NN 68/2021 (23.6.2021.), Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

1316

Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16. i 116/18.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. lipnja 2021. donijela

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine, u tekstu koji je sastavni dio ovoga Zaključka.

2. Zadužuje se Ministarstvo financija da o ovom Zaključku izvijesti tijela državne uprave i druga tijela određena nositeljima za provedbu pojedinih mjera financijske pismenosti potrošača.

3. Ovaj Zaključak objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/21-07/01

Urbroj: 50301-05/31-21-8

Zagreb, 18. lipnja 2021.

Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

NACIONALNI STRATEŠKI OKVIR FINANCIJSKE PISMENOSTI POTROŠAČA ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2026. GODINE

1. UVOD

U Republici Hrvatskoj 2015. donesen je prvi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine (»Narodne novine«, broj 11/15., u daljnjem tekstu: prvi Nacionalni strateški okvir). Riječ je o aktu strateškog planiranja koji je postavio temelje za unaprjeđenje financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.

Prvi Nacionalni strateški okvir odredio je osnovne pojmove kao što su: financijski proizvodi i usluge, financijska pismenost, financijska sposobnost, financijsko obrazovanje, formalno učenje, neformalno učenje, informalno učenje. Utvrđene su polazne osnove, vizija i misija te osnovni ciljevi prvog Nacionalnog strateškog okvira. S druge strane, identificirani su i potencijalni problemi koji mogu nastati kao posljedica neadekvatne razine financijske pismenosti. Određene su ciljne skupine i način provođenja financijskog obrazovanja te ključni dionici u provedbi financijskog obrazovanja.

Neki od razloga koji su tada ukazali, ali i dalje ukazuju na potrebu financijskog obrazovanja, odnosno povećanja razine financijske pismenosti su nedovoljno pismeni potrošači koji:

• ne znaju dovoljno o osnovnim ekonomskim i financijskim pojmovima

• podcjenjuju ili precjenjuju svoju financijsku snagu

• rijetko vode osobni proračun ili obiteljski proračun

• nemaju troškove pod kontrolom

• upoznati su s manje financijskih proizvoda te ih ujedno rjeđe koriste

• nisu osviješteni uopće ili su nedovoljno svjesni financijskih rizika

• nedovoljno su pripremljeni za neočekivane događaje, kao što su razvod, bolest, nezaposlenost, ali i za druge događaje u životu kao što su smanjenje prihoda zbog rođenja djeteta, gubitka posla, ulazak u brak, odlazak u mirovinu i sl.

• nemaju financijske planove za mirovinu.

Nakon šest godina vrijeme je za analizu učinjenog i stvaranje novog strateškog okvira koji će uzeti u obzir iskustva stečena u dosadašnjem razdoblju. Bitno je podsjetiti kako financijska pismenost nije samo financijsko znanje, već ona obuhvaća, još u većoj mjeri, financijsko ponašanje te odnos prema trošenju novca.

Postoji više definicija financijskog obrazovanja i financijske pismenosti. Za potrebe Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni strateški okvir) koristit će se definicije Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD). Bitno je istaknuti kako je OECD osnovao 2003. i međunarodnu mrežu za financijsko obrazovanje (eng. International Network on Financial Education – INFE), u kojoj Republika Hrvatska ima predstavnike te aktivno sudjeluje u aktivnostima.

Financijska pismenost je kombinacija informiranosti, znanja, vještina, stava i ponašanja potrebnih za donošenje ispravnih financijskih odluka i u konačnici postizanja osobne financijske dobrobiti.[1](OECD/INFE priručnik za mjerenje financijske pismenosti i financijske inkluzije, verzija svibanj 2018. godine.https://www.oecd.org/financial/education/2018-INFE-FinLit-Measurement-Toolkit.pdf)

Financijsko znanje preduvjet je financijske pismenosti, a financijsko obrazovanje proces je koji vodi financijskom opismenjavanju.[3](Poboljšanje financijske pismenosti: analiza problema i politika, OECD 2005. godine.)

Slika 1. Prikaz sastavnica financijske pismenosti

Izvor: Obrada prema OECD-u

OECD određuje financijsko obrazovanje kao proces u kojem financijski potrošači/ulagači poboljšavaju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa i/ili objektivnih savjeta, razvijaju potrebne vještine i sigurnost kako bi postali svjesniji financijskih rizika i prilika, kako bi donosili utemeljene odluke, kako bi znali gdje se obratiti za pomoć te kako bi poduzimali druge učinkovite mjere za poboljšanje svoje financijske dobrobiti.[4](Preporuke o načelima i dobroj praksi za financijsko obrazovanje i svijest, OECD, srpanj 2005. godine.https://www.oecd.org/daf/fin/financial-education/35108560.pdf)

Financijski pismeniji potrošači donose bolje financijske odluke i lakše podnose izazovna razdoblja kao što je bila 2020., ali i 2021. koja je u tijeku, a koje su obilježene krizom izazvanom pojavom pandemije bolesti COVID-19.

2. KLJUČNI REZULTATI PRVOG NACIONALNOG STRATEŠKOG OKVIRA

Članovi Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu: Operativna radna grupa)[5](Trenutni članovi Operativne radne grupe su: Ministarstvo financija, Porezna uprava – Središnji ured, Udruga društva za upravljanje mirovinskih fondova (UMFO), Hrvatska gospodarska komora (HGK), Agencija za odgoj i obrazovanje (AZOO), Ministarstvo pravosuđa i uprave, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), Hrvatski ured za osiguranje (HUO), Financijska agencija (FINA), Zagrebačke burza d.d. (ZSE), Štedopis, Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), Hrvatska udruga banaka (HUB), Ministarstvo znanosti i obrazovanja (MZO), Ekonomski fakultet Zagreb (EFZG), Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA), Hrvatska narodna banka (HNB), Hrvatski institut za financijsku edukaciju (HIFE).), pod okriljem Ministarstva financija, a na temelju prvog Nacionalnog strateškog okvira, poduzeli su zajedničke korake i podizali svijest o važnosti financijske pismenosti, s jedne strane te provodili konkretne aktivnosti usmjerene na povećanje financijske pismenosti, s druge strane. Operativna radna grupa osnovana je s ciljem zajedničkog djelovanja i postizanja sinergije u provedbi mjera i aktivnosti definiranih akcijskim planovima.

2.1. AKTIVNOSTI FINANCIJSKOG OPISMENJAVANJA KOJE SU PROVELI ČLANOVI OPERATIVNE RADNE GRUPE

Financijsko obrazovanje daje najbolje rezultate kada svi uključeni dionici zajedničkim snagama teže prema istome cilju. Prvi Nacionalni strateški okvir obilježila je suradnja između javnog i privatnog sektora s ciljem podizanja razine financijske pismenosti.

S obzirom da je riječ o brojnim aktivnostima, ovdje se navode najvažnije aktivnosti koje su provedene na temelju prvog Nacionalnog strateškog okvira po članu Operativne radne grupe:

MINISTARSTVO FINANCIJA – provelo je Twinning light projekt tijekom 2017. s predstavnicima HAUS Finskog instituta za javno upravljanje, a uz sudjelovanje članova Operativne radne grupe, pod nazivom »Razvoj programa financijske pismenosti s ciljem podizanja razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj« u vrijednosti 250.000 eura.

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA – u kurikulum međupredmetne teme »Poduzetništvo«, uvrštene su i teme u svezi ekonomske i financijske pismenosti.

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE – organizira redovita i obvezna stručna usavršavanja za učitelje, nastavnike i stručne suradnike na županijskim i međužupanijskim razinama, ali i na državnoj razini.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA – uspostavilo je prvi hrvatski središnji portal za potrošače, koji u suradnji s ostalim dionicima politike zaštite potrošača omogućuje pregled svih potrošačkih tema i aktualnosti na jednom mjestu.

HRVATSKA NARODNA BANKA – u okviru obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca organizira učeničku debatu, u suorganizaciji s Hrvatskim debatnim društvom (o tome završava li era gotovog novca, o uvođenju eura, o potrebi prolaska na testu financijske pismenosti prije zaduživanja i dr.) pri čemu je omogućen i prijenos uživo putem profila Hrvatske narodne banke na Facebooku odnosno na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke

HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA – u Jutarnjem listu provela je edukativnu kampanju kako bi upozorila potrošače na rizike online trgovanja. Oglašen je izmišljeni proizvod (KPN ili Komplicirani proizvod za neinformirane) koji je izgledao kao brojni slični oglasi koji nude mogućnost bogaćenja »preko noći«. Cilj kampanje je bio skrenuti pozornost građanima potrebi pažljivog informiranja o proizvodima prije nego što donesu bilo kakvu odluku. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je surađivala s udrugama i različitim obrazovnim ustanovama te provođenjem debata, održavanjem predavanja i izradom raznih edukativnih materijala (video materijali, prezentacije, brošure, edukativni tekstovi) utjecala na povećanje razine financijske pismenosti. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga početkom svake godine objavljuje poziv na suradnju u području financijske pismenosti i zaštite potrošača svim zainteresiranim dionicima. Pokrenuta je i nova, specijalizirana edukativna mrežna stranica »Novac za sutra«.

EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU – dr. sc. Dajana Barbić i dr. sc. Andrea Lučić napisale su knjigu »Financijska pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu«. Knjiga na jednostavan i zanimljiv način tematiku financijske pismenosti približava prosječnom potrošaču koji se svakodnevno susreće s različitim izazovima u procesu odgovornog i uspješnog upravljanja osobnim financijama.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA – uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba, već četiri godine za redom, organizira projekt pod nazivom »Više znamo, bolje razumijemo«, s ciljem obrazovanja učenika srednjih škola o temama iz područja financijske pismenosti. Uz Hrvatsku gospodarsku komoru i predstavnike članica udruženja financijskih institucija sudjelovali su predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i dr.

HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE – 2017. je distribuirao edukativnu društvenu igru pod nazivom »Manje rizika – više zabave« namijenjenu mladima od 12 godina na dalje svim osnovnim i srednjim školama. Društvena igra je predstavljena kroz kampanju društava za osiguranje i Hrvatskog ureda za osiguranje pod nazivom »Znanje je najbolje osiguranje« te organiziranjem ciklusa edukativnih radionica. Cilj obraćanja društava za osiguranje i Hrvatskog ureda za osiguranje kroz kampanju »Znanje je najbolje osiguranje« te općenito kroz projekt financijske pismenosti je podizanje svijesti o riziku, važnost osiguranja života i dobrovoljne mirovinske štednje, prepoznavanje osiguranja kao podrške u ostvarivanju životnih ciljeva, sposobnost planiranja financija te pomoć mladima u financijskom obrazovanju. Hrvatski ured za osiguranje izdao je i edukativnu brošuru »Čemu zapravo služi osiguranje?« te edukativni video »Pet ključnih vrsta osiguranja« i prilagođeni video Insurance Europe »Pomažemo Europi spavati noću«.

