Baza je ažurirana 13.062024. 

zaključno sa NN 66/24

NN 72/2021 (29.6.2021.), Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

1358

Na temelju članka 56. stavaka 2. i 3., članka 56.b stavaka 8. i 9. i članka 57. stavka 4. Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13, 26/15 i 17/19) i članka 38. stavka 2. i 3. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine«, br. 66/19), ministar mora, prometa i infrastrukture, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zaštitu okoliša i ministra vanjskih i europskih poslova, donosi

PRAVILNIK

O UVJETIMA I NAČINU ODRŽAVANJA REDA U LUKAMA I NA OSTALIM DIJELOVIMA UNUTARNJIH MORSKIH VODA I TERITORIJALNOG MORA REPUBLIKE HRVATSKE

GLAVA I. UVODNE ODREDBE

Predmet uređenja

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i način održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske, uvjeti za sigurnost plovidbe u luci, način utvrđivanja tih uvjeta te vođenje registra luka, obveze u pogledu dostave informacije o brodskom otpadu, predaje, prihvata i sakupljanja otpada i ostataka tereta s pomorskih objekata, sadržaj plana za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta sa pomorskih objekata u lukama, informacije o brodskom otpadu, način i rokovi dostave i čuvanja potvrde o isporuci otpada, rokovi za dostavu prigovora i način postupanja s prigovorima, kriteriji za utvrđivanje visine naknade za prihvat i sakupljanje otpada, kao i kriteriji, visina i način plaćanja naknade za prihvat i sakupljanje otpada za ribarske brodove, jahte i brodice.

Usklađenje propisa s pravnim poretkom Europske unije

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi:

– Direktiva (EU) 2019/883 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o lučkim uređajima za prihvat isporuke brodskog otpada, izmjeni Direktive 2010/65/EU i stavljanju izvan snage Direktive 2000/59/EZ (Tekst značajan za EGP), (SL L 151, 7. 6. 2019.)

– Direktiva 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica i o stavljanju izvan snage Direktive 2002/6/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 283, 29. 10. 2010.).

Značenje pojmova

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. CIMIS je hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav kojim se osigurava elektroničko poslovanje u prihvatu i otpremi brodova između korisnika sustava u Republici Hrvatskoj i razmjena podataka sa SafeSeaNet sustavom Europske Unije

2. lučke kapetanije su područne jedinice Ministarstva u sastavu Uprave nadležne za sigurnost plovidbe

3. lučko područje jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka

4. luka jest morska luka, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi

5. luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta

6. luka posebne namjene jest morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkog turizma, industrijska luka, brodogradilišna luka, ribarska luka i dr.)

7. Ministarstvo je ministarstvo nadležno za pomorstvo

8. otpad je je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti

9. plovni objekt jest pomorski objekt namijenjen za plovidbu morem

10. plutajući objekt jest pomorski objekt stalno privezan ili usidren na moru, koji nije namijenjen za plovidbu (npr. plutajući dok, plutajuće skladište, plutajući restoran, plutajuća elektrana, pontonski most, pontonska marina i sl.)

11. pomorski objekt jest objekt namijenjen za plovidbu morem (plovni objekt), ili objekt stalno privezan ili usidren na moru (plutajući objekt), odnosno objekt u potpunosti ili djelomično ukopan u morsko dno ili položen na morsko dno (nepomični odobalni objekt)

12. tijelo koje upravlja lukom jest lučka uprava odnosno ovlaštenik koncesije.

GLAVA II. REGISTAR LUKA

Članak 4.

(1) Luka mora biti upisana u Registar luka pri lučkoj kapetaniji na čijem području se luka nalazi.

(2) Registar luka vode lučke kapetanije u elektroničkom obliku u sklopu Hrvatskog integriranog pomorskog informacijskog sustava CIMIS.

(3) Tijelo koje upravlja lukom dužno je dostaviti nadležnoj lučkoj kapetaniji presliku akta kojim se određuju podaci o lučkom području radi upisa luke u Registar.

(4) Tijelo koje upravlja lukom dužno je o svakoj promjeni podataka iz članka 6., 7. i 8. u roku od 15 dana obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju radi unošenja promjena u Registar luka.

Članak 5.

U Registar luka upisuju se sljedeći podaci:

1. osnovni podaci o luci

2. podaci o lučkom području

3. podaci o dijelovima luke.

Članak 6.

Osnovni podaci o luci koji se upisuju u Registar luka sadrže:

1. jedinstveni nacionalni broj luke (NBL) u formatu HRXXX, gdje XXX označava brojke od 001 na više

2. jedinstveni međunarodni UN/LOCODE kod (UN kod) u formatu HRYYY gdje YYY označava kombinaciju 3 slova, ukoliko je primjenjivo

3. značaj luke: državni, županijski, lokalni

4. uloga u luci: nadležno tijelo koje upravlja lukom

5. namjena luke: luka otvorena za javni promet i luka posebne namjene

6. tip prometa: međunarodni, domaći, domaći uz sezonski granični prijelaz

7. VTS područje: pripadnost luke određenom VTS području

8. ISPS kod, ukoliko je primjenjivo

9. organizacija: nadležna lučka kapetanija odnosno ispostava lučke kapetanije

10. prostorna jedinica: pripadnost luke jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 7.

Podaci o lučkom području koji se upisuju u Registar luka sadrže:

1. podatke o koordinatama u službenom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske kojima su definirani vrhovi poligona koje zatvaraju obuhvat lučkog područja ili ako ima više poligona, tada podatke o koordinatama vrhova svakog od njih

2. podatke o poligonu namjene dijelova lučkog područja, i to:

a) operativni dio

b) komunalni dio

c) nautički dio

d) ribarski dio

e) sidrište

3. podatke o poligonu luke posebne namjene.

Članak 8.

Podaci o dijelovima luke koji se upisuju u Registar luka sadrže:

1. podatke o kodu dijela luke koji ima 15 znamenki, a sastoji od jedinstvenog međunarodnog UN koda (ako postoji) i jedinstvenog nacionalnog broja luke (NBL) te pet alfanumeričkih znamenki

2. podatke o nazivu dijela luke kako je utvrđen općim aktom luke kojim se uređuje red u luci

3. podatke o broju i namjeni pojedinog veza u luci

4. podatke o djelu luke koji se nalazi na carinskom području

5. podatke o prometu dijela luke, npr. međunarodni teretni promet, međunarodni putnički promet, domaći teretni promet ili domaći putnički promet, ukoliko je primjenjivo

6. podaci o koncesionaru pojedinog dijela luke otvorene za javni promet, odnosno potkoncesionaru u luci posebne namjene, ako je koncesija ili potkoncesija dana

7. podaci o ISPS kodu dijela luke

8. podaci o izjava o sukladnosti, odobrenju Plana sigurnosne zaštite luke te odobrenju Procjene sigurnosne zaštite luke, s podatkom o datumu izdavanja i datumu važenja, ako se radi o ISPS dijelu luke.

GLAVA III. RED I SIGURNOST U LUCI

Tijelo koje upravlja lukom

Članak 9.

(1) Red u luci provodi tijelo koje upravlja lukom.

(2) Tijelo koje upravlja lukom dužno je posebnim aktom propisati red u luci, koji odobrava lučka kapetanija.

(3) Aktom iz stavka 2. ovoga članka mora se propisati najmanje namjena pojedinog dijela luke, postupak javljanja, načini uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, boravka na vezu, premještanja, sidrenja i isplovljavanja plovnih objekata, mjere sigurnosti i zaštite okoliša s postupcima u slučaju opasnosti ili pomorskih nezgoda, te način kontrole nad obavljanjem tih radnji.

(4) Tijelo koje upravlja lukom dužno je na svojim mrežnim stranicama javno objaviti ažurirani akt iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 10.

(1) Studija sigurnosti plovidbe, pristajanja, sidrenja i boravka u luci i lučkom području kojom se utvrđuju mjere sigurnosti tijekom plovidbe, pristajanja, sidrenja i boravka za pojedine vrste plovnih objekata koje uobičajeno uplovljavaju u luku, mjere zaštite morskog okoliša od onečišćenja s plovnih objekata i mjere u slučaju izvanrednog događaja, izrađuje se za postojeće luke otvorene za javni promet od značaja za Republiku Hrvatsku i luke posebne namjene – industrijske luke i brodogradilišne luke.

(2) Studija iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se i za postojeće luke otvorene za javni promet županijskog značaja koje udovoljavaju sljedećim kriterijima iskazanima u prosječnim vrijednostima tijekom proteklih pet godina, prema podacima iz sustava CIMIS:

a) godišnji broj uplovljavanja i isplovljavanja plovnih objekata je veći od 3.000 ili

b) godišnji broj ukrcanih i iskrcanih putnika je veći od 20.000 ili

c) godišnja količina ukrcanog i iskrcanog opasnog tereta je veća od 250 tona.

(3) Studija iz stavka 1. ovoga članka treba obuhvaćati najmanje:

1. hidronavigacijska obilježja plovidbenog područja prilaska luci

2. meteorološka i oceanografska obilježja područja luke

3. prometno-plovidbena obilježja luke

4. tehničko-tehnološka obilježja brodova koji uobičajeno pristaju u luku

5. tehničko-tehnološka obilježja luke

6. uvjete i način manevriranja brodova

7. mjere sigurnosti prilikom plovidbe, sidrenja i boravka na vezu

8. mjere sigurnosti i zaštite okoliša s postupcima u slučaju opasnosti ili pomorskih nezgoda.

(4) Studiju iz stavka 1. ovoga članka odobrava lučka kapetanija.

(5) Mjere iz Studije iz stavka 1. ovoga članka tijelo koje upravlja lukom obvezno je propisati aktom iz članka 9. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(6) Studiju iz stavka 1. ovoga članka ovlaštene su izraditi pravne osobe koje obavljaju stručnu i/ili znanstvenu djelatnost iz područja sigurnosti plovidbe i zaštite mora od onečišćenja i imaju najmanje jednog zaposlenika visoke stručne spreme pomorske struke.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija rješenjem može obvezati odnosno izuzeti pojedinu luku od obveze izrade Studije iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Postupak udovoljavanja kriterijima iz stavka 2. ovoga članka provodi se svake dvije godine.

Članak 11.

Ako tijelo koje upravlja lukom, u tijeku svojih redovitih aktivnosti, sazna da plovni ili plutajući objekt koji boravi na području luke ima nedostatke koji mogu utjecati na sigurnost tog objekta, sigurnost plovidbe ili predstavljaju prijetnju morskom okolišu, bez odlaganja će izvijestiti lučku kapetaniju.

Članak 12.

(1) Tijelo koje upravlja lukom na koju se primjenjuje Studija iz članka 10. stavka 1. dužno je u luci, odnosno lučkom području postaviti i održavati ispravnom najmanje jednu mjernu postaju za mjerenje smjera i brzine vjetra.

(2) Tijelo koje upravlja lukom dužno je osigurati vidljivost podataka s mjerne postaje iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Mjere i način uplovljavanja, pristajanja, vezivanja, premještanja, sidrenja i isplovljavanja plovnih objekata propisani aktom iz članka 9. stavka 2. ovoga Pravilnika primjenjuju se u ovisnosti o podacima o smjeru i brzini vjetra s mjerene postaje iz stavka 1. ovoga članka.

Nadzor nad provođenjem reda u luci

Članak 13.

Nadzor nad provođenjem reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske provodi lučka kapetanija.

Pomorski objekti

Članak 14.

Zapovjednik broda, zapovjednik jahte, zapovjednik hidroaviona, voditelj brodice i odgovorna osoba plutajućeg objekta koji nema zapovjednika, moraju, prilikom plovidbe, pristajanja, privezivanja, odvezivanja i sidrenja plovnog objekta u luci tako postupati da tim radnjama ne ugroze ljudske živote i ne onečiste more, te ne nanesu štetu svom plovnom objektu, kao i drugim pomorskim objektima u luci, sudarom, udarom ili nasukanjem.

Članak 15.

U slučajevima kada se na pomorskom objektu ne nalaze osobe odgovorne za upravljanje istim, odgovornost je vlasnika pomorskog objekta da skrbi za sigurnost pomorskog objekta i da osigura uvjete kako se ne bi ugrozili ljudski životi i onečistilo more, te nanijela šteta svom i drugim pomorskim objektima u luci, sudarom, udarom, nasukanjem ili požarom.

Uplovljavanje, boravak i isplovljavanje plovnog objekta u luci

Članak 16.

(1) Plovni objekti kada uplovljavaju u luku odnosno kada isplovljavaju iz luke te za vrijeme plovidbe u luci, moraju ploviti povećanim oprezom i smanjenom brzinom na način da valovi nastali njihovom plovidbom ne nanesu štetu drugim plovnim objektima, obali i uređajima u luci.

(2) Na istaknuti znak, odnosno objavljeno upozorenje o ograničenju brzine, plovni objekti dužni su pored pomorskih objekata i drugih objekata koje treba zaštiti od valova, te pored mjesta gdje se obavljaju obalni ili podvodni radovi, ploviti povećanim oprezom i smanjenom brzinom, sve na način da valovi nastali plovidbom ne ometaju radove i ne nanesu štetu.

Članak 17.

Brodovi koji podliježu obvezi traženja odobrenja za slobodni promet s obalom, moraju prije dolaska u luku danju istaknuti zastavu Q Međunarodnog signalnog kodeksa.

Članak 18.

Uz brod koji nije dobio odobrenje za slobodni promet s obalom može pristati:

1. plovni objekt lučke kapetanije, policije, carine, odnosno drugi plovni objekt u izvanrednim okolnostima radi pružanja pomoći spašavanja

2. tegljač radi tegljenja

3. plovni objekt peljarskog društva.

Članak 19.

(1) Na plovnom objektu koji boravi u luci potrebno je poduzeti sve mjere kojima će se spriječiti ugrožavanje ljudskih života, imovine i morskog okoliša.

(2) Ako se na plovnom objektu dogodi izvanredan događaj osobama, trupu, opremi, stroju odnosno teretu, ili ako se opazi onečišćenje okoliša, osoba koja upravlja plovnim objektom, dužna je o tome bez odlaganja izvijestiti lučku kapetaniju i tijelo koje upravlja lukom.

(3) Brodska zviždaljka i zastavni nakit smiju se koristiti u luci samo po prethodnom odobrenju lučke kapetanije. U slučaju nužde i opasnosti, te prilikom manevriranja brodska zviždaljka može se koristiti i bez prethodnog odobrenja lučke kapetanije.

(4) Brodice s brodova privezanih ili usidrenih u luci mogu se nalaziti u moru samo uz odobrenje lučke kapetanije i tijela koje upravlja lukom.

Članak 20.

(1) Ako se na plutajućem doku nalazi brod, oko istoga se mora postaviti zaštitna plutajuća brana.

(2) Iznimno, uz suglasnost lučke kapetanije i ako to dozvoljava konfiguracija obale, tijelo koje upravlja lukom može postaviti zaštitnu plutajuću branu kojom se ograđuje određeni dio ili cijeli akvatorij luke.

Članak 21.

(1) Plovni objekt spreman za isplovljenje dužan je isploviti bez odgađanja, odnosno premjestiti se na vez ili sidrište kojeg odredi tijelo koje upravlja lukom.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na traženje plovnog objekta tijelo koje upravlja lukom može odobriti i dulje vrijeme za pripremu na istom ili drugom vezu odnosno sidrištu kojeg ono odredi.

Članak 22.

Lučka kapetanija će plovnom objektu zabraniti isplovljavanje iz luke u sljedećim slučajevima:

1. kada utvrdi da je ukrcan veći broj osoba, putnika ili veća količina tereta nego što je to dozvoljeno, ili da je teret smješten na način da ugrožava sigurnost plovnog objekta i osoba na njemu

2. kada utvrdi da nedostaje propisani najmanji broj članova posade

3. kada utvrdi da se na plovnom objektu nalaze osobe koje nisu upisane u popis posade, odnosno popis putnika ili da stvarno brojno stanje putnika na putničkom brodu.

Vez u luci

Članak 23.

Tijelo koje upravlja lukom određuje plovnom objektu vez na odgovarajućem dijelu luke prema vrsti i namjeni plovnoga objekta, odnosno vez na lučkom sidrištu.

Članak 24.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je, u slučaju više sile i kada su ugroženi ljudski životi ili sigurnost plovidbe, omogućiti plovnom objektu prvenstvo priveza.

(2) Osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, prvenstvo priveza uz operativnu obalu u luci imaju javni brodovi i brodovi koji obavljaju javni prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu.

(3) Tijelo koje upravlja lukom dužno je obavijestiti lučku kapetaniju o razlozima zbog kojih je izmijenjen red priveza iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 25.

(1) Lučka djelatnost ukrcaja i iskrcaja putnika, tereta i vozila s plovnih objekata i ribarskih plovila kada obavljaju djelatnost ukrcaja i iskrcaja obavlja se na operativnoj obali.

(2) Tijelo koje upravlja lukom određuje vrijeme zadržavanja plovnih objekata na operativnom dijelu luke.

Članak 26.

(1) Tijelo koje upravlja lukom može, ako za to postoji potreba, zatražiti od vlasnika ili korisnika plovnog objekta da istog premjesti na drugi vez.

(2) Ukoliko vlasnik ili korisnik nije dostupan odnosno ne udovolji zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, tijelo koje upravlja lukom može premjestiti plovni objekt na trošak i rizik vlasnika uz suglasnost lučke kapetanije.

(3) Lučka kapetanija može plovnom objektu iz razloga sigurnosti plovidbe, sigurnosti i zaštite ljudskih života i okoliša, lučkih i drugih objekata, narediti da se već privezani i usidreni plovni objekt premjesti na drugi vez ili da se pomakne s dodijeljenog mu mjesta, te da se djelomično ili potpuno nakrcani plovni objekt ukloni s operativne obale na određenu poziciju.

(4) Naredbu iz stavka 3. ovoga članka lučka kapetanija izdaje plovnom objektu uz prethodnu obavijest tijelu koje upravlja lukom.

Članak 27.

(1) Plovni objekt koji se nalazi u luci mora biti privezan odgovarajućim i ispravnim vezovima na napravama za privezivanje (bitve, plutače za vez, alke i slično).

(2) Tijelo koje upravlja lukom dužno je održavati naprave iz stavka 1. ovog članka, te za iste ishoditi odgovarajuće isprave.

(3) Iznimno, naprave za privezivanje koje predstavljaju kulturnu i povijesnu baštinu ili je tako određeno posebnim propisom iz područja prostornog uređenja ili gradnje, ne moraju udovoljavati odredbi iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Prilikom nadolaska nevremena (oluja, vjetar, valovi i slično), plovni objekti privezani ili usidreni u luci moraju pojačati svoje vezove, a po nalogu lučke kapetanije, isploviti iz luke.

Članak 28.

(1) Vezovi plovnih objekata privezanih u luci ne smiju ometati plovidbu drugih plovnih objekata, kretanje osoba i vozila po obali, kao i rad prekrcajne opreme.

(2) Iznimno, lučka kapetanija može dopustiti tijelu koje upravlja lukom privez plovnih objekata na način suprotan odredbi iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ako plovni objekt privezan ili usidren u luci svojim vezom ometa plovidbu drugih plovnih objekata, dužan je na odgovarajući način označiti krajnje dijelove i vezove.

Članak 29.

(1) Zapovjednik broda, zapovjednik jahte i voditelj brodice, na traženje tijela koje upravlja lukom, dužan je dozvoliti da se uz plovni objekt privežu jedan ili više drugih plovnih objekata radi održavanja veze s obalom.

(2) Najveći broj plovnih objekata koji se mogu privezati jedan uz drugog propisuje se aktom iz članka 9. stavka 2. ovoga Pravilnika.

Članak 30.

U slučaju kada više plovnih objekata istovremeno traži tegljenje, a nema dovoljno tegljača, tijelo koje upravlja lukom određuje red prioritetnog tegljenja vodeći računa da linijski brodovi imaju prednost priveza.

Članak 31.

Brod koji obavlja međunarodna putovanja ne smije se vezati u luci bez postavljanja naprava za zaštitu od glodavaca.

Ukrcaj i iskrcaj putnika, tereta i vozila

Članak 32.

Tijelo koje upravlja lukom, plovni i plutajući objekti prilikom ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja putnika, tereta i vozila moraju poduzeti potrebne mjere u cilju otklanjanja bilo kakve opasnosti za sigurnost ljudi i imovine, te zaštitu mora od onečišćenja.

