NN 75/2021 (2.7.2021.), Pravilnik o plaćanju dijela premije u obliku neopozive obveze plaćanja i o poduzimanju mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja

MINISTARSTVO FINANCIJA

1421

Na temelju članka 14. stavka 9., članka 17. stavka 10. i članka 24. stavka 3. Zakona o sustavu osiguranja depozita (»Narodne novine«, broj 146/20.) ministar financija donosi

PRAVILNIK

O PLAĆANJU DIJELA PREMIJE U OBLIKU NEOPOZIVE OBVEZE PLAĆANJA I O PODUZIMANJU MJERA ZA SMANJENJE RIZIKA NASTUPA OSIGURANOG SLUČAJA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet i područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom detaljnije se propisuje:

1. sadržaj zahtjeva kojega kreditna institucija može podnijeti Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita (u daljnjem tekstu: Agencija) radi plaćanja dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozivih obveza plaćanja i zahtjeva kojega kreditna institucija može podnijeti Agenciji radi povećanja solventnosti i likvidnosti

2. plaćanje dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja

3. razrada mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, potrebna dokumentacija i obvezan sadržaj plana restrukturiranja kreditne institucije koja posluje s poteškoćama

4. primjena načela najmanjeg troška sukladno članku 24. stavku 3. Zakona o sustavu osiguranja depozita (u daljnjem tekstu: Zakon).

(2) Ovaj Pravilnik primjenjuju se na sve kreditne institucije i podružnice tih kreditnih institucija koje su uključene u sustav osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj sukladno članku 10. Zakona.

(3) Sukladno članku 14. stavku 3. Zakona, Agencija može odobriti plaćanje dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja. Ukupni udio neopozivih obveza plaćanja ne smije premašiti 30 % ukupnih sredstava Fonda osiguranja depozita.

Usklađenost s propisima Europske unije

Članak 2.

Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa Smjernicama o obvezama plaćanja na temelju Direktive 2014/49/EU o sustavima osiguranja depozita Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA/GL/2015/09) od 11. rujna 2015. (u daljnjem tekstu: Smjernice EBA).

Pojmovi

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. »neopoziva obveza plaćanja« je financijska obveza kreditne institucije prema Agenciji po osnovi premije za osigurane depozite koja je u potpunosti osigurana instrumentima financijskog osiguranja koji nisu opterećeni pravima u korist treće strane, nisu založeni za osiguranje druge, već postojeće, obveze prema Agenciji te Agencija njima u bilo kojem trenutku može raspolagati

2. »instrument financijskog osiguranja« je financijski instrument i novčana sredstva

3. »financijski instrument« je blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke, vrijednosni papiri Ministarstva financija, obveznice za koje je Republika Hrvatska zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira i ostali instrumenti osiguranja koje Hrvatska narodna banka ocjenjuje prihvatljivima sukladno odluci kojom se propisuju uvjeti za odobravanje kratkoročnih kredita za likvidnost

4. »novčana sredstva« je novčano potraživanje po računu ili depozit u bilo kojoj valuti, osim gotovog novca

5. »ugovor o plaćanju dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja« je ugovor koji sklapaju Agencija i kreditna institucija, a kojim se uređuje podmirenje dijela obveze kreditne institucije po osnovi premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja

6. »iznos neopozive obveze plaćanja« znači novčani iznos obveze i udio te obveze u ukupnoj obvezi kreditne institucije po osnovi premije za osigurane depozite, koji se kreditna institucija obvezuje osigurati u obliku neopozive obveze plaćanja, a sukladno ugovoru o plaćanju dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja

7. »ugovor o financijskom osiguranju« je ugovor kojim se kreditna institucija obvezuje da će, radi osiguranja ispunjenja svoje obveze po osnovi premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja, prenijeti na Agenciju instrument financijskog osiguranja ili će na instrumentu financijskog osiguranja u korist Agencije zasnovati založno pravo

8. »ugovor o financijskom osiguranju prijenosom instrumenata financijskog osiguranja« je ugovor o financijskom osiguranju kojim se kreditna institucija obvezuje da će neopozivu obvezu plaćanja osigurati prijenosom prava iz instrumenta financijskog osiguranja na Agenciju, a to podrazumijeva i ugovor o povratnoj kupnji

9. »ugovor o financijskom osiguranju zasnivanjem založnog prava« je ugovor o financijskom osiguranju kojim se kreditna institucija obvezuje prenijeti pravo korištenja i raspolaganja iz instrumenta financijskog osiguranja na Agenciju pri čemu prava iz instrumenta financijskog osiguranja ne prelaze s kreditne institucije na Agenciju

10. »prijevremeno dospijeće« znači slučaj koji za sobom povlači ubrzavanje plaćanja iznosa neopozive obveze plaćanja koja time odmah dospijeva. Agencija je ovlaštena unovčiti instrument financijskog osiguranja koji je pružila kreditna institucija prodajom ili zapljenom bez potrebe za prethodnom obavijesti ili odobrenjem

11. »središnji depozitorij« je središnji upisnik nematerijaliziranih vrijednosnih papira u koji se upisuju prava iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelji tih prava i prava trećih osoba na vrijednosnim papirima sukladno zakonu kojim se uređuje tržište kapitala

12. »kreditna institucija koja posluje s poteškoćama« je kreditna institucija koja više ne ispunjava minimalne kapitalne zahtjeve iz Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013) ili dodatne kapitalne zahtjeve koje Hrvatska narodna banka nalaže temeljem zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

13. »relevantni instrumenti kapitala« za potrebe ovoga Pravilnika su instrumenti dodatnog osnovnog kapitala i instrumenti dopunskog kapitala

14. »pravni okvir Europske unije za državne potpore« je članak 107. i članak 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije i akti doneseni temeljem tih članaka kojima se uređuje sustav kontrole državnih potpora u Europskoj uniji

15. »pravila kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru u Europskoj uniji« su komunikacije o kriznim situacijama Europske komisije, kojima se osigurava sveobuhvatan okvir za dodjelu državnih potpora financijskom sektoru u državama članicama Europske unije, a osobito:

a) Komunikacija Komisije o primjeni pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize počevši od 1. kolovoza 2013. (»Komunikacija o bankarstvu«) (Tekst značajan za EGP) (SL C 216, 30. 7. 2013.)

b) Komunikacija Komisije o primjeni, počevši od 1. siječnja 2012. godine, pravila o državnim potporama na poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize (»Komunikacija o produljenju iz 2011.«) (Tekst značajan za EGP) (SL C 356, 6. 12. 2011.)

c) Komunikacija Komisije o primjeni, počevši od 1. siječnja 2011. godine, pravila o državnim potporama za poticajne mjere u korist banaka u kontekstu financijske krize (»Komunikacija o produljenju iz 2010.«) (Tekst značajan za EGP) (SL C 329, 7. 12. 2010.)

d) Komunikacija Komisije o povratu održivosti i ocjeni mjera restrukturiranja financijskog sektora u trenutačnoj krizi prema pravilima o državnim potporama (»Komunikacija o restrukturiranju«) (Tekst značajan za EGP) (SL C 195, 19. 8. 2009.)

e) Komunikacija Komisije o postupanju s imovinom umanjene vrijednosti u financijskom sektoru Zajednice (»Komunikacija o postupanju s imovinom umanjene vrijednosti«) (SL C 72, 26. 3. 2009.) i

f) Komunikacija Komisije o rekapitalizaciji financijskih institucija u trenutačnoj financijskoj krizi: ograničenje potpora na najmanju potrebnu mjeru i mehanizmi osiguranja protiv pretjeranih narušavanja tržišnog natjecanja (»Komunikacija o rekapitalizaciji«) (Tekst značajan za EGP) (SL C 10, 15. 1. 2009.).