HRVATSKA UDRUGA BANAKA – organizirala je online natjecanje pod nazivom »Europski kviz o novcu« u kojem se provjerava poznavanje financija za timove učenika od 13 do 15 godina, a dvoje mladih iz pobjedničkog razreda u pratnji nastavnika, sudjelovali su na Europskom finalnom natjecanju u Bruxellesu 2019.

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA – organizirala je 2018. i 2019. na godišnjoj razini natječaj za srednje škole »Poduzetnici budućnosti«. Nagrađene su najbolje poduzetničke ideje timova učenika i nastavnika srednjih škola Republike Hrvatske. Cilj natječaja bio je snažnije potaknuti poduzetnički duh kod učenika i razviti u njima kreativnost i razmišljanje o razvoju vlastitih poslovnih projekata.

UDRUGA DRUŠTAVA ZA UPRAVLJANJE MIROVINSKIM FONDOVIMA I MIROVINSKIH OSIGURAVAJUĆIH DRUŠTAVA – organizirala je edukativni projekt Mala akademija financija »MAFIN« u suradnji s EFZG-om, Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Večernjim listom. Učenici od petog do osmog razreda svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj imali su priliku, sudjelujući svojim radovima na natječaju, boriti se za vrijedne nagrade i dokazati da su svjesni važnosti štednje, ali i važnosti razumijevanja financijskih pojmova. Organizirane su radionice u školama i izložbe radova te predstavljeni rezultati istraživanja.

ZAGREBAČKA BURZA D.D. – u okviru Akademije Zagrebačke burze, Zagrebačka burza vrlo je aktivan i uspješan edukator u financijskom sektoru. Brojni su uspješni programi edukacija koje je provela Zagrebačka burza, ali za financijsko opismenjavanje bitno je istaknuti program Osnove tržišta kapitala koji pokriva teme kao što su: uvod u financijska tržišta, financijska imovina, koncepti ulaganja na tržištu kapitala, mjesta trgovanja, osnove prijeboja i namire, čimbenici koji utječu na burzovne aktivnosti, korporativne akcije, a sve uključujući brojne praktične primjere. Online edukativnu igru pod nazivom »Virtualna burza« upotrebljavaju neki od fakulteta i srednjih škola kao praktičan dio nastave, a i brojni investitori početnici putem igre se pripremaju za investiranje. Online prezentacije predstavnika Zagrebačke burze također su način na koji se mladima u okviru njihove nastave približavaju teme vezane uz burzovno poslovanje i tržište kapitala.

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE – izdao je edukativni materijal za mlade koji po prvi puta ulaze na tržište rada te ga objavio na svojoj internetskoj stranici.

ŠTEDOPIS – Institut za financijsko obrazovanje – izdao je udžbenik o osobnim financijama za srednje škole »Moj novac, moja budućnost« čije su autorice dr. sc. Marijana Ivanov, dr. sc. Dajana Barbić i dr. sc. Andrea Lučić. Udžbenik je izrađen uz financijsku podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja i dobro je prihvaćen u srednjim školama, a i šire.

HRVATSKI INSTITUT ZA FINANCIJSKU EDUKACIJU – uspostavio je edukativni portal www.hife.hr koji je izrađen uz financijsku podršku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Posebnost edukativnog portala je ta što su informacije za potrošače jednostavno i jasno prezentirane čime se doprinosi boljem razumijevanju financijskih proizvoda i usluga te prava potrošača. Na portalu se nalaze sadržaji koji obrađuju teme financijskih proizvoda/usluga, upravljanja osobnim financijama, komunalne usluge, kao i dio za e-učenje koji osim brošura, korisnicima nudi mogućnost testiranja naučenog znanja na online upitniku. Udruga kroz brojne programe dugi niz godina provodi edukacije učenika, nastavnika i ostalih korisnika.

Važno je još jednom istaknuti kako su članovi Operativne radne grupe provodili brojne aktivnosti usmjerene financijskom opismenjavanu potrošača, međutim ovdje su navedene samo najvažnije.

2.2. ISTRAŽIVANJA FINANCIJSKE PISMENOSTI 2015. i 2019.

Međunarodna iskustva ističu kako je potrebno provesti inicijalno istraživanje stupnja financijske pismenosti te isto mjerenje naknadno ponoviti nakon tri do pet godina.

Rezultati istraživanja financijske pismenosti pružaju podlogu i upute za određivanje ciljnih novih programa financijskog obrazovanja potrošača kao i za testiranje učinkovitosti već provedenih programa.

U Republici Hrvatskoj provedena su dva istraživanja financijske pismenosti:

– prvo (inicijalno) istraživanje – 2015. (organizirali su ga Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u suradnji s Ministarstvom financija) i

– drugo istraživanje – krajem 2019., a rezultati su objavljeni 2020. (organizirao ga je OECD[6](OECD/INFE 2020 Međunarodno istraživanje financijske pismenosti odraslih https://www.oecd.org/financial/education/oecd-infe-2020-international-survey-of-adult-financial-literacy.pdf)).