Članak 33.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je osigurati da je rubni obalni prostor u luci stalno slobodan, a da dio luke gdje se obavlja ukrcaj/iskrcaj putnika bude posebno ograđen i vidno obilježen.

(2) Širinu rubnog obalnog prostora određuje tijelo koje upravlja lukom aktom iz članka 9. stavka 2. ovoga članka.

Članak 34.

(1) Prilikom manipulacije teretom potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere da se spriječi rasipanje tereta u more i na obalu.

(2) Nakon završenog ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja tereta, korišteni dio obalnog prostora mora se očistiti.

Članak 35.

(1) Na dijelu obale koji je određen za ukrcaj i iskrcaj putnika tijelo koje upravlja lukom dužno je osigurati mjesto za privez plovnog objekta, te slobodan prostor za pristup putnika, te taj dio obale, ukoliko se koristi noću, primjereno osvijetliti.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, ukrcaj i iskrcaj putnika može se obavljati i brodicom koja se ne smije približiti brodu prije završetka njegova manevra, sve pod uvjetima koje određuje lučka kapetanija.

Članak 36.

Zapovjednik broda, zapovjednik jahte i voditelj brodice prilikom ukrcaja odnosno iskrcaja putnika, tereta i vozila dužan je osigurati:

1. da se putnici i njihova prtljaga ne smiju ukrcavati niti iskrcavati preko brodske ograde

2. da se otvor brodske ograde ne smije otvoriti prije privezivanja uz obalu odnosno prije nego se plovni objekt zaustavi, a mora se zatvoriti prije nego se isto odveže

3. da most za ukrcaj odnosno iskrcaj putnika i posade bude sigurno i čvrsto postavljen i da ima bočne ograde. Noću most mora biti dobro osvijetljen

4. da stepenice na bokovima zajedno s pomoćnim mostom koji povezuje stepenice s obalom budu dobro pričvršćene, a bočne ograde dovoljno jake i sigurno usađene stupovima sa zategnutim konopima. Stepenice moraju noću biti dobro osvijetljene. Odgovarajuća zaštitna mreža mora se uvijek nalaziti ispod brodskih stepenica

5. da na mostu ili na stepenicama za vrijeme ukrcaja odnosno iskrcaja putnika bude prisutan najmanje jedan član posade kojemu mora biti na dohvatu kolut za spašavanje s odgovarajućim konopom

6. da grotla skladišta i svi palubni otvori budu ograđeni i tako zatvoreni da se pored i preko njih može sigurno prolaziti

7. da se rampa na RO-RO putničkim brodovima koja ujedno služi za ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila ne može otvoriti prije nego je brod vezan uz obalu, osim u posebnim slučajevima kada brod mora pristajati s otvorenom rampom, u kom slučaju pristup otvorenoj rampi treba ograditi. Za vrijeme pristajanja u luku putnicima je zabranjen boravak na palubi između vozila.

8. da se na RO-RO putničkim brodovima koji nemaju posebne neovisne prolaze za putnike, ukrcaj/iskrcaj putnika obavlja preko brodske rampe, ali ne istovremeno s vozilima.

Članak 37.

(1) Vozila ukrcana na RO-RO putničke brodove moraju se smjestiti na način da je između njih osiguran prolaz za posadu i putnike širine ne manje od 400 mm.

(2) Na RO-RO putničkim brodovima prije početka putovanja vozila moraju biti pričvršćena kako je to propisano odobrenim Priručnikom za pričvršćenje tereta.

(3) Za RO-RO putničke brodove primjenjuju se zahtjevi za pričvršćenje vozila u skladu s tehničkim pravilima, ovisno o kategoriji plovidbe.

(4) Prije nego što RO-RO putnički brod isplovi iz luke i za vrijeme plovidbe vrata za ulaz odnosno izlaz vozila moraju biti potpuno zatvorena i osigurana od otvaranja.

Opskrba i održavanje plovnih objekata

Članak 38.

Prilikom opskrbe pogonskim gorivom u luci primjenjuju se posebni propisi o rukovanju i prijevozu opasnih tvari u pomorskom prometu.

Članak 39.

(1) Brod nakon iskrcaja opasnih tvari u tekućem ili plinovitom stanju mora ishoditi od ovlaštene tvrtke potvrdu o izvršenoj degazaciji ili inertiranju tankova ukoliko ide na popravak ili u raspremu, odnosno prije uplovljenja u drugu luku.

(2) Potvrda iz stavka 1. ovog članka mora se obnavljati u skladu s preporukom tvrtke koja je istu izdala.

Članak 40.

(1) Čišćenje pomorskih objekata od opasnih plinova (degazacija), glodavaca (deratizacija) i fumigacija tereta može se obavljati u luci na za to određenim mjestima i na način određen aktom iz članka 9. stavka 2. ovoga Pravilnika.

(2) Ostala čišćenja pomorskih objekata, pri kojima nema opasnosti od nezgoda i onečišćenja mora (dezinfekcija, dezinsekcija i sl.) mogu se na uobičajeni način obavljati na svakom mjestu u luci u svako vrijeme uz odgovarajuće mjere predostrožnosti.

Članak 41.

Brodice i jahte se mogu izvlačiti i držati na području luke samo na mjestima koja su takvima određena aktom iz članka 9. stavka 2. ovoga Pravilnika.

Članak 42.

(1) Brodogradilište mora pravovremeno lučkoj kapetaniji prijaviti izvlačenje, dokovanje ili spuštanje broda i velike putničke jahte u more.

(2) Lučka kapetanija može odrediti posebne mjere sigurnosti koje se moraju tom prilikom poduzeti.

Sportske i druge aktivnosti u lučkom području

Članak 43.

Sportske, rekreacijske i druge aktivnosti mogu se obavljati u lučkom području ili dijelom u lučkom području, a dijelom izvan njega samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom uz suglasnost koje izdaje lučka kapetanija u upravnom postupku i uz uvjete i mjere sigurne plovidbe utvrđene tom suglasnošću.

Pokretni most

Članak 44.

(1) Ako u luci postoji pokretni most ispod kojeg prolazi plovni put, vrijeme otvaranja mosta i vrijeme trajanja plovidbe mora objaviti i na vidnom mjestu istaknuti pravna osoba odnosno tijelo koje upravlja mostom.

(2) Režim plovidbe i način označavanja plovnog puta određuje lučka kapetanija.

Zabrane

Članak 45.

(1) U luci je zabranjeno:

1. onemogućiti pristup napravama za privez

2. premještati, mijenjati i uklanjati vezove, sidra i uređaje drugog plovnog i plutajućeg objekta osim kad je to potrebno radi sprečavanja neposredne i očite štete ili kad je to potrebno zbog dolaska ili odlaska plovnog objekta

3. vezivati plovne i plutajuće objekte za objekte sigurnosti plovidbe, naprave i uređaje koji nisu namijenjeni za privez i kretati se po njima

4. neovlašteno postavljati, premještati, mijenjati, uklanjati ili oštećivati plovidbene i druge oznake ili naprave za privez

5. obavljati bilo koju radnju kojom se nanosi šteta operativnim obalama

6. zavarivati, ložiti vatru na obali ili na plovnom objektu ili na napravama za privez

7. čistiti i strugati i bojati nadvodni ili podvodni dio oplate plovnog ili plutajućeg objekta

8. korištenje sustava za pročišćavanje ispušnih plinova otvorenog tipa, kao i hibridnih sustava kada rade kao otvoreni

9. na istezalištu držati brodicu ili jahtu na kojoj se ne obavljaju radovi

10. obavljati na plovnom objektu radove popravka i rekonstrukcije oplate, palube, opreme i stroja izvan uobičajenih poslova

11. držati u pogonu brodski propeler, osim zbog obavljanja potrebnog manevra broda

12. na bilo koji način ugrožavati sigurnost plovidbe, ljudskih života i okoliša.

(2) Radnje iz točaka 6., 7., 10. i 12 stavka 1. ovoga članka zabranjeno je obavljati i na sidrištu luke.

(3) Radnje iz točaka 2., 6., 7., 10. i 11. stavka 1. ovog članka mogu se obavljati u lukama samo na osnovi odobrenja tijela koje upravlja lukom uz suglasnost lučke kapetanije.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u lukama posebne namjene mogu se obavljati sve djelatnosti sukladno odluci i ugovoru o koncesiji te namjeni luke, odnosno dijela luke.

(5) Tijelo koje upravlja lukom dužno je na vidljivom mjestu istaknuti grafički prikaz namjene morskog prostora odnosno ograničenja, upozorenja ili zabranjenih radnji u skladu s posebnim propisima kojim se uređuje obilježavanje i označavanje plovnih putova.

GLAVA IV. RED NA OSTALIM DIJELOVIMA UNUTARNJIH MORSKIH VODA I TERITORIJALNOG MORA REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 46.

(1) Ovlaštenici koncesije, ovlaštenici koncesijskog odobrenja, jedinice lokalne samouprave, jedinice područne (regionalne) samouprave i investitori, na prostoru obale ili unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske dužni su objekte, sredstva i zahvate u prostoru koji su izgrađeni ili postavljeni održavati u ispravnom stanju na način da ne predstavlja opasnost za ljudske živote i sigurnost plovidbe, sve u skladu s posebnim propisima.

(2) Lučka kapetanija može odrediti mjere koje se moraju poduzeti da se objekti, sredstva i zahvati u prostoru iz stavka 1. ovoga članka dovedu u ispravno stanje, ili narediti njihovo uklanjanje.

Članak 47.

(1) Objekti, sredstva i zahvati u prostoru koji se nalaze na plovnom putu moraju biti propisno označeni dnevnim i noćnim oznakama, u skladu s posebnim propisima kojim se uređuje obilježavanje i označavanje plovnih putova.

(2) Objekti, sredstva i zahvati u prostoru koji se nalaze na plovnom putu moraju biti objavljeni o »Oglasu za pomorce«, odnosno u službenim pomorskim navigacijskim kartama i publikacijama u skladu s posebnim propisima kojim se uređuje hidrografska djelatnost.

Članak 48.

(1) Polijetanje i slijetanje padobranom dozvoljeno je samo s površina, koje se obilježavaju u skladu s posebnim propisima kojim se uređuje obilježavanje i označavanje plovnih putova.

(2) Prolazak glisera i brodice na mlazni pogon do područja na kojem glisiranje nije zabranjeno smije se obavljati isključivo povećanim oprezom u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti sigurnosti plovidbe.

(3) Ako se plovnim objektom iz stavka 2. ovog članka obavlja gospodarska djelatnost, prolazak se smije obavljati isključivo u propisano označenom vodenom prolazu.

(4) Ovlaštenik koncesije, odnosno koncesijskog odobrenja dužan je označiti vodeni prolaz iz stavka 3. ovoga članka u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje obilježavanje i označavanje plovnih putova.

(5) Sportske i druge gospodarske aktivnosti u prostoru uređenih kupališta za koje postoji koncesija ili koncesijsko odobrenje obavljaju se uz uvjete sigurne plovidbe koje utvrđuje lučka kapetanija i označavaju se u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje obilježavanje i označavanje plovnih putova.

(6) Sportske i druge aktivnosti izvan prostora uređenih kupališta obavljaju se uz uvjete sigurne plovidbe koje utvrđuje lučka kapetanija i označavaju se u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje obilježavanje i označavanje plovnih putova.

Članak 49.

Zabranjeno je kupanje, plivanje i ronjenje u lukama i prilazima luka, uskim vodenim prolazima i kanalima u kojima se obavlja plovidba.

Članak 50.

(1) Zabranjene su sportske i druge aktivnosti u području ulaza u luku, u uskim prolazima gdje se odvija pomorski promet, osim uz odobrenje lučke kapetanije.

(2) Zabranjeno je pristajanje, sidrenje, privez, boravak i plovidba plovnih objekata u području uređenog kupališta.

Članak 51.

Osoba koje obavlja podvodni ribolov ili neku drugu aktivnost pod morem dužna je za vrijeme ronjenja po morskoj površini za sobom povlačiti žutu ili narančastu plutaču čiji promjer ne smije biti manji od 30 cm.

Članak 52.

(1) Plovni objekt smije biti privezan isključivo u luci ili dijelovima luke opremljenim napravama za privezivanje.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka plovni objekt može biti privezan izvan luke isključivo na način da ne ugrožava sigurnost plovidbe, ljudske živote, imovinu, obalu i morski okoliš.

(3) Osim u područjima u kojima je zabranjeno, sidrenje je dozvoljeno isključivo na način da ne ugrožava sigurnost plovidbe, ljudske živote, imovinu, obalu i morski okoliš.

Članak 53.

(1) Zabranjeno je kupačima plivati izvan ograđenog vodenog prostora uređenog kupališta.

(2) Zabranjeno je kupačima plivati na udaljenosti većoj od 100 m od obale prirodnog kupališta.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka lučka kapetanija može izdati odobrenje za organiziranu sportsku aktivnost na udaljenosti većoj od 100 m od obale prirodnog kupališta.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka kupači mogu plivati i na udaljenosti većoj od 100 m u vodenom prostoru prirodnog kupališta koje po svojoj konfiguraciji onemogućuje plovidbu (plićaci, sprudovi, hridi, grebeni i sl.).

(5) Kupačima s plovnih objekata dozvoljeno je kupanje u neposrednoj blizini plovnog objekta, kada je objekt sigurno usidren, brodski vijak izvan pogona i kada aktivnost kupanja ne ugrožava sigurnost plovidbe i sigurnost kupača.

Članak 54.

(1) Radi ukrcaja i iskrcaja tereta i putnika plovni objekti namijenjeni za gospodarske svrhe, mogu privremeno pristajati i izvan luke.

(2) Lučka kapetanija utvrđuje da li postoje uvjeti iz stavka 1. ovog članka, te određuje način i vrijeme podnošenja prijave dolaska odnosno odlaska broda.

Članak 55.

Odredbe Glave III. ovoga Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na održavanje reda na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

GLAVA V. PRIJAVLJIVANJE, PREDAJA, PRIHVAT, SAKUPLJANJE I ZBRINJAVANJE OTPADA S BRODOVA

Članak 56.

(1) Na odredbe ove glave Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju odredbe Priloga I., II., IV., V. i VI. MARPOL Konvencije 73/78, kako je izmijenjena i dopunjena.

(2) Odredbe ove glave Pravilnika ne primjenjuju se na morski otpad, kako je definiran posebnim propisom o održivom gospodarenju otpadom.

Članak 57.

Za potrebe ove glave Pravilnika, pojedini pojmovi i izrazi imaju sljedeća značenja:

1. brod, osim ratnog broda, jest brod, podmornica, jahta, brodica, nepomični odobalni objekt ili plutajući objekt, ukoliko odredbama ove Glave Pravilnika nije drugačije određeno

2. Konvencija MARPOL je Međunarodna konvencija o sprečavanju onečišćenja mora s brodova, odnosno njezina ažurirana verzija

3. brodski otpad je sav otpad, uključujući ostatke tereta, koji se stvara tijekom rada broda ili tijekom djelatnosti ukrcaja, iskrcaja i čišćenja te koji je obuhvaćen područjem primjene priloga I., II., IV., V. i VI. konvenciji MARPOL, kao i pasivno ulovljen otpad

4. ostaci tereta su ostaci bilo kojeg tereta na brodu, na palubi ili u skladištima ili tankovima, koji ostanu nakon djelatnosti utovar i istovara, uključujući višak ili prosuti teret tijekom djelatnosti ukrcaja i iskrcaja, bez obzira na to nalazi li se u mokrom ili suhom stanju ili je sadržan u vodi od ispiranja, isključujući teretnu prašinu koja ostaje na palubi nakon metenja ili prašinu na vanjskim površinama broda

5. lučki uređaj za prihvat je bilo koje postrojenje koje je fiksno, plutajuće ili mobilno i koje je u stanju pružiti uslugu prihvata brodskog otpada

6. linijski promet je promet koji se zasniva na objavljenom ili planiranom rasporedu isplovljavanja i uplovljavanja između utvrđenih luka ili opetovani prijelazi koji predstavljaju prihvaćeni raspored i promet izletničkih brodova koji obilježavaju redovita i česta pristajanja u luku

7. otpadne vode su sanitarne otpadne vode koje ulaze u opseg Priloga IV. Konvencije MARPOL

8. operator lučkog uređaja za prihvat je tijelo koje upravlja lukom ili svaka pravna ili fizička osoba kojoj je tijelo koje upravlja lukom, u skladu s odredbama posebnih propisa, dala koncesiju za obavljanje registrirane lučke djelatnosti prihvata otpada na području luke otvorene za javni promet ili koja te poslove obavlja temeljem trgovačkog ugovora u luci posebne namjene

9. luka otvorena za javni promet označava morsku luku koju pod jednakim uvjetima može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba, sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta, kako je to određeno posebnim propisima kojima se uređuje pomorsko dobro i morske luke

10. luka posebne namjene označava morsku luku u posebnoj upotrebi, kako je to određeno posebnim propisima kojima se uređuje pomorsko dobro i morske luke

11. opasan otpad je otpad i/ili ostaci tereta koji ulaze u opseg priloga II. Konvencije MARPOL ili posjeduju neko od opasnih svojstava određenih posebnim propisom kojim se uređuje gospodarenje otpadom

12. pasivno ulovljen otpad je otpad sakupljen u mrežama tijekom ribolovnih operacija

13. dostatni skladišni kapacitet je dovoljan kapacitet za skladištenje otpada na brodu od trenutka isplovljavanja do sljedeće luke pristajanja, uključujući otpad koji će vjerojatno nastati tijekom putovanja

14. redovita pristajanja u luku su opetovana putovanja istog broda koja čine stalni uzorak između utvrđenih luka ili niz putovanja od i do iste luke bez međupristajanja

15. česta pristajanja u luku su posjete broda istoj luci najmanje jednom u četrnaest dana

16. GISIS je globalni integrirani informacijski sustav o brodovima koji je uspostavio IMO

17. obrada su postupci oporabe ili zbrinjavanja, uključujući postupke pripreme prije oporabe ili zbrinjavanja

18. IMO je Međunarodna pomorska organizacija

19. SafeSeaNet je sustav Europske Unije za razmjenu pomorskih informacija u skladu s Direktivom 2002/59/EZ, kako je izmijenjena i dopunjena i Direktivom 2010/65/EU

20. Thetis EU je baza podataka inspekcijskih nadzora obavljenih unutar Europske unije koja je uspostavljena u skladu s bazom podataka utvrđenom u skladu s člankom 24. Direktive 2009/16/EZ o nadzoru države luke, kako je izmijenjena.

Područje primjene

Članak 58.

(1) Ako nije drugačije određeno, odredbe ove Glave Pravilnika primjenjuju se na:

1. sve brodove, neovisno o zastavi pod kojom plove, koji pristaju i borave u lukama i lučkom području Republike Hrvatske, osim ratnih brodova i javnih brodova.

2. sve luke Republike Hrvatske koje posjećuju brodovi iz točke 1. ovoga stavka.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, ova Glava Pravilnika ne primjenjuje se na brodove koji obavljaju sljedeće lučke usluge:

1. opskrba gorivom

2. rukovanje teretom

3. privezivanje

4. sakupljanje brodskog otpada i ostataka tereta

5. peljarenje

6. tegljenje.

(3) Tijelo koje upravlja lukom dužno je, na zahtjev broda koji nije obuhvaćen područjem primjene ove glave Pravilnika, osigurati isporuku brodskog otpada na način koji je u skladu s ovom glavom Pravilnika.

(4) Ovlaštenici koncesije za nautička sidrišta dužni su prikupljati komunalni otpad s brodova na sidrištu bez obveze dostave prethodne informacije o isporuci otpada i naplate neizravne naknade.

Članak 59.

(1) Brodovi su dužni čuvati brodski otpad do isporuke tog otpada u lučki uređaj za prihvat.

(2) Otpadom se ne smatra tekućina koja nastaje nakon obrade sanitarnih otpadnih voda uporabom bioloških pročistača koji udovoljavaju standardima rezolucije Međunarodne pomorske organizacije MEPC.227(64) od 5. listopada 2012. godine.

Opremanje luke

Članak 60.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je osigurati opremanje luke odgovarajućom opremom i lučkim uređajima za odvojeni prihvat otpada u skladu s odredbama Konvencije MARPOL te u skladu s propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom.

(2) Lučki uređaji za prihvat otpada iz stavka 1. ovoga članka, moraju biti u stanju odvojeno prihvatiti one vrste i količine otpada s brodova koji uobičajeno koriste tu luku tako da ne uzrokuju nepotrebno kašnjenje brodova, te uzimajući u obzir poslovne potrebe korisnika luke, veličinu i geografski položaj luke, vrstu brodova koji pristaju ili se koriste tom lukom, te izuzeća iz članka 65. stavka 2., članka 67. i članka 77. ovoga Pravilnika.

(3) Tijelo koje upravlja lukom dužno je osigurati da:

1. lučki uređaji za prihvat budu postavljeni u dostatnim količinama i praktični za uporabu kako bi se izbjeglo nepotrebno kašnjenje brodova.

2. naknade za uporabu lučkih uređaja za prihvat budu pravične, transparentne, jednostavno utvrdive i nediskriminirajuće, te da iste odražavaju stvarne troškove uređaja i usluga koji su stavljeni na raspolaganje.

3. lučki uređaji za prihvat omogućuju gospodarenje brodskim otpadom na način koji je prihvatljiv za okoliš u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i propisima donesenim na temelju toga Zakona, te ne dovodeći u pitanje strože zahtjeve uvedene Uredbom (EZ) br. 1069/2009 za gospodarenje ugostiteljskim otpadom iz međunarodnog prometa.

(4) U odnosu na stavak 3. točku 3. ovog članka, tijelo koje upravlja lukom osigurava uvjete za odvojeno sakupljanje kako bi olakšalo ponovnu upotrebu i recikliranje brodskog otpada u lukama u skladu s odredbama Zakona o održivom gospodarenju otpadom i propisima donesenim na temelju toga Zakona. Kako bi se taj proces olakšao, lučki uređaji za prihvat mogu odvojeno sakupljati različite frakcije otpada u skladu s kategorijama otpada definiranima u konvenciji MARPOL, uzimajući u obzir njezine smjernice.

(5) Tijelo koje upravlja lukom osigurava da se operacije isporuke ili prihvata brodskog otpada provode uz dostatne sigurnosne mjere kako bi se izbjegli rizici za sigurnost ljudi i okoliša u lukama obuhvaćenima ovom glavom Pravilnika.

Plan za prihvat i rukovanje otpadom u lukama

Članak 61.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je donijeti i primijeniti plan za prihvat i rukovanje brodskim otpadom (u daljnjem tekstu: Plan) za područje svake luke kojom upravlja, za naredno razdoblje od tri godine.

(2) Plan iz stavka 1. ovoga članka donosi se uz savjetovanja s korisnicima luke ili predstavnicima korisnika luke, lokalnim nadležnim tijelima, ovlaštenim operatorom lučkog uređaja za prihvat otpada, organizacijama koje provode obveze u vezi s proširenom odgovornosti proizvođača i predstavnicima civilnog društva, brodarima brodova koji održavaju linijski promet kao i drugim brodarima koji uobičajeno koriste luku, te drugim zainteresiranim osobama i tijelima.

(3) Savjetovanja iz stavka 2. ovog članka održavaju se tijekom početne izrade Plana i nakon njegova donošenja, osobito kada se radi o znatnim promjenama s obzirom na zahtjeve iz članaka 60., 64. i 66.

(4) Slijedeće informacije iz plana, o dostupnosti primjerenih lučkih uređaja za prihvat u njihovim lukama i strukturi troškova, tijela koja upravljaju lukama moraju jasno istaknuti korisnicima luke, te osigurati da su javno dostupne na hrvatskom i engleskom jeziku:

1. smještaj lučkih uređaja za prihvat

2. radno vrijeme prikupljanja brodskog otpada

3. popis brodskog otpada koje luka uobičajeno prikuplja i usluge koje se pružaju

4. popis kontakata operatora lučkih uređaja za prihvat i pružanje usluga

5. opis postupaka za isporuku brodskog otpada

6. opis sustava pokrivanja troškova

7. iznos naknada i osnova na kojoj su one izračunane.

(5) Ako je to potrebno zbog učinkovitosti, planove mogu zajednički izraditi dvije ili više susjednih luka u istoj geografskoj regiji, odnosno luke kojima upravlja isto tijelo, uz odgovarajući angažman svake luke, pod uvjetom da je potreba za lučkim uređajima za prihvat i njihova dostupnost utvrđena za svaku luku zasebno.

(6) Plan iz stavka 1. ovoga članka, uključujući sve izmjene i dopune, ovjerava nadležna lučka kapetanija na čijem području se luka nalazi.

(7) Ako nastupe značajne promjene u radu luke, primjerice strukturne promjene u prometu luke, razvoj nove infrastrukture, promjene u potražnji i stavljanju na raspolaganje lučkih uređaja za prihvat te nove tehnike za obradu otpada na brodu, tijelo koje upravlja lukom dužno je Plan uskladiti s nastalim promjenama i dostaviti ga nadležnoj lučkoj kapetaniji na ponovno odobrenje.

(8) Lučke kapetanije prate provedbu plana te ako tijekom trogodišnjeg razdoblja iz stavka 1. ovog članka nije došlo do značajnih promjena, ponovno odobravanje obavljaju potvrdom postojećih planova.

(9) Kada lučka kapetanija utvrdi nastanak značajnih promjena iz stavka 7. ovoga članka, rješenjem će odrediti usklađenje Plana iz stavka 1. ovoga članka.

(10) Luka otvorena za javni promet od lokalnog značaja i luka posebne namjene – luka nautičkog turizma – privezište mogu se izuzeti se od obveza iz stavaka 1. – 9. ovoga članka, ako su njihovi uređaji za prihvat otpada integrirani u sustav rukovanja otpadom kojim upravlja nadležna jedinica lokalne ili područne samouprave ili pravna osoba u njezino ime, a tijela koja upravljaju lukom u čijoj nadležnosti se nalaze te luke osiguravaju da informacije o sustavu gospodarenja otpadom budu stavljene na raspolaganje korisnicima tih luka.

(11) Ministarstvo za luke iz stavka 10. ovoga članka dostavlja obavijest o njihovom imenu i lokaciji elektroničkim putem u sustav SafeSeaNet.

(12) Informacije iz stavka 4. ovoga članka stavljaju se na raspolaganje i ažuriraju i u elektroničkom obliku putem sustava SafeSeaNet.

Članak 62.

(1) Plan je potrebno izraditi u skladu s veličinom luke te kategorijama, vrstama i veličini plovnih objekata koji u nju pristaju ili se njome koriste, kao i izuzećima iz članka 65. stavka 2., članka 67. i članka 77. ovoga Pravilnika.

(2) Planom je potrebno obuhvatiti pojedine vrste otpada i ostataka tereta koji su u skladu s potrebama plovnih objekata koji uobičajeno pristaju ili se koriste tom lukom.

(3) Plan mora sadržavati sljedeće elemente:

1. procjenu potreba za lučkim uređajima za prihvat otpada koji su u skladu s potrebama brodova koji uobičajeno pristaju ili se koriste tom lukom, za svaku pojedinu vrstu brodskog otpada, sukladno odredbama konvencije MARPOL

2. opis vrste i kapaciteta potrebnih lučkih uređaja za prihvat brodskog otpada

3. detaljan opis postupaka za prihvat i sakupljanje, prema vrstama brodskog otpada, koji odgovaraju stvarnim potrebama korisnika luke i obradu kod ovlaštenih tvrtki

4. opis sustava naknada s detaljnim obrazloženjem primijenjenih kriterija za utvrđivanje visine naknada za prihvat brodskog otpada

5. postupanje i izvješćivanja po prigovorima o neprimjerenosti lučkih uređaja za prihvat otpada te način njihova rješavanja

6. postupke za kontinuirana savjetovanja s korisnicima luka, ovlaštenim operatorom lučkog uređaja za prihvat otpada, operatorima terminala i ostalim zainteresiranim stranama

7. vrste i uobičajene količine otpada, koji se prihvaća i s kojim se rukuje u uređajima, u skladu sa stvarnim potrebama korisnika luke

8. prikaz i izračun stvarnih troškova prihvata, obrade otpada i ostataka tereta, primjenom troškovnih kriterija iz ovog Pravilnika, prema vrstama otpada i ostataka tereta

9. način i postupak određivanja, te uobičajene količine otpada koje su uključene u naknadu za prihvat otpada i ostataka tereta, prema vrstama otpada i ostataka tereta

10. način i postupak određivanja, te prekomjerne količine koje nisu uključene u naknadu za prihvat otpada i ostataka tereta, prema vrstama otpada i ostataka tereta

11. ugovor o predaji/prihvatu otpada sklopljen između tijela koje upravlja lukom i predstavnika plovnog odnosno plovnih objekata u linijskom pomorskom prometu ili izletničkih plovnih objekata, ukoliko je primjenjivo i

12. identifikaciju osobe ili osoba koje su odgovorne za provedbu Plana odnosno kontaktne točke u luci.

Članak 63.

(1) Plan iz članka 61. ovog Pravilnika, a posebno postupci za prihvat, sakupljanje, skladištenje i obradu brodskog otpada, uključujući otpadne vode i otpad životinjskog porijekla, moraju biti usklađeni sa sustavom upravljanja okolišem koji je primjeren za postupno smanjenje utjecaja tih aktivnosti na okoliš.

(2) Radi postizanja sukladnosti iz stavka 1. ovog članka tijelo koje upravlja lukom mora osigurati provođenje sustava upravljanja okolišem u skladu s normom HRN EN ISO 14001 ili u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25.11.2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (SL L 342, 22.12.2009., str. 1), odnosno Uredbom Vlade Republike Hrvatske o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu za ekološko upravljanje i neovisno ocjenjivanje (EMAS) (»Narodne novine«, br. 77/2014).

(3) Lučki operator za prihvat brodskog otpada dužan je udovoljavati uvjetima Plana, a posebno postupcima za prihvat, sakupljanje, skladištenje, i obradu brodskog otpada iz stavka 1. ovog članka.

Dostava prethodne informacije o isporuci otpada

Članak 64.

