NN 20/2021 (26.2.2021.), Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

455

Na temelju članka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11., 119/14., 93/16. i 116/18.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 25. veljače 2021. donijela

ZAKLJUČAK

1. Prihvaća se Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023., u tekstu koji je sastavni dio ovoga Zaključka.

2. Za provođenje Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023. zadužuje se Ministarstvo hrvatskih branitelja.

3. Ovaj Zaključak objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/21-07/38

Urbroj: 50301-29/23-21-2

Zagreb, 25. veljače 2021.

Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

PROGRAM STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA I ZAPOŠLJAVANJA HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI ZA RAZDOBLJE OD 2021. DO 2023.

1. UVOD

Poticanje rada i zapošljavanja provedbom aktivne politike zapošljavanja i poticanje cjeloživotnog učenja radi prilagodbe potrebama tržišta rada pripada skupu temeljnih ciljeva programa Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2020. – 2024., a istome pripada i briga za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata[1](U daljnjem tekstu upotrebljavat će se izraz: hrvatski branitelji.) i članove njihovih obitelji. Uvažavajući cilj stvaranja uvjeta za razvoj učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada koje će omogućiti dostojanstven rad, potrebno je uvažiti i posebne potrebe osoba koje su u nepovoljnijem položaju na tržištu rada. Ovaj program usmjeren je upravo na tu kategoriju osoba: hrvatske branitelje, zbog njihove dobi i činjenice da im je dijelom u vrijeme sudjelovanja u Domovinskom ratu bilo otežano redovno stjecanje znanja i vještina, kao i potrebnog radnog iskustva, te na djecu smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djecu dragovoljaca i djecu hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata[2](U daljnjem tekstu upotrebljavat će se kratica: dijete HRVI-a.) jer se u pravilu radi o mladim osobama bez radnog iskustva, na čije životne ishode je izravno i neizravno utjecalo sudjelovanje njihovih roditelja u Domovinskom ratu. Zbog toga je djecu smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, dragovoljaca i HRVI-a potrebno osnažiti kroz poticanje dodatnog obrazovanja te uključivanjem u tržište rada s ciljem realizacije njihovih potencijala.

Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023. bit će šesti ciklus provedbe mjera namijenjenih poticanju obrazovanja, zapošljavanju i poticanju zadružnog poduzetništva. Ujedno se njime dodatno razvijaju intervencije aktivne politike zapošljavanja kojima se omogućuje prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada pomoću dodatnog obrazovanja te stjecanjem vještina za veću konkurentnost na tržištu rada, zatim potporama za samozapošljavanje, zapošljavanje te poticanje rada zadruga hrvatskih branitelja, koje su se pokazale dobrim primjerom jačanja sposobnosti izlaska malih proizvođača na tržište i socijalnog uključivanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

Uvažavajući izazovna vremena za gospodarstvo i tržište rada uslijed društveno-ekonomskih promjena kao posljedice pandemije koronavirusa (COVID-19), mjerama Programa poticat će se uspješnija prilagodba novonastalim okolnostima, jačanje konkurentnosti korisnika, olakšavanje i razvoj poslovanja te pomoć pri plasmanu proizvoda, kako bi se sačuvala gospodarska aktivnost te, posljedično, radna mjesta.

Program provođen u prethodnom razdoblju bio je važna podloga za korištenje sredstava iz EU fondova te je nužno istaknuti kako su hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji unutar nacionalnih strateških dokumenata, ali i u procesu programiranja za korištenje sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, po prvi puta prepoznati kao ciljna skupina te su za provedbu mjera usmjerenih njihovom samozapošljavanju i socijalnom uključivanju alocirana sredstva unutar Europskog socijalnog fonda. Slijedom toga, Ministarstvo hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) će nastaviti provoditi projekte financirane sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., kao i u sljedećem financijskom razdoblju 2021. – 2027.

U Programu stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023. stavit će se naglasak na provedbu mjera kroz dva prioritetna područja, a kojima je cilj smanjenje nezaposlenosti osoba iz braniteljsko-stradalničke populacije, povećanje njihovog sudjelovanja u cjeloživotnom učenju, smanjivanje rizika od socijalne isključenosti, povećanje zapošljivosti i prilagodljivosti na tržištu rada, daljnji razvoj poslovanja te promoviranja i plasmana njihovih proizvoda, veća informiranost o mogućnostima korištenja mjera te kvalitetno korištenje sredstava iz fondova EU.

2. ANALIZA STANJA I KRETANJA NA TRŽIŠTU RADA BRANITELJSKO-STRADALNIČKE POPULACIJE

U svrhu identificiranja problema na tržištu rada, unapređenja Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji se provodio u razdoblju od 2018. do 2020. te izrade novog Programa za iduće provedbeno razdoblje izrađena je analiza stanja i kretanja braniteljsko-stradalničke populacije na tržištu rada.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, krajem listopada 2020. u Republici Hrvatskoj u registriranoj nezaposlenosti bila su evidentirana 12.403 nezaposlena hrvatska branitelja[3](Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sa stanjem na dan 31. listopada 2020.) , što čini 8 % ukupno nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj za isto razdoblje. U usporedbi s listopadom 2019., kada je bilo evidentirano 11.421 nezaposlenih hrvatskih branitelja s udjelom od 9,4 % u ukupnom broju nezaposlenih osoba, te listopadom 2018. kada je bilo evidentirano 13.645 nezaposlenih hrvatskih branitelja, što čini udio od 9,6 % ukupno nezaposlenih osoba, u listopadu 2020. udio nezaposlenih hrvatskih branitelja smanjen je za 1,4 % u odnosu na isto razdoblje 2019. te 1,6 % u odnosu na listopad 2018. Ujedno su potkraj listopada 2020. u registriranoj nezaposlenosti bila evidentirana 293 nezaposlena djeteta smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, dragovoljaca i HRVI-a[4](Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sa stanjem na dan 31. listopada 2020. Podaci se prikupljaju od 1. siječnja 2019. i ne uključuju podatke o djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, dragovoljaca iz Domovinskog rata i hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata koji se u evidenciji nezaposlenih osoba vode od ranije, odnosno prije 1. siječnja 2019.) , dok je u listopadu 2019. u evidencije nezaposlenih bilo evidentirano njih 227.

Krajem listopada 2020. najviše hrvatskih branitelja evidentirano je u kategoriji dugotrajno nezaposlenih osoba (nezaposleni duže od jedne godine), njih 59 %, a od ukupnog broja dugotrajno nezaposlenih hrvatskih branitelja gotovo je jedna četvrtina (24,7 %) nezaposlena osam godina i više.

S obzirom na dobnu strukturu, u listopadu 2020. najviše nezaposlenih hrvatskih branitelja pripada dobnoj skupini od 55 do 59 godina (32,4 %), zatim dobnoj skupini od 50 do 54 godine (24,8 %), a slijede hrvatski branitelji stariji od 60 godina (22,5 %) te oni u dobnoj skupini između 45 i 49 godina (18,5 %). Uzimajući u obzir obrazovnu strukturu, većinu čine nezaposleni hrvatski branitelji sa srednjoškolskim obrazovanjem (59,8 %), slijede oni sa završenom osnovnom školom (28,8 %) te oni sa završenim višim ili visokim obrazovanjem (6,6 %). Najviše nezaposlene djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i HRVI-a pripada dobnoj skupini od 25 do 29 godina (26,6 %), zatim dobnoj skupini od 20 do 24 godine (24,2 %) te dobnoj skupini od 30 do 34 godine (21,8 %), dok su u obrazovnoj strukturi najbrojnija skupina oni sa srednjoškolskim obrazovanjem (s udjelom 63,5 %), te oni sa završenim višim ili visokim obrazovanjem (29,7 %).

Što se tiče kretanja na tržištu rada, broj novoprijavljenih hrvatskih branitelja u evidenciji nezaposlenih osoba do kraja listopada 2020. iznosio je 7.859, dok je u istom razdoblju temeljem zapošljavanja i druge poslovne aktivnosti iz evidencije nezaposlenih osoba izašlo 5.577 hrvatskih branitelja. Ukupan broj novoprijavljene djece hrvatskih branitelja u evidenciji nezaposlenih osoba do kraja listopada 2020. iznosio je 270, a u istom je razdoblju temeljem zapošljavanja i drugih poslovnih aktivnosti iz evidencije nezaposlenih osoba izašlo 299 djece hrvatskih branitelja.

Najveći broj nezaposlenih hrvatskih branitelja u listopadu 2020. godine evidentiran je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (2.165, ili 17,5 % od ukupnog broja nezaposlenih hrvatskih branitelja u Hrvatskoj), zatim u Gradu Zagrebu (1.829, ili 14,7 %) te Osječko-baranjskoj županiji (1.287, ili 10,4 %), dok je najviše nezaposlene djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i djece HRVI-a u istom razdoblju evidentirano u Osječko-baranjskoj županiji (131, ili 44,7 % od ukupnog broja nezaposlene djece hrvatskih branitelja), Gradu Zagrebu (31, ili 10,6 %) i Požeško-slavonskoj županiji (28, ili 9,6 %).

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u razdoblju od ožujka do listopada 2020., u evidenciju nezaposlenih izravno iz radnog odnosa prijavilo se 5.078 hrvatskih branitelja, a najzastupljenije kategorije prestanka radnog odnosa su poslovno uvjetovani otkaz zbog gospodarskih, tehničkih ili organizacijskih razloga (1.716) te prestanak radnog odnosa zbog isteka rada radniku na određeno vrijeme (2.398), što zajedno čini čak 81 % od ukupnog broja razloga prestanka radnog odnosa. Za pretpostaviti je kako se spomenuti razlozi prestanka radnog odnosa mogu dovesti u vezu s posljedicama poteškoća u poslovanju uzrokovanih pandemijom bolesti koronavirusa (COVID-19).

Zbog toga je važna provedba programa, mjera i aktivnosti različitih dionika usmjerenih stvaranju uvjeta za veću zapošljivost i prilagodljivost radne snage koja će moći odgovoriti potrebama tržišta rada, pri čemu se posebna pažnja treba posvetiti nezaposlenim osobama u nepovoljnom položaju koje su teže zapošljive jer je ostvarivanje prava na rad temeljni uvjet borbe protiv socijalne isključenosti i siromaštva.

3. ANALIZA PROVEDBE PROGRAMA STRUČNOG OSPOSOBLJAVANJA I ZAPOŠLJAVANJA HRVATSKIH BRANITELJA I ČLANOVA NJIHOVIH OBITELJI ZA RAZDOBLJE OD 2018. DO 2020.

Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji predstavlja kombinaciju ciljanih mjera aktivne politike zapošljavanja i aktivnosti usmjerenih stvaranju uvjeta za lakše i brže uključivanje na tržište rada, stjecanje obrazovanja i radnog iskustva, kao i pružanja podrške u ponovnoj aktivaciji braniteljsko-stradalničke populacije s otežanim pristupom tržištu rada. To znači da dio mjera, s jedne strane, izravno utječe na uključivanje u radno-tržišni sustav te korisnicima omogućuje pristup zaposlenju i ekonomskim resursima te neizravno povećava mrežu socijalnih kontakata i osigurava aktivan doprinos društvu u cjelini, dok se, s druge strane, provode i mjere koje su orijentirane na socijalnu inkluziju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, a posredno korisnicima omogućuju zapošljavanje i ekonomsku integraciju.

Tijekom provedbe prethodnog Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji u razdoblju od 2018. do 2020., a uzimajući u obzir mjere koje omogućuju izravno zapošljavanje, najveći interes potencijalnih korisnika bio je za potpore za samozapošljavanje. U proteklom provedbenom razdoblju raspisana su ukupno četiri javna poziva temeljem kojih su dodjeljivane potpore za samozapošljavanje, pri čemu su potpore dodjeljivane u prvoj i drugoj provedbenoj godini financirane sredstvima državnog proračuna, dok su u trećoj provedbenoj godini potpore za djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje financirane sredstvima državnog proračuna, a preostale potpore koje se ne odnose na primarnu poljoprivrednu proizvodnju financirane su sredstvima Europskog socijalnog fonda u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., u sklopu EU projekta »Samozapošljavanje hrvatskih branitelja, djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca iz Domovinskog rata i djece hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata«, koji traje do prosinca 2023. U okviru navedenog EU projekta, u 2020. održano je ukupno devet tribina sa svrhom informiranja i promicanja samozapošljavanja te su sudionici informirani o mogućnostima dobivanja financijske potpore, postupku prijave, uvjetima javnog poziva i detaljima provedbe. Na tribinama je sudjelovalo 309 osoba iz ciljne skupine, a najveća zainteresiranost bila je za tribinu održanu u Zagrebu za područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije. U razdoblju od 2018. do listopada 2020. ukupno je 281 osoba iz ciljne skupine ostvarila potporu za samozapošljavanje te je u tu svrhu utrošeno 20,9 milijuna kuna. Prema statusu podnositelja zahtjeva, utvrđeno je kako 54,09 % korisnika ima ostvaren status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, zatim slijede korisnici s ostvarenim statusom djeteta dragovoljca (29,54 %) i djeteta HRVI-a (11,39 %), dok je najmanji udio korisnika s ostvarenim statusom djeteta smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (4,98 %). Prosječna dob korisnika potpore za samozapošljavanja iz kategorije hrvatskih branitelja je 52 godine, a iz kategorije djece dragovoljaca, HRVI-a i smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja 31 godina. S obzirom na geografsku pokrivenost, najveći broj korisnika je iz Osječko-baranjske županije, njih 30,25 %, zatim iz Grada Zagreba (18,51 %) i Splitsko-dalmatinske županije (13,88 %)[5](Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (stanje na dan 31. listopada 2020.) Splitsko-dalmatinska županija s 17,3 %, Grad Zagreb s 13,1 % i Osječko-baranjska županija s 11,1 % ubrojene su među županije u kojima je zabilježen najveći udio nezaposlenih osoba, pa ne iznenađuje da se osobe iz ciljne skupine u ovim županijama najčešće odlučuju na samozapošljavanje; Izvor: https://www.hzz.hr/content/stats/1020/HZZ_stat_bilten_10_2020.pdf, pristupljeno 9. prosinca 2020.). Prema obliku registrirane djelatnosti, najveći broj korisnika odlučio se za otvaranje obrta (65,12 %) i trgovačkog društva (26,33 %), dok se 7,83 % korisnika odlučilo na pokretanje poljoprivrednog gospodarstva (obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva). Analizom poslovnih planova utvrđeno je kako se čak 55,52 % korisnika odlučilo za pokretanje uslužne djelatnosti, pri čemu su najčešće usluge prijevoza putnika, uređenja i održavanja krajolika, fotografske i snimateljske usluge, automehaničarske usluge te računalne usluge. Uz uslužne djelatnosti, najzastupljenije su djelatnosti u građevinarstvu (16,37 %) te djelatnosti primarne poljoprivredne proizvodnje (11,03 %). Prema analizi učinkovitosti dodijeljenih potpora za samozapošljavanje, godinu dana nakon izlaska iz intervencije (odnosno prestanka ugovornih obveza) aktivnih korisnika potpore za samozapošljavanje je 83,02 %.

Što se tiče mjera usmjerenih smanjivanju rizika od socijalne isključenosti, najznačajnijom se pokazala potpora radu zadruga hrvatskih branitelja. Poticanjem rada braniteljskih zadruga dolazi do aktivacije i psihosocijalnog osnaživanja hrvatskih branitelja uključenih u zadruge, koji kroz zadruge pokreću programe i projekte od koristi za cijelu lokalnu zajednicu u kojoj djeluju. Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, u Hrvatskoj djeluje 1.180 zadruga[6](Prema podacima Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na dan 12. studenoga 2020.), od čega njih 394 (što je trećina svih aktivnih zadruga) ima u nazivu oznaku »braniteljska« ili »zadruga branitelja«. Podrška zadrugama hrvatskih branitelja prepoznata je kao primjer dobre prakse jačanja kompetencija hrvatskih branitelja i podizanja svijesti o njihovim radnim sposobnostima, ali i prepoznavanja njihovih poduzetničkih potencijala. Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, 50 % članova zadruga hrvatskih branitelja najvažnijim razlogom svojeg uključivanja u zadrugu ocjenjuje osjećaj korisnosti i pripadnosti zajednici, 24 % bavljenje gospodarskom aktivnošću, 11 % lakši plasman proizvoda i usluga te 8 % osiguravanje egzistencije. U proteklom razdoblju provedbe Programa raspisana su sveukupno četiri javna poziva temeljem kojih je sufinanciran rad 37 zadruga hrvatskih branitelja u koje je uključeno 329 osoba, za što je utrošeno 5,3 milijuna kuna. Od ukupnog broja osoba uključenih u rad braniteljskih zadruga, 78 % čine hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, dok djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja čine 1 %. Zadruge-korisnice potpore u prosjeku imaju devet članova, a prosječna dob članova koji pripadaju ciljnoj skupini Programa je 55 godina. Po pitanju radnog statusa članova zadruga, utvrđeno je kako njih 50 % koristi mirovinu, 41 % članova su zaposlene, a 9 % nezaposlene osobe. Najveći broj zadruga-korisnica potpore u proteklom razdoblju provedbe Programa djeluje na području Vukovarsko-srijemske županije (21,62 %), zatim Osječko-baranjske (18,92 %) i Splitsko-dalmatinske županije (18,92 %) te Grada Zagreba (13,51 %), a najčešća djelatnost kojom se bave je primarna poljoprivredna proizvodnja (27,03 %), zatim uslužne djelatnosti (18,92 %) te turizam i ugostiteljstvo (16,22 %).

U cilju otvaranja novih radnih mjesta za osobe iz ciljne skupine, Programom su se dodjeljivale i novčane potpore poslodavcima koji zapošljavaju nezaposlene hrvatske branitelje, djecu smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djecu dragovoljaca i djecu HRVI-a. Potporu za novo zapošljavanje u proteklom provedbenom razdoblju ostvarila su 53 poslodavca te je korištenjem ove potpore zaposleno 65 osoba iz ciljne skupine, na što je utrošeno 3,2 milijuna kuna. Promatrajući strukturu zaposlenih osoba, od 65 zaposlenih osoba, njih 52,31 % ima ostvaren status hrvatskog branitelja, 32,31 % djeteta dragovoljca, a po 7,69 % djeteta HRVI-a i djeteta smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja, pri čemu je prosječna dob zaposlenih hrvatskih branitelja 53 godine, a djece iz ciljne skupine 29 godina. Važno je istaknuti kako 34 % poslodavaca također ima ostvaren status osobe iz ciljne skupine, a čak 75,38 % ugovora o radu sklopljeno je na neodređeno vrijeme. Najveći broj osoba zaposlen je u obrtima (45,28 %), zatim u trgovačkim društvima (37,74 %), dok je daleko manji broj osoba zaposlen u zadrugama (9,43 %) i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (5,66 %). Najčešća zanimanja u kojima su kroz ovu mjeru zapošljavane osobe iz ciljne skupine su konobar/ugostitelj, pomoćni radnik u građevinarstvu i povezanim poslovima te administrativni radnik, a najviše osoba zaposleno je u Osječko-baranjskoj županiji (45 %), Gradu Zagrebu (22,5 %) te Sisačko-moslavačkoj županiji (20 %).

Programom za razdoblje od 2018. do 2020., s ciljem podizanja obrazovne strukture te prilagodljivosti znanja i vještina tržištu rada, poticalo se i dodatno obrazovanje osoba iz ciljne skupine. U navedenom razdoblju sufinancirani su troškovi obrazovanja za 83 osobe iz ciljne skupine, od toga 34,94 % hrvatskih branitelja i 65,06 % djece HRVI-a, dragovoljaca i smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, na što je utrošeno gotovo 700 tisuća kuna. Najveći broj korisnika ove mjere odlučio se na prekvalifikaciju (njih 49,40 %) te osposobljavanje (27,21 %), a najčešće upisani obrazovni programi su oni za farmaceutskog tehničara, voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova te vozača motornih vozila. Prosječna dob korisnika iz kategorije hrvatskih branitelja je 51 godina te iz kategorije djece iz ciljne skupine 24 godine, a najčešće je riječ o osobama iz Brodsko-posavske (16,86 %), Vukovarsko-srijemske (15,66 %) te Osječko-baranjske županije (15,66 %).

Projekti zadruga i drugih malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika s ciljem unapređenja učinkovitosti proizvodnih procesa, jačanja proizvodnih kapaciteta i konkurentnosti sufinancirani su potporom za proširenje postojeće djelatnosti. U razdoblju od 2018. do 2020. Ministarstvo je raspisalo tri javna poziva za dodjelu potpora za proširenje postojeće djelatnosti, a temeljem istih dodijeljeno je 75 potpora, na što je utrošeno gotovo sedam milijuna kuna. Prema obliku djelatnosti, potporu su ostvarile većinom zadruge hrvatskih branitelja, njih 76 %, dok je manji udio poljoprivrednika (12 %), trgovačkih društava (6,67 %) i obrtnika (5,33 %). Većina korisnika posluje na području Splitsko-dalmatinske (25,33 %) i Osječko-baranjske županije (20 %) te se najčešće bave primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Prije podnošenja zahtjeva za potporu za proširenje postojeće djelatnosti korisnici su poslovali prosječno 8 do 10 godina, pri čemu je proteklo prosječno 8,63 godine od prvotno ostvarene potpore Ministarstva, iz čega je razvidna održivost poslovnih subjekata.

Nadalje, Ministarstvo je provodilo, u razdoblju od siječnja 2017. do lipnja 2018., EU projekt »Promicanje društvenog poduzetništva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, organizacija civilnog društva i zadruga braniteljske i stradalničke populacije iz Domovinskog rata« u okviru specifičnog cilja 9.v.1. Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih zaposlenika Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., ukupne vrijednosti 2,13 milijuna kuna. Projekt se provodio s ciljem povećavanja informiranosti hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata o društvenom poduzetništvu i mogućnostima poslovanja društvenih poduzeća te jačanja njihovih kapaciteta za pokretanje poduzetničkog pothvata društvenih poduzeća. U razdoblju provedbe projekta organizirane su četiri konvencije o društvenom poduzetništvu na kojima je sudjelovalo prosječno 130 sudionika, organizirano je i provedeno deset grupa edukacija na kojima je sudjelovalo ukupno 107 nezaposlenih hrvatskih branitelja te je održano dvomjesečno poslovno mentorstvo za polaznike.

Ministarstvo je u prethodnom razdoblju provodilo aktivnosti usmjerene na postizanje suradnje s drugim institucijama i poslovnim subjektima s ciljem plasmana domaćih proizvoda hrvatskih branitelja-proizvođača i članova njihovih obitelji na tržište, kao i postizanja boljih poslovnih rezultata. Jedna od najznačajnijih je suradnja s Podravkom d.d. u realizaciji potencijalnog otkupa proizvoda za potrebe industrijske prerade od strane Podravke d.d. Partnerska suradnja hrvatskih branitelja i Podravke d.d. temeljem sklopljenog Sporazuma o suradnji za razdoblje 2018. do 2020. (dalje: Sporazum) primjer je pozitivne suradnje kojom Ministarstvo ostvaruje svoj primarni cilj skrbi o hrvatskim braniteljima, nastojeći na taj način ujedno potaknuti njihove prilike za zapošljavanje, a Podravka d.d. svoj strateški cilj povećanja udjela domaće sirovine u proizvodima. U prvoj godini provedbe Sporazuma, hrvatski branitelji-proizvođači isporučili su Podravki d.d. 4.133 tone sirovine (od čega 10 tona povrća, 123 tone voća i 4.000 tona žitarica). Provodeći Sporazum u 2019., zabilježen je značajan napredak u pogledu otkupa proizvoda u odnosu na 2018., odnosno isporučeno je 12.074 tona voća, povrća i žitarica, što predstavlja porast otkupa za 7.941 tonu u odnosu na prethodnu godinu. Navedeno predstavlja značajan iskorak u zainteresiranosti hrvatskih branitelja za ovakav oblik suradnje kroz koju mogu plasirati svoje domaće proizvode, zadovoljiti sve standarde proizvodnje i plasmana što upućuje na kvalitetu proizvoda, što je, u konačnici, rezultiralo za više od 100 % većim ugovorenim otkupom proizvoda u odnosu na prethodnu godinu. Nastavak suradnje u 2020. godini pokazao je kako su hrvatski branitelji bolje organizirani u proizvodnji te iskazuju više povjerenja u ostvarenu suradnju, a isto je do 14. prosinca 2020. rezultiralo isporukom 12.374 tona sirovine (od čega 57 tona voća, 2.197 tona povrća i 10.120 tona žitarica). Promatrajući cjelokupno trogodišnje razdoblje suradnje, hrvatski branitelji-proizvođači organizirani u zadruge i OPG-ove Podravki d.d. su za potrebe industrijske prerade isporučili 28.581 tonu voća, povrća i žitarica. U sljedećem razdoblju cilj je suradnju intenzivno nastaviti te povećati broj hrvatskih branitelja-proizvođača koji plasiraju svoje proizvode za potrebe industrijske prerade Podravki d.d., a samim time i količine domaćih proizvoda na hrvatskom tržištu.

Ministarstvo se radi brže i učinkovitije obrade zaprimljenih zahtjeva za navedene mjere koristilo javno dostupnim bazama podataka i registrima, a s ciljem dodatnog administrativnog rasterećenja podnositelja zahtjeva te kvalitetnije obrade zaprimljenih prijava. U sljedećem razdoblju provedbe Programa Ministarstvo će i dalje nastojati, u suradnji s drugim institucijama (npr. s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje u vidu dostupnosti cjelovitih podataka o radno-pravnom statusu podnositelja zahtjeva i drugo), osigurati pristup potrebnim bazama podataka u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje ispunjavanja uvjeta korištenja potpora, što bi pojednostavilo administrativne postupke, ubrzalo obradu, olakšalo provedbu mjera te omogućilo učinkovitiju analizu i kontrolu namjenskog utroška dodijeljenih potpora.

Uvažavajući značaj mjera aktivne politike zapošljavanja za razvoj ljudskih potencijala kroz obrazovanje i stjecanje dodatnih znanja i vještina te povećanje razine zapošljivosti, a uzimajući u obzir činjenicu kako se mjerama ovog programa aktiviraju i korisnici iznad 50 godina starosti, čime se utječe na stopu radne aktivnosti starijih osoba, kao i širu društvenu funkcionalnost potpora koje podrazumijevaju poboljšanje socio-ekonomske situacije u kućanstvima korisnika potpora, ovim programom predlaže se nastavak provedbe mjera.

4. STRATEGIJSKI I ZAKONODAVNI TEMELJI PROVEDBE PROGRAMA

Program se temelji na nacionalnim i europskim strateškim dokumentima koji uključuju područja zapošljavanja i pristupa zapošljavanju, ali i borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, s obzirom da je stopa rizika od siromaštva prema pokazatelju najčešći status aktivnosti osobe najviša za nezaposlene osobe.

Strategijski i zakonodavni temelji[7](S obzirom na moguće izmjene i dopune navedenih zakonskih propisa, odnosno donošenja novih zakona u područjima koja uređuju, tijekom provedbe Programa primjenjivat će se zakonske odredbe sukladno zakonskoj regulativi koja će u tom trenutku biti na snazi.) provedbe Programa su:

1. Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. – unutar prioritetnih osi Visoka zapošljivost i mobilnost radne snage i Socijalno uključivanje pozicionirani su projekti namijenjeni hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji s ciljem smanjenja nezaposlenosti i povećanja socijalne uključenosti.

2. Program Vlade Republike Hrvatske 2020. – 2024. – unutar programskog područja 5. Globalna prepoznatljivost – Ponosna, sigurna i utjecajna Hrvatska, cilja 5.1. Učvršćivanje suvereniteta i njegovanje vrijednosti – Branitelji kao čvrst oslonac domovinske Hrvatske navedeno je kako će Vlada Republike Hrvatske usvojiti novi program zapošljavanja koji će sadržavati mjere koje omogućavaju olakšanje i razvoj poslovanja te pomoć pri plasiranju proizvoda, a ujedno će pružati potporu osnaživanju braniteljskih zadruga.

3. Strateški plan Ministarstva hrvatskih branitelja 2020. – 2022. – unutar općeg cilja Očuvanje stečevina i ublažavanje negativnih posljedica Domovinskog rata definiran je posebni cilj Povećanje konkurentnosti hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji na tržištu rada čiju osnovu čini provedba odgovarajućeg programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

4. Provedbeni program Ministarstva hrvatskih branitelja 2021. – 2024. – pored ostalih mjera sadrži i mjeru koja se odnosi na jačanje konkurentnosti hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji na tržištu rada.

5. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovim njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 121/17. i 98/19.) – u članku 154. definira braniteljsko socijalno-radnu zadrugu kao posebni model zadružnog djelovanja, a u članku 169. stavku 1. točki d) ističe provedbu programa i projekata usmjerenih, između ostaloga, prevladavanju i ublažavanju posljedica Domovinskog rata u koje je ubrojen i program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

6. Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.) – dio potpora iz Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji predstavlja potpore male vrijednosti namijenjene zapošljavanju.

7. Smjernice politike državnih potpora za razdoblje 2021. – 2023. (»Narodne novine«, br. 148/20.) – u okviru ciljeva dodjele državnih potpora istaknuti su ciljevi čijem bi ostvarenju trebali težiti davatelji državnih potpora te je, između ostalog, kao jedna od istaknutih namjena dodjele državnih potpora za zapošljavanje usmjerena zapošljavanju radnika u nepovoljnom položaju.

8. Uredba Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i Uredba Komisije (EU) br. 2020/972 od 2. srpnja 2020. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1407/2013 u pogledu njezina produljenja i o izmjeni Uredbe (EU) br. 651/2014 u pogledu njezina produljenja i odgovarajućih prilagodbi – propisuju pravila dodjele potpora male vrijednosti (de minimis potpora) poduzetnicima u svim sektorima.

9. Uredba Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru i Uredba Komisije (EU) br. 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru – propisuju pravila dodjele potpora male vrijednosti (de minimis potpora) poduzetnicima koji se bave primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda.

10. Zakon o obrazovanju odraslih (»Narodne novine«, br. 17/07., 107/07. i 24/10.) – ističe kako je obrazovanje odraslih, između ostalog, namijenjeno osposobljavanju za zapošljivost stjecanjem kvalifikacija za prvo zanimanje, prekvalifikacijom, stjecanjem i produbljivanjem stručnih znanja, vještina i sposobnosti.

Ujedno u Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030., koja je predstavljena javnosti, u okviru strateškog cilja 5. Zdrav, aktivan i kvalitetan život istaknuto je prioritetno područje Zaštita dostojanstva hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te civilnih stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, te je navedeno kako će se poticati uključivanje u gospodarski život, socijalno uključivanje, zapošljavanje i poboljšavanje konkurentnosti na tržištu rada hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

5. OPĆI I POSEBNI CILJEVI PROGRAMA

Opći cilj Programa je pružiti podršku integraciji osoba iz ciljne skupine na tržište rada povećanjem njihove zapošljivosti, kako bi se, uz ostale mjere aktivne politike zapošljavanja, zapošljavanjem kod poslodavaca ili u poduzetništvu utjecalo na smanjenje broja nezaposlenih u Republici Hrvatskoj.

Poseban cilj Programa je poboljšati pristup tržištu rada nezaposlenim hrvatskim braniteljima i nezaposlenoj djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djeci dragovoljaca i djeci HRVI-a, povećati njihovu zapošljivost i prilagodljivost tržištu rada te utjecati na promociju, vidljivost i plasman njihovih proizvoda, pri čemu se posebna pozornost posvećuje razvoju konkurentnosti poticanjem održivog razvoja proizvodnje uvođenjem digitalne i zelene tehnologije.

Ciljevi Programa usmjereni su na osnaživanje nezaposlenih hrvatskih branitelja i nezaposlene djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i djece HRVI-a, njihovo uključivanje u radno-tržišni sustav, podršku u razvoju poslovanja, postizanju veće konkurentnosti i učinkovitosti te predstavljanju i plasmanu proizvoda i usluga, kao i povezivanju s partnerima važnim za njihovo poslovanje.

6. CILJNA SKUPINA, NOSITELJ I ROK PROVEDBE PROGRAMA

Ciljnu skupinu Programa čine nezaposleni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, nezaposlena djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, nezaposlena djeca dragovoljaca iz Domovinskog rata i nezaposlena djeca HRVI-a.

Nositelj provedbe Programa je Ministarstvo hrvatskih branitelja, a Program će se provoditi kontinuirano u razdoblju od 2021. do 2023.

7. FINANCIRANJE PROGRAMA

Program se financira sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske te sredstvima Europske unije kroz Europski socijalni fond i kroz sredstva koja će biti osigurana u novoj financijskoj perspektivi za razdoblje 2021. – 2027. U Prilogu ovoga Programa prikazana je projekcija broja zahtjeva koje je moguće pozitivno riješiti i iznosi sredstava potrebnih za isplatu potpora kroz pojedine mjere u 2021.[8](Broj zahtjeva koji se po pojedinim mjerama mogu pozitivno riješiti u preostalim godinama provedbe Programa, ovisit će o raspoloživim sredstvima Državnog proračuna i alokacijama u okviru Europskog socijalnog fonda i nove financijske perspektive.)

8. NAČIN PROVEDBE PROGRAMA

Potpora za samozapošljavanje, Potpora za poticanje zapošljavanja, Potpora radu zadruga hrvatskih branitelja, Potpora za proširenje postojeće djelatnosti, Potpora za održavanje poslovanja i Potpora za društveno poduzetništvo predstavljaju potpore male vrijednosti (de minimis potpore), pa je prilikom dodjele potpora potrebno u potpunosti se pridržavati odredbi propisanih u uredbama Europske komisije o de minimis potporama, s obzirom da je područje državnih potpora jedno od područja koje je u nadležnosti Europske komisije.

Ministarstvo će prilikom provedbe Programa, u dijelu mjera koje predstavljaju potpore male vrijednosti, u potpunosti postupati sukladno važećim zakonskim propisima i provedbenim aktima kojima je regulirana politika državnih potpora Republike Hrvatske, odnosno konkretno područje dodjele potpora male vrijednosti, kao i u skladu s važećim uredbama Europske komisije i njihovim izmjenama kojima se uređuju potpore male vrijednosti.

Sukladno članku 3. Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore, potporom male vrijednosti (de minimis potporom) smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku, čiji ukupni iznos ne prelazi 200.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, u razdoblju od tri fiskalne godine[9](Trogodišnje razdoblje koje se uzima u obzir ocjenjuje se na pomičnoj osnovi tako da se pri svakoj novoj dodjeli de minimis potpore uzme u obzir ukupan iznos de minimis potpora dodijeljenih u predmetnoj fiskalnoj godini te tijekom prethodne dvije fiskalne godine.), neovisno o razini davatelja koji dodjeljuje potporu male vrijednosti (ministarstva, gradovi, županije i sl.). Pri tome, ukupni iznos potpore male vrijednosti koja se dodjeljuje bilo kojem pojedinom poduzetniku u sektoru cestovnog prometa ne smije prelaziti 100.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, tijekom bilo kojeg razdoblja od tri fiskalne godine te se ne smije koristiti za kupovinu vozila za cestovni prijevoz tereta.

Sukladno članku 3. Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru i Uredbi Komisije (EU) br. 2019/316 od 21. veljače 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1408/2013 o primjeni članka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru, potporom male vrijednosti (de minimis potporom) smatra se svaka potpora pojedinom poduzetniku koji se bavi primarnom proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda, čiji ukupni iznos ne prelazi 20.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, u razdoblju od tri fiskalne godine[10](Trogodišnje razdoblje koje se uzima u obzir ocjenjuje se na pomičnoj osnovi tako da se pri svakoj novoj dodjeli de minimis potpore uzme u obzir ukupan iznos de minimis potpora dodijeljenih u predmetnoj fiskalnoj godini te tijekom prethodne dvije fiskalne godine.), neovisno o razini davatelja koji dodjeljuje potporu male vrijednosti (ministarstva, gradovi, županije i sl.).

Također, članak 3. Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru navodi kako se de minimis potpora smatra dodijeljenom u trenutku kada poduzetnik ostvari pravo na primanje potpore, neovisno o datumu isplate de minimis potpore poduzetniku.

Prema članku 5. Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru, potpore male vrijednosti (de minimis potpore) kumuliraju se s drugim potporama male vrijednosti dodijeljenim u skladu s drugim uredbama o de minimis potporama do odgovarajućih gornjih granica propisanih navedenim uredbama. De minimis potpore ne kumuliraju se s državnim potporama u vezi s istim prihvatljivim troškovima ako bi takva kumulacija prelazila primjenjivi najviši iznos potpore koji je u konkretnim okolnostima svakog pojedinog slučaja utvrđen uredbom o skupnom izuzeću odnosno odlukom Komisije. De minimis potpore koje nisu dodijeljene za određene opravdane troškove ili se njima ne mogu pripisati mogu se kumulirati s drugim državnim potporama dodijeljenima u skladu s uredbom o skupnom izuzeću ili odlukom Komisije.

Sukladno članku 6. Uredbe Komisije (EU) br. 1407/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore i Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore u poljoprivrednom sektoru Ministarstvo će poduzetnika kojem namjerava dodijeliti de minimis potporu u skladu s Uredbama pismeno obavijestiti o iznosu potpore, kao i da je riječ o de minimis potpori, pozivajući se na navedene Uredbe. Također, sukladno Uredbama Europske komisije, u postupku zaprimanja zahtjeva za korištenje navedenih mjera, Ministarstvo će od svakog potencijalnog korisnika zatražiti podatke o iznosima do sada primljenih državnih potpora i potpora male vrijednosti koje je isti zaprimio tijekom tekuće godine kao i tijekom prethodne dvije fiskalne godine, neovisno o vrsti i razini davatelja potpora, kako bi se izbjegla moguća prekomjerna dodjela državne potpore, odnosno potpore male vrijednosti.

Država članica dostavlja Europskoj komisiji sve informacije koje Komisija smatra potrebnima kako bi ocijenila jesu li ispunjeni uvjeti propisani uredbama o de minimis potporama.

Novčane potpore koje se dodjeljuju kroz mjere ovog programa, a koje se smatraju potporama male vrijednosti prema vrsti državne potpore predstavljaju program potpora male vrijednosti, prema kategoriji državnih potpora odnose se na zapošljavanje, a kao instrument državne potpore predstavljaju subvencije.

Ministarstvo će prilikom sklapanja ugovora o korištenju sredstava obavijestiti korisnika da mu je dodijeljena potpora male vrijednosti, dok će podatke o dodijeljenim potporama male vrijednosti dostaviti Ministarstvu financija, odnosno Ministarstvu poljoprivrede u dijelu koji se odnosi na primarnu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Također, u provedbi Programa Ministarstvo će razmjenjivati podatke o podnositeljima zahtjeva s resornim javnopravnim tijelima te drugim institucijama koje sukladno propisanom djelokrugu nadležnosti provode aktivnosti vezane uz poticanje određenih ciljnih skupina kako ne bi došlo do dvostrukog financiranja istih troškova.

Zahtjevi za korištenje potpora primaju se isključivo na temelju javnog poziva u kojem se objavljuju detaljni kriteriji i potrebna dokumentacija, obveze podnositelja u slučaju pozitivnog rješavanja zahtjeva, sankcije u slučaju neispunjavanja ugovornih obveza, razdoblje zaprimanja, krajnji rok rješavanja i broj predviđenih poticaja. Početkom svake godine ministar hrvatskih branitelja donosi odluku o provedbi Programa u tekućoj godini te odluku o aktiviranju svake pojedine mjere Programa kojom se pobliže definiraju uvjeti i kriteriji podnošenja, rješavanja zahtjeva te određuje datum objave Javnog poziva i razdoblje zaprimanja zahtjeva.

Za svaku mjeru sastavlja se Stručni tim za odlučivanje o mogućnosti korištenja mjera Programa koji pregledava dostavljenu dokumentaciju, utvrđuje ispunjavanje ranije definiranih kriterija i ocjenjuje zahtjeve.

Ukoliko se tijekom provedbe Programa zbog specifičnosti pojedinih aktivnosti i mjera ukaže potreba za uključivanjem i drugih dionika, Ministarstvo ima mogućnost izabrati referalne centre za zadruge hrvatskih branitelja, okupiti predstavnike nadležnih tijela, zadruga i drugih pravnih i fizičkih osoba radi umrežavanja, ostvarivanja ciljeva i mjera Programa, dobivanja potpunog pregleda i bolje koordinacije postojećih provedbenih programa usmjerenih postizanju zajedničkih prioriteta određenih u nacionalnim i europskim strategijama za zapošljavanje.

9. PRAĆENJE I NADZOR PROVEDBE

Organizacijska jedinica nadležna za analizu i kontrolu namjenskog utroška sredstava Ministarstva hrvatskih branitelja, u suradnji s organizacijskim jedinicama za planiranje i provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja te organizacijskom jedinicom za EU projekte, pratit će i nadzirati provedbu Programa sukladno uredbi kojom je uređeno unutarnje ustrojstvo Ministarstva hrvatskih branitelja.

10. SADRŽAJ PROGRAMA

Program obuhvaća provedbu mjera u dva prioritetna područja, što predstavlja provedbu Programa u užem smislu, dok u širem smislu provedba Programa obuhvaća i druge aktivnosti koje neizravno utječu na povećanje zapošljivosti i prilagodljivosti tržištu rada osoba iz ciljne skupine.

10.1. Program u užem smislu

Provedba Programa u užem smislu obuhvaća sljedeća prioritetna područja:

10.1.1. Prioritetno područje 1. Ulaganje u ljudske potencijale kroz obrazovanje i zapošljavanje

Prioritetno područje uključuje mjere usmjerene podizanju razine obrazovanja, usvajanju novih kompetencija, razvoju pozitivnog odnosa prema potrebi cjeloživotnog učenja radi stvaranja uvjeta za lakšu i bržu prilagodbu potrebama tržišta rada te aktivaciju u svrhu samozapošljavanja i rada kod poslodavca.

Mjere unutar ovog prioritetnog područja jesu:

10.1.1.1. Poticanje obrazovanja

Svrha mjere je utjecati na poboljšanje obrazovne strukture nezaposlenih osoba iz ciljne skupine, poticanjem na podizanje razine obrazovanja ili promjenu zanimanja, te tako olakšati pristup tržištu rada i utjecati na povećanje njihove zapošljivosti. Ova mjera omogućuje osobama iz ciljne skupine da kroz programe obrazovanja usklade svoje kompetencije s promjenama na tržištu rada, što utječe na smanjivanje rizika od socijalne isključenosti. Pri tome treba uzeti u obzir da su dugotrajno nezaposlene osobe i osobe isključene s tržišta rada u povećanom riziku od socijalne isključenosti, a da se kroz povećanje svijesti o potrebi cjeloživotnog učenja te obrazovanjem u znatnoj mjeri može utjecati na poboljšanje životnih prilika osoba iz ciljne skupine.

Obrazovne aktivnosti koje omogućava primjena mjere:

1. Stjecanje prvog zanimanja (u programima obrazovanja za stjecanje niže razine srednjeg obrazovanja, trogodišnjim strukovnim programima obrazovanja, četverogodišnjim strukovnim programima obrazovanja)

2. Prekvalifikacija

3. Osposobljavanje

4. Usavršavanje

5. Stjecanje dodatnih znanja i vještina (npr. učenje stranih jezika, informatičko opismenjavanje i sl.).

Ministarstvo može osobama iz ciljne skupine, koje ispunjavaju uvjete propisane javnim pozivom, (su)financirati troškove obrazovanja do iznosa od 12.000,00 kuna, isplatom izravno obrazovnoj ustanovi u kojoj je obrazovanje provedeno (iznimno, ukoliko su ispunjeni uvjeti, može se izvršiti povrat sredstava polazniku koji je sam podmirio troškove). Ukoliko troškovi obrazovanja iznose više od 12.000,00 kuna, podnositelj je dužan obvezati se na plaćanje razlike u cijeni pisanom izjavom.

Iznimno, u posebno opravdanim slučajevima, Stručni tim za odlučivanje o mogućnosti korištenja mjera Programa može predložiti odobravanje i višeg iznosa. Ako podnositelj zahtjeva iz neopravdanih razloga prekine obrazovanje, dužan je vratiti sredstva uložena u isto uz zakonsku zateznu kamatu.

Poticanje obrazovanja hrvatskih branitelja, djece smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca i djece HRVI-a ne podrazumijeva i ne može se koristiti za školovanje unutar sustava visokog obrazovanja.

Mjeru mogu koristiti osobe iz ciljne skupine koje nisu koristile poticaj za obrazovanje Ministarstva prethodnih godina.

10.1.1.2. Potpora za samozapošljavanje

Kroz ovu mjeru Ministarstvo može osobama iz ciljne skupine koje pokreću vlastitu samostalnu djelatnost (npr. obrt, jednostavno trgovačko društvo, trgovačko društvo, obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ili drugo) te ispunjavaju uvjete propisane javnim pozivom odobriti korištenje potpore u iznosu do 80.000,00 kuna, a može se povećati ovisno o raspoloživim sredstvima te ovisno o osiguranim sredstvima u novom financijskom razdoblju EU 2021. – 2027.

Očekivani rok zaposlenosti korisnika potpore za samozapošljavanje je najmanje 12 mjeseci, tijekom kojih je korisnik obvezan uplaćivati doprinose, a ako korisnik ne ispuni ugovorne obveze i sredstva ne utroši namjenski, dužan je primljena sredstva vratiti zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

Dodjela potpora financirat će se sredstvima Državnog proračuna te sredstvima EU fondova kroz projekt »Samozapošljavanje hrvatskih branitelja, djece smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca iz Domovinskog rata i djece hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata« u okviru specifičnog cilja 8.i.2. Povećanje održivog samozapošljavanja nezaposlenih osoba, posebice žena Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a sredstva za daljnju provedbu poziva za dodjelu potpora za samozapošljavanje osigurat će se i u okviru nove financijske perspektive EU 2021. – 2027.

Provođenjem projekta »Samozapošljavanje hrvatskih branitelja, djece smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja, djece dragovoljaca iz Domovinskog rata i djece hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata« ujedno će se promicati samozapošljavanje kao održiv oblik sudjelovanja na tržištu rada, kao i mogućnosti korištenja potpora za samozapošljavanje iz ovog programa, kako bi se osobe iz ciljne skupine potaknulo na pokretanje samostalne djelatnosti. Planirane aktivnosti u okviru projekta, uz dodjelu potpora, obuhvaćaju organizaciju tribina za informiranje i promicanje samozapošljavanja.

Mjeru mogu koristiti osobe iz ciljne skupine koje nisu koristile potporu za samozapošljavanje Ministarstva prethodnih godina.

10.1.1.3. Potpora za poticanje zapošljavanja

Ministarstvo podupire poslodavce koji uspješno posluju te namjeravaju proširiti postojeću djelatnost zapošljavanjem osoba iz ciljne skupine, pri čemu potpora iznosi 50.000,00 kuna po zaposlenoj osobi, a pojedinom poslodavcu može biti odobrena za zapošljavanje najviše tri osobe. Ovisno o broju osoba iz ciljne skupine koje će poslodavac zaposliti potpora iznosi 50.000,00 kuna za zapošljavanje jedne osobe, 100.000,00 kuna za zapošljavanje dvije osobe, odnosno 150.000,00 kuna za zapošljavanje tri osobe.

Poslodavac je obvezan osobu za čije je zapošljavanje ostvario potporu zadržati u radnom odnosu u punom radnom vremenu minimalno 12 mjeseci, sukladno ugovorom preuzetim obvezama.

Za potporu mogu kandidirati obrti i mala trgovačka društva s do 50 zaposlenih, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge, a iznimno i drugi subjekti.

10.1.2. Prioritetno područje 2. Jačanje socijalne uključenosti i poticanje konkurentnosti korisnika Programa

Prioritetno područje uključuje mjere usmjerene poticanju rada zadruga i udruživanja u zadruge, povećanju količine proizvoda i usluga zadruga, unapređenju postojećih proizvoda, usluga i procesa malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika u svrhu pozicioniranja na tržištu radi ostvarivanja boljih poslovnih rezultata, te pružanja podrške osobama iz ciljne skupine koji pokreću ili se bave društveno poduzetničkim aktivnostima.

Mjere unutar ovog prioritetnog područja jesu:

10.1.2.1. Potpora radu braniteljskih zadruga

Ministarstvo može registriranim braniteljskim zadrugama s kvalitetnim poslovnim planom i odgovarajućim brojem zadrugara s utvrđenim statusom osoba iz ciljne skupine Programa, odobriti korištenje novčane potpore u iznosu do 150.000,00 kuna, kako bi njeni članovi kroz rad u zadruzi mogli organizirano obavljati svoje djelatnosti. Zadruga kao jedan od subjekata malog gospodarstva omogućava zajedničko nastupanje svojih članova na tržištu, kao i zajedničko korištenje zadružnih resursa i kapaciteta potrebnih za proizvodnju i pružanje usluga.

Da bi zadruga brojem svojih članova ispunila kriterije potrebne za korištenje ove mjere, u zadruzi mora aktivno djelovati najmanje dvije trećine članova koji imaju utvrđen status hrvatskog branitelja, djeteta smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja, djeteta dragovoljca ili djeteta HRVI-a.

Ukoliko se zadruga bavi ekološkom proizvodnjom te o tome posjeduje potrebne certifikate ili se potpora traži za razvoj projekata koji su usmjereni na uvođenje zelenih ili digitalnih tehnologija, zadruzi je moguće odobriti dodatnih do 15.000,00 kuna potpore, pri čemu ukupni iznos potpore ne može biti veći od 165.000,00 kuna.

Braniteljske zadruge mogu koristiti ovu mjeru isključivo ukoliko nisu koristile mjere Ministarstva hrvatskih branitelja namijenjene poticanju osnivanja zadruga i potpore radu zadruga hrvatskih branitelja u sklopu programa koji su se provodili u prethodnom razdoblju.

10.1.2.2. Potpora za proