatnost hidrografske izmjere za koje je ovlaštenoj pravnoj osobi dano ovlaštenje odgovarajuće razine

f) popis zaposlenika s podacima o njihovoj stručnoj spremi, radnom stažu i radnom iskustvu i

g) rok na koji je rješenje dano.

(3) Ministarstvo objavljuje popis ovlaštenih pravnih osoba iz stavka 1. ovoga članka na službenim mrežnim stranicama.

Obveza izvješćivanja o obavljanju djelatnosti hidrografske izmjere

Članak 10.

(1) Ovlaštena pravna osoba dužna je dostaviti obavijest o početku, opsegu i predviđenom trajanju radova djelatnosti hidrografske izmjere Institutu najkasnije sedam dana prije početka radova, koji istu objavljuje na službenim mrežnim stranicama.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka treba sadržavati:

a) ime i prezime ili naziv, te prebivalište ili sjedište naručitelja radova

b) naziv projekta i svrhu radova djelatnosti hidrografske izmjere

c) navod radi li se o izmjeri radi izgradnje ili rekonstrukcije građevine ili drugog zahvata u prostoru za koji je prema posebnim propisima potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje, te u tom pogledu i ime i prezime ili naziv, te prebivalište ili sjedište investitora građevine, nositelja zahvata ili ovlaštenika koncesije na pomorskom dobru ili periodičkoj izmjeri u skladu s propisima ili izmjeri iz drugih razloga

d) ime i prezime ili naziv, te prebivalište ili sjedište investitora građevine, nositelja zahvata ili ovlaštenika koncesije na pomorskom dobru

e) popis građevina, aktivnosti i zahvata u prostoru i drugih podataka iz Priloga I. Pravilnika o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja na koje se pojedinačni radovi odnose

f) mjesto (opis i skica, te granice obuhvata radova u formi koordinatnih točaka kojima je omeđeno područje radova s iskazanom površinom izmjere u hektarima)

g) vrijeme (planirani početak i predviđeno trajanje radova)

h) sadržaj radova

i) navod o razini ovlaštenja iz članka 5. stavka 2. ovoga Pravilnika

j) popis opreme koja se koristi tijekom radova

k) zahtjev za podatke sa sustava mareografa i

l) ime i prezime, te kontakte stručnog voditelja radova.

(3) Ovlaštena pravna osoba dužna je obavijestiti Institut o svakoj promjeni podataka iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Institut prilikom objave podataka iz ovoga članka svakoj prijavi dodjeljuje jedinstvenu oznaku izmjere.

(5) Institut podatke sa sustava mareografa o korekcijama na hidrografsku nulu u potrebnom opsegu za obavljanje radova djelatnosti hidrografske izmjere dostavlja ovlaštenoj pravnoj osobi, na temelju zahtjeva iz stavka 2. točke k. ovoga članka, po zaprimanju obavijesti ovlaštene pravne osobe o datumu izvršenih radova.

DIO TREĆI PREGLED I OVJERA HIDROGRAFSKOG ELABORATA

Članak 11.

(1) Ovlaštena pravna osoba dužna je prikupljene podatke dostaviti Institutu najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka radova djelatnosti hidrografske izmjere kako je naveden u obavijesti iz članka 10. ovoga Pravilnika.

(2) Ovlaštena pravna osoba dužna je podnijeti zahtjev za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata najkasnije u roku od 15 dana od dana završetka izrade hidrografskog elaborata.

Članak 12.

(1) Zahtjev za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata ovlaštena pravna osoba podnosi Institutu.

(2) Zahtjev za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata mora sadržavati:

a) jedinstvenu oznaku izmjere

b) ime i prezime ili naziv ovlaštene pravne osobe

c) vrijeme i mjesto obavljanja radova djelatnosti hidrografske izmjere temeljem koje je izrađen hidrografski elaborat

d) popis građevina, aktivnosti i zahvata u prostoru i drugih podataka iz Priloga I. Pravilnika o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja na koje se pojedinačni radovi odnose i

e) druge podatke iz članka 10. stavka 2. ovoga Pravilnika, ukoliko je do dana dostave zahtjeva došlo do promjena tih podataka.

(3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka prilaže se:

a) hidrografski elaborat u elektroničkom obliku, a iznimno i u papirnatom obliku u skladu s potrebama ovlaštene pravne osobe

b) sirovi hidrografski podaci i podaci sa svih uređaja i opreme u elektroničkom obliku

c) dokaz o uplaćenoj naknadi iz članka 31. ovoga Pravilnika i

d) drugi dokumenti potrebni ovlaštenoj pravnoj osobi.

(4) Hidrografski elaborat iz stavka 3. točke a. ovoga članka mora sadržavati sljedeće:

a) jedinstvenu oznaku izmjere

b) naslovna stranica na kojoj se nalazi naziv ovlaštene pravne osobe, potpis odgovorne osobe u ovlaštenoj pravnoj osobi i pečat, ime, prezime i potpis stručnog voditelja, ime i prezime ili naziv naručitelja, naziv zahvata u prostoru, datum ili datumi izmjere i trajanje izmjere, te datum izrade hidrografskog elaborata

c) rješenje o ovlaštenju pravne osobe za obavljanje djelatnosti hidrografske izmjere i izvadak iz sudskog registra ili obrtnog registra

d) imena i prezimena djelatnika koji su sudjelovali u prikupljanju i obrađivanju svih podataka prikazanih u hidrografskom elaboratu

e) tehnički izvještaj koji sadrži popis opreme, kalibraciju mjernih uređaja (izvješće o obavljenoj terenskoj kalibraciji) i uvjerenja proizvođača o kalibraciji za opremu koja se obzirom na učestalost uporabe kalibrira u kraćim vremenskim periodima od pet godina

f) podatke o položajnom i visinskom datumu, projekciji i metodi rada

g) podloge odgovarajućeg mjerila (mjerilo ovisi o zahtjevu naručitelja) u grafičkom obliku u DWG i/ili DXF, te drugim elektroničkim formatimh) cjeloviti sadržaj hidrografskog elaborata u elektroničkom obliku

i) digitalni model terena (DTM) 2 m × 2 m kada se izmjera dubina obavlja višesnopnim dubinomjerom, odnosno digitalni tekstualni zapis koordinata točaka izmjere kada se izmjera dubina obavlja jednosnopnim dvofrekventnim ultrazvučnim dubinomjerom i

j) izobate ekvidistance 1 m.

(5) Prostorni podaci u hidrografskom elaboratu moraju biti izrađeni i u WGS84 referentnom elipsoidu u horizontalnom smislu, te reducirani na hidrografsku nulu u visinskom smislu, kao i u Hrvatskom terestričkom referentnom sustavu (HTRS96) u horizontalnom smislu, te na Hrvatskom visinskom referentnom sustavu (HVRS71) u visinskom smislu.

(6) Specifikaciju drugih elektroničkih formata iz stavka 4. točke g. ovoga članka izrađuje Institut i objavljuje na službenim mrežnim stranicama.

Članak 13.

(1) Potpunost zahtjeva iz članka 12. ovoga Pravilnika, utvrđuje Institut.

(2) Ukoliko se u postupku iz stavka 1. ovoga članka, utvrdi da je zahtjev nepotpun, Institut će o istome obavijestiti podnositelja zahtjeva s uputom i rokom za njegovu dopunu koji ne može biti kraći od 15 dana.

(3) Ukoliko podnositelj zahtjeva ne dopuni zahtjev u skladu s uputom i u roku iz ovoga članka, zahtjev će se odbaciti rješenjem.

Članak 14.

(1) Institut imenuje stalno stručno povjerenstvo za pregled hidrografskih elaborata i drugih podataka i dokumenata dostavljenih u zahtjevu iz članka 12. ovoga Pravilnika.

(2) Stalno stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka sastavljeno je od predsjednika koji mora biti najmanje inženjer geodezije i najmanje dva člana.

Članak 15.

(1) Ukoliko stručno povjerenstvo iz članka 14. ovoga Pravilnika utvrdi da su metode mjerenja i obrade podataka iz hidrografskog elaborata u odnosu na dostavljene sirove i obrađene hidrografske podatke u skladu sa standardima iz članka 3. ovoga Pravilnika donijeti će zaključak kojim se podaci djelatnosti hidrografske izmjere iz hidrografskog elaborata ovlaštene pravne osobe mogu smatrati službenima, s prijedlogom za ovjeru hidrografskog elaborata.

(2) Ukoliko stručno povjerenstvo iz članka 14. ovoga Pravilnika utvrdi da metode mjerenja i obrade podataka iz hidrografskog elaborata u odnosu na dostavljene sirove i obrađene hidrografske podatke nisu u skladu sa standardima iz članka 3. ovoga Pravilnika, zaključkom će iste opisati i definirati radnje koje je ovlaštena pravna osoba dužna izvršiti u cilju ovjere elaborata u novom postupku pregleda i ovjere.

(3) Institut će podatke i dokumente iz članka 12. ovoga Pravilnika i ovoga članka pohraniti u digitalnom obliku pod jedinstvenom oznakom izmjere radi njihove objave u skladu s člankom 11. stavkom 3. Zakona i odredbama Pravilnika o službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama, njihovom sadržaju, načinu i uvjetima izrade, izdavanja i održavanja objaviti na službenim pomorskim navigacijskim kartama i u publikacijama i radi njihove uporabe za potrebe hidrografsko-navigacijske sigurnosti.

Članak 16.

(1) Temeljem zaključka povjerenstva iz članka 14. ovoga Pravilnika Institut donosi rješenje kojim se ovjerava hidrografski elaborat ili se odbija zahtjev za ovjeru.

(2) Ovjera hidrografskog elaborata potvrđuje se službenim žigom Instituta i potpisom ovlaštene osobe Instituta.

DIO ČETVRTI TEHNIČKI I STRUČNI UVJETI

Članak 17.

(1) Za dobivanje ovlaštenja razine HIDRO – Posebni uvjeti, ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka prema Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika:

a) višesnopni višefrekventni hidrografski dubinomjer visoke rezolucije (rezolucija dubine do 2 cm, broj zraka najmanje 256, rezolucija zrake do 2 stupnja)

b) uređaj za mjerenje ljuljanja i posrtanja plovnog objekta (min točnosti 0,05°) i valjanja plovnog objekta (min točnosti 10 cm)

c) uređaj za mjerenje kursa plovnog objekta (min točnosti 0,2°)

d) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnost: ± 0,1 m/s) i

e) RTK GNSS CROPOS ili drugi jednako vrijedni uređaj koji omogućuje precizno 3D mjerenje pozicije u realnom vremenu

f) plovni objekt opremljena za montažu odgovarajuće opreme za izmjeru.

(2) Kada konfiguracija područja izmjere zbog zapreka u morskom prostoru dubine manje od jednog metra ne omogućava uporabu dubinomjera iz stavka 1. točke a. ovoga članka, ovlaštena pravna osoba može upotrijebiti na području takvog ograničenja jednosnopni dvofrekventni ultrazvučni dubinomjer ili uređaje i opremu za klasične metode geodetske izmjere kalibrirane i tehnički ispravne koji omogućuju točnost mjerenih podataka prema Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika.

Članak 18.

(1) Za dobivanje ovlaštenja za obavljanje djelatnosti u kategoriji HIDRO-1a ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka prema Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika:

a) višesnopni hidrografski dubinomjer

b) uređaj za mjerenje ljuljanja i posrtanja plovnog objekta (min točnosti 0,05°) i valjanja plovnog objekta kojim se obavlja izmjera (min točnosti 10 cm)

c) uređaj za mjerenje kursa plovnog objekta (min točnosti 0,2°)

d) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnosti ± 0,1 m/s)

e) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje precizno 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu,

f) plovni objekt opremljena za montažu odgovarajuće opreme za izmjeru.

(2) Kada konfiguracija područja izmjere zbog zapreka u morskom prostoru dubine manje od jednog metra ne omogućava uporabu dubinomjera iz stavka 1. točke a. ovoga članka, ovlaštena pravna osoba može upotrijebiti na području takvog ograničenja jednosnopni dvofrekventni ultrazvučni dubinomjer ili uređaje i opremu za klasične metode geodetske izmjere kalibrirane i tehnički ispravne koji omogućuju točnost mjerenih podataka prema Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika.

Članak 19.

(1) Za dobivanje ovlaštenja za obavljanje djelatnosti u kategoriji HIDRO-1b ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka prema Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika:

a) jednosnopni dvofrekventni ultrazvučni hidrografski dubinomjer

b) panoramski dubinomjer

c) uređaj za određivanje brzine prostiranja zvuka kroz more po dubini (min točnosti ± 0,1 m/s)

d) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje precizno 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu

e) plovni objekt opremljen za montažu odgovarajuće opreme za izmjeru.

(2) Kada konfiguracija područja izmjere zbog zapreka u morskom prostoru dubine manje od jednog metra ne omogućava uporabu dubinomjera iz stavka 1. točke a. odnosno točke b. ovoga članka, ovlaštena pravna osoba može upotrijebiti na području takvog ograničenja opremu za klasične metode geodetske izmjere kalibrirane i tehnički ispravne koji omogućuju točnost mjerenih podataka prema Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika.

Članak 20.

Za dobivanje ovlaštenja za obavljanje djelatnosti za kategoriju HIDRO-2, ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka prema Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika:

a) jednosnopni dvofrekventni ultrazvučni hidrografski dubinomjer

b) DGPS ili drugi uređaj koji omogućuje 2D mjerenje pozicije u realnom vremenu

c) plovni objekt opremljen za montažu odgovarajuće opreme za izmjeru.

Članak 21.

(1) Za dobivanje ovlaštenja za obavljanje djelatnosti geologije (GEOLO) ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka u skladu sa standardima iz članka 3. ovoga Pravilnika:

a) uređaj za pozicioniranje plovnog objekta kojim se obavlja izmjera (DGPS) – točnost prema Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika

b) uređaj za određivanje kursa plovnog objekta kojim se obavlja izmjera

c) računalni program za pozicioniranje plovnog objekta kojim se obavlja izmjera s pripadajućim zapisivačima

d) uređaj za istraživanje geologije morskog dna: geološko-strukturni dubinomjer (SBP – Sub Bottom Profiler) ili parametarski geološko-strukturni dubinomjer (PSBP – Parametric Sub Bottom Profiler) ili geološko-strukturni dubinomjer katamaran (SBP – Sub Bottom Profiler Catamaran) ili sličan s vertikalnom rezolucijom do 0.15 m, radnom frekvencijom uređaja u rasponu od 1 kHz do 10 kHz, maksimalne energije do 500 J i ponavljanjem pulsa do 6 puta u sekundi

e) računalni program za analogno ili digitalno prikazivanje podataka geologije morskog dna, te računalni program za obradu tih podataka

f) uređaj za uzorkovanje sedimenata morskog dna: udarna sonda (Drop Correr) ili vibrirajuća sonda (Vibro Correr) s odgovarajućim zatvaračem i plastičnim ili metalnim umetkom za uzorak s minimalnom dužinom od 1 m i promjerom 76 mm

g) odgovarajući plovni objekt.

(2) Za dobivanje ovlaštenja za obavljanje djelatnosti geofizike mora (GEOFI) ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka u skladu sa standardima iz članka 3. ovoga Pravilnika:

a) uređaj za pozicioniranje plovnog objekta kojim se obavlja izmjera (DGPS) – točnost prema Tablici 1. iz Priloga I. ovoga Pravilnika

b) uređaj za određivanje kursa plovnog objekta kojim se obavlja izmjera

c) računalni program za pozicioniranje plovnog objekta kojim se obavlja izmjera s pripadajućim zapisivačima

d) uređaj za istraživanje geološke građe morskog dna: »sparker« s vertikalnom rezolucijom do 0.25 m, radnom frekvencijom uređaja u rasponu od 0.3 kHz do 1.2 kHz, maksimalne energije do 1.2 kJ i ponavljanjem pulsa do 6 puta u sekundi, računalni program za analogno ili digitalno prikazivanje podataka plitke seizmike morskog dna, te računalni program za obradu podataka

e) uređaj za detekciju feromagnetskih predmeta na morskom dnu – magnetometar, minimalne osjetljivosti 0,5 nT i geološko grabilo s otvorom za uzimanje uzoraka sedimenata morskog dna

f) računalni program za digitalno prikazivanje podataka magnetometrijske detekcije feromagnetskih pojava na morskom dnu te računalni program za obradu podataka

g) odgovarajući plovni objekt.

(3) Za dobivanje ovlaštenja za obavljanje djelatnosti oceanologije (OCEAN) ovlaštena pravna osoba mora imati najmanje sljedeću kalibriranu i tehnički ispravnu odgovarajuću opremu koja omogućuje točnost mjerenih podataka u skladu sa standardima iz članka 3. ovoga Pravilnika:

a) uređaj za mjerenje morskih struja – površinskih i vertikalno po dubini (brzina: točnost ± 0,3 cm/s; raspon ± 500 cm/s; smjer: točnost: ± 2°; preciznost: ± 0,5°)

b) uređaj za mjerenje temperature, slanosti i gustoće morske vode (temperatura: raspon: -5° do 35°C; preciznost: ± 0,0002°C: provodljivost: raspon 0-7 S/m; preciznost: 0,0002 S; dubina: najmanje 2000 m ; točnost 0,01% dubine)

c) uređaj za mjerenje površinskih valova generiranih vjetrom (visina vala: -20m + 20 m; rezolucija: 1 cm; točnost 3%; period 1,6-20 sec: smjer vala; 0o – 360o, rezolucija 1,5o);

d) uređaj za mjerenje optičkih svojstava morske vode (prozirnost: bijela/crna Sechi ploča 30 cm, boja: Forell skala I-XXI klasa; turbiditet: raspon 0-400 FTU)

e) uređaj za mjerenje hidroakustičkih svojstava morske vode (buka po dubini: raspon 26 -130 dB; brzina zvuka: raspon 1375-1675 m/s; točnost: ± 0,025 m/s; preciznost: ± 0,006 m/s)

f) uređaji za mjerenje kemijskih svojstava morske vode (hranjive soli: raspon mjerenja od 190 -1100 nm, točnost ± 1,0 nm; pH :raspon mjerenja 0,00 – 14,00, točnost ± 0,01 nm; kisik: raspon mjerenja 0,1 – 50 ml, preciznost 0,01 %)

g) komplet uređaja za mjerenje meteoroloških parametara na terenu (brzina i smjer vjetra: 0 – 50 m/s, točnost: ± 2°; atmosferski tlak; 910 -1060 hPa točnost: ± 2 hPa, relativna vlažnost i oblačnost-karte oblaka)

h) odgovarajući plovni objekt.

Članak 22.

(1) Stručni uvjeti za dobivanje ovlaštenja koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i osposobljenosti za obavljanje djelatnosti u kategorijama HIDRO – Posebni uvjeti i HIDRO -1a, jesu najmanje:

a) 1 zaposlenik VSS ili VŠS geodetske struke koji je ovlašteni inženjer geodezije, a kojem članstvo nije u mirovanju

b) 1 zaposlenik najmanje SSS geodetske ili tehničke struke

c) najmanje 5 godine radnog iskustva za zaposlenike VSS ili VŠS i 1 godina za zaposlenike SSS, na hidrografskim poslovima u zemlji ili inozemstvu i

d) dokaz da ima i provodi postupak osposobljavanja djelatnika za rukovanje opremom i uređajima.

(2) Stručni uvjeti za dobivanje ovlaštenja koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i osposobljenosti za obavljanje djelatnosti u kategorijama HIDRO-1b i HIDRO-2 jesu najmanje:

a) 1 zaposlenik VSS ili VŠS geodetske struke koji je ovlašteni inženjer geodezije, a kojem članstvo nije u mirovanju

b) 1 zaposlenik najmanje SSS geodetske ili tehničke struke

c) najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenike VSS ili VŠS i 1 godina za zaposlenike SSS, na hidrografskim ili drugim odgovarajućim poslovima u zemlji ili inozemstvu i

d) dokaz da ima i provodi postupak osposobljavanja djelatnika za rukovanje opremom i uređajima.

Članak 23.