(1) Brodar, agent ili zapovjednik broda bruto tonaže 300 i više ili jahte duljine preko svega veće od 45 metara, a koja plovi prema luci Republike Hrvatske, istinito i ispravno ispunjava obrazac »Prethodna informacija o isporuci otpada« iz Priloga 1. ovog Pravilnika te o svim informacijama navedenima u tom obrascu obavještava tijelo koje upravlja lukom uplovljavanja, odnosno ovlaštenog operatora lučkog uređaja za prihvat i nadležnu lučku kapetaniju na čijem području se ta luka nalazi, odnosno nadležnu lučku kapetaniju na čijem području planira provesti dopušteno zaustavljanje i sidrenje.

(2) Prethodna informacija o isporuci otpada iz stavka 1. ovog članka podnosi se:

1. najmanje 24 sata prije uplovljavanja, ako je luka uplovljavanja ili mjesto sidrenja poznato; ili

2. odmah po saznanju podatka o luci uplovljavanja ili mjestu sidrenja, ako je ta informacija dostupna manje od 24 sata prije uplovljavanja ili sidrenja, ili

3. najkasnije po isplovljavanju iz prethodne luke, ako putovanje traje kraće od 24 sata.

(3) Prethodna informacija o isporuci otpada iz stavka 1. ovog članka podnosi se elektroničkim putem u sustav CIMIS.

(4) Prethodna informacija o isporuci otpada iz stavka 1. ovog članka mora biti dostupna na brodu, barem do sljedeće luke pristajanja te se na zahtjev stavlja na raspolaganje nadležnim tijelima.

(5) Ministarstvo i lučke kapetanije osiguravaju da je prethodna informacija o isporuci otpada dostavljena u skladu s odredbama ovog članka, te elektronički dostupna tijelu koje upravlja lukom i ovlaštenom operatoru lučkog uređaja za prihvat otpada.

(6) Pored podataka dostavljenih na obrascu iz stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija ili tijelo koje upravlja lukom može iznimno od brodara, agenta ili zapovjednika broda ili jahte koja je obveznik dostave informacije o otpadu, zahtijevati dostavu dodatnih podataka potrebnih za postupanje i odlučivanje lučke kapetanije u svrhu sprječavanja onečišćenja mora s plovnih objekata i očuvanja morskog okoliša.

Izuzeće od obveze dostave prethodne informacije o isporuci otpada

Članak 65.

(1) Od obveze dostave prethodne informacije o isporuci otpada iz članka 64. ovoga Pravilnika, izuzeti su brodovi bruto tonaže 300 i niže, ratni brodovi, javni brodovi, ribarski brodovi, tradicionalni brodovi, te jahte duljine preko svega manje od 45 metara.

(2) Iznimno, od obveze dostave prethodne informacije o isporuci otpada iz članka 64. ovog Pravilnika, lučka kapetanija može izuzeti brodove u linijskom prometu, pod uvjetom i na način kako je to propisano odredbom članka 67. ovog Pravilnika.

Predaja brodskog otpada

Članak 66.

(1) Zapovjednik svakog broda koji pristaje u luku, dužan je prije isplovljenja iz te luke, predati sav otpad ovlaštenom operatoru lučkog uređaja za prihvat brodskog otpada u skladu s relevantnim normama za ispuštanje koje su utvrđene u konvenciji MARPOL.

(2) Nakon predaje otpada iz stavka 1. ovoga članka, operator lučkog uređaja za prihvat u luci u kojoj je otpad predan, ispunjava i ovjerava obrazac »Potvrda o isporuci otpada« iz Priloga 2. ovoga Pravilnika, te isti obvezno predaje zapovjedniku broda.

(3) Pored obveze iz stavka 2. ovoga članka, operator lučkog uređaja za prihvat elektroničkim putem unosi informacije iz obrasca »Potvrda o isporuci otpada« iz Priloga 2. ovoga Pravilnika, ukoliko se radi o predaji otpada s broda bruto tonaže 300 i većeg ili jahte duljine preko svega veće od 45 metara.

(4) Brodar, agent ili zapovjednik broda bruto tonaže 300 i više ili jahte duljine preko svega veće od 45 metara, dužan je bez odgode, a najkasnije prilikom isplovljenja, potvrditi sadržaj potvrde o isporuci otpada iz stavka 2. ovog članka u sustavu CIMIS.

(5) Iznimno, odredbe stavka 2., 3. i 4. ovoga članka ne primjenjuje se u lukama u kojima lokalni sustav gospodarenja otpadom ne osigurava prikupljanje i zbrinjavanje drugoga otpada, osim komunalnog otpada.

(6) Ministarstvo dostavlja obavijest o imenu i lokaciji luka iz stavka 5. ovog članka elektroničkim putem u sustav SafeSeaNet.

(7) Ovjerena potvrda o isporuci otpada iz stavka 2. ovog članka mora biti dostupna na brodu najmanje dvije godine, ako je to primjenjivo, zajedno s odgovarajućom knjigom o uljima, knjigom o teretu, knjigom o otpadu odnosno planom gospodarenja otpadom, te se na zahtjev stavlja na raspolaganje nadležnim tijelima.

(8) Ovlašteni operator lučkog uređaja za prihvat dužan je čuvati primjerak izdane potvrde o isporuci otpada iz stavka 2. ovog članka najmanje tri godine od dana njezina izdavanja.

(9) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, lučka kapetanija može dozvoliti brodu isplovljenje iz luke ili sa sidrišta, bez prethodne predaje otpada u lučke uređaje, ako iz prethodne informacije o isporuci otpada i potvrde o isporuci otpada dostavljenih u skladu s člankom 64. i ovim člankom ili iz provedenog inspekcijskog nadzora ili iz informacija dostupnih na brodovima iz članka 65. stavak 1., proizlazi da postoji dostatni namjenski skladišni kapacitet za cjelokupni otpad koji se stvorio i koji će se stvoriti tijekom planiranog putovanja do sljedeće luke pristajanja.

(10) Lučka kapetanija može dozvoliti brodu isplovljenje sa sidrišta, bez prethodne predaje otpada u lučke uređaje i u slučajevima kada brod pristaje na sidrištu tijekom razdoblja manjeg od 24 sata ili u nepovoljnim vremenskim uvjetima.

(11) Odredbe stavaka 9. i 10. ovoga članka primjenjuju se ne dovodeći u pitanje strože zahtjeve za brodove koji su doneseni u skladu s međunarodnim pravom.

(12) Lučka kapetanija će zabraniti brodu nastavak putovanja i narediti predaju cjelokupnog brodskog otpada u lučke uređaje za prihvat otpada luke u kojoj je brod privezan, odnosno ako je brod usidren, naredit će njegovo isplovljenje sa sidrišta i uplovljavanje u luku radi predaje otpada, u slučajevima:

1. da se na temelju dostupnih informacija, uključujući informacije dostupne u elektroničkom obliku u sustavu CIMIS odnosno SafeSeaNet ili sustavu GISIS, ne može utvrditi da su u sljedećoj luci pristajanja dostupni primjereni lučki uređaji za prihvat

2. da je slijedeća luka pristajanja nepoznata

3. kada se inspekcijskim pregledom utvrdi da je brod nije isporučio brodski otpad u lučke uređaje za prihvat u skladu s odredbama ove Glave Pravilnika.

(13) Za izračun dostatnog namjenskog skladišnog kapaciteta na brodu u primjeni stavka 9. ovoga članka primjenjuje se kvantitativna metoda iz sustava Thetis EU.

Izuzeće za brodove u linijskom prometu

Članak 67.

(1) Lučka kapetanija, na zahtjev kompanije ili brodara broda u linijskom prometu, može izdati potvrdu o izuzeću na obrascu iz Priloga 3. ovoga Pravilnika kojom se brod oslobađa od obveze dostave o isporuci otpada iz članka 64. ovog Pravilnika za pojedini brod i određene luke, te iznimno od odredbi članka 66. i članka 69. ovog Pravilnika, odobriti predaju otpada odnosno plaćanja naknade s tim u vezi, samo u jednoj od luka koju brod redovno tiče, ukoliko ista posjeduje primjerene uređaje za prihvat što se utvrđuje temeljem informacija dostupnim u sustavu SafeSeaNet i GISIS, a sve na temelju ugovora kompanije ili brodara s lučkim upravama.

(2) Potvrdu o izuzeću iz stavka 1. ovog članka lučka kapetanija izdaje pod uvjetom da je ugovor o predaji/prihvatu otpada između tijela koje upravlja lukom i kompanije ili brodara broda u linijskom prometu, obuhvaćen Planom iz članka 61. ovog Pravilnika, a u istome treba biti navedeno trajanje izuzeća.

(3) Potvrdu o izuzeću iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo elektroničkim putem podnosi u sustav SafeSeaNet.

(4) Potvrda o izuzeću iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se svim tijelima koja upravljaju lukama ticanja na plovidbenoj ruti broda.

(5) Potvrda o izuzeću iz stavka 1. ovog članka ne smije predstavljati negativan učinak za pomorsku sigurnost, zdravlje, uvjete života ili rada na brodu ili morski okoliš.

(6) Potvrda o izuzeću iz stavka 1. ovog članka, primjenjuje se samo za vrijeme dok brod obavlja plovidbu sukladno režimu linijskog prometa.

(7) Kompanija ili brodar broda i tijelo koje upravlja lukom, dužno je odmah i bez odgađanja obavijestiti nadležne lučke kapetanije o svakoj promijeni okolnosti zbog kojih je brod, za koji je izdana potvrda o izuzeću iz stavka 1. ovoga članka prestao ispunjavati uvjete na temelju kojih mu je ista izdana.

(8) Nadležna lučka kapetanija rješenjem će po službenoj dužnosti ukinuti potvrdu o izuzeću iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da je brod više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je ista izdana i ako brod ne predaje otpad u ugovorenoj luci ticanja.

(9) Iznimno, ako brod kojemu je izdana potvrda iz stavka 1. ovoga članka nema dostatnog namjenskog skladišnog kapaciteta za cjelokupan otpad koji se stvorio i koji će se stvoriti tijekom planiranog putovanja broda do sljedeće luke pristajanja lučka kapetanija će zabraniti isplovljavanje.

(10) Za izračun dostatnog namjenskog skladišnog kapaciteta na brodu u primjeni stavka 9. ovoga članka primjenjuje se kvantitativna metoda iz sustava Thetis EU.

Prihvat i razvrstavanje otpada i ostataka tereta

Članak 68.