II. PLAĆANJE DIJELA PREMIJE U OBLIKU NEOPOZIVE OBVEZE PLAĆANJA

Zahtjev za plaćanje dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja

Članak 4.

(1) Kreditna institucija može podnijeti zahtjev za plaćanje dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja.

(2) Kreditna institucija podnosi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka Agenciji u roku od 30 dana prije kraja tromjesečja za koje se premija za osigurane depozite obračunava, na obrascu Zahtjev za plaćanje dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja, propisanom u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Kreditna institucija je dužna, uz zahtjev, Agenciji dostaviti dokaz o vlasništvu nad instrumentima financijskog osiguranja koje nudi za osiguranje neopozive obveze plaćanja i o mogućnosti zaloga istih u korist Agencije.

(4) Agencija može zatražiti od kreditne institucije nadopunu zahtjeva i dostavu dodatnih dokumenata, podataka i informacija koje su potrebne za odlučivanje o zahtjevu.

(5) Agencija je dužna odluku o odbijanju ili prihvaćanju zahtjeva donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva i o tome bez odgode obavijestiti kreditnu instituciju.

(6) Agencija može odbiti zahtjev ako ocijeni da zahtjev nije osnovan, da ponuđeni instrumenti financijskog osiguranja nisu prihvatljivi ili da postoje druge okolnosti zbog kojih se zahtjev ne može prihvatiti.

(7) Ako Agencija prihvati zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, iznos neopozive obveze plaćanja ne može biti veći od 30 % ukupne obveze te kreditne institucije po osnovi premije za osigurane depozite za navedeno tromjesečje.

Ugovor o plaćanju dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja

Članak 5.

(1) Na temelju prihvaćenog zahtjeva, Agencija s kreditnom institucijom sklapa Ugovor o plaćanju dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja (u daljnjem tekstu: Ugovor).

(2) Ugovor mora sadržavati sljedeće:

1. iznos ukupne obveze kreditne institucije po osnovi premije za osigurane depozite za navedeno tromjesečje

2. iznos neopozive obveze plaćanja

3. popis, vrstu i vrijednost instrumenta financijskog osiguranja kojim se osigurava neopoziva obveza plaćanja. Kao vrijednost financijskog instrumenta uzima se zadnja cijena postignuta za financijski instrument na dan koji prethodi danu sklapanja Ugovora. Ako na taj dan nije bilo trgovanja predmetnim financijskim instrumentom kao referentna cijena uzima se zadnja postignuta cijena

4. rok u kojem kreditna institucija mora podmiriti neopozivu obvezu plaćanja uplatom novčanog iznosa, a koji ne može biti duži od 12 mjeseci

5. odredbu kojom se kreditna institucija obvezuje neopozivu obvezu plaćanja izvršiti uplatom novčanog iznosa u bilo kojem trenutku, na poziv Agencije, bez odgađanja, a najkasnije u roku dva radna dana od dana primitka zahtjeva Agencije. Rok plaćanja se može skratiti na jedan radni dan ako Hrvatska narodna banka primjenjuje supervizorske mjere u fazi rane intervencije sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili ako Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo primjenjuje mjere za upravljanje krizom sukladno zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava

6. obvezu Agencije da poziv kreditnoj instituciji na plaćanje novčanog iznosa neopozive obveze plaćanja iz točke 5. ovoga stavka dostavi na način i u obliku čiji primitak kreditna institucija može potvrditi

7. odredbu da u slučaju kada ukupni udio neopozivih obveza plaćanja svih kreditnih institucija premaši 30 % ukupnih sredstava Fonda osiguranja depozita, Agencija može od kreditne institucije zahtijevati uplatu dijela ili cjelokupnog iznosa neopozive obveze plaćanja

8. odredbu kojom se kreditnoj instituciji zabranjuje smanjenje iznosa neopozive obveze plaćanja, raskid ili izmjena bilo koje odredbe Ugovora, bez suglasnosti Agencije

9. obvezu kreditne institucije da odmah obavijesti Agenciju o svakom događaju koji utječe na mogućnost kreditne institucije da ispuni svoje obveze ili mogućnost Agencije da ostvari svoja prava iz Ugovora ili Ugovora o financijskom osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika. Događaj koji utječe na mogućnost ispunjenja obveza kreditne institucije podrazumijeva i smanjenje ocjene kreditnog rejtinga kreditne institucije od strane vanjske agencije, značajno smanjenje boniteta i smanjenje vrijednosti instrumenta financijskog osiguranja kojim je osigurana neopoziva obveza plaćanja te smanjenje kreditnog rejtinga izdavatelja financijskog instrumenta

10. obvezu sklapanja Ugovora o financijskom osiguranju.

Ugovor o financijskom osiguranju

Članak 6.

(1) Ugovorom o financijskom osiguranju utvrđuje se obveza kreditne institucije da na Agenciju prenese pravo vlasništva na instrumentu financijskog osiguranja ili obveza kreditne institucije da na određenom instrumentu financijskog osiguranja zasnuje založno pravo u korist Agencije.

(2) Vrijednost instrumenta financijskog osiguranja koji kreditna institucija prenosi na Agenciju ili na kojem se u korist Agencije zasniva založno pravo mora biti najmanje 20 % veća od ugovorenog iznosa neopozive obveze plaćanja te rok dospijeća instrumenta financijskog osiguranja mora biti dulji od roka dospijeća neopozive obveze plaćanja.

(3) Ugovor o financijskom osiguranju mora sadržavati oznaku i vrstu instrumenta financijskog osiguranja koji se zalaže, tvrtku i sjedište kreditne institucije, odnosno ime i adresu imatelja instrumenta financijskog osiguranja, podatke o izdavatelju, iznos neopozive obveze plaćanja te vrijednost instrumenta financijskog osiguranja.

(4) Ugovor o financijskom osiguranju, sukladno zakonu kojim se uređuje financijsko osiguranje i Smjernicama EBA-e, mora sadržavati:

1. obvezu kreditne institucija da radi ispunjenja neopozive obveze plaćanja na Agenciju prenese određeni instrument financijskog osiguranja ili da na financijskom instrumentu zasnuje založno pravo u korist Agencije

2. odredbu kojom se kreditna institucija obvezuje i jamči da instrument financijskog osiguranja koji je dan kao financijsko osiguranje istovremeno nije opterećen ili upotrijebljen kao financijsko osiguranje u korist treće strane ili za osiguranje već postojeće obveze prema Agenciji, odnosno da za vrijeme dok na založenom financijskom instrumentu bude upisano založno pravo u korist Agencije, založeni financijski instrument neće prodavati niti ga otuđiti na koji drugi način te da ga neće davati u zalog niti ih opterećivati u korist kojeg drugog vjerovnika

3. obvezu kreditne institucije da instrument financijskog osiguranja koji je dan kao financijsko osiguranje zamijeni novim instrumentom financijskog osiguranja ako dani instrument financijskog osiguranja više ne udovoljava zahtjevima propisanim ovim Pravilnikom ili u drugim slučajevima ugovorenim s Agencijom, kako bi neopoziva obveza plaćanja bila osigurana odgovarajućim instrumentom financijskog osiguranja, najmanje u roku iz točke 8. ovoga stavka