Rezultati mjerenja razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj 2019. pokazuju blagi porast u odnosu na 2015. Prosječna ocjena financijske pismenosti potrošača Republike Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59 %), u odnosu na 11,7 bodova (56 %) iz 2015. Razina financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj približila se prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 država iz 2017. (12,7 bodova, odnosno 60 %).

Tablica 1.     Usporedba dijela rezultata istraživanja financijske pismenosti potrošača 2015. i 2019. godine

 

 

 

Izvor: Ministarstvo financija i OECD

Iako je došlo do povećanja ukupne razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, mladi u dobi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskog znanja i vještina, a Tablica 1. ukazuje kako postoje određena područja u kojima su rezultati 2019. lošiji u odnosu na istraživanje provedeno 2015., i na koja je potrebno usmjeriti dodatnu pažnju.

OECD je u dokumentu OECD/INFE 2020 Međunarodno istraživanje financijske pismenosti odraslih potvrdio da su razine financijske pismenosti niske u državama koje su provele istraživanje. Pojedinci u cijelom uzorku u prosjeku su postigli samo 12,7 ili nešto manje od 61 % maksimalne ocjene financijske pismenosti. Postoje značajne razlike između financijske pismenosti i dobrobiti muškaraca i žena, s tim da su žene manje financijski pismene. Mlade i starije osobe pokazuju nižu razinu financijske pismenosti, kao i one koje ne koriste digitalne uređaje ili usluge. Pojedinci s malo ili nimalo ušteđevine ranjiviji su ne samo zato što nemaju fond za krizna vremena, nego i zato što imaju niže financijsko znanje te se nepromišljeno financijski ponašaju.

2.3. GRAĐANSKI ODGOJ I PODUZETNIŠTVO

Ministarstvo znanosti i obrazovanja još 2014. donijelo je Odluku o donošenju Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (»Narodne novine«, broj 104/14.), čime su stvorene pretpostavke za financijsko opismenjavanje u osnovnim i srednjim školama.

Nova reforma u školstvu uvela je i novu međupredmetnu temu »Poduzetništvo«, unutar čijeg kurikuluma su predviđeni ishodi poučavanja u vezi s ekonomskom i financijskom pismenošću.

Dakle, nije riječ o posebnim predmetima već se očekivanja međupredmetnih tema ostvaruju zajedno s odgojno-obrazovnim ishodima predmeta na predmetnim sadržajima koje učitelji odabiru kao primjerene za ostvarivanje i ishoda i očekivanja.

2.4. FINANCIJSKA PISMENOST U ZAKONODAVNOM KONTEKSTU

Značajan korak u promoviranju financijskog obrazovanja u zakonodavnim okvirima učinjen je prilikom donošenja Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju[7](»Narodne novine«, broj 101/17.), koji je stupio na snagu u listopadu 2017.

Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju prenosi u nacionalno zakonodavstvo Direktivu 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 60, 28.2.2014., u daljnjem tekstu: Direktiva o stambenom potrošačkom kreditiranju)[8](https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:02014L0017-20180101&qid=1608288814320&from=EN), a koja poziva države članice na promoviranje mjera koja se odnose na financijsko obrazovanje.

Slika 2.: Direktiva o stambenom potrošačkom kreditiranju (članak 6.)

 

 

 

Izvor: Direktiva o stambenom potrošačkom kreditiranju

Stoga su i u Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju ugrađene odredbe koje se odnosne na financijsku edukaciju potrošača. Tako su kreditna institucija i kreditni posrednik dužni, učiniti dostupnim, na vidljivom mjestu, u poslovnim prostorijama u kojima pružaju usluge potrošačima i na svojim mrežnim stranicama, jasne i općenite informacije na hrvatskom jeziku o postupku odobravanja stambenog potrošačkog kredita te informirati potrošače o mogućnosti dobivanja savjeta unutar savjetovališta za zaštitu potrošača, ako ona postoje.[9](8 Članak 6. Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju)

Slika 3.: Prikaz odredbi koje uređuju financijsku pismenost

 

 

 

Izvor: Obrada prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima[10](Članak 59. točka 22. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 93/15., 64/18., 115/18. i 58/20.).) , Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima[11](Članak 68. stavak 1. točka 21. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 19/14., 29/18. i 115/18.).) , Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima[12](Članak 49. stavak 4. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (»Narodne novine«, br. 22/14., 29/18. i 115/18.).) i Zakonu o osiguranju[13](Članak 55. stavak 8. Zakona o osiguranju (»Narodne novine«, br. 30/15., 112/18., 63/20. i 133/20.).) .

Međutim, važne odredbe o potrebi financijskog opismenjavanja sadržane su u zakonima kojima se uređuju: obvezni mirovinski fondovi, dobrovoljni mirovinski fondovi, mirovinska osiguravajuća društva te osiguranje.

Dakle, kao poticaj za prepoznavanje problematike u svezi financijske pismenosti, u već spomenute zakone ugrađene su odredbe o potrebi ulaganja dijela sredstava mirovinskih društava i društava za osiguranje u financijsko opismenjavanja potrošača, inače štediša odnosno osiguranika (i/ili ugovaratelja osiguranja). Kako navedene odredbe ne bi ostale samo deklarativne predviđeni su i prekršaji za postupanje suprotno zakonu. Dodatno, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga donijela je Smjernice mirovinskim društvima za osnaživanje financijske pismenosti građana Republike Hrvatske.