Ovlašteni operator lučkog uređaja za prihvat otpada dužan je prihvatiti razvrstani i nerazvrstani otpad s brodova koji ulazi u opseg Konvencije MARPOL, te osigurati njihovo razvrstavanje, odvojeno sakupljanje, skladištenje i obradu na način kako je to određeno posebnim propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom i na njima temeljenih drugih propisa.

Neizravna naknada

Članak 69.

(1) Neizravnu naknadu plaćaju svi brodovi neovisno o tome isporučuju li otpad u lučki prihvatni uređaj.

(2) Neizravna naknada, osim za brodice i jahte, utvrđuje se kao zbroj neizravnog administrativnog troška i izravnog operativnog troška.

(3) U obračun neizravne naknade ne uračunavaju se ona uplovljavanja brodova u linijskom prijevozu i izletničkih brodova koji predaju brodski otpad u drugoj luci ticanja, u skladu s potvrdom o izuzeću iz članka 67. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(4) Pokrivanje troškova sustavom neizravnih naknada odnosi se i na pasivno ulovljeni otpad, uključujući pravo na isporuku.

Neizravni administrativni trošak

Članak 70.

(1) Neizravni administrativni trošak koji proizlazi iz upravljanja sustavom prikupljanja, skladištenja i obrade otpada u luci, uključuje:

1. izrada Plana za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta, uključujući reviziju Plana i njegovu provedbu

2. ažuriranje Plana za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta, uključujući troškove osoblja i konzultanata

3. organiziranje savjetodavnih postupaka s predstavnicima korisnika luke i drugim zainteresiranim tijelima i osobama radi evaluacije Plana za prihvat i rukovanje otpadom i ostacima tereta

4. upravljanje sustavom obavješćivanja, troškovi informacijskih i komunikacijskih sustava, obrade podataka, statističkih analiza i pripadajući troškovi osoblja

5. troškovi javnog prikupljanja ponuda za dodjelu koncesija za pružanje usluga lučkih prihvatnih uređaja

6. informativni materijali, postavljanje znakova i plakata u luci, objava informacija na mrežnim stanicama tijela koje upravlja lukom, te elektronička distribucija informacija

7. upravljanje programima gospodarenja otpadom i programima dodjele nacionalnih/regionalnih sredstava s izvršenjem

8. troškovi praćenja izuzeća i elektroničkog izvješćivanja o izuzećima.

(2) Neizravni administrativni trošak, neovisno o kategoriji, vrsti i veličini broda, izračunava se na temelju stvarnih administrativnih troškova iz stavka 1. ovoga članka podijeljenih s ukupnim brojem uplovljavanja svih brodova u luku tijekom prethodne godine.

Izravni operativni trošak

Članak 71.

(1) Prilikom izračuna izravnog operativnog troška potrebno je uzeti u obzir:

1. kategorije, vrste i veličine broda, stvarne bruto tonaže broda koji predaje otpad

2. prosječno trajanju boravka broda u luci

3. prosječne troškove prihvata, sakupljanja, skladištenja i obrade otpada, koji se utvrđuje prema troškovima proizašlih iz prihvata, sakupljanja, skladištenja i obrade otpada tijekom prethodne godine, uz mogućnost uzimanja u obzir i troškova povezanih s očekivanim obujmom prometa za nadolazeću godinu.

(2) Godišnji trošak prihvata, sakupljanja i obrade otpada podrazumijeva trošak koji proizlazi iz stvarne isporuke brodskog otpada, uključujući sljedeće troškove:

1. stavljanje na raspolaganje infrastrukture za lučke prihvatne uređaje, uključujući kontejnere, spremnike, alat za obradu, skele, transportna vozila i postrojenja za obradu

2. trošak koncesije za obavljanje lučke djelatnosti prihvata otpada

3. stvarni rad lučkih prihvatnih uređaja, uključujući sakupljanje brodskog otpada, prijevoz otpada iz lučkih prihvatnih uređaja na završnu obradu, održavanje i čišćenje lučkih prihvatnih uređaja, troškova električne energije, osiguranja i osoblja s prekovremenim radom, ukoliko je primjenjivo

4. priprema za ponovnu upotrebu, oporabu ili zbrinjavanje otpada, uključujući odvojeno sakupljanje otpada

5. troškovi amortizacije izvršenih ulaganja u opremu i lučke prihvatne uređaje prema planu amortizacije iz poslovnih knjiga ovlaštenog koncesionara ili tijela koje upravlja lukom, ako je ono izvršilo ulaganje u opremu i lučke prihvatne uređaje, u rokovima i prema amortizacijskim stopama u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje financijsko i materijalno poslovanje poslovnih subjekata

6. troškovi energenata potrebnih za redovan rad lučkih prihvatnih uređaja

7. troškovi redovnog čišćenja i održavanja lučkih prihvatnih uređaja

8. troškovi transporta i odlaganja prema vrsti otpada koji se odlaže na odlagalištima na području regionalne samouprave na čijem području se luka nalazi ili drugom najbližem odlagalištu otpada, u uobičajenim količinama koje odgovaraju potrebama korisnika luke

9. postupak administriranja uključujući izdavanje računa i izdavanje potvrda o isporuci otpada brodu

10. ostali zavisni troškovi povezani s redovnim i ispravnim radom lučkih prihvatnih uređaja, koji se moraju podrobno specificirati i obrazložiti.

(3) Troškovi iz stavka 2. točaka 3., 6., 7., 8. ovoga članka moraju predstavljati udio od najmanje 30% u ukupnim izravnim operativnim troškovima za stvarnu isporuku otpada tijekom prethodne godine, uz mogućnost uzimanja u obzir i troškova povezanih s očekivanim obujmom prometa za nadolazeću godinu.

Transparentnost i prihvatljivost troškova

Članak 72.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je prilikom izračuna godišnjeg troška prihvata, sakupljanja i obrade otpada, transparentno obraditi, prikazati i dostaviti Ministarstvu sve elemente koji utječu na njihov izračun, kako slijedi:

1. ukupne godišnje količine i vrste otpada, kako su utvrđene Prilogom 4. ovoga Pravilnika

2. ukupne godišnje troškove prihvata, sakupljanja i obrade otpada po vrstama otpada, kako su utvrđene Prilogom 4. ovoga Pravilnika

3. razradu godišnjih prihvatljivih troškova prihvata, sakupljanja i zbrinjavanja otpada i troškovnih kriterija iz članaka 70. i 71.

4. kategoriju i vrstu plovnih objekata koji su tijekom prethodne godine ticali luku i trajanje ticanja

5. izuzeća, poticajne subvencije i umanjenje neizravne naknade u skladu s ovom Glavom Pravilnika.

(2) Tijelo koje upravlja lukom dužno je zasebno i transparentno prikazati ukupne godišnje količine i vrste otpada koje se mogu obraditi.

(3) Ukupan prihod ostvaren naplatom lučke naknade za prihvat i sakupljanje otpada koju plaćaju plovni objekti neizravnom i izravnom naknadom, mora odgovarati godišnjim prihvatljivim troškovima prihvata, sakupljanja i obrade otpada i troškovnim kriterijima iz članka 70. i 71. ovoga Pravilnika.

Umanjenje neizravne naknade

Članak 73.

Tijelo koje upravlja lukom dužno je utvrditi razuman i pravičan postotni udio umanjenja neizravne naknade iz članka 69. ovoga Pravilnika u slučajevima kada brod udovoljava svim ili samo pojedinom od navedenih kriterija, kako slijedi:

1. kriterij sprječavanja onečišćenja zauljenim vodama, u skladu s Prilogom I. MARPOL Konvencije, ukoliko na brodu postoje uređaji i oprema za filtriranje uljnih ostataka na način da sadržaj ulja u tekućini ne prelazi 15 dijelova ulja na milijun dijelova tekućine (15 ppm), uređaji i oprema za spaljivanje uljnih ostataka, sustav za pranje tankova (engl. Crude Oil Washing System) u skladu s IMO Rezolucijom A.446 (XI), kako je izmijenjena i dopunjena Rezolucijom A.497 (XII) i IMO Rezolucijom A.897 (21), te sljedeći dokumenti kojima se dokazuje ostvarenje prava na umanjenje naknade:

a) svjedodžba o odobrenju opreme za filtriranje ulja, u skladu s IMO Rezolucijom MEPC.60 (33) ili MEPC.107 (49)

b) međunarodna svjedodžba o sprječavanju onečišćenja uljem (engl. International Oil Pollution Prevention Certificate – IOPP certifikat)

c) hitni plan u slučaju zagađenja (engl. Shipboard Marine/Oil Pollution Emergency Plan – SOPEP/SMPEP plan).

2. kriterij sprječavanja onečišćenja otpadnim vodama, u skladu s Prilogom IV. MARPOL Konvencije, ukoliko na brodu postoji uređaj za obradu otpadnih voda, te sljedeći dokumenti kojima se dokazuje ostvarenje prava na umanjenje naknade:

a) međunarodna svjedodžba o prevenciji od zagađenja otpadnim vodama (engl. International Sewage Pollution Prevention Certificate – ISPP certifikat)

b) svjedodžba o odobrenju tipa postrojenja za obradu otpadnih voda (engl. Sewage Treatment Plant Type Approval Certificate), u skladu s IMO Rezolucijom MEPC.227 (64).

3. kriterij sprječavanja onečišćenja otpadom, u skladu s Prilogom V. MARPOL Konvencije, ukoliko na brodu postoji spaljivač otpada i/ili uređaj za usitnjavanje otpada i/ili kompaktor otpada, te sljedeći dokumenti kojima se dokazuje ostvarenje prava na umanjenje naknade:

a) svjedodžba o sprječavanju onečišćenja otpadom (engl. Garbage Pollution Prevention Certificate)

b) plan upravljanja otpadom (engl. Garbage Management Plan)

c) svjedodžba o odobrenju tipa spalionice (engl. Incinerator Type Approval Certificate), u skladu s IMO Rezolucijom MEPC.244(66).

Poticajne subvencije

Članak 74.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je utvrditi razuman i pravičan iznos poticajne subvencije brodovima za predani postojani tekući otpad visoke viskoznosti koji su kao takvi klasificirani MARPOL Prilogom I. i koji uključuju uljne ostatke iz strojarnice, uljne kaljužne vode, uljne ostatke (talog/mulj), uljne ostatke od pranja spremnika, zauljene onečišćene balastne vode (iz teretnih tankova), naslage i mulj od čišćenja spremnika i uporabljeno motorno ulje.

(2) Poticajna subvencija iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se do iznosa najveće količine namjenskog brodskog skladišnog kapaciteta kako je utvrđen u IOPP svjedodžbi.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, ukoliko postoje ograničenja u prihvatu takvoga otpada, tijelo koje upravlja lukom može utvrditi najveću prihvatnu količinu tekućeg otpada visoke viskoznosti po brodu koja može biti manja od najveće količine namjenskog brodskog skladišnog kapaciteta kako je utvrđen u IOPP svjedodžbi.

Izravna naknada

Članak 75.

(1) Naknada za prihvat i obradu otpada iz brodskog sustava za pročišćavanje ispušnih plinova obračunava se na temelju stvarne količine takvog isporučenog otpada.

(2) Ukoliko količina isporučenog brodskog otpada iz Priloga V. MARPOL Konvencije premašuje najveći namjenski brodski skladišni kapacitet izražen u m³ iskazan u »Prethodnoj informaciji o isporuci otpada« iz Priloga 1. ovoga Pravilnika, za količinu isporučenu do najvećeg namjenskog brodskog skladišnog kapaciteta naplaćuje se neizravna naknada, dok se za količinu koja premašuje najveći namjenski brodski skladišni kapacitet naplaćuje dodatna razmjerna izravna naknada.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i na isporuku opasnog otpada, ukoliko sredstva prikupljena neizravnom naknadom nisu dostatna za osiguranje prihvata, sakupljanja i obrade otpada.

Ostaci tereta

Članak 76.

(1) Naknadu za isporuku ostataka tereta plaća korisnik lučkog prihvatnog uređaja u skladu s posebno utvrđenim ugovornim odredbama o ukrcaju odnosno iskrcaju tereta.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za isporuku ostataka tereta obračunava se izravna naknada na temelju stvarno isporučene količine ostataka tereta.

Neizravna naknada za predaju otpada s brodica i jahti

Članak 77.

(1) Brodice za koje je zaključen ugovor o stalnom vezu na komunalnom dijelu luke otvorene za javni promet plaćaju neizravnu naknadu za prihvat otpada u godišnjem paušalnom iznosu koji odgovara visini od 5% godišnjeg iznosa pristojbe za vez.

(2) Brodice i jahte koji u luci otvorenoj za javni promet koje imaju s nadležnom lučkom upravom zaključen ugovor o stalnom vezu ili sidrištu za zimovanje na nautičkom dijelu luke plaćaju neizravnu naknadu za prihvat otpada u godišnjem paušalnom iznosu koji odgovara visini od 5% ugovorene pristojbe za vez.

(3) U luci posebne namjene – luci nautičkog turizma brodice i jahte koji imaju zaključen ugovor o nautičkom vezu plaćaju neizravnu naknadu za prihvat otpada neovisno o stvarnoj predaji otpada, u paušalnom iznosu u visini 1% iznosa naknade koju ta luka naplaćuje temeljem ugovora o vezu.

(4) Brodice i jahte kada su u tranzitu plaćaju neizravnu naknadu za prihvat otpada prilikom uplovljenja u luku koja nije luka u kojoj imaju ugovoreni komunalni ili nautički vez, uključujući privezišta i sidrišta tih luka, neovisno o stvarnoj predaji otpada u paušalnom iznosu u visini 1% cijene veza.

Lučko povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima korisnika luke u svezi poslova rukovanja otpadom

Članak 78.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je osnovati povjerenstvo za odlučivanje o prigovorima korisnika luke (u daljnjem tekstu: Lučko povjerenstvo), koje će odlučivati o prigovorima korisnika luke u svezi:

a) predmeta savjetovanja koje je tijelo koje upravlja lukom dužno provesti u skladu s Planom iz članka 61. ovog Pravilnika;

b) primjerenosti i održavanja lučkih uređaja za prihvat otpada i ostataka tereta, u smislu kako je to određeno ovim Pravilnikom; ili

c) troškova rada lučkih uređaja i pružanja traženih, odnosno danih usluga, te iznosa lučkih naknada za prihvat otpada i ostataka tereta ili osnovica na kojoj su one izračunate;

d) naknadom štete nastalom zbog nepotrebnog kašnjenja koja je povezana s isporukom ili prihvatom brodskog otpada

e) drugih pitanja vezanih za rad luke, koja su u svezi s ovom Glavom Pravilnika.

(2) Broj članova Lučkog povjerenstva određuje tijelo koje upravlja lukom, u skladu sa svojim općim aktima.

(3) Lučko povjerenstvo može biti upravno vijeće lučke uprave koje upravlja lukom.

(4) Tijelo koje upravlja lukom dužno je Planom iz članka 61. ovoga Pravilnika propisati postupak u postupanju s prigovorima korisnika luke te njihovo obavješćivanje o svim bitnim pitanjima rada luke koja su u svezi s predmetom ovog Pravilnika.

(5) Lučko povjerenstvo dužno je svake godine do 31. siječnja tekuće godine, dostaviti Ministarstvu i tijelu koje upravlja lukom, izvješće o svom radu za proteklu godinu, uključujući podatke o svim zaprimljenim prigovorima korisnika luke, te postupanju po istim.

(6) Korisnik luke koji nije zadovoljan postupanjem Lučkog povjerenstva može Ministarstvu podnijeti prigovor zbog neadekvatnosti ili nedostatnosti sustava prihvata otpada s brodova i s tim povezana nepotrebna kašnjenja, odnosno prigovore vezane uz troškove rada lučkih uređaja i/ili iznosa lučkih naknada za prihvat otpada i ostataka tereta i/ili osnovica na kojoj su one izračunate.

(7) Ako Ministarstvo utvrdi da je prigovor opravdan, naložiti će tijelu koje upravlja lukom uklanjanje nedostataka.

Osposobljavanje osoblja u pogledu rukovanja otpadom

Članak 79.

Tijelo koje upravlja lukom dužno je osigurati da osoblje koje rukuje otpadom bude odgovarajuće osposobljeno, pri čemu je potrebno posvetiti posebnu pozornost zdravstveno i sigurnosno prihvatljivom načinu rukovanja opasnim tvarima, te da se zahtjevi osposobljavanja redovito ažuriraju kako bi odgovorili na izazove tehnoloških inovacija.

Informiranje Međunarodne pomorske organizacije, države zastave i države luke

Članak 80.

(1) Brod hrvatske zastave dužan je Ministarstvu prijaviti neprimjerenosti lučkih uređaja za prihvat i s tim povezana nepotrebna kašnjenja u stranim lukama.

(2) O prijavama iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo obavješćuje državu luke i Međunarodnu pomorsku organizaciju.

(3) Ministarstvo će o nalazima i poduzetim radnjama temeljem prigovora iz članka 78. ovoga Pravilnika obavijestiti državu zastave broda koji je podnio prigovor i Međunarodnu pomorsku organizaciju.

Inspekcijski nadzor

Članak 81.

(1) Inspektori sigurnosti plovidbe i ovlašteni službenici Ministarstva provode inspekcijske preglede brodova koji pristaju u luke Republike Hrvatske, uključujući nasumične preglede, u pogledu udovoljavanja odredbama ove Glave Pravilnika.

(2) Inspektori sigurnosti plovidbe i ovlašteni službenici Ministarstva dužni su inspekcijskim pregledima podvrgnuti najmanje 15% od ukupnog broja pojedinačnih brodova koji godišnje pristaju u lukama Republike Hrvatske.

(3) Ukupni broj pojedinačnih brodova koji godišnje pristaju u lukama Republike Hrvatske izračunava se kao prosječan broj pojedinačnih brodova tijekom tri prethodne godine, prema podacima iz sustava CIMIS.

(4) Odabir brodova nad kojima se provodi inspekcijski pregled iz ovoga članka temelji se na mehanizmu Europske unije za ciljanu provjeru na temelju procjene rizika.

Članak 82.

(1) Inspektori i ovlašteni službenici Ministarstva dužni su podatke o obavljenom inspekcijskom pregledu, uključujući informacije o nesukladnostima i izdanim zabranama isplovljavanja bez odlaganja unijeti u odgovarajuću bazu podataka koju vodi Ministarstvo, a u slučaju inspekcijskog pregleda stranog broda i u informacijski sustav Thetis EU, i to čim se:

1. dovrši izvješće o inspekcijskom pregledu

2. ukine zabrana isplovljavanja

3. odobri izuzeće.

(2) Inspektori sigurnosti plovidbe i ovlašteni službenici Ministarstva u svakom trenutku imaju pristup informacijama evidentiranim u informacijskom sustavu Thetis EU.

GLAVA VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 83.

(1) Tijelo koje upravlja lukom dužno je izraditi Studiju iz članka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika i u skladu s istom izmijeniti odnosno dopuniti akt iz članka 9. stavka 2. ovoga Pravilnika najkasnije u roku od 36 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

(2) Tijelo koje upravlja lukom koje je prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika izradilo maritimnu studiju iz članka 54.a Pomorskog zakonika ili Studiju sigurnosti plovidbe za luku ili lučko područje iz članka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika, a sadrži najmanje mjere propisane člankom 10. stavkom 3. ovoga Pravilnika dužno je u skladu s istom izmijeniti odnosno dopuniti akt iz članka 9. stavka 2. ovoga Pravilnika najkasnije u roku od 3 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 84.

Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 90/05, 10/08, 155/08, 127/10, 80/12 i 7/17).

Članak 85.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi članka 66. stavka 13., članka 67. stavka 10. i članka 81. stavka 4. ovoga Pravilnika koje stupaju na snagu primjenom provedbenih akata koje donosi Europska komisija.

Klasa: 011-02/19-03/116 Urbroj: 530-03-1-1-2-21-10 Zagreb, 21. lipnja 2021.

Ministar Oleg Butković, v. r.

PRILOG 1.

Obrazac »Prethodna informacija o isporuci otpada«

PRILOG 2.

Obrazac »Potvrda o isporuci otpada«

 

PRILOG 3.

Obrazac »Potvrda o izuzeću«

PRILOG 4.

»Vrste otpada s količinama i troškovima«

 

 

 

Copyright © Ante Borić