Baza je ažurirana 30.04.2025. 

zaključno sa NN 70/25

EU 2024/2679

NN 40/2021 (15.4.2021.), Rješenje o proglašenju fosila dinosaura i njihovih nalazišta zaštićenim dijelovima prirode

   

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja

798

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na temelju članka 160. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/2013, 15/2018, 14/2019 i 127/2019), donosi

RJEŠENJE

O PROGLAŠENJU FOSILA DINOSAURA I NJIHOVIH NALAZIŠTA ZAŠTIĆENIM DIJELOVIMA PRIRODE

I.

Utvrđuje se da su fosili dinosaura na 24 (dvadeset i četiri) nalazišta u Republici Hrvatskoj značajni zbog svoje rijetkosti, veličine, izgleda, obrazovnog i znanstvenog značaja te se proglašavaju zaštićenim dijelovima prirode. Popis nalazišta, lokacija i godina pronalaska nalaze se u prilozima I. i II. ovog Rješenja.

II.

Zabranjeno je uništavati zaštićene fosile dinosaura te provoditi zahvate i/ili radnje koji mogu dovesti do oštećenja zaštićenih fosila dinosaura i njihovih nalazišta.

III.

Zaštićene fosile dinosaura zabranjeno je uzimati iz prirode i/ili izvoziti te istraživati nalazišta bez dopuštenja ministarstva nadležnog za zaštitu prirode.

IV.

Zaštićeni fosili dinosaura i njihova nalazišta na području Republike Hrvatske upisat će se u Upisnik zaštićenih minerala i fosila kojeg vodi ministarstvo nadležno za zaštitu prirode.

Detaljni podaci o lokalitetima nalazišta fosila dinosaura čuvaju se u ministarstvu nadležnom za zaštitu prirode.

V.

Zaštićeni fosili dinosaura čuvaju se na mjestu nalaza (in situ), a ako ih nije moguće zaštiti na nalazištu, dopuštenjem ministarstva nadležnog za zaštitu prirode daju se na čuvanje pravnoj ili fizičkoj osobi koja će osigurati njihovu stručnu zaštitu (ex situ).

VI.

Zaštićenim fosilima dinosaura i njihovim nalazištima iz točke I. ovog Rješenja, upravljaju mjesno nadležne javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode.

VII.

Svaki novootkriveni fosil dinosaura i njegovo nalazište proglasit će se zaštićenim dijelom prirode u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

VIII.

Ovo Rješenje stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

Područje Republike Hrvatske dio je paleogeografske jedinice Jadransko-dinaridske karbonatne platforme. Tijekom razdoblja jure i krede na karbonatnoj platformi dolazi do okopnjavanja, odnosno postojali su takvi ekološki uvjeti koji su omogućili opstanak i razvoj dinosaurskih populacija. Populacije dinosaura koje su naseljavale ova područja specifične su po morfologiji i dimenzijama fosilnih otisaka stopala te po kostima koje se razlikuju od istodobnih nalaza iz ostalih dijelova svijeta. Nalazi otisaka stopala upućuju na prisutnost sauropodnih, teropodnih i ornitopodnih dinosaura. Fosilni otisci i kosti očuvani su u mezozojskim naslagama vapnenca. Najstariji nalazi otisaka datiraju iz razdoblja gornje jure, a najmlađi iz gornje krede.

Na području Republike Hrvatske otkrivena su i istražena 23 (dvadeset i tri) nalazišta otisaka stopala dinosaura i 1 (jedno) nalazište s otkrivenim petrificiranim (okamenjenim) kostima.

Prvi nalaz na području Republike Hrvatske datira iz 1925. godine, kada je A. Bachofen – Echtna na Velikom Brijunu uočio njihove tragove. Na području Nacionalnog parka »Brijuni« do danas su otkrivena četiri nalazišta. Najveće i stratigrafski najstarije poznato nalazište u ovom dijelu Europe otkriveno je u kamenolomu »Kirmenjak« gdje je pronađen 971 otisak od kojih 161 tvore 23 staze kretanja.