Stručni uvjeti za dobivanje ovlaštenja koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i osposobljenosti za obavljanje djelatnosti u kategorijama GEOLO i GEOFI jesu najmanje:

a) 1 zaposlenik VSS geološke struke ili VSS fizika-geofizika ili druge slične prirodne struke

b) 1 zaposlenik najmanje SSS geološke ili druge prirodne struke

c) najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenika VSS i 1 godinu za zaposlenika SSS na istim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu

d) posjedovanje potvrde o osposobljenosti djelatnika za rukovanje opremom izdane od tvrtke koja je isporučitelj opreme.

Članak 24.

Stručni uvjeti za dobivanje ovlaštenja koje ovlaštena pravna osobe mora ispuniti glede stručne spreme, radnog iskustva i osposobljenosti za obavljanje djelatnosti u kategoriji OCEAN jesu najmanje:

a) 1 zaposlenik VSS (prirodne struke – fizika)

b) 1 zaposlenik VSS (prirodne ili tehničke struke – kemija)

c) 1 zaposlenik najmanje SSS (tehničke ili prirodne struke)

d) najmanje 3 godine radnog iskustva za zaposlenika VSS iz točaka a. i b. ovoga stavka i 2 godine za zaposlenika SSS iz točke c. ovoga stavka na istim ili sličnim poslovima u zemlji ili inozemstvu i

e) posjedovanje potvrde o osposobljenosti za rukovanje opremom izdane od tvrtke koja je isporučitelj opreme.

Članak 25.

Stručni voditelj radova iz članka 6. stavka 3. ovoga Pravilnika mora imati najmanje 3 godine radnog iskustva u djelatnosti hidrografske izmjere ili sličnim poslovima.

DIO PETI UVJETI I NAČIN NADZORA OBAVLJANJA DJELATNOSTI HIDROGRAFSKE IZMJERE

Članak 26.

(1) S ciljem osiguravanja sveobuhvatnog nadzora obavljanja djelatnosti hidrografske izmjere Ministarstvo i lučke kapetanije u suradnji s Institutom za svaku kalendarsku godinu izrađuju godišnji plan rada.

(2) O ostvarenju planiranih nadzora Ministarstvo i lučke kapetanije sastavljaju godišnje izvješće koje se objavljuje na službenim mrežnim stranicama Ministarstva.

(3) Godišnji plan rada iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se vodeći računa o sljedećim ciljevima u obavljanju inspekcijskog nadzora:

a) pregledati najmanje 20% ovlaštenih pravnih osoba godišnje

b) pregledati najmanje 20% ovlaštenih pravnih osoba koje imaju ovlaštenje za HIDRO-Posebni uvjeti i HIDRO-1a, a osobito tijekom trajanja radova djelatnosti hidrografske izmjere namijenjene gradnji ili rekonstrukciji građevina ili drugih zahvata u prostoru za koje je posebnim propisom potrebno ishoditi akt prostornog uređenja ili gradnje, a prije njezine uporabe, odnosno prije izdavanja uporabne dozvole u skladu s posebnim propisima (izmjera izvedenog stanja).

Članak 27.

Inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlašteni službenik Ministarstva je dužan prilikom pripreme za obavljanje inspekcijskog pregleda upoznati se sa svim dostupnim podacima o predmetu nadzora, primjenjivim odredbama zakona, kao i rezultatima prethodno obavljenih inspekcijskih pregleda, te obaviti uvid u navedene podatke dostupne kroz odgovarajuće baze podataka koje vodi Ministarstvo i Institut.

Članak 28.

(1) Ako je za obavljanje određenog inspekcijskog posla ili drugog tehničkog posla u svezi s inspekcijom potrebna posebna stručnost ili specifična znanja, inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlašteni službenik Ministarstva može prije donošenja odluke zatražiti nalaz ili mišljenje stalnog povjerenstva iz članka 29. ovoga Pravilnika.

(2) Inspektori sigurnosti plovidbe ili ovlašteni službenik Ministarstva koji obavljaju nadzor, kao i osobe čiji je nalaz ili mišljenje zatraženo, ne smiju imati nikakvog poslovnog interesa u svezi ovlaštene pravne osobe, investitora ili naručitelja poslova hidrografske djelatnosti kao niti nositelja zahvata, investitora građevine ili drugog zahvata u prostoru ili ovlaštenika koncesije na pomorskom dobru koji je predmet inspekcijskog nadzora.

Članak 29.

(1) Za obavljanje stručnog nadzora Institut imenuje stalno povjerenstvo za stručni nadzor koje se sastoji od najmanje tri stručna djelatnika Instituta.

(2) Stalno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka obavlja stručni nadzor pouzdanosti mjernih metoda ovlaštenih pravnih osoba, kao i drugih uvjeta kojima moraju udovoljavati ovlaštene pravne osobe u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(3) Stalno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka obavlja stručni nadzor prema potrebi i u skladu s Planom rada iz članka 26. ovoga Pravilnika.

(4) Stalno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka može u svakom trenutku izvršiti stručni nadzor u sjedištu ovlaštene pravne osobe ili terenskom provjerom mjesta obavljanja radova.

(5) Stalno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka o rezultatima stručnog nadzora sastavlja zapisnik koji sadrži podatke o tijeku i rezultatima stručnog nadzora.

(6) Predsjednik stalnog povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka o rezultatima stručnog nadzora dužan je obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Ministarstvo.

Članak 30.

(1) Inspektor sigurnosti plovidbe ili ovlašteni službenik Ministarstva provesti će nadzor ovlaštene pravne osobe posebice u slijedećim slučajevima:

a. ako je Institut zaprimio obavijest o radovima djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 10. ovoga Pravilnika, a nije zaprimio zahtjev za pregledom i ovjerom hidrografskog elaborata u skladu s odredbama ovoga Pravilnika

b. ako Institut nije zaprimio obavijest o radovima djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 10. ovoga Pravilnika, a zaprimio je zahtjev za pregledom i ovjerom hidrografskog elaborata u skladu s odredbama ovoga Pravilnika,

c. ako Ministarstvo, lučka kapetanija ili Institut posjeduje podatke o aktivnosti, zahvatu ili građevini u područjima iz članka 2. Zakona, a Institut nije zaprimio obavijest iz članka 10. ovoga Pravilnika ili zahtjev iz članka 12. ovoga Pravilnika za isti u propisanom roku.

(2) O saznanjima i obavijestima iz stavka 1. ovoga članka Institut će pisanim putem obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju i Ministarstvo.

DIO ŠESTI VISINA NAKNADE I OSNOVICE ZA NJEZIN OBRAČUN

Članak 31.

(1) Naknadu za pokrivanje troškova ovjere hidrografskog elaborata plaćaju ovlaštene pravne osobe prilikom podnošenja zahtjeva za pregled i ovjeru hidrografskog elaborata.

(2) Visina naknade određuje se kao umnožak osnovice s koeficijentima područja, opsega, metodologije izmjere i razine ovlaštenja.

(3) Osnovica iz stavka 2. ovoga članka iznosi 600 kuna.

(4) Koeficijenti za izračun naknade iz stavka 2. ovoga članka kod izmjere dubina mora, marinske geodezije, snimanja objekata u priobalju i moru, te snimanja objekata na morskom dnu i podmorju propisani su Prilogom II. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

(5) Koeficijenti područja, opsega, metodologije izmjere i razine ovlaštenja za izračun naknade iz stavka 2. ovoga članka kod obavljanja djelatnosti geologije propisani su Prilogom III. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

(6) Koeficijenti područja, opsega, metodologije izmjere i razine ovlaštenja za izračun naknade iz stavka 2. ovoga članka kod obavljanja djelatnosti geofizike mora propisani su Prilogom IV. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

(7) Koeficijenti područja, opsega, metodologije izmjere i razine ovlaštenja za izračun naknade iz stavka 2. ovoga članka kod obavljanja djelatnosti oceanologije propisani su Prilogom V. koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 32.

Naknada iz članka 31. ovoga Pravilnika uplaćuje se u Državni proračun Republike Hrvatske kao namjenski prihod Instituta i koristi se za pokrivanje troškova nabavke, održavanja, korištenja plovnih objekata, uređaja, opreme, računalnih programa i ostalih troškova u postupku ovjere.

DIO SEDMI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 33.

(1) Pravne osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika ovlaštene za obavljanje hidrografskih djelatnosti u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 162/98) mogu nastaviti obavljati poslove do isteka valjanosti ovlaštenja u skladu s uvjetima tih ovlaštenja.

(2) Ovlaštene pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika na zahtjev steći rješenje o davanju ovlasti za obavljanje hidrografske djelatnosti na razdoblje od najviše 12 mjeseci prema uvjetima iz Pravilnika o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti (»Narodne novine«, br. 162/98) pri čemu se hidrografski elaborati tih ovlaštenih pravnih osoba ne dostavljaju na pregled i ovjeru.

Članak 34.

(1) Ministarstvo će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika uspostaviti sustav elektroničke dostave zahtjeva iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Institut će u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika uspostaviti sustav elektroničke dostave i evidentiranja obavijesti o početku, opsegu i predviđenom trajanju pojedinačnih radova djelatnosti hidrografske izmjere iz članka 10. ovoga Pravilnika.

(3) Institut će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika uspostaviti sustav jedinstvene elektroničke dostave digitalnih i elektroničkih dokumenata i podataka iz zahtjeva za pregled i ovjeru hidrografskog iz članka 12. ovoga Pravilnika i objaviti specifikaciju drugih elektroničkih formata iz istog članka.

(4) Institut će u roku od 18 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika uspostaviti sustav elektroničke pohrane i evidentiranja podataka i dokumenata djelatnosti hidrografske izmjere sa statusom objave na službenim pomorskim navigacijskim kartama i u publikacijama, te u »Oglasu za pomorce« iz članka 12. stavka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 35.

Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati pravne osobe za obavljanje hidrografskih djelatnosti («Narodne novine«, br. 162/98).

Članak 36.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/14-02/103

Urbroj: 530-04-2-1-18-22

Zagreb, 28. studenoga 2018.

Ministar Oleg Butković, v. r.

PRILOG I.

Tablica 1 – Minimalni standardi za djelatnost hidrografske izmjere

 

 

Parametri »a« i »b« (u Tablici 1) za svaki red, zajedno s dubinom »d« unose se u formulu kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost za određenu dubinu:

Gdje:

a – predstavlja udio pogreške mjerenja koja ne ovisi o dubini

b – koeficijent koji predstavlja udio pogreške mjerenja koji ovisi o dubini

d – dubina

b × d – predstavlja udio pogreške mjerenja koja se mijenja s dubinom.

Poglavlje 1 – Klasifikacija izmjere

U ovom poglavlju opisane su prihvatljive kategorije izmjere prema kojima hidrografski uredi/organizacije mogu izraditi navigacijske proizvode koji će omogućiti da se planirana pomorska plovidba odvija sigurno u području u kojem je obavljena izmjera. Budući da uvjeti variraju ovisno o dubini mora i očekivanoj vrsti plovnih objekata, definirane su četiri kategorije izmjere, svaka namijenjena za određeni raspon potreba.

Četiri kategorije opisane su u daljnjem tekstu zajedno s naznakom potrebe koju bi ta kategorija trebala zadovoljiti. Tablica 1 određuje minimalne standarde za svaku kategoriju i mora se tumačiti zajedno s detaljnim tekstom u sljedećim poglavljima.

Tijelo odgovorno za provedbu izmjere mora odabrati kategoriju izmjere koja je najprimjerenija zahtjevima sigurnosti plovidbe u tom području. Potrebno je napomenuti da jedna kategorija možda neće biti prikladna za izmjeru cijelog područja, pa je u tom slučaju tijelo odgovorno za provedbu izmjere dužno izričito utvrditi gdje će se različite kategorije koristiti. Također je potrebno napomenuti da je moguće da se situacija na terenu značajno razlikuje od očekivane i da zbog toga dođe do promjene kategorije. Na primjer, u područjima gdje plove supertankeri (VLCC) za koja se očekuje da su dublja od 40 metara, može se koristiti kategorija 1a; međutim ako mjeritelj otkrije pličine na dubini manjoj od 40 metara, za izmjeru takvih područja može biti prikladnija posebna kategorija.

Posebna kategorija

Ovo je najstroža kategorija koja se koristi samo za ona područja gdje je slobodni prostor ispod kobilice kritičan. Zbog toga je nužna potpuna pretraga morskog dna pri kojoj veličina objekata koje treba otkriti ostaje mala. Budući da je slobodni prostor ispod kobilice kritičan, malo je vjerojatno da će se izmjere posebne kategorije obavljati u vodama dubljim od 40 metara. Primjeri područja koja mogu zahtijevati izmjeru posebne kategorije su: privezišna područja, luke i kritična područja plovnih kanala.

Kategorija 1a

Ova kategorija namijenjena je za područja koja su dovoljno plitka da bi prirodni ili umjetni objekti na morskom dnu predstavljali problem za površinsku navigaciju tim područjem, ali gdje je slobodan prostor ispod kobilice manje kritičan nego u slučaju posebne kategorije. Postojanje prirodnih ili umjetnih objekata koji bi mogli ugroziti površinsku navigaciju zahtijeva potpunu pretragu morskog dna, međutim veličina najmanjeg traženog objekta je veća nego kod posebne kategorije. Slobodni prostor ispod kobilice s povećavanjem dubine postaje manje važan pa se veličina najmanjeg traženog objekta povećava u područjima gdje je dubina mora veća od 40 metara. Izmjere kategorije 1a mogu se ograničiti na vode pliće od 100 metara.

Kategorija 1b

Ova kategorija namijenjena je za područja plića od 100 metara kod kojih se opći opis morskog dna smatra dostatnim za vrstu površinske navigacije koja se očekuje na ovom području. Potpuna pretraga morskog dna nije nužna, što znači da će se neki objekti previdjeti iako će maksimalni dopušteni razmak između linija ograničiti veličinu neotkrivenih objekata. Ova se kategorija preporučuje u slučaju kada slobodni prostor ispod kobilice nije važan. To, na primjer, može biti područje čije su karakteristike morskog dna takve da je vjerojatnost pojavljivanja umjetnih ili prirodnih objekata koji bi mogli ugroziti površinsku navigaciju vrlo mala.

Kategorija 2

Ovo je najmanje stroga kategorija, namijenjena za područja gdje je dubina mora takva da se opći opis morskog dna smatra dostatnim. Potpuna pretraga morskog dna nije potrebna. Kategorija 2 preporučuje se za izmjere područja dubljih od 100 metara, jer je na dubinama mora većim od 100 metara malo vjerojatno da postoje umjetni ili prirodni objekti koji su dovoljno veliki da mogu utjecati na površinsku navigaciju a da nisu otkriveni izmjerama kategorije 2.

Poglavlje 2 – Pozicioniranje

2.1 Horizontalna mjerna nesigurnost

Nesigurnost pozicije je mjerna nesigurnost na poziciji dubine ili objekta unutar geodetskog referentnog okvira.

Pozicije se moraju navoditi prema geocentričnom referentnom okviru temeljenom na Međunarodnom terestričkom referentnom sustavu (ITRS), npr. WGS84. Ukoliko su, iznimno, pozicije navedene prema horizontalnom datumu, taj bi se datum trebao povezati s geocentričnim referentnim okvirom temeljenim na ITRF-u.

Na mjernu nesigurnost pozicije utječe više različitih parametara; treba uzeti u obzir doprinos svih tih parametara ukupnoj horizontalnoj nesigurnosti (THU).

Potrebno je usvojiti statističku metodu koja kombinira sve izvore mjerne nesigurnosti kako bi se odredila nesigurnost pozicioniranja. Mjerna nesigurnost pozicije na razini pouzdanosti od 95% treba biti zabilježena zajedno s podacima izmjere (vidi također 5.3). Sposobnost sustava izmjere trebala bi se prikazati izračunom THU-a.

Pozicija dubina, opasnosti i ostalih značajnih potopljenih objekata, navigacijskih sredstava (fiksnih i plutajućih), objekata važnih za navigaciju, obalne crte i topografskih objekata mora se odrediti na način da horizontalna mjerna nesigurnost ispunjava zahtjeve određene u Tablici 1. Navedeno uključuje sve izvore mjerne nesigurnosti, a ne samo one povezane s opremom za pozicioniranje.

Poglavlje 3 – Dubine

1.1 Uvod

Navigacija zahtijeva točno poznavanje dubine mora kako bi se iskoristila maksimalna nosivost i maksimalna dostupnost morske vode za sigurnu navigaciju. Ako slobodni prostor ispod kobilice predstavlja problem, mjerna nesigurnost dubine mora se preciznije kontrolirati i bolje razumjeti. Slično tome, veličina objekta koji će se otkriti, ili još važnije, koji se možda neće otkriti izmjerom, također se mora odrediti i razumjeti.

Izmjerene dubine i visine iznad hidrografske nule u području plavljenja moraju se navesti prema vertikalnom datumu koji je kompatibilan s proizvodima koji će se izraditi ili ažurirati na temelju izmjere, npr. hidrografskoj nuli. U idealnim okolnostima taj bi datum za mjerenje dubine ujedno trebao biti i jasno utvrđeni vertikalni datum kao što je LAT, MSL, geocentrični referentni okvir temeljen na ITRS-u ili geodetska referentna razina.

1.2 Vertikalna mjerna nesigurnost

Vertikalna mjerna nesigurnost definira se kao mjerna nesigurnost reduciranih dubina. Pri određivanju vertikalne mjerne nesigurnosti, moraju se kvantificirati izvori pojedinačnih mjernih nesigurnosti. Sve mjerne nesigurnosti moraju se statistički kombinirati kako bi se dobila ukupna vertikalna mjerna nesigurnost (TVU).

Maksimalna dopuštena vertikalna mjerna nesigurnost za reducirane dubine naznačena u Tablici 1 određuje mjerne nesigurnosti koje se moraju postići za svaku kategoriju izmjere. Mjerna nesigurnost s razinom pouzdanosti od 95% odnosi se na procjenu pogreške uzrokovane slučajnim pogreškama i ostacima ispravaka sustavnih pogrešaka. Sposobnost sustava izmjere treba se prikazati izračunom TVU-a.

Budući da na nesigurnost mjerenja dubine utječu i konstantne pogreške i pogreške ovisne o dubini, koristi se niže navedena formula kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost (TVU) na razini pouzdanosti od 95%. Parametri «a« i »b« za svaku kategoriju, navedeni u Tablici 1 zajedno s dubinom »d« unose se u formulu kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost za određenu dubinu:

pri čemu:

a predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ne ovisi o dubini

b je koeficijent koji predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ovisi o dubini

d je dubina

b × d predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ovisi o dubini

Vertikalnu mjernu nesigurnost na razini pouzdanosti od 95% treba zabilježiti zajedno s podacima izmjere (vidi također 5.3).

1.3 Redukcije zbog opažanja morskih mijena / razine mora

Opažanja dovoljna za utvrđivanje oscilacija razine mora na cijelom području izmjere moraju se bilježiti tijekom cijelog trajanja izmjere kako bi se mjerenja dubine reducirala na relevantni datum za mjerenje dubine. Te oscilacije mogu se odrediti izravnim mjerenjem razine mora (tj. korištenjem mareografa) i, po potrebi, pomoću korekcija izorahija prenijeti preko područja izmjere ili tehnikama 3D pozicioniranja povezati s odgovarajućim datumom za mjerenje dubine putem odgovarajućeg separacijskog modela.

Redukcije plime / razine mora ne moraju se primijeniti na dubinama većim od 200 metara ako ova aproksimacija nema izravan učinak na TVU.

1.4 Mjerenje dubine

Svi nepravilni objekti prethodno registrirani u području izmjere i oni otkriveni tijekom izmjere moraju se detaljnije ispitati i, ukoliko se potvrde, mora se utvrditi njihova pozicija i najmanja dubina. Ukoliko se prethodno registrirani nepravilni objekt ne otkrije, provjerite postupak za pobijanje u Poglavlju 6. Tijela odgovorna za kvalitetu izmjere mogu odrediti granicu dubine izvan koje nije potrebna detaljna pretraga morskog dna, a time ni ispitivanje nepravilnih objekata.

Pozicija i najmanja dubina iznad podrtina i prepreka koje ostavljaju manje od 40 metara slobodnog prostora iznad sebe te koje su potencijalno opasne za normalnu površinsku navigaciju, određuju se najboljom raspoloživom metodom uz ispunjavanje standarda za mjernu nesigurnost za odgovarajuću kategoriju u Tablici 1.

Panoramski dubinomjer ne bi se smio koristiti za mjerenje dubine već za određivanje područja koja zahtijevaju detaljnija i točnija mjerenja.

1.5 Otkrivanje objekata

U slučaju da je potrebna potpuna pretraga morskog dna, oprema koja se koristi za obavljanje izmjere mora biti takva da može otkriti objekte dimenzija navedenih u Tablici 1. Uz to, oprema mora biti dio sustava (uključujući opremu za izmjeru/obradu, postupke i osoblje), kojim se s velikom vjerojatnošću mogu otkriti ti objekti. Hidrografski ured ili organizacija koja prikuplja podatke odgovorna je za ocjenu sposobnosti bilo kojeg predloženog sustava te time za potvrdu da sustav može otkriti dovoljnu količinu traženih objekata.

Zahtjevi posebne kategorije i kategorije 1a za otkrivanje objekata veličine 1 odnosno 2 kubična metra, minimalni su zahtjevi. Mogu postojati objekti koji su manji od zadane minimalne veličine, ali koji svejedno predstavljaju opasnost za sigurnu navigaciju. Stoga će možda biti potrebno da hidrografski ured ili organizacija otkrije manje objekte kako bi se rizik od neotkrivenih opasnosti za površinsku navigaciju sveo na najmanju moguću mjeru.

Treba napomenuti da se ne može jamčiti stopostotno otkrivanje objekata čak ni pri obavljanju izmjere odgovarajućim sustavom. Ako se sumnja da u nekom području postoje objekti koje korišteni sustav izmjere nije otkrio, mora se razmotriti korištenje alternativnog sustava (npr. mehanički sweep) radi povećanja razine pouzdanosti za minimalnu sigurnu dubinu prolaza tim područjem.

1.6 Gustoća mjerenja dubina / Razmak između linija

Da bi se osigurala adekvatna potpuna pretraga morskog dna, pri planiranju gustoće mjerenja dubina moraju se uzeti u obzir svojstva morskog dna na tom području te zahtjevi za sigurnu površinsku navigaciju.

Za posebnu kategoriju i kategoriju 1a ne postoji preporučeni maksimalni razmak između linija, jer već postoji zahtjev za potpunu pretragu morskog dna.

Potpuna pretraga morskog dna ne nalaže se za kategorije 1b i 2, a Tablica 1 preporučuje maksimalni razmak između linija (za kategorije 1b i 2) te gustoću točaka za batimetrijski LIDAR (kategorija 1b). Svojstva morskog dna moraju se procijeniti što je prije moguće radi odluke o povećanju ili smanjenju razmaka između linija / gustoće točaka za LIDAR iz Tablice 1.

Poglavlje 4 – Druga mjerenja

1.1 Uvod

Sljedeća opažanja ne moraju uvijek biti potrebna, ali ako su određena u zahtjevu za izmjeru, moraju zadovoljavati sljedeće standarde.

1.2 Uzorkovanje morskog dna

Svojstva morskog dna moraju se odrediti u mogućim područjima sidrišta; mogu se odrediti fizičkim uzimanjem uzoraka ili zaključivanjem na temelju podataka drugih senzora (npr. jednosnopnih dubinomjera, panoramskog dubinomjera, geološkog dubinomjera, videozapisa itd.). Fizički uzorci trebali bi se prikupljati u razmacima ovisnima o geologiji morskog dna i u opsegu potrebnom za ispravno izvođenje zaključaka.

1.3 Povezivanje hidrografske nule i geodetske nule

Tehnička Rezolucija A2.5 IHO-a, navedena u publikaciji IHO-a M-3, zahtijeva da datum korišten za prognoze morskih mijena bude isti kao hidrografska nula. Kako bi se moglo potpuno iskoristiti batimetrijske podatke, vertikalni datum korišten za opažanje morskih mijena trebao bi biti povezan s geodetskom nulom preko istaknutih fiksnih oznaka u blizini mareografa/stanice/opservatorija za mjerenje plime i oseke. Elipsoidna visina vertikalnih referentnih oznaka korištenih za opažanje morskih mijena trebala bi se određivati u odnosu na geocentrični referentni okvir temeljen na ITRS-u, najbolje WGS84, ili u odnosu na odgovarajuću geodetsku referentnu razinu.

1.4 Prognoze morskih mijena

Analiza podataka o morskim mijenama može biti potrebna za buduće prognoze plime i oseke i izradu Tablice morskih mijena. U tom slučaju opažanja bi trebala trajati što duže, i to ne manje od 30 dana.

1.5 Opažanja struja morskih mijena

Brzinu i smjer struja morskih mijena koje mogu prijeći 0.5 čvora potrebno je promatrati na ulazima u luke i kanale, kod bilo koje promjene u smjeru kanala, na sidrištima i u blizini pristaništa. Poželjno je i mjerenje obalnih struja i struja otvorenog mora ako njihova jačina utječe na površinsku navigaciju.

Struje morskih mijena na svakoj poziciji trebale bi se mjeriti na dubinama koje ispunjavaju uvjete za normalnu površinsku navigaciju na području izmjere. U slučaju struja morskih mijena, trebala bi se izvršiti istovremena opažanja visine razine mora i meteoroloških uvjeta, dok bi trajanje opažanja trebalo biti ne manje od 30 dana.

Brzina struja morskih mijena trebala bi se mjeriti s preciznošću od 0.1 čvora, a smjer s preciznošću od 10o, i to na razini pouzdanosti od 95%.

Ako se s razlogom smatra da sezonski protok rijeka utječe na struje morskih mijena, mjerenja bi trebala obuhvatiti cijeli period varijabilnosti.

Poglavlje 5 – Atribucija podataka

1.1 Uvod

Kako bi se omogućila sveobuhvatna ocjena kvalitete podataka izmjere, potrebno je zabilježiti ili dokumentirati određene informacije zajedno s podacima izmjere. Te informacije važne su kako bi se omogućilo korištenje podataka izmjere od strane različitih korisnika s različitim zahtjevima, posebno jer zahtjevi mogu biti nepoznati u vrijeme prikupljanja podataka.

1.2 Metapodaci

Metapodaci bi trebali biti sveobuhvatni, dok bi kao minimum trebali uključivati sljedeće informacije:

– općenito o izmjeri npr. svrha, datum, područje, korištena oprema, naziv platforme za izmjeru;

– korišteni geodetski referentni sustav, tj. horizontalni i vertikalni datum uključujući veze s geodetskim referentnim okvirom temeljenim na ITRS-u (npr. WGS84) ako se koristi lokalni datum;

– postupke kalibracije i rezultate kalibracije;

– metodu korekcije brzine zvuka;

– datum za određivanje plime i oseke i metode redukcije;

– dostignute nesigurnosti i odgovarajuće razine pouzdanosti;

– sve posebne ili izvanredne okolnosti;

– pravila i mehanizme korištene pri prorjeđivanju podataka.

Metapodaci bi trebali biti sastavni dio digitalnog zapisa izmjere i ispunjavati »IHO S-100 Standard za metapodatke o otkriću« kad taj standard bude usvojen. Do usvajanja S-100, kao model za metapodatke može se koristiti ISO 19115. Ako to nije moguće, slična informacija bi trebala biti uključena u dokumentaciju izmjere.

Tijela odgovorna za kvalitetu izmjere trebala bi razviti i dokumentirati popis metapodataka korištenih za vlastite podatke izmjere.

1.3 Atribucija podataka točaka

Svim podacima o poziciji, a po potrebi i o dubini, treba atribuirati procjenu mjerne nesigurnost na razini pouzdanosti od 95%. Izračunani ili pretpostavljeni faktor mjerila koji je primijenjen na standardno odstupanje kako bi se odredila mjerna nesigurnost na razini pouzdanosti od 95%, i/ili pretpostavljena statistička distribucija pogrešaka mora biti zabilježen u metapodacima izmjere. (Na primjer, ako pretpostavimo normalnu distribuciju za jednodimenzionalnu veličinu, kao što je dubina, faktor mjerila je 1.96 na razini pouzdanosti od 95%. Navod kao što je »Nesigurnost je izračunana na razini pouzdanosti od 95%, uz pretpostavljeni faktor mjerila standardnog odstupanja od 1.96 (1D) ili 2.45 (2D), u skladu s pretpostavljenom normalnom distribucijom pogrešaka,« bio bi adekvatan navod u metapodacima.). Kod mjerenja dubine, to bi se trebalo navesti za svako pojedinačno mjerenje dubine; međutim, moguće je zabilježiti i jednu brojku za više mjerenja dubine ili za jedno područje ako je razlika između pojedinačnih procijenjenih mjernih nesigurnosti i zajedničke pretpostavljene procjene mjerne nesigurnosti zanemariva. Atribucija bi trebala, kao minimum, biti dovoljna da se potvrdi ispunjavanje zahtjeva ovih standarda.

1.4 Atribucija batimetrijskog modela

Ako je potreban batimetrijski model, metapodaci bi trebali uključivati: rezoluciju modela; metodu izračuna; gustoću temeljnih podataka; procjenu mjerne nesigurnosti / površinu mjerne nesigurnosti za model; i opis temeljnih podataka.

1.5 Izvješće o izmjeri

Izvješće o izmjeri glavno je sredstvo kojim odgovorni mjeritelj odobrava sadržaj svih zapisa izmjere. Ono mora pružiti jasan i cjelovit opis obavljanja izmjere, postignutih rezultata, poteškoća i nedostataka, s naglaskom na analizu postignutih točnosti i potvrdu da je izmjera obavljena u skladu sa specifikacijom

Poglavlje 6 – Uklanjanje dvojbenih podataka

6.1 Uvod

Kako bi se poboljšala sigurnost plovidbe, poželjno je ukloniti dvojbene podatke, tj. podatke koji su na kartama obično označeni s PA (eng. position approximate – približna pozicija), PD (eng. position doubtful – dvojbena pozicija), ED (eng. existence doubtful – upitno postojanje), SD (eng. sounding doubtful – nesigurna dubina) ili kao Rep (eng. reported danger – prijavljena opasnost). Kako bi se potvrdilo ili osporilo takve podatke, potrebno je pažljivo odrediti područje pretrage i potom pregledati to područje u skladu sa standardima navedenima u ovoj publikaciji.

6.2 Područje pretrage

Ne postoji empirijska formula za utvrđivanje područja pretrage koja je primjenjiva na sve situacije. Zbog toga se preporučuje da radijus pretrage bude barem 3 puta veći od procijenjene mjerne nesigurnosti pozicije prijavljene opasnosti na razini pouzdanosti od 95%, koju određuje kvalificirani hidrograf temeljitim ispitivanjem izvješća o dvojbenim podacima.

Ako je takvo izvješće nepotpuno ili ne postoji, nesigurnost pozicije mora se procijeniti na drugi način, na primjer općenitijom procjenom nesigurnosti pozicioniranja i mjerenja dubine tijekom razdoblja kada su dotični podaci prikupljeni.

6.3 Pretraživanje

Metodologija pretrage trebala bi se temeljiti na svojstvima objekta, području u kojem su dvojbeni podaci prijavljeni i procijenjenoj opasnosti od potencijalnog rizika za površinsku navigaciju. Nakon što se to utvrdi, postupak pretrage trebao bi se sastojati od obavljanja hidrografske izmjere u opsegu određenom u 6.2, prema standardima utvrđenima u ovoj publikaciji.

6.4 Prezentacija rezultata pretrage

Dvojbeni podaci zamjenjuju se stvarnim podacima prikupljenima tijekom pretrage u slučaju otkrivanja opasnosti. Ako opasnost nije otkrivena, tijelo odgovorno za kvalitetu izmjere odlučuje o uklanjanju opasnosti iz karata ili njenom zadržavanju.

Bilješke:

1. Budući da na nesigurnost mjerenja dubine utječu i konstantne nesigurnosti i nesigurnosti ovisne o dubini, koristi se niže navedena formula kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost (TVU) na razini pouzdanosti od 95%. Parametri »a« i »b« za svaku kategoriju, navedeni u tablici, zajedno s dubinom »d« unose se u formulu kako bi se izračunala maksimalna dopuštena ukupna vertikalna nesigurnost za određenu dubinu:

pri čemu:

a – predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ne ovisi o dubini

b – koeficijent koji predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ovisi o dubini

d – dubina

b x d – predstavlja udio mjerne nesigurnosti koji ovisi o dubini

2. Radi sigurnosti plovidbe, korištenje točno propisanog mehaničkog sweepa kako bi se osigurala minimalna dubina za sigurni prolaz kroz područje može se smatrati dovoljnim za izmjere posebne kategorije i kategorije 1a.

3. Kubični objekt označava običnu kocku sa svim stranicama jednake duljine. Treba napomenuti da su IHO zahtjevi za otkrivanje objekata (1 metar za izmjere posebne kategorije i 2 metra za izmjere kategorije 1a) minimalni zahtjevi. U određenim okolnostima, hidrografski uredi/organizacije mogu odlučiti o potrebi otkrivanja manjih objekata, kako bi se smanjio rizik od neotkrivenih opasnosti za površinsku navigaciju. Prema kategoriji 1a, smanjenje kriterija za otkrivanje objekata na dubinama većim od 40 metara odražava maksimalni očekivani gaz plovnih objekata.

4. Razmak između linija može se povećati ako se koriste postupci za osiguranje adekvatne gustoće mjerenja dubina. »Maksimalni razmak između linija« može označavati:

Razmak između linija mjerenja dubina za jednosnopne dubinomjere, ili

Udaljenost između upotrebljivih vanjskih granica swatha (premjerenog traka) za swath sustave.

5. Primjenjuju se samo ako su takva mjerenja potrebna za obavljanje hidrografske izmjere.

Rječnik pojmova

Napomena: Dolje definirani pojmovi relevantni su za ovu publikaciju. Mnogo veći odabir pojmova nalazi se u specijalnoj publikaciji IHO-a S-32 Hydrographic Dictionary (Hidrografski rječnik), u kojoj se traženi pojam može provjeriti ako nije naveden u ovom popisu. Ako neki od niže navedenih pojmova ima različitu definiciju od one u S-32, navedena definicija koristi se samo u okviru ovih standarda.

Batimetrijski model: Digitalni prikaz topografije (batimetrije) morskog dna po koordinatama i dubinama.

Datum za mjerenje dubine: Vertikalni datum na koji se reduciraju mjerenja dubine u hidrografskoj izmjeri. Naziva se i »datum za redukciju mjerenja dubine«.

Gruba pogreška: Rezultat nepažnje ili propusta; može se otkriti ponovljenim mjerenjem.

Interval pouzdanosti: vidi mjerna nesigurnost

Kontrola kvalitete: Svi postupci koji osiguravaju da proizvod zadovoljava određene standarde i specifikacije.

Korekcija: Veličina koja se primjenjuje na opažanje ili funkciju kako bi se umanjio ili minimalizirao utjecaj pogrešaka mjerenja i kako bi se dobila poboljšana vrijednost opažanja ili funkcije. Primjenjuje se i kada se želi svesti opažanje na određene proizvoljne standarde. Korekcija koja odgovara određenoj izračunanoj pogrešci mjerenja iste je veličine ali suprotnog predznaka.

Metapodaci: Informacije koje opisuju karakteristike podataka, npr. nesigurnost podataka izmjere. ISO definicija: Podaci (opisni) o skupu podataka i opsegu njegovog korištenja. Metapodaci su podaci implicitno priloženi skupini podataka. Primjeri metapodataka uključuju sveukupnu kvalitetu, naziv skupa podataka, izvor, pozicijsku nesigurnost i autorska prava.

Mjerna nesigurnost: Interval (oko određene vrijednosti) koji će sadržavati stvarnu vrijednost veličine na određenoj razini pouzdanosti. Razina pouzdanosti intervala i pretpostavljena statistička distribucija pogrešaka mjerenja također mora biti navedena. U kontekstu ovog standarda, pojmovi mjerna nesigurnost i interval pouzdanosti su istovjetni.

Objekt: U kontekstu ovog standarda, bilo koji objekt, bio on proizvod ljudskog djelovanja ili ne, koji se izdiže iznad razine morskog dna i koji može biti opasan za površinsku navigaciju.

Oprema za praćenje integriteta: Oprema koja se sastoji od GNSS prijemnika i radioodašiljača postavljenih iznad poznate točke mjerenja i koja prati kvalitetu diferencijalnog GNSS (DGNSS) signala. Prate se pozicijske nepodudarnosti i daju se pravovremena upozorenja korisnicima o tome kada se sustav ne bi trebao koristiti.

Osiguranje kvalitete: Sve planirane i sustavne aktivnosti potrebne kako bi se u odgovarajućoj mjeri osiguralo da će proizvod ili usluga zadovoljiti postavljene zahtjeve kvalitete.

Otkrivanje objekata: Sposobnost sustava za otkrivanje objekata određene veličine. Ovi standardi određuju veličinu objekata koji bi se, radi sigurnosti plovidbe trebali otkriti tijekom izmjere.

Pogreška mjerenja: Razlika između opažene ili izračunane vrijednosti veličine i stvarne vrijednosti te veličine. (N.B. stvarna vrijednost nikad ne može biti poznata, stoga ni stvarna vrijednost pogreške ne može biti poznata. Legitimno je govoriti o izvorima pogrešaka, ali vrijednosti dobivene iz ukupne količine pogrešaka i analize ostataka su procjene mjerne nesigurnosti, a ne pogreške mjerenja. Vidi mjerna nesigurnost.)

Potpuna pretraga morskog dna: Sustavna metoda istraživanja morskog dna kako bi se otkrila većina objekata određenih u Tablici 1; pomoću odgovarajućih sustava detekcije, postupaka i stručnog osoblja. U praksi je nemoguće postići stopostotnu ensonifikaciju ili stopostotnu batimetrijsku pokrivenost (korištenje takvih pojmova treba izbjegavati).

Površina mjerne nesigurnosti: Model, obično temeljen na mreži, koji opisuje mjernu nesigurnost dubine za rezultat izmjere susjednih područja na površini Zemlje. Površina mjerne nesigurnosti trebala bi zadržati dovoljno metapodataka kako bi nedvosmisleno opisala prirodu opisane mjerne nesigurnosti.

Praćenje integriteta: Sposobnost sustava da korisnicima osigura pravovremena upozorenja o tome kada se sustav ne bi trebao koristiti.

Pretraga morskog dna: Sustavna metoda istraživanja morskog dna s ciljem otkrivanja objekata kao što su podrtine, grebeni i ostale prepreke na morskom dnu.

Razina pouzdanosti: Vjerojatnost da će stvarna vrijednost biti unutar utvrđene nesigurnosti s obzirom na izmjerenu vrijednost. Potrebno je naglasiti da razine pouzdanosti (npr. 95%) ovise o pretpostavljenoj statističkoj distribuciji podataka i da se izračunavaju drukčije za jednodimenzionalne (1D) i dvodimenzionalne (2D) veličine. U kontekstu ovog standarda, koji pretpostavlja normalnu distribuciju pogreške mjerenja, razina pouzdanosti od 95% za jednodimenzionalne veličine (npr. dubinu) definirana je kao 1.96 x standardno odstupanje, dok je razina pouzdanosti od 95% za dvodimenzionalne veličine (npr. poziciju) definirana kao 2.45 x standardno odstupanje.

Reducirane dubine: Opažene dubine uključujući sve korekcije povezane s izmjerom i naknadnom obradom podataka kao i redukciju na korišteni vertikalni datum.

Točnost: Podatak koji govori u kojoj mjeri se izmjerena ili navedena vrijednost slaže s pretpostavljenom ili prihvaćenom vrijednosti (vidi: mjerna nesigurnost, pogreška mjerenja).

Ukupna horizontalna mjerna nesigurnost (THU): Komponenta ukupne proširene mjerne nesigurnosti (TPU) izračunana u horizontalnoj ravnini. Iako se navodi jednom brojkom, THU je dvodimenzionalna veličina. Pretpostavlja se da je mjerna nesigurnost izotropna (tj. da postoji zanemariva korelacija između pogrešaka u geografskoj širini i dužini). Zbog toga je normalna distribucija kružno simetrična te omogućuje da se radijalna razdioba pogrešaka mjerenja oko stvarne vrijednosti opisuje jednom brojkom.

Ukupna proširena mjerna nesigurnost (TPU): rezultat širenja mjerne nesigurnosti, nakon što se sve mjerne nesigurnosti, i slučajne i sustavne, uvrste u proširenje. Proširena mjerna nesigurnost kombinira utjecaje mjernih nesigurnosti iz nekoliko izvora na mjerne nesigurnosti izvedenih ili izračunanih parametara.

Ukupna vertikalna mjerna nesigurnost (TVU): Komponenta ukupne proširene mjerne nesigurnosti (TPU) izračunana u vertikalnoj dimenziji. TVU je jednodimenzionalna veličina.

SMJERNICE ZA KONTROLU KVALITETE – PRILOG A

NAPOMENA: Treba napomenuti da informacije navedene u Prilozima A i B daju smjernice za kontrolu kvalitete i obradu podataka. Navedeni prilozi nisu sastavni dio standarda S-44 i bit će uklonjeni kada se informacije navedene u njima u potpunosti uključe u IHO publikaciju M-13.

A.1 Uvod

Kako bi se osiguralo postizanje traženih mjernih nesigurnosti, potrebno je praćenje izvedbe. Mora se dokazati sukladnost s kriterijima određenima u ovom dokumentu.

Treba provesti standardne kalibracijske postupke prije i nakon prikupljanja podataka te nakon bilo kakve značajne izmjene sustava.

Uspostava postupaka za kontrolu kvalitete trebala bi biti prioritetni zadatak za hidrografske urede/organizacije. Ti postupci trebali bi obuhvaćati cijeli sustav, uključujući navigacijske senzore, opremu za prikupljanje i obradu podataka te operatore. Potrebna je potvrda da sva oprema funkcionira unutar svojih kalibracijskih vrijednosti, kao i da sustav može osigurati dostizanje relevantnih mjernih nesigurnosti iz Tablice 1. Moraju se pratiti i drugi parametri, npr. gibanje i brzina plovnog objekta kojim se obavlja izmjera, koji mogu utjecati na kvalitetu prikupljenih podataka.

Postupci obrade koji su se koristili prije uvođenja višesnopnih dubinomjera (MBE) i batimetrijskih sustava LIDAR su neučinkoviti, i u smislu potrebne radne snage i u smislu vremena potrebnog za obradu velike količine podataka koju ti sustavi prikupljaju. Potrebni su postupci obrade koji omogućuju redukciju, obradu i izradu konačnog skupa podataka uz manje zahtjeve za radnom snagom i u kraćem vremenskom roku, i to održavajući integritet podataka. Budući da su hidrografski uredi/organizacije i nakon izmjere odgovorni za svoje proizvode, ovi postupci obrade bi trebali biti dobro dokumentirani.

Izvorni podaci izmjere (neobrađeni podaci od raznih senzora) trebaju se pohraniti na odgovarajući način prije početka obrade podataka. Konačni obrađeni podaci također se moraju pohraniti. Dugoročna pohrana podataka u eri brze promjene elektroničkih sustava zahtijeva pažljivo planiranje, izvedbu i praćenje.

Svaki je ured odgovoran za određivanje vlastitih mjera za dugoročnu pohranu neobrađenih i obrađenih skupova podataka.

A.2 Pozicioniranje

Preporučuje se praćenje integriteta za izmjere posebne kategorije i kategorija 1a i 1b. Kada se postavlja oprema za utvrđivanje ili poboljšanje pozicioniranja platformi za izmjeru (npr. korekcije Globalnog navigacijskog satelitskog sustava (GNSS-a)), u izračun THU-a mora se uključiti nesigurnost pozicije opreme u odnosu na horizontalni datum.

A.3 Integritet podataka o dubini

Kontrolne linije ili swathovi koji se preklapaju označavaju razinu prihvatljivosti ili ponovljivosti mjerenja, ali ne označavaju apsolutnu točnost, budući da postoje brojni izvori potencijalnih uobičajenih pogrešaka (vidi A.4) između podataka glavnih linija i kontrolnih linija. Postupak kontrole kvalitete trebao bi uključivati statističku analizu razlika i uzimati u obzir uobičajene pogreške kako bi pokazao da je izmjera u skladu sa standardima prikazanima u Tablici 1. Prije te analize treba eliminirati utjecaj pikova i grubih pogrešaka. Preostala odstupanja treba dalje istražiti sustavnom analizom dodatnih izvora mjerne nesigurnosti. Treba riješiti sve nepodudarnosti, ili putem analize ili ponovnim mjerenjem tijekom obavljanja izmjere.

Mogućnost usporedbe površina dobivenih iz novoprikupljenih podataka s onima dobivenima iz arhivskih podataka može koristiti u potvrđivanju kvalitete novih informacija, ili u obavještavanju tijela koje prikuplja podatke o nerazriješenoj sustavnoj nesigurnosti kojoj treba hitno posvetiti pozornost.

A.3.1 Jednosnopni dubinomjeri (SBES)

Kontrolne linije trebale bi se izvoditi u odvojenim intervalima. Ti intervali u pravilu ne bi smjeli biti dulji od 15 puta većeg razmaka između glavnih linija mjerenja dubine.

A.3.2 Swath dubinomjeri

Potrebno je ocijeniti mjernu nesigurnost dubina na svakom upadnom kutu (unutar svakog snopa za višesnopne dubinomjere (MBES)). Ako bilo koja dubina ima neprihvatljivu mjernu nesigurnost, podatke povezane s tom dubinom treba isključiti. Zahtijeva se i određen broj kontrolnih linija. Ako se susjedni swathovi značajno preklapaju, može se povećati razmak između kontrolnih linija.

A.3.3 Sweep sustavi (nizovi s više transducera (pretvarača))

Bitno je da se udaljenost između pojedinačnih transducera i akustičkog područja ensonifikacije podudara s mjerenim dubinama kako bi se osigurala potpuna pokrivenost morskog dna preko premjerenog traka. Zahtijeva se i određen broj kontrolnih linija.

Mora se pažljivo pratiti vertikalno gibanje plutača s porastom stanja mora, posebno ako se izravno ne mjeri utjecaj poniranja na transducere (npr. sustavi odvojenih plutača). Čim utjecaj poniranja na transducere premaši maksimalnu dopuštenu vrijednost u ukupnoj količini nesigurnosti, operacije mjerenja dubine se prekidaju dok se uvjeti na moru ne poboljšaju.

A.3.4 Batimetrijski LIDAR

Navigacijske opasnosti otkrivene batimetrijskim sustavom LIDAR treba ispitati pomoću batimetrijskog sustava koji može odrediti točku najmanje dubine u skladu sa standardima utvrđenima u ovom dokumentu. Zahtijeva se i određen broj kontrolnih linija.

A.4 Izvori pogrešaka mjerenja

Iako je tekst koji slijedi usredotočen na pogreške u podacima prikupljenima pomoću swath sustava, treba napomenuti da je on u načelu primjenjiv na podatke prikupljene bilo kojim sustavom mjerenja dubine.

Kod swath sustava udaljenost između mjerenja dubine na morskom dnu i antene sustava za pozicioniranje može biti vrlo velika, posebno u dubokim vodama. Zbog toga je nesigurnost pozicije mjerenja dubine uzrokovana pogreškama u smjeru napredovanja broda, kutu snopa i dubini mora.

Pogreške ljuljanja i posrtanja također pridonose nesigurnosti pozicioniranja mjerenja dubine. U cjelini, ovisno o dubini, može biti vrlo teško odrediti nesigurnost pozicije za svako mjerenje dubine. Nesigurnosti ne proizlaze samo iz swath sustava, već i iz položaja, pomaka i točnosti pomoćnih senzora.

Korištenje nevertikalnih snopova uvodi dodatne nesigurnosti uzrokovane netočnim informacijama o smjeru broda tijekom odašiljanja i primanja signala sonara. Nesigurnosti povezane s razvojem pozicije pojedinog snopa moraju uključivati sljedeće:

a) pogreške sustava za pozicioniranje;

b) Pogreške dometa i snopova

c) Pogreška povezana s modelom putanje zrake (uključujući profil brzine zvuka) i s kutom snopa;

d) Pogreška u smjeru napredovanja broda;

e) Pogreške sustava usmjeravanja snopova zbog neusklađenosti transducera;

f) Položaj senzora;

g) Pogreške senzora uzrokovane gibanjem plovnog objekta kojim se obavlja izmjera, tj. ljuljanjem i posrtanjem;

h) Pogreške zbog pomaka pozicije senzora; i

i) Vremensku sinkronizaciju / kašnjenje.

Faktori koji pridonose vertikalnoj mjernoj nesigurnosti uključuju:

a) Pogreške u vertikalnom datumu;

b) Pogreške sustava za vertikalno pozicioniranje;

c) Pogreške u mjerenju razine morskih mijena, uključujući pogreške izorahija po potrebi;

d) Pogreške instrumenata;

e) Pogreške brzine zvuka;

f) Pogreške modela odvajanja elipsoidnog/vertikalnog datuma;

g) Pogreške uzrokovane gibanjem plovnog objekta kojim se obavlja izmjera, tj. ljuljanjem, posrtanjem i poniranjem;

h) Gaz plovnog objekta kojim se obavlja izmjera;

i) Slijeganje broda i uron krme ili pramca;

j) Nagib morskog dna; i

k) Vremenska sinkronizacija / kašnjenje

Važno je poticati tijela odgovorna za kvalitetu izmjere da razvijaju ukupnu količinu nesigurnosti za vlastite sustave.

A.5 Proširenje nesigurnosti

TPU je kombinacija slučajnih i sustavnih nesigurnosti. Nasumične i kratkotrajne nesigurnosti moraju se prepoznati i procijeniti i u horizontalnim i u vertikalnim smjerovima.

Proširena mjerna nesigurnost može se izraziti kao varijanca (u m²) ali se češće izražava kao nesigurnost (u m) izvedena iz varijance s pretpostavkom da je distribucija nesigurnosti poznata. U potonjem slučaju, razina pouzdanosti (npr. »na razini pouzdanosti od 95%«) i pretpostavljena distribucija mora biti dokumentirana. Horizontalne nesigurnosti obično se izražavaju kao jedna vrijednost na razini pouzdanosti od 95%, što podrazumijeva izotropnu distribuciju nesigurnosti u horizontalnoj ravnini.

Pri procesu hidrografske izmjere potrebno je modeliranje određenih dugotrajnih ili stalnih čimbenika povezanih s fizičkom okolinom (npr. morske mijene, brzina zvuka, dinamika, uron krme ili pramca istraživačkog broda). Neadekvatni modeli mogu dovesti do sustavnih nesigurnosti rezultata mjerenja. Te nesigurnosti procjenjuju se odvojeno od slučajnTPU je rezultanta tih dviju glavnih nesigurnosti. Konzervativni način izračunavanja rezultata je putem aritmetičke sume, iako korisnici moraju biti svjesni da taj način može značajno precijeniti ukupnu mjernu nesigurnost. Mnogi stručnjaci, kao i odgovarajuća norma ISO, preporučuju kvadratnu sumaciju (tj. zbrajanje prikladno skaliranih varijanci).

SMJERNICE ZA OBRADU PODATAKA – PRILOG B

NAPOMENA: Treba napomenuti da informacije navedene u Prilozima A i B daju smjernice za kontrolu kvalitete i obradu podataka. Navedeni prilozi nisu sastavni dio standarda S-44 i bit će uklonjeni kada se informacije navedene u njima u potpunosti uključe u IHO publikaciju M-13.

Tekst ovog priloga potječe iz dokumenta IHB CL 27/2002 pod naslovom »Guidelines for the processing of high volume bathymetric data« (Smjernice za obradu velike količine batimetrijskih podataka) od 8. kolovoza 2002. Odjeljci 2, 3.1 i 4 navedenih smjernica obuhvaćeni su u glavnom tekstu 5. izdanja S-44 dok su preostali odjeljci, s malim brojem izmjena, prikazani u daljnjem tekstu.

B.1 Uvod

Sljedeće smjernice za obradu podataka usredotočene su na načela te opisuju minimalne zahtjeve. Dolje opisane postupke obrade treba interpretirati okvirno, kao i njihov slijed, te oni ne daju nužno iscrpne informacije. Prilagodbe mogu biti potrebne zbog konfiguracije izmjere kao i zbog stvarno korištenog sustava za obradu podataka. Općenito bi obrada podataka trebala težiti korištenju svih raspoloživih izvora informacija kako bi se potvrdila prisutnost izmjerenih dubina važnih za navigaciju.

Trebao bi se slijediti sljedeći tijek rada:

B.1.1 Pozicija

Ovaj korak trebao bi obuhvatiti spajanje pozicijskih podataka dobivenih od različitih senzora (po potrebi), kvalificiranje pozicijskih podataka i otklanjanje skokova u poziciji. Dvojbene podatke treba označiti, a ne izbrisati.

B.1.2 Korekcije dubine

Korekcije bi se trebale primijeniti kod promjena razine mora, mjerenja senzora gibanja, i promjena u gazu istraživačkog broda (npr. promjene urona krme ili pramca zbog brzine; promjene tijekom vremena uzrokovane potrošnjom goriva). Trebalo bi biti moguće ponovno obraditi podatke na kojima su primijenjene korekcije u realnom vremenu.

B.1.3 Podaci o položaju

Potrebno je kvalificirati podatke o položaju (smjer napredovanja, poniranje, posrtanje, ljuljanje) i ukloniti skokove u podacima. Dvojbene podatke treba označiti, a ne izbrisati.

B.1.4 Korekcija brzine zvuka

U ovom koraku treba izračunati i primijeniti korekcije zbog vremena dvosmjernog putovanja i refrakcije. Ako su se te korekcije već primijenile u realnom vremenu tijekom izmjere, trebalo bi biti moguće poništiti ih korištenjem drugog profila brzine zvuka.

B.1.5 Vremenska kašnjenja sustava

Vremenska kašnjenja u sustavu izmjere mogu uključivati i konstantne i promjenjive komponente. Sustav za prikupljanje podataka ili sustav za obradu podataka trebao bi provjeravati postoji li kašnjenje i ukloniti ga kad god je to izvedivo.

B.1.6 Spajanje pozicija i dubina

Pri ovog operaciji moraju se uzeti u obzir vremenska odstupanja (kašnjenja) i geometrijska odstupanja.

B.1.7 Analiza povratnog signala

Kada je dostupan prikaz vremenskog slijeda amplitude povratnog signala, ove informacije mogu se koristiti za provjeru valjanosti mjerenja dubine.

B.1.8 Automatsko (neinteraktivno) čišćenje podataka

Tijekom ove faze, dobivene koordinate (tj. pozicije i dubine) trebale bi se automatski kontrolirati pomoću programa koji koristi odgovarajuće statističke algoritme, koji su dokumentirani, testirani i za koje je dokazano da pružaju ponovljive i točne podatke. Pri odabiru algoritma trebalo bi uzeti u obzir metode grube procjene budući da je njihova prikladnost već potvrđena. Mnogi programski paketi za obradu batimetrije velike gustoće imaju ugrađene alate za statističku obradu koji otkrivaju i prikazuju ekstremne vrijednosti. Općenito, skupovi podataka veće gustoće s velikim brojem preklapanja linija imaju veću vjerojatnost otkrivanja grubih pogrešaka. Osim statistike, za lakše otkrivanje grubih pogrešaka mogu se koristiti i granične vrijednosti podataka izmjere. Svako tijelo odgovorno je za provjeru valjanosti korištenog algoritma i primijenjenih postupaka.

Sve grube pogreške, kao i pogrešni i dvojbeni podaci, moraju biti označeni za naknadnu kontrolu operatora. Vrsta oznake trebala bi ukazivati na to da je postavljena tijekom automatske faze.

B.1.9 Ručno (interaktivno) čišćenje podataka

Nakon automatskih postupaka obrade, iskusan i odgovoran hidrograf mora pregledati automatske rezultate, odobriti ih i/ili razriješiti preostale nejasnoće.

U ovoj fazi izrazito se preporučuje korištenje alata za 3D vizualizaciju. Promatranje kombiniranih skupova podataka u tri dimenzije često može olakšati odluku o prihvaćanju ili odbacivanju naizgled lažnih mjerenja dubine. Ti alati trebali bi omogućiti pregled podataka pomoću zumiranja. Interaktivni sustav za obradu također bi trebao nuditi i različite načine prikaza vizualizacije, npr. prikaz dubine, prikaz mjerne nesigurnosti, pojedinog profila, pojedinog snopa, povratnog raspršenja itd. te omogućiti vizualizaciju podataka izmjere u kombinaciji s drugim korisnim informacijama, npr. obalnom crtom, podrtinama, navigacijskim sredstvima itd. Uređivanje podataka trebalo bi biti moguće u svim načinima prikazivanja, uključujući tijek revizije. Pri uređivanju podataka dubina, često je korisno znati prostorni kontekst proučavanih podataka. Naizgled loša mjerenja dubine (grube pogreške) izvan konteksta mogu se prepoznati kao stvarni artefakti na morskom dnu (potopljeni stupovi, podrtine itd.) kada se promatraju, na primjer, u kontekstu pozadine karte. Ako je moguće, prikazi podataka trebali bi sadržavati geografske koordinate. Mogućnost usporedbe površina dobivenih iz novoprikupljenih podataka s onima dobivenima iz arhivskih podataka može koristiti u potvrđivanju kvalitete novih informacija ili u obavještavanju tijela koje prikuplja podatke o nerazriješenoj sustavnoj nesigurnosti kojoj treba hitno posvetiti pozornost.

Ako je moguće, navedeni alati trebali bi uključivati poravnanje normaliziranog prikaza povratnog raspršenja s batimetrijom i, pod uvjetom da su korišteni automatizirani alati za otkrivanje objekata, prikaz označenih podataka za oba načina prikaza podataka.

Pravila kojih se operatori trebaju pridržavati tijekom ove faze trebala bi biti dokumentirana.

Oznake postavljene tijekom automatske faze koje označavaju dubine manje od dubina okolnog područja izričito zahtijevaju pozornost operatora, barem za izmjere posebne kategorije i kategorija 1a i 1b. U slučaju da operator poništi oznake postavljene tijekom automatske faze, to treba biti dokumentirano. U slučaju da operator postavi oznaku, vrsta oznake mora ukazivati na to da je postavljena od strane operatora.

B.2 Korištenje površina mjerne nesigurnosti

Mnogi programski paketi za statističku obradu batimetrijskih podataka imaju mogućnost generiranja površine mjerne nesigurnosti povezane s batimetrijom, pomoću procjene pogrešaka u ulaznim podacima ili generiranjem prostornih statistika unutar ćelija mreže. Prikazivanje i kodificiranje tih površina mjerne nesigurnosti jedna je od metoda potvrđivanja da je cjelokupno područje izmjere u skladu s traženim specifikacijama. U slučaju da određena područja izlaze iz okvira specifikacija, moguće je daljnje prikupljanje podataka na tim područjima ili korištenje alternativnih sustava kako bi se mjerna nesigurnost svela na prihvatljivu razinu. Kada se obavlja u realnom vremenu, strategija uzorkovanja može se prilagođavati tijekom procesa izmjere, čime se osigurava da su prikupljeni podaci dovoljno kvalitetni za predviđenu namjenu. Svako tijelo odgovorno je za provjeru valjanosti navedenih mogućnosti obrade podataka prije njihovog korištenja.

B.3 Postupci provjere valjanosti

Konačni podaci trebali bi proći neovisnu internu provjeru valjanosti, uz korištenje dokumentiranih postupaka kontrole kvalitete.

Prilog II. Kriterij za izračun naknade kod izmjere mora, marinske geodezije, snimanja objekata u priobalju, moru, morskom dnu i podmorju

 

Prilog III. Kriterij za izračun naknade kod obavljanja djelatnosti geologije

 

Prilog IV. Kriterij za izračun naknade kod obavljanja djelatnosti geofizike mora

 

Prilog V. Kriterij za izračun naknade kod obavljanja djelatnosti oceanologije