4. obvezu kreditne institucije da u slučaju kada vrijednost instrumenta financijskog osiguranja koji je dan kao osiguranje neopozive obveze plaćanja padne ispod visine 110 % iznosa neopozive obveze plaćanja osigura dodatni ili zamjenski instrument financijskog osiguranja ili da izvrši novčano plaćanje dijela neopozive obveze plaćanja radi dostizanja navedenog iznosa. Agencija će vrednovati financijski instrument na zadnji dan u mjesecu i po zadnjoj postignutoj cijeni. Ako na zadnji dan u mjesecu nije bilo trgovanja financijskim instrumentom, kao referentna cijena uzima se zadnja postignuta cijena za financijski instrument. Rok za podmirenje negativne razlike vrijednosti financijskog instrumenta u odnosu na visinu neopozive obveze plaćanja je 24 sata od trenutka primitka poziva Agencije

5. pravo kreditne institucije na podnošenje zahtjeva da se založeni instrumenti financijskog osiguranja oslobode dijela zaloga u slučaju porasta vrijednosti instrumenta financijskog osiguranja koji je dan kao osiguranje neopozive obveze plaćanja, a koji je iznad visine od 140 % iznosa neopozive obveze plaćanja

6. pravo kreditne institucije na podnošenje zahtjeva za zamjenu financijskih instrumenata danih u zalog Agenciji drugim prihvatljivim financijskim instrumentima pod uvjetom da je vrijednost novopredloženih financijskih instrumenata najmanje 120 % vrijednosti nepodmirene neopozive obveze plaćanja iz Ugovora

7. odredbu kojom se određuje da se instrument financijskog osiguranja u obliku novčanih sredstava ne usklađuje ako su novčana sredstva položena u kunama. Usklađenje se provodi samo u slučaju kada su novčana sredstva dana u drugoj valuti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan usklađenja

8. krajnji rok na koji se ugovara neopoziva obveza plaćanja. Po isteku roka ugovorenog za podmirenje neopozive obveze plaćanja koja je osigurana instrumentom financijskog osiguranja na kojem je zasnovano založno pravo u korist Agencije, kreditna institucija je dužna platiti novčani iznos neopozive obveze plaćanja ili je dužna prenijeti instrument financijskog osiguranja u vlasništvo Agencije

9. odredbu o prijevremenom dospijeću neopozive obveze plaćanja. Zbog neispunjavanja obveza kreditne institucije Agencija je ovlaštena, po svojoj procjeni te bez posebne obavijesti, prodati financijske instrumente i iznos dobiven prodajom, kao i novčana sredstva, upotrijebiti za naplatu svojih potraživanja iz Ugovora, a nakon podmirenja tražbine u cijelosti eventualno ostvareni višak bez odgode proslijediti kreditnoj instituciji na njezin račun. Neopoziva obveza plaćanja prijevremeno dospijeva ako:

a) Agencija pozove na plaćanje, a kreditna institucija u ugovorenom roku ne ispuni obvezu plaćanja prema Agenciji

b) kreditna institucija instrument financijskog osiguranja, kojim je osigurala neopozivu obvezu plaćanja, po dospijeću, ili u drugim ugovorenim slučajevima, ne zamijeni drugim instrumentom financijskog osiguranja sukladno ugovornim odredbama

c) Agencija pozove kreditnu instituciju da poveća vrijednost instrumenta financijskog osiguranja dodatnim instrumentom financijskog osiguranja ili da određeni dio neopozive obveze plaćanja osigura novčanim sredstvima, a kreditna institucija u ugovorenom roku ne ispuni obvezu plaćanja prema Agenciji

d) kreditnoj instituciji je poništeno ili ukinuto odobrenje za rad

e) su u kreditnu instituciju uvedene reorganizacijske mjere sukladno zakonu kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija, isključujući supervizorske mjere u fazi rane intervencije sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ili mjere za upravljanje krizom sukladno zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, ili je pokrenut postupak prisilne likvidacije sukladno zakonu kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija.

10. odredbu o postupanju u slučaju prestanka članstva kreditne institucije u sustavu osiguranja depozita, a zbog provedbe pripajanja ili spajanja kreditne institucije. Ako kreditna institucija prestane biti član sustava osiguranja depozita kojim upravlja Agencija, a da nije nastupio nijedan događaj iz točke 9. ovoga stavka u kojima bi neopoziva obveza plaćanja prijevremeno dospjela, Agencija može:

a) izvršiti naplatu neopozive obveze plaćanja ili

b) zadržati instrumente financijskog osiguranja i izvršiti naplatu neopozive obveze plaćanja najkasnije po dospijeću sukladno Ugovoru, osim ako se Ugovor obnovi ili

c) prihvatiti prijenos neopozive obveze plaćanja na kreditnu instituciju koja je proizašla iz spajanja ili na kreditnu instituciju koja je preuzela kreditnu instituciju koja je obveznik plaćanja po Ugovoru o financijskom osiguranju iz članka 6. ovoga Pravilnika.

11. odredbu da Agencija u slučajevima prijevremenog dospijeća neopozive obveze plaćanja iz točke 9. ovoga stavka može unovčiti ili na sebe prenijeti instrumente financijskog osiguranja sukladno ugovornim uvjetima

12. obvezu Agencije da briše založno pravo i vrati instrument financijskog osiguranja nakon novčane uplate iznosa neopozive obveze plaćanja od strane kreditne institucije

13. odredbu o pravu jedne ugovorne strane na prihode od instrumenta financijskog osiguranja.

Dostava instrumenata financijskog osiguranja Agenciji

Članak 7.

(1) Kreditna institucija dužna je dostaviti Agenciji svu dokumentaciju koja je potrebna i na temelju koje se instrumenti financijskog osiguranja mogu prenijeti na Agenciju ili na kojima se može zasnovati založno pravo u korist Agencije.

(2) U slučaju prijenosa određenog financijskog instrumenta na Agenciju, prijenos će se smatrati izvršenim kada je upisan u središnji depozitorij.

(3) U slučaju kada Agencija na određenom financijskom instrumentu zasniva založno pravo, zasnivanje založnog prava smatrat će se izvršenim upisom tog prava u središnji depozitorij.

(4) U slučaju kada Agencija na novčanim sredstvima zasniva založno pravo ili vrši prijenos prava, zasnivanje založnog prava odnosno prijenos prava smatrat će se izvršenim upisom u poslovnim knjigama kreditne institucije u kojoj su novčana sredstva položena.

Kriteriji za prihvatljivost instrumenata financijskog osiguranja

Članak 8.

(1) Prihvatljivi instrumenti financijskog osiguranja jesu:

1. blagajnički zapisi Hrvatske narodne banke

2. vrijednosni papiri Ministarstva financija

3. obveznice za koje je Republika Hrvatska zakonom preuzela obvezu da ih amortizira ili za koje garantira

4. ostali instrumenti osiguranja koje Hrvatska narodna banka ocjenjuje prihvatljivima sukladno odluci kojom se propisuju uvjeti za odobravanje kratkoročnih kredita za likvidnost i

5. novčana sredstva.

(2) Prihvatljivi instrumenti financijskog osiguranja iz stavka 1. ovoga članka su instrumenti koji imaju rok dospijeća dulji od roka iz članka 5. stavka 2. točke 4. ovoga Pravilnika.

(3) Prihvatljivi instrumenti financijskog osiguranja iz stavka 1. ovoga članka su instrumenti koji ispunjavaju i ove kriterije: vrijednosni papiri koji imaju fiksnu glavnicu s kuponom koji ne može rezultirati negativnim novčanim tijekom ili bez kupona, imaju svojstva koja se ne mogu mijenjati do dospijeća vrijednosnog papira, nematerijalizirani su i prenosivi u sustavima za namiru vrijednosnih papira.

(4) Agencija prilikom odlučivanja o prihvatljivosti ponuđenog instrumenta financijskog osiguranja vodi računa o dospijeću instrumenata financijskog osiguranja, o valutnom, tržišnom i kreditnom riziku izdavatelja te o ostalim rizicima.

Postupanje Agencije kada je nad kreditnom institucijom pokrenut postupak sanacije

Članak 9.

(1) Ako je nad kreditnom institucijom pokrenut postupak sanacije, Hrvatska narodna banka kao sanacijsko tijelo dužna je obavijestiti Agenciju da će prilikom izvršavanja svojih ovlasti iz zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava posvetiti dužnu pažnju kako bi se osigurala učinkovita zaštita sustava osiguranja depozita sukladno Zakonu.

(2) Ako je nad kreditnom institucijom pokrenut postupak sanacije, Agencija je dužna prilikom donošenja odluke o prijevremenom dospijeću neopozive obveze plaćanja iz članka 6. stavka 4. točke 9. ovoga Pravilnika savjetovati se s Hrvatskom narodnom bankom kao sanacijskim tijelom, koje uzima u obzir odredbe zakona kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava i ciljeve sanacije, uključujući zaštitu deponenata.

III. MJERE ZA SMANJENJE RIZIKA NASTUPA OSIGURANOG SLUČAJA I PLAN RESTRUKTURIRANJA

Mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja

Članak 10.

(1) Kreditna institucija može Agenciji podnijeti zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti sukladno članku 17. Zakona.

(2) Kreditna institucija podnosi zahtjev iz stavka 1. ovoga članka na obrascu Zahtjev za povećanje solventnosti i likvidnosti, propisanom u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Na temelju zahtjeva kreditne institucije iz stavka 1. ovoga članka Agencija može poduzeti mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz članka 17. Zakona u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore i pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru u Europskoj uniji.

(4) Sukladno članku 16. stavku 2. Zakona mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja Agencija može poduzimati isključivo na teret Dodatnog fonda osiguranja depozita.

(5) Sukladno članku 17. stavku 6. Zakona ukupan iznos sredstava koji se koristi za poduzimanje mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja ne smije prijeći 50 % iznosa osiguranih depozita kreditne institucije iskazane u zadnjem Izvješću o stanju ukupnih i osiguranih depozita kreditne institucije koje kreditna institucija dostavlja Agenciji.

(6) Mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz stavka 3. ovoga članka uključuju:

1. ulaganje u instrumente redovnog osnovnog kapitala kroz povećanje temeljnog kapitala kreditne institucije upisivanjem i uplatom novih dionica

2. ulaganje u instrumente i podređene kredite koji čine dopunski kapital kreditne institucije

3. financiranje otkupa i prijenosa imovine iz kreditne institucije na nositelja upravljanja imovinom

4. izdavanje jamstava.

(7) Instrumenti redovnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala iz stavka 6. ovoga članka su svi instrumenti redovnog osnovnog kapitala i dopunskog kapitala definirani Uredbom (EU) br. 575/2013.

(8) Prije donošenja odluke o poduzimanju bilo koje od navedenih mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz stavka 1. ovoga članka Agencija je dužna provesti analizu troškova i koristi kako je definirano u članku 22. ovoga Pravilnika.

(9) Mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz stavka 6. ovoga članka moraju biti usklađene s Komunikacijom o bankarstvu i ostalim komunikacijama iz članka 3. točke 15. ovoga Pravilnika ovisno o vrsti mjere i mogu se dodijeliti kao potpora za restrukturiranje kreditne institucije koja posluje s poteškoćama uz uvjet prethodnog odobrenja Plana restrukturiranja od strane Europske komisije.

Uvjeti za podnošenje zahtjeva

Članak 11.

Agencija može odobriti poduzimanje mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz članka 10. ovoga Pravilnika ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. kreditna institucija koja posluje s poteškoćama je solventna odnosno nije prezadužena

2. Savjet Hrvatske narodne banke nije donio odluku o otvaranju postupka sanacije nad tom kreditnom institucijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava

3. Savjet Hrvatske narodne banke nije donio odluku o podnošenju prijedloga za otvaranje postupka prisilne likvidacije nad tom kreditnom institucijom u skladu sa zakonom kojim se uređuje prisilna likvidacija kreditnih institucija

4. korištenje mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja osigurava pristup osiguranim depozitima deponenata te kreditne institucije

5. troškovi mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja manji su od troškova koji bi nastali za sustav osiguranja depozita nastupom osiguranog slučaja

6. ukupan iznos sredstava koji se koristi u svrhu mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja ne prelazi 50 % iznosa osiguranih depozita kreditne institucije koja posluje s poteškoćama iskazan u zadnjem dostavljenom Izvješću o stanju ukupnih i osiguranih depozita za obračun premije i

7. kreditna institucija koja posluje s poteškoćama je poduzela aktivnosti radi otklanjanja poteškoća samoinicijativno ili putem naloženih supervizorskih mjera ili supervizorskih mjera u fazi rane intervencije.

Podnošenje zahtjeva i strane uključene u postupak ocjenjivanja

Članak 12.

(1) Postupak odlučivanja o poduzimanju mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja započinje podnošenjem urednog zahtjeva od strane kreditne institucije koja posluje s poteškoćama i koja ispunjava uvjete iz članka 11. ovoga Pravilnika.

(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka sudjeluju:

1. kreditna institucija koja posluje s poteškoćama kao potencijalni korisnik državne potpore u smislu pravila kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru u Europskoj uniji

2. Agencija kao potencijalni davatelj državne potpore u smislu pravnog okvira Europske unije za državne potpore

3. Hrvatska narodna banka sukladno Zakonu te pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru u Europskoj uniji

4. Ministarstvo financija kao nadležno tijelo koje, sukladno zakonu kojim su uređene nadležnosti, politika i postupanja vezano uz državne potpore u Republici Hrvatskoj, daje mišljenje na prijedlog državne potpore i provodi postupak prijave prijedloga državne potpore Europskoj komisiji na odobrenje, odnosno ocjenu spojivosti državne potpore s unutarnjim tržištem

5. Europska komisija kao nadležno tijelo za kontrolu državnih potpora u Europskoj uniji.

(3) U provođenju postupka iz stavka 1. ovoga članka, odnosno ocjenjivanju zahtjeva, Agencija može angažirati vanjske suradnike, fizičke i pravne osobe sa specijalističkim znanjima u određenim područjima.

Sadržaj zahtjeva

Članak 13.

(1) Zahtjev iz članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika mora sadržavati sljedeće:

1. osnovne podatke o kreditnoj instituciji koja posluje s poteškoćama uključujući podatke o vlasnicima, odnosno dioničarima, upravi, nadzornom odboru, njezinoj imovini, strukturi kapitala, rizičnim plasmanima i ostale podatke koji detaljno opisuju kreditnu instituciju

2. izjavu uprave kreditne institucije koja posluje s poteškoćama o ispunjavanju uvjeta iz članka 11. točki 1., 2., 3., 4., 6. i 7. ovoga Pravilnika

3. podatke o financijskim rezultatima poslovanja u protekle tri godine i kreditnoj aktivnosti kreditne institucije koja posluje s poteškoćama prema klasifikaciji i broju klijenata

4. podatke o manjku kapitala koji su utvrđeni od strane Hrvatske narodne banke

5. planirane aktivnosti kreditne institucije koja posluje s poteškoćama radi otklanjanja poteškoća u poslovanju

6. prijedlog vrste mjere ili kombinaciju mjera iz članka 10. stavka 2. ovoga Pravilnika i pripadajuće iznose za pokrivanje preostalog manjka kapitala

7. imena i nazive nositelja i sudionika provedbe mjera za vlastito povećanje kapitala

8. predviđene rokove za provedbu predloženih mjera

9. prijedlog instrumenata osiguranja

10. informacije i obrazloženje o do sada poduzetim vlastitim mjerama kreditne institucije koja posluje s poteškoćama za rješavanje nastalih poteškoća.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija koja posluje s poteškoćama dužna je priložiti sljedeće dokumente:

1. izvadak iz sudskog registra koji nije stariji od 30 dana

2. posljednja revidirana financijska izvješća

3. privremena financijska izvješća

4. zapisnike o izvršenom nadzoru i rješenja Hrvatske narodne banke u posljednje tri godine, uz prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke

5. Plan oporavka kreditne institucije

6. Plan za povećanje i održavanje kapitala na koji je nadzorni odbor kreditne institucije koja posluje s poteškoćama dao prethodnu suglasnost

7. Prijedlog Plana restrukturiranja na koji je nadzorni odbor kreditne institucije koja posluje s poteškoćama dao prethodnu suglasnost i

8. Odluku uprave kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora, o podnošenju zahtjeva.

(3) Osim dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može od kreditne institucije koja posluje s poteškoćama zatražiti dostavu i druge relevantne dokumentacije te odrediti primjeren rok za dostavu iste.

Plan za povećanje i održavanje kapitala kreditne institucije koja posluje s poteškoćama

Članak 14.

(1) Agencija ocjenjuje prihvatljivost zahtjeva kreditne institucije koja posluje s poteškoćama u skladu s pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru u Europskoj uniji.

(2) Kako bi Agencija utvrdila jesu li prije podnošenja zahtjeva pokrenute sve potrebne mjere za otklanjanje poteškoća u poslovanju kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, uključujući mjere za povećanje kapitala od strane vlasnika, odnosno dioničara i imatelja relevantnih instrumenata kapitala, Plan za povećanje i održavanje kapitala treba sadržavati sljedeće:

1. vlastite mjere kreditne institucije koja posluje s poteškoćama za povećanje kapitala

2. mjere pokrića gubitaka kreditne institucije koja posluje s poteškoćama od strane dioničara i imatelja relevantnih instrumenata kapitala i

3. zaštitne mjere za smanjenje rizika odljeva sredstava prije donošenja Odluke o poduzimanju mjera radi smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja.

(3) Iz dostavljenog Plana za povećanje i održavanje kapitala mora biti vidljivo sljedeće:

1. kreditna institucija, njezini dioničari i imatelji relevantnih instrumenata kapitala spremni su dati najveći mogući doprinos ukupnom iznosu sredstava koja su potrebna za pokriće manjka kapitala, dok sredstva kojima Agencija sudjeluje u tom postupku putem mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja moraju biti svedena na najmanju moguću mjeru

2. prijedlog mjera pokrića gubitka kreditne institucije koja posluje s poteškoćama od strane dioničara i imatelja relevantnih instrumenata kapitala mora predvidjeti provedbu smanjenja vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala sukladno zakonu kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.

(4) Uz navođenje mjera i obrazloženje razloga poduzimanja tih mjera, kreditna institucija koja posluje s poteškoćama treba navesti ukupan iznos kapitala kojeg je moguće prikupiti provedbom mjera iz stavka 2. ovoga članka te iznos sredstava koji je potreban za pokriće preostalog manjka kapitala, a koji se pokriva mjerom za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, odnosno državnom potporom.

Vlastite mjere kreditne institucije koja posluje s poteškoćama za povećanje kapitala

Članak 15.

(1) Vlastite mjere kreditne institucije koja posluje s poteškoćama za povećanje kapitala iz članka 14. stavka 2. točke 1. ovoga Pravilnika trebaju uključivati sljedeće mjere:

1. upis dionica od strane dioničara koji imaju pravo prvenstva na upis novih dionica

2. dobrovoljno pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala u redovni osnovni kapital

3. odgovorno upravljanje obvezama u svrhu stvaranja kapitala

4. prodaju imovine i portfelja u svrhu stvaranja kapitala

5. sekuritizaciju portfelja u svrhu stvaranja kapitala iz poslovnih linija koje nisu temeljne

6. zadržavanje dobiti i

7. ostale mjere u svrhu stvaranja kapitala.

(2) Prilikom izrade Plana za povećanje i održavanje kapitala u dijelu vlastitih mjera za povećanje kapitala, kreditna institucija koja posluje s poteškoćama dužna je uključiti supervizorske mjere i supervizorske mjere u fazi rane intervencije koje joj je naložila Hrvatska narodna banka, a koje se odnose na povećanje kapitala, prodaju imovine i smanjenje rizikom ponderirane aktive, smanjenje rizičnosti poslovanja i smanjenje troškova poslovanja.

(3) Kreditna institucija koja posluje s poteškoćama ne smije kao vlastite mjere predvidjeti mjere koje su u suprotnosti sa supervizorskim mjerama i supervizorskim mjerama u fazi rane intervencije koje joj je naložila Hrvatska narodna banka.

Pokriće gubitaka kreditne institucije koja posluje s poteškoćama od strane dioničara i imatelja relevantnih instrumenata kapitala

Članak 16.

(1) U Planu za povećanje i održavanje kapitala kreditna institucija koja posluje s poteškoćama dužna je detaljno opisati način na koji planira provesti pokriće gubitaka od strane dioničara i imatelja relevantnih instrumenata kapitala kao i iznos takvog planiranog pokrića gubitka.

(2) Uz Plan za povećanje i održavanje kapitala kreditna institucija koja posluje s poteškoćama je dužna dostaviti odluku glavne skupštine o namjeri dioničara za provedbu pokrića gubitaka kao i pisane izjave imatelja relevantnih instrumenata kapitala kojim se odobrava provedba pokrića gubitaka pod uvjetom da mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz članka 10. stavka 2. ovoga Pravilnika budu odobrene od Agencije i Europske komisije.

(3) Opis načina provedbe pokrića gubitaka kreditne institucije koja posluje s poteškoćama iz stavka 1. ovoga članka treba biti u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.

(4) Kreditna institucija koja posluje s poteškoćama mora navesti procjenu iznosa gubitka koji bi se provedbom mjera iz stavka 1. ovoga članka pokrio kao i iznos kapitala koji bi se na taj način prikupio te koliki je iznos kapitala potreban kreditnoj instituciji da bi ispunjavala kapitalne zahtjeve.

(5) Kreditna institucija koja posluje s poteškoćama dužna je voditi računa da Plan za povećanje i održavanje kapitala bude usklađen s Planom za očuvanje kapitala koji je bila dužna izraditi sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.

Zaštitne mjere za smanjenje rizika odljeva sredstava prije donošenja Odluke o poduzimanju mjera radi smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja

Članak 17.

(1) U Planu za povećanje i održavanje kapitala kreditna institucija koja posluje s poteškoćama dužna je navesti i primjenjivati sljedeće mjere:

1. ne smije isplatiti dividendu na dionice ili prinose na relevantne instrumente kapitala

2. ne smije otkupiti svoje dionice ili pozvati na upis i uplatu relevantnih instrumenata kapitala

3. ne smije otkupiti relevantne instrumente kapitala bez prethodne suglasnosti Agencije i Europske komisije

4. ne smije vršiti nikakve transakcije s kapitalom bez prethodnog odobrenja Agencije i Europske komisije

5. ne smije sudjelovati u agresivnim tržišnim aktivnostima

6. ne smije stjecati udjele u trgovačkim društvima bez odobrenja Agencije i Europske komisije i

7. mora se suzdržavati od reklama koje se odnose na državnu potporu i agresivnih tržišnih aktivnosti koje bez državne potpore ne bi bile moguće.

(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija koja posluje s poteškoćama dužna je primjenjivati od trenutka kada je utvrđen manjak kapitala do kraja razdoblja trajanja njezinog restrukturiranja ili dok ne otplati državnu potporu koju je primila, ovisno koji događaj prije nastupi.

Ograničenja vezana uz primitke

Članak 18.

(1) Kreditna institucija koja posluje s poteškoćama i koja je podnijela zahtjev iz članka 12. stavka 1. ovoga Pravilnika identificiranim radnicima čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije ne smije izvršiti isplate ukupnih fiksnih i varijabilnih primitaka čiji bi iznos prekoračio jedno od sljedećeg:

1. iznos 15 prosječnih bruto mjesečnih plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za prethodnu godinu, prema podacima Državnog zavoda za statistiku

2. iznos deset prosječnih bruto mjesečnih plaća radnika u toj kreditnoj instituciji.

(2) Članovima uprave i nadzornog odbora kreditne institucije koja posluje s poteškoćama ne smiju se vršiti isplate varijabilnih primitaka.

(3) Navedena ograničenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kreditna institucija koja posluje s poteškoćama dužna je primjenjivati od trenutka kada je utvrđen manjak kapitala do kraja razdoblja trajanja njezinog restrukturiranja ili dok ne otplati državnu potporu koju je primila, ovisno koji događaj prije nastupi. Osim navedenog ograničenja, kreditna institucija koja posluje s poteškoćama ne smije isplaćivati otpremnine u iznosu većem od onoga koji je određen propisima.

Sadržaj Plana restrukturiranja

Članak 19.

(1) Ako Agencija utvrdi da se vlastitim mjerama kreditne institucije koja posluje s poteškoćama iz članka 15. ovoga Pravilnika ne mogu otkloniti poteškoće te institucije, odnosno nadoknaditi cjelokupan manjak kapitala, tada se preostali manjak kapitala može nadoknaditi sredstvima odobrenim mjerom za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, odnosno državnom potporom za restrukturiranje kreditne institucije koja posluje s poteškoćama.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka kreditna institucija koja posluje s poteškoćama dužna je izraditi prijedlog Plana restrukturiranja u skladu s pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru u Europskoj uniji, a osobito s Komunikacijom o restrukturiranju.

(3) Iz prijedloga Plana restrukturiranja kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, čije trajanje može biti najviše pet godina, treba biti vidljivo sljedeće:

1. povratak kreditne institucije koja posluje s poteškoćama dugoročnoj održivosti. Smatra se da je dugoročna održivost dostignuta kada je kreditna institucija u stanju plaćati sve svoje troškove uključujući amortizaciju i financijske troškove i pružiti primjeren povrat na kapital uzimajući u obzir profil rizika te da su zadovoljeni svi regulatorni kapitalni zahtjevi

2. analiza uzroka poteškoća kreditne institucije i njezine vlastite slabosti te provesti stres testiranje poslovanja. Pri tome treba navesti kako će predložene mjere restrukturiranja riješiti temeljne probleme likvidnosti nastale zbog manjka kapitala. Prilikom povećanja kapitala kreditna institucija koja posluje s poteškoćama mora utvrditi i, koliko je to moguće, bez ugrožavanja održivosti predvidjeti sve mjere za povećanje kapitala koje je u stanju provesti

3. državna potpora, odnosno mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja treba biti ograničena na nužni minimum te bi kreditna institucija koja posluje s poteškoćama trebala dati primjereni vlastiti doprinos troškovima restrukturiranja

4. raspodjela tereta restrukturiranja mora biti unaprijed definirana, a odnosi se na zabranu isplate dividendi i prinosa na dospjele hibridne instrumente, zabranu otkupa vlastitih dionica i pozivanja na uplatu novih hibridnih instrumenata, zabranjuju se sve akvizicije i mora biti jasno vidljiva implementacija smanjenja troškova sve dok državna potpora ne bude u potpunosti otplaćena

5. ograničenje narušavanja tržišnog natjecanja treba biti svedeno na minimum uzimajući u obzir obilježja tržišta na kojem djeluje kreditna institucija koja posluje s poteškoćama i visinu odobrene mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, zabranjuje se oglašavanje, nove akvizicije, kao i limitiranje povećanja odobrenih kredita u skladu sa situacijom na tržištu

6. postojanje izlazne strategije te način i rokovi praćenja provođenja Plana restrukturiranja nakon što isti prihvate Europska komisija i Agencija moraju biti unaprijed definirani.

(4) Okvirni sadržaj Plana restrukturiranja, koji je osnova za odlučivanje Agencije o poduzimanju mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, propisan je u Prilogu 3. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Postupanje Agencije po zaprimanju zahtjeva

Članak 20.

(1) Nakon što zaprimi zahtjev, Agencija utvrđuje sadrži li zahtjev sve podatke i informacije koji su navedeni u članku 13. stavku 1. ovoga Pravilnika i je li kreditna institucija koja posluje s poteškoćama priložila sve dokumente iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika te odlučuje hoće li postupiti sukladno članku 13. stavku 3. ovoga Pravilnika.

(2) Ako zahtjev ne sadrži podatke iz članka 13. stavka 1. ovoga Pravilnika ili nisu priloženi svi dokumenti iz članka 13. stavka 2. ovoga Pravilnika, odnosno iz članka 13. stavka 3. ovoga Pravilnika, Agencija će od kreditne institucije koja posluje s poteškoćama zatražiti da u roku, koji ne može biti kraći od deset dana, ispravi odnosno nadopuni zahtjev.

(3) Ako kreditna institucija koja posluje s poteškoćama ne dostavi podatke i dokumentaciju propisane ovim Pravilnikom, niti nakon zahtjeva Agencije u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, Agencija će ocijeniti od kakve je to važnosti za rješavanje po zahtjevu te će odbiti zahtjev ako bez dostave tražene dokumentacije ne može udovoljiti zahtjevu kreditne institucije.

(4) Po zaprimanju urednog i potpunog zahtjeva i dokumenata iz članka 13. ovoga Pravilnika, Agencija ocjenjuje jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 11. ovoga Pravilnika te opravdanost podnošenja zahtjeva i usklađenost zahtjeva s pravilima kojima se uređuju državne potpore financijskom sektoru u Europskoj uniji. U tu svrhu Agencija posebice ocjenjuje ispunjava li Plan za povećanje i održavanje kapitala potrebne uvjete i mjere iz članka 14. ovoga Pravilnika te ispunjava li prijedlog Plana restrukturiranja uvjete iz članka 19. ovoga Pravilnika.

(5) Ako nakon zaprimanja urednog i potpunog zahtjeva i ocjene dokumenata sukladno stavku 4. ovoga članka, Agencija utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za poduzimanje mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz ovoga Pravilnika, donijet će odluku o odbijanju zahtjeva.

(6) Protiv odluke Agencije iz stavka 5. ovog članka kreditna institucija može pokrenuti upravni spor sukladno zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak.

(7) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 4. ovoga članka Agencija dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci Plan za povećanje i održavanje kapitala kreditne institucije koja posluje s poteškoćama na potvrdu, a zahtjev i stav Agencije o zahtjevu na prethodno mišljenje. Prethodno mišljenje Hrvatske narodne banke sadrži i potvrdu Plana za povećanje i održavanje kapitala.

(8) Ako Hrvatska narodna banka ocijeni da Plan za povećanje i održavanje kapitala ima otklonjive nedostatke obavijestit će o tome Agenciju. Temeljem te obavijesti Agencija, ako to smatra opravdanim, će zatražiti izmjenu ili dopunu Plana za povećanje i održavanje kapitala. Takav izmijenjeni Plan za povećanje i održavanje kapitala Agencija ponovo dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci na potvrdu.

(9) Ako Hrvatska narodna banka ne potvrdi Plan za povećanje i održavanje kapitala, Agencija će donijeti odluku iz stavka 5. ovoga članka.

(10) Ako Hrvatska narodna banka potvrdi Plan za povećanje i održavanje kapitala, Agencija će Ministarstvu financija dostaviti prijedlog državne potpore za restrukturiranje kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, prijedlog Plana restrukturiranja i zahtjev da se izvrši prijava prijedloga državne potpore Europskoj komisiji na odobrenje.

(11) Prijava prijedloga državne potpore iz stavka 10. ovoga članka provodi se u skladu s postupkom propisanim u zakonu kojim su uređene nadležnosti, politika i postupanja vezano uz državne potpore u Republici Hrvatskoj.

Odluka Agencije o zahtjevu

Članak 21.

(1) Ako Europska komisija odobri prijedlog državne potpore iz članka 20. stavka 9. ovoga Pravilnika, Agencija donosi Odluku o poduzimanju mjera radi smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja.

(2) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se iznos državne potpore koja se dodjeljuje kreditnoj instituciji koja posluje s poteškoćama i uređuju obveze te kreditne institucije u odnosu na korištenje te potpore.

(3) Ako Agencija, poduzimanjem mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, odnosno dodjelom državne potpore iz stavka 2. ovoga članka, stekne kvalificirani udio u kreditnoj instituciji koja posluje s poteškoćama dužna je podnijeti zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela Hrvatskoj narodnoj banci sukladno zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.

(4) Temeljem Odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija i kreditna institucija koja posluje s poteškoćama sklapaju Ugovor o provedbi mjera radi smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja. Ugovor sadrži sve obveze kreditne institucije koja posluje s poteškoćama koje ona preuzima u odnosu na Plan restrukturiranja te mjere provjere od strane Agencije ispunjava li kreditna institucija koja posluje s poteškoćama svoje obveze iz Ugovora.

(5) Ugovorom iz stavka 4. ovoga članka naročito se utvrđuje sljedeće:

1. pravo Agencije na imenovanja članova nadzornog odbora

2. pravo Agencije na imenovanja članova u odbor za rizike

3. pravo Agencije na imenovanja članova u revizorski odbor

4. način i rokove izvješćivanja o provedbi Plana restrukturiranja, Odluke iz stavka 1. ovoga članka te Ugovora iz stavka 4. ovoga članka

5. izlaznu strategiju i ostale mjere provjere od strane Agencije ispunjava li kreditna institucija koja posluje s poteškoćama svoje obveze utvrđene Odlukom iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Ako Europska komisija ne odobri državnu potporu za restrukturiranje kreditne institucije koja posluje s poteškoćama, Agencija će donijeti odluku kojom odbija zahtjev.

(7) Iznimno, ako Europska komisija ocijeni da prijedlog mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz članka 10. stavka 2. ovoga Pravilnika ne predstavlja državnu potporu, Agencija može donijeti Odluku iz stavka 1. ovoga članka te se daljnji postupak provodi kao da se radi o dopuštenoj državnoj potpori.

Primjena načela najmanjeg troška

Članak 22.

(1) Prilikom donošenja odluke o poduzimanju mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja iz članka 21. ovoga Pravilnika Agencija je dužna primjenjivati obvezujuće tehničke standarde Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (u daljnjem tekstu: EBA) u dijelu koji se odnosi na način primjene načela najmanjeg troška.

(2) Do stupanja na snagu obvezujućih tehničkih standarda EBA-e Agencija je dužna provesti sveobuhvatnu analizu troškova i koristi kako bi ocijenila potencijalnu podršku odnosno financijske efekte poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja.

(3) Procedura izračuna najmanjeg troška, u sklopu sveobuhvatne analize troškova i koristi, sastoji se minimalno od sljedećih koraka:

1. procjene troškova isplate osiguranih depozita i troškova koji bi nastali u vezi s tom isplatom

2. procjene troškova poduzimanja svake pojedinačne mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja i usporedba s procijenjenim troškovima isplate osiguranih depozita

3. pribavljanje mišljenja Hrvatske narodne banke kao nadležnog i sanacijskog tijela

4. odabira najprihvatljivije moguće mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja i donošenje odluke o poduzimanju mjere za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja.

(4) Procjena troškova isplate osiguranih depozita i troškova koji bi nastali u vezi s tom isplatom provodi se na sljedeći način:

1. utvrđivanje ukupne potencijalne obveze za isplatu osiguranih depozita

2. procjena vrijednosti imovine i mogućnosti naplate u postupku prisilne likvidacije

3. procjena preferencijalnih potraživanja i razvrstavanje po isplatnim redovima

4. procjena administrativnih i operativnih troškova koji bi nastali u slučaju provođenja isplate osiguranih depozita

5. procjena iznosa naplativosti iz likvidacijske mase

6. izračun ukupnih direktnih troškova odnosno gubitaka u slučaju isplate.

(5) Izračun iz stavka 4. točke 6. ovoga članka glasi:

Ukupni direktni troškovi odnosno gubici u slučaju isplate =

+ ukupna potencijalna obveza za isplatu osiguranih depozita

– procjena iznosa naplativosti iz likvidacijske mase

+ procijenjeni iznos administrativnih i operativnih troškova koji bi nastali u slučaju provođenja isplate osiguranih depozita.

(6) Obveza Agencije na primjenu načela najmanjeg troška iz ovoga članka odnosi se na odgovarajući način i na podršku u financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija.

IV. ZAVRŠNE ODREDBE

Prestanak važenja propisa

Članak 23.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti:

1. Pravilnik o načinu plaćanja dijela premije za osigurane depozite u obliku neopozive obveze plaćanja (»Narodne novine«, broj 3/17.) i

2. Pravilnik o načinu podnošenja zahtjeva za povećanje solventnosti i likvidnosti kreditne institucije koja posluje s poteškoćama (»Narodne novine«, broj 71/16.).

Stupanje na snagu

Članak 24.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-01/21-05/107 Urbroj: 513-06-03-21-16 Zagreb, 29. lipnja 2021.

Ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, v. r.

PRILOG I.

Hrvatska agencija za osiguranje depozita Zagreb, Jurišićeva 1/II

ZAHTJEV ZA PLAĆANJE DIJELA PREMIJE ZA OSIGURANE DEPOZITE U OBLIKU NEOPOZIVE OBVEZE PLAĆANJA

Naziv kreditne institucije:

OIB:

Adresa sjedišta:

Osoba ovlaštena za zastupanje:

Kontakt:

Opis zahtjeva:

(navesti razloge podnošenja zahtjeva prema članku 4. ovoga Pravilnika)

Obvezna dokumentacija uz zahtjev:

1. izvadak iz sudskog registra koji nije stariji od 30 dana

2. posljednja revidirana financijska izvješća

3. privremena financijska izvješća

4. podaci o instrumentu financijskog osiguranja

5. odluka uprave kreditne institucije o podnošenju zahtjeva, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora

 

 

 

PRILOG II.

Hrvatska agencija za osiguranje depozita Zagreb, Jurišićeva 1/II

ZAHTJEV ZA POVEĆANJE SOLVENTNOSTI I LIKVIDNOSTI

Naziv kreditne institucije:

OIB:

Adresa sjedišta:

Osoba ovlaštena za zastupanje:

Kontakt:

Opis zahtjeva (navesti sadržaj i razloge podnošenja zahtjeva prema članku 13. ovoga Pravilnika)

Obvezna dokumentacija uz zahtjev (sukladno članku 13. ovoga Pravilnika)

 

 

 

PRILOG III.

OKVIRNI SADRŽAJ PLANA RESTRUKTURIRANJA

1. Opis kreditne institucije i njenog poslovanja

2. Opis tržišta (u proizvodnom i geografskom smislu) i tržišnih udjela

2.1. Opis glavnih proizvoda i tržišta na kojima djeluje kreditna institucija

2.2. Izračun tržišnih udjela (na hrvatskom tržištu, regionalnom i EU tržištu)

3. Analiza uzroka poteškoća u poslovanju kreditne institucije (unutarnji razlozi)

4. Opis intervencija države i ocjena državne potpore

4.1. Informacija o tome je li kreditna institucija ili njezina podružnica već ranije dobivala potporu za sanaciju ili restrukturiranje

4.2. Informacija o obliku i iznosu državne potpore ili ostvarenoj financijskoj prednosti vezano uz pomoć od strane države koja mora sadržavati podatke o svim iznosima potpore koji su primljeni u vrijeme restrukturiranja

4.3. Ocjena državne intervencije u skladu s propisima o potporama i izračun iznosa potpore

5. Povratak održivosti

5.1. Prikaz različitih pretpostavki kretanja na tržištu

5.1.1. Postojeće stanje na tržištu na kojem djeluje kreditna institucija

5.1.2. Očekivanja vezano uz razvoj stanja na tržištu glavnih proizvoda kreditne institucije

5.2. Opis scenarija budućeg poslovanja kreditne institucije bez državne intervencije

5.2.1. Prilagodbe osnovnog poslovnog plana

5.2.2. Kretanje pokazatelja kapitala u prošlosti, trenutno i u budućnosti (tier 1, tier 2)

5.3. Opis buduće strategije poslovanja kreditne institucije i načina na koji namjerava postići održivost poslovanja

5.3.1. Polazna pozicija i opis cjelokupnog poslovanja

5.3.2. Poslovanje kreditne institucije prema njezinim glavnim poslovnim aktivnostima/proizvodima

5.3.3. Prilagodbe promjenama u regulatornom okruženju (jačanje risk menadžmenta, jačanje sigurnosnih slojeva kapitala, itd.)

5.3.4. Potvrda stanja cjelokupne imovine umanjene vrijednosti

5.3.5. Eventualne promjene u vlasničkoj strukturi

5.4. Opis i pregled svih mjera koje kreditna institucija namjerava poduzeti kako bi povratila održivost, troškovi tih mjera i njihov učinak na račun dobiti i gubitka i bilancu

5.4.1. Mjere na razini grupe

5.4.2. Mjere u odnosu na svaku glavnu poslovnu aktivnost/proizvod kreditne institucije

5.4.3. Utjecaj svake mjere na račun dobiti i gubitka i bilancu

5.5. Opis učinka svake mjere za suzbijanje negativnog utjecaja na tržišno natjecanje s aspekta troškova i utjecaja na račun dobiti i gubitka i bilancu

5.6. Usporedba s alternativnim scenarijima i kratka komparativna analiza ekonomskih i socijalnih učinaka tih scenarija na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini (ova analiza se osobito zahtijeva u slučaju ako kreditna institucija ne može zadovoljiti bonitetne zahtjeve ukoliko joj se ne odobri državna potpora)

5.6.1. Alternativne opcije: stečaj, likvidacija ili preuzimanje od druge banke i očekivani učinci

5.6.2. Opći gospodarski učinci

5.7. Vremenski raspored implementacije predviđenih mjera i konačni rok za provedbu plana restrukturiranja u cijelosti (mora se označiti što se smatra poslovnom tajnom)

5.8. Opis plana vraćanja državne potpore

5.8.1. Temeljne pretpostavke za izlaznu strategiju Agencije

5.8.2. Opis izlazne strategije Agencije i poticaji da do iste dođe

5.8.3. Plan izlaska ili povrata potpore sve do okončanja povrata i potpunog izlaska Agencije

5.9. Račun dobiti i gubitka i bilanca za prethodne tri godine i narednih pet godina uključujući ključne financijske pokazatelje i analizu osjetljivosti koja se temelji na najboljem i najlošijem scenariju budućeg poslovanja

5.9.1. Bazni (očekivani, osnovni) scenarij

5.9.1.1. Račun dobiti i gubitka i prikaz bilance za cijelu grupu

5.9.1.2. Ključni financijski pokazatelji na razini grupe (RAROC, CIR, ROE, itd.)

5.9.3. Račun dobiti i gubitka i prikaz bilance za svaku poslovnu jedinicu

5.9.4. Ključni financijski pokazatelji za poslovne jedinice (RAROC, CIR, ROE, itd.)

5.9.2. Najbolji scenarij

5.9.2.1. Pretpostavke za realizaciju najboljeg scenarija budućeg poslovanja kreditne institucije

5.9.2.2. Račun dobiti i gubitka i prikaz bilance na razini grupe

5.9.2.3. Ključni financijski pokazatelji na razini grupe (RAROC, CIR, ROE, itd.)

5.9.3. Najlošiji scenarij – ako je proveden stres test koji je ocijenjen od strane nadležnog nadzornog tijela (Hrvatska narodne banka) potrebno je prikazati metodologiju, parametre i rezultate tog testa (Europska komisija zahtijeva da se stres test provede temeljem parametara koji su usuglašeni na razini Europske unije – metodologiji koju je razvio Odbor europskih bankarskih supervizora)

5.9.3.1. Pretpostavke koje su uzete u obzir kod izrade ovog scenarija

5.9.3.2. Račun dobiti i gubitka i prikaz bilance na razini grupe

5.9.3.3. Ključni financijski pokazatelji na razini grupe (RAROC, CIR, ROE, itd.)

6. Podjela tereta (burden sharing) – doprinos restrukturiranju od strane kreditne institucije odnosno vlasnika – dioničara i imatelja relevantnih instrumenata kapitala