2.5. TWINNING LIGHT PROJEKT U VEZI S FINANCIJSKIM OPISMENJAVANJEM

U prvoj polovici 2017. u Ministarstvu financija proveden je Twinning light projekt pod nazivom »Razvoj programa financijske pismenosti s ciljem podizanja razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj« koji je financiran u sklopu Programa prijelaznog instrumenta Europske unije za Republiku Hrvatsku.

Projekt su zajednički proveli predstavnici HAUS Finskog instituta za javno upravljanje i predstavnici Ministarstva financija.

Svrha ovog projekta, vrijednog 250.000 eura, bila je ojačati administrativne kapacitete Sektora za financijski sustav unutar Ministarstva financija pomoću razvijanja procedura, izrade prijedloga aktivnosti usmjerenih jačanju financijske pismenosti, jačanja suradnje s dionicima uključenim u podizanje razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj te također putem razvijanja aktivnosti usmjerene podizanju svijesti javnosti o važnosti financijskog obrazovanja i financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.

Međuinstitucionalni Sporazum o suradnji za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača u Republici Hrvatskoj 2018. godine s Ministarstvom financija, nakon provedenog Twinning light projekta potpisalo je 16 institucija[14](Ministarstvo financija, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (sada Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Ministarstvo zdravstva, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Agencija za odgoj i obrazovanje, Financijska agencija, Hrvatska gospodarska komora, Zagrebačka burza, Hrvatska udruga banaka, Hrvatski ured za osiguranje, Hrvatska udruga poslodavaca, Udruga društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava, Štedopis, Institut za financijsko obrazovanje.).

2.6. PROJEKT TEHNIČKE POMOĆI U FINANCIJSKOM OBRAZOVANJU U ORGANIZACIJI OECD/INFE I MINISTARSTVA FINANCIJA KRALJEVINE NIZOZEMSKE

Ministarstvo financija zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga od 2018. sudjeluje u projektu Tehničke pomoći u financijskom obrazovanju u organizaciji OECD-a i njegove Internacionalne mreže za financijsko obrazovanje (eng. International Network on Financial Education – INFE) te Ministarstva financija Kraljevine Nizozemske. Planirano trajanje projekta je od 2018. do 2022. U projektu osim Republike Hrvatske sudjeluje još šest država (Bugarska, Crna Gora, Gruzija, Republika Sjeverna Makedonija, Moldavija i Rumunjska).

Državama sudionicama projekta želi se pružiti tehnička pomoć u stvaranju i implementaciji učinkovitih mjera u financijskom obrazovanju koje bi bile prilagođene njihovim specifičnim potrebama. Pored navedenog, promovira se i zajedničko učenje te dijeljenje znanja i iskustva između država sudionica.

3. MISIJA

Slika 4. Misija Nacionalnog strateškog okvira

 

 

 

Misija ovog Nacionalnog strateškog okvira, jest stvaranje podloge, odnosno jačanje i razvijanje financijskog obrazovanja s ciljem boljeg upravljanja financijskim resursima. Navedeno podrazumijeva bolje planiranje i praćenje osobnih ili obiteljskih financija, bolje praćenje osobnih ili obiteljskih financija, pravilan odabir financijskih proizvoda i usluga, odgovorno zaduživanje i sl.

4. PRIORITETI NACIONALNOG STRATEŠKOG OKVIRA

4.1. CILJNE SKUPINE

Financijsko obrazovanje temelji se na dva stupa.

Slika 5. Dva stupa financijskog obrazovanja

 

 

 

U okviru formalnog (redovitog) obrazovanja glavnu ulogu ima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Neformalno obrazovanje mogu, primjerice, provoditi profesionalne udruge, strukovna udruženja, nevladine udruge, financijske institucije i ostali dionici čija primarna nadležnost nije odgoj i obrazovanje.

Neformalnim obrazovanjem za financijsku pismenost nastojat će se obuhvatiti pojedinci koji nisu obuhvaćeni niti jednim drugim oblikom formalnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj i skupine koje su obuhvaćene formalnim obrazovanjem (primjerice učenici i studenti). Neformalno obrazovanje bi trebalo biti potpora i nadopuna formalnom obrazovanju, a može se provoditi nizom adekvatnih mjera koje između ostalog mogu uključivati organizaciju tečajeva, radionica, seminara, izdavanje edukacijskih materijala te različite oblike informiranja, uvažavajući konkretne financijske potrebe svake ciljne skupine.

Temeljem Nacionalnog strateškog okvira članovi Operativne radne grupe provode putem Akcijskih planova aktivnosti vezane uz financijsku pismenosti za pojedine ciljne skupine stanovništva, a koje mogu biti:

• djeca i mladi

• odrasli mlađe dobi

• osobe radne dobi koji ostvaruju prihode

• osobe starije životne dobi.

Ranjive skupine

Ranjive skupine, ovisno o aktualnim okolnostima, treba uključiti u programe obrazovanja koji sadrže teme kao što su poticanje samozapošljavanja, osnivanje mikro, malih i srednjih poduzeća, razvijanje i jačanje poduzetničkih vještina korištenjem financijskih proizvoda i usluga i dr. Primjerice, u slučaju krize, stanovništvo s nižim primanjima, kao i stanovništvo čija će se primanja najvjerojatnije drastično smanjiti, još je u većem riziku od ostalih skupina stanovništva. Istraživanja su općenito pokazala da siromaštvo uzrokuje stres, osjećaj srama i nedostatak povjerenja što posljedično utječe na prekomjerno zaduživanje, trošenje, štednju manju od mogućnosti, uključivanje u igre na sreću i izbjegavanje traženja stručne pomoći.

Djeca i mladi u sustavu obrazovanja i dalje u fokusu

Prema prvom istraživanju financijske pismenosti 2015. i drugom istraživanju financijske pismenosti 2019., mladi nisu dovoljno financijski pismeni iako su uočena poboljšanja kod novih generacija.

OECD svake tri godine provodi istraživanje pod nazivom »PISA«[15](PISA (eng. Programme for International Student Assessment), odnosno Međunarodni program za procjenu znanja i vještina učenika, najveće je svjetsko obrazovno istraživanje koje OECD provodi od 1997. u državama članicama OECD-a i partnerskim državama, s ciljem prikupljanja međunarodno usporedivih podataka o znanju i vještinama petnaestogodišnjih učenika.) kojim se prate i procjenjuju vještine i znanje 15-godišnjaka diljem svijeta. Republika Hrvatska je do sada sudjelovala u pet ciklusa istraživanja u razdoblju od 2006. do 2018..

Peti ciklus istraživanja »PISA« u Republici Hrvatskoj proveden je u proljeće 2018. u 179 srednjih i četiri osnovne škole. Testirano je 6609 učenika, a osim njih u istraživanju su sudjelovali i roditelji učenika te ravnatelji njihovih škola. Glavna ispitna domena bila je čitalačka pismenost, dok su matematička i prirodoslovna pismenost bile sporedne domene. Nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u čitalačkoj pismenosti u Republici Hrvatskoj. U matematičkoj pismenosti i u ovom ciklusu istraživanja bilježi se ispod prosječni rezultat u Republici Hrvatskoj koji se nije značajno mijenjao od 2006. Podatak da u Republici Hrvatskoj svaki treći 15-godišnjak nije funkcionalno matematički pismen ima ozbiljne posljedice za hrvatsko društvo, gospodarstvo i tržište rada u budućnosti. Posebno je zabrinjavajuće da je u Republici Hrvatskoj uočen negativan trend u postignućima u prirodoslovnoj pismenosti: u dvanaestogodišnjem razdoblju (tj. između 2006. i 2018.) udio učenika koji ne dostiže osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti (razina 2) povećao se za čak 8,4 %, a udio učenika na visokoj razini pismenosti (razina 5 i 6) značajno se smanjio za 1,5 %. Usporedba rezultata prirodoslovne pismenosti u 2015. u odnosu na 2006. kada je prirodoslovna pismenost također bila glavno ispitno područje, govori da je u Republici Hrvatskoj došlo do značajnog pada u prosječnom postignuću učenika. U prosjeku, svake tri godine postignuće hrvatskih učenika pogoršava se za otprilike pet bodova.

Istraživanja su pokazala da se oblikovanje navika i stavova formira u prvih sedam godina života. Djeca koja uče o financijskim kompetencijama od rane dobi stječu bolje financijske navike koje rezultiraju odgovornijim financijskim ponašanjem u odrasloj dobi. Upravo zbog toga OECD kao i druge institucije savjetuju početak financijskog obrazovanja već u osnovnoj školi.

U Republici Hrvatskoj u školama se već tradicionalno obilježavaju Svjetski dan štednje, Svjetski i Europski tjedan novca i drugi slični događaji. Pretpostavke za financijsko obrazovanje stvorene su kroz međupredmetne teme »Građanski odgoj i obrazovanje« i »Poduzetništvo«.

Međutim, kako bi teme u vezi s financijskim opismenjavanjem bile što više zastupljene u osnovnim i srednjim školama potrebno je obrazovati učitelje i pripremiti adekvatne materijale za njihovo obrazovanje.

Osobe radne dobi koje ostvaruju prihode

Rezultati istraživanja iz 2019. godine ukazuju da financijsko obrazovanje treba biti usmjereno i na osobe radne dobi koje ostvaruju prihode. Specifični programi trebaju uključivati prilagođene kampanje na radnom mjestu za podizanje svijesti, digitalne i druge inovativne kampanje, a koje se odnose na planiranje osobnih financija, odgovorno zaduživanje, krizni fond, kratkoročnu i dugoročnu štednju, investiranje, mirovinske planove i dr.

Osobe starije životne dobi

Uključenje i drugih ciljnih skupina u financijsko obrazovanje je u određenoj mjeri postignuto, no i dalje je izazovno jer je do njih teže doprijeti na strukturiran način. Međutim, bitno je proširiti fokus i na druge skupine, kao što su osobe starije dobi, a po potrebi uključiti i nove dionike. U tom smislu treba uložiti značajne napore s ciljem uključenja osoba starije životne dobi u procese financijskog obrazovanja uz primjenu odgovarajućih mjera i aktivnosti, primjerice, podizanje svijesti o financijskim prevarama, upoznavanje s novim financijskim proizvodima i potencijalnim rizicima i dr.

4.2. BITNE INFORMACIJE NA JEDNOM MJESTU

Nakon provedbe prvog Nacionalnog strateškog okvira, a s obzirom na uključenost brojnih dionika u proces financijskog opismenjavanja, korisnim se smatra objediniti na jednom mjestu do sada pripremljene materijale, informacije, razne obavijesti, važna upozorenja i sl. i nastaviti ih objavljivati na jednom mjestu u budućnosti. Za početak koristit će se poseban odjeljak u okviru mrežne stranice Ministarstva financija koji kasnije može prerasti u posebnu mrežnu stranicu. Cilj je da mrežna stranica bude lako dostupna potrošačima te da potrošači više ne moraju posjećivati više mrežnih stranica dionika kako bi došli do potrebnih informacija. Bitno je da mrežna stranica bude osmišljena na način da podaci budu lako dostupni, prilagođena korisnicima / ciljnim skupinama, a dane informacije nepristrane, pisane razumljivim, odnosno što jednostavnijim jezikom.

4.3. KREIRANJE TEMATSKIH KAMPANJA

Podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog financijskog obrazovanja važan je dio financijskog opismenjavanja.

O pojedinim financijskim temama moguća je organizacija kampanja kao što su:

• bolje planiranje osobnih ili obiteljskih financija (primjerice, planiranje, štednja, uspostavljanje kriznog fonda, spremnost za neočekivane događanje)

• prevencija prezaduženosti (odgovorno zaduživanje)

• osobni mirovinski planovi (poznavanje osnovnih činjenica o trima mirovinskim stupovima, državnim poticajnim sredstvima, neoslanjanje samo na zakonsku mirovinu).

4.4. DALJNJI RAZVOJ URAVNOTEŽENE SURADNJE IZMEĐU ČLANOVA OPERATIVNE RADNE GRUPE

Suradnja između dionika odnosno članova Operativne radne grupe temelj je prvog Nacionalnog strateškog okvira, a u tom smislu plan je nastaviti zajedničku suradnju i sinergijsko djelovanje započeto prije više od šest godina. Naime, polazišna je točka da su dionici zajedno jači te imaju veći doseg. Potrebno je pomno raspraviti inicijative u vezi s financijskim opismenjavanjem, a potom dogovoriti mjere i aktivnosti, kako bi sinergijski učinak bio još veći.

4.5. NASTAVAK RAZVIJANJA ZAKONODAVNOG OKVIRA KOJI ĆE BITI POTPORA JAČANJU FINANCIJSKE PISMENOSTI

U Republici Hrvatskoj financijska pismenost u određenoj mjeri prepoznata je u zakonodavnom okviru te će se u tom smjeru nastaviti razvijati i u sljedećem šestogodišnjem razdoblju.

U rujnu 2020. Europska komisija objavila je Komunikaciju Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan[16](https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52020DC0590&from=EN).

Europska komisija ističe kako je financijska pismenost ključna vještina za donošenje dobrih odluka o osobnim financijama, ali mnogi njome još nisu ovladali. Solidna financijska pismenost građana temelj je za donošenje dobrih financijskih odluka i njihove financijske dobrobiti. Osim toga, veća je vjerojatnost da će osobe koje su financijski pismene iskoristiti mogućnosti koje nude tržišta kapitala, među ostalim u pogledu održivih ulaganja.

Stoga je predložena mjera prema kojoj će Europska komisija provesti procjenu izvedivosti izrade europskog okvira financijskih kompetencija. Ocijenit će i mogućnost uvođenja zahtjeva da države članice promiču mjere za potporu financijskom obrazovanju, posebno u vezi s odgovornim i dugoročnim ulaganjem.

Nadalje se ističe, kako su na temelju propisa Europske unije već uvedene mjere za zaštitu ulagatelja, među ostalim objavljivanjem informacija o financijskim proizvodima. Međutim, za dokumente izrađene u skladu s drugim propisima često se smatra da su dugački, složeni, teško razumljivi, obmanjujući i neusklađeni te kako malim ulagateljima ne pružaju dobru osnovu za donošenje odluka.

U rujnu 2021. Europska komisija i OECD najavili su projekt čiji cilj je izrada europskog okvira financijskih kompetencija. Plan je izraditi okvir na temelju već postojećih OECD/INFE dokumenata:

– OECD/INFE Okvir temeljnih kompetencija za financijsku pismenosti mladih i

– G20/OECD INFE Okvir temeljnih kompetencija za financijsku pismenost odraslih.

Projekt će obuhvatiti i aktualne teme, uključujući digitalizaciju financija i održivo financiranje.

Novi okvir Europske unije želi pružiti zajedničku terminologiju i okvir na razini Europske Unije s ciljem informiranja o razvoju politika i programa financijske pismenosti, prepoznavanju praznina u propisima i stvaranju alata za procjenu, mjerenje i ocjenu.

Republika Hrvatska nastavit će pratiti razvoj europskog zakonodavstva u području financijske pismenosti, odnosno europskog okvira financijskih kompetencija. Dodatno, pratit će se i razvoj financijske pismenosti na nacionalnoj razini tj. specifičnosti koje se javljaju u Republici Hrvatskoj te će se po potrebi inicirati izmjene nacionalnog zakonodavstva u tom dijelu.

5. OPERATIVNA RADNA GRUPA

Operativna radna grupa nastavit će rad pod okriljem Ministarstva financija. Ministar financija imenuje članove Operativne radne grupe, a Ministarstvo financija koordinira njezin rad.

Operativna radna grupa:

• planira i provodi mjere i aktivnosti,

• provodi i prati provedbu mjera i aktivnosti određenih akcijskim planom,

• izvještava Ministarstvo financija i druge članove Operativne radne grupe o provedbi mjera i aktivnosti i

• raspravlja o ostalim pitanjima relevantnim za financijsku pismenost.

5.1. DIONICI U PROVEDBI FINANCIJSKE PISMENOSTI

Dionici u provedbi financijske pismenosti su:

• javni sektor (tijela državne uprave, Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i dr.)

• privatni sektor (financijske institucije) i poslovna udruženja koja okupljaju institucije financijskog tržišta

• ostali (javne i privatne obrazovne ustanove, mediji i dr.).

Financijsko obrazovanje provodi se uvažavanjem doprinosa svih dionika.

5.2. KOORDINACIJA, PLANIRANJE I IZVJEŠTAVANJE

Ministarstvo financija koordinator je aktivnosti s ciljem financijskog opismenjavanja. Cilj je u predstojećem razdoblju jačati koordinaciju Ministarstva financija, s jedne strane, ali i članova Operativne radne grupe međusobno, s druge strane. Na temelju ovoga Nacionalnog strateškog okvira izrađivat će se akcijski planovi s točno propisanim mjerama i aktivnostima usmjerenima prema podizanju razine financijske pismenosti potrošača. Dakle, ovaj Nacionalni strateški okvir postat će operativan putem akcijskih planova koji sadrže mjere, aktivnosti, nositelje, rokove za provedbu, izvore financiranja i pokazatelje uspješnosti. Akcijski planovi do sada su bili jednogodišnji, međutim, u narednom razdoblju mogu, ovisno o planiranim aktivnostima biti i višegodišnji, primjerice, dvogodišnji. Članovi Operativne radne grupe izvještavaju Ministarstvo financija o provedenim aktivnostima za proteklo izvještajno razdoblje. Ministarstvo financija o rezultatima rada izvješćuje Vladu Republike Hrvatske (godišnje ili višegodišnje).

5.3. FINANCIRANJE

Svaki član Operativne radne grupe svojim sredstvima financira aktivnosti s ciljem financijskog opismenjavanja. Moguće je za financiranje određenih aktivnosti financijskog opismenjavanja (primjerice, veći projekti) koje su od većeg značaja za više dionika, odnosno članova Operativne radne grupe, dogovoriti i planirati zajednički proračun.

6. ZAKLJUČAK

Prvi Nacionalni strateški okvir izrađen je kao međusektorski okvir za poticanje i unaprjeđivanje djelovanja svih dionika uključenih u provedbu financijskog obrazovanja potrošača, s Ministarstvom financija kao koordinatorom. Međusektorski okvir bio je polazišna točka i za izradu ovog Nacionalnog strateškog okvira.

Unaprjeđenje financijske pismenosti dugoročna je inicijativa te rezultate nije moguće postići u kratkom roku. Pristup temeljen na dugoročnoj, uravnoteženoj suradnji između javnog, sektora, privatnog sektora i civilnog sektora, koja će rezultirati pomno odabranim aktivnostima temeljenim na istraživanjima financijske pismenosti i drugim relevantnim izvorima, ima za cilj dovesti do određenog poboljšanja financijske pismenosti.

Novac je sve manje opipljiv, a online, odnosno, internetska kupovina je u porastu posebice u uvjetima krize izazvane pojavom pandemije bolesti COVID-19. Činjenica je da su neki financijski proizvodi kompleksni, a informacije o njima ponekad su potrošačima pretjerano komplicirane, posebice ako su pisane»sitnim slovima«. Stoga je, u narednom razdoblju, s jedne strane, potrebno dodatno osnažiti i educirati potrošače na način da ih se potiče da s punim razumijevanjem čitaju dostupne predugovorne zakonom propisane informacije prije ugovaranja pojedinog proizvoda ili usluge, a s druge strane potrebno je potaknuti financijske institucije da te iste informacije izrađuju na način koji je prijemčiviji prosječnom potrošaču. Nadalje, sve je više financijskih proizvoda i usluga koji su dostupni i digitalnim putem. A uz sve navedeno, potrošači češće precjenjuju, nego što podcjenjuju svoju financijsku snagu.

U proteklih šest godina u području financijskog opismenjavanja provedene su brojne aktivnosti, međutim, predmetne aktivnosti je potrebno nastaviti, na što ukazuju i rezultati provedenih istraživanja. Kako bi potrošači mogli dobiti potpuni uvid u dostupne financijske proizvode i usluge te donijeti utemeljene odluke, njihova financijska pismenost treba biti na primjerenoj razini, što zahtjeva i odgovarajuće financijsko obrazovanje te nastavak provedbe aktivnosti financijskog opismenjavanja.

Ovaj Nacionalni strateški okvir predstavlja temelj za daljnju suradnju svih dionika financijskog obrazovanja s ciljem podizanja razine financijske pismenosti potrošača putem različitih oblika formalnog i neformalnog financijskog obrazovanja.