Pronalazak fosila dinosaura na području Hrvatske je moguć, ali očuvanost takvih nalaza je mala, stoga svi dosada pronađeni nalazi, ali i eventualno novootkriveni nalazi fosila dinosaura imaju značajnu obrazovnu i znanstvenu vrijednost. Njihovi ostaci jedini su svjedoci o njihovom životu koje je moguće koristiti u interpretaciji i edukaciji te popularizaciji geobaštine.

Većina nalazišta fosila dinosaura u Republici Hrvatskoj loše je očuvana. Posebno su ugrožena nalazišta koja se nalaze na području autokampova i ona u blizini naselja, zbog namjernog i nenamjernog vađenja očuvanih ostataka te oštećivanja. Obalna nalazišta ugrožena su zbog ekspanzije ronilačkog turizma kao i prirodnog djelovanja mora (nagrizanje potopljenih nalazišta, abrazija, itd.). Fosili koji se nalaze u kamenolomima ugroženi su zbog mogućnosti uništavanja nalazišta prilikom iskopa i miniranja.

Nakon razmatranja stručnog mišljenja za proglašenje fosila dinosaura zaštićenim dijelom prirode koje je izradio Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja (klasa: 612-07/14-11/07; urbroj: 517-20-4) u prosincu 2020. godine i (klasa: 612-07/14-11/07, urbroj: 517-12-2-2-1-21-6) u ožujku 2021. godine sukladno odredbama članka 160. stavka 1. Zakona o zaštiti prirode utvrđeno je da su fosili dinosaura na 24 (dvadeset i četiri) nalazišta na području Republike Hrvatske značajni zbog svoje rijetkosti, veličine i izgleda, obrazovnog i znanstvenog značaja te se proglašavaju zaštićenim dijelovima prirode.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Ovo je rješenje izvršno u upravnom postupku te se protiv njega ne može izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 6, 10000 Zagreb. Upravni spor pokreće se tužbom koja se podnosi u roku od 30 dana od dana dostave ovog dopuštenja. Tužba se predaje nadležnom upravnom sudu u Zagrebu neposredno u pisanom obliku, usmeno na zapisnik ili se šalje poštom, odnosno dostavlja elektronički.

Klasa: UP/I-612-07/19-20/02

Urbroj: 517-10-2-1-21-10

Zagreb, 25. ožujka 2021.

Ministar
dr. sc. Tomislav Ćorić, v. r.

PRILOG I.

Popis nalazišta fosila dinosaura i njihove lokacije u Republici Hrvatskoj

 

Redni broj Nalazište Lokacija Godina
pronalaska
1. Ploče Brijuni 1925.
2. Pogledalo/Barban Brijuni 1965.
3. Fenoliga Južna Istra 1975.
4. Plješivac/Kamik Brijuni 1987.
5. Kolona/Datule Barbariga Jugozapadna Istra 1993.
6. Lanterna Zapadna Istra 1993.
7. Solaris 1 Zapadna Istra 1994.
8. Solaris 2 Zapadna Istra 1994.
9. Uvala Palud Rovinj 1999.
10. Gustinja Rovinj 2000.
11. Puntižela Pula 2000.
12. Lovrečica Umag 2001.
13. Ladin Gaj Umag 2001.
14. Kirmenjak I Zapadna Istra 2001.
15. Trstike/Debela Glava Brijuni 2001.
16. Grakalovac Južna Istra 2001.
17. Biokovo Biokovo 2001.
18. Zlatne Stijene Pula 2004.
19. Žukova Otok Hvar 2004.
20. Karigador Novigrad 2005.
21. Savudrija Sjeverozapadna Istra 2007.
22. Kirmenjak II Zapadna Istra 2010.
23. Brbišćica Dugi Otok 2011.
24. Mareda Novigrad 2018.

 

 

PRILOG II.

Prostorni raspored nalazišta fosila dinosaura na području Republike Hrvatske

 

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_04_40_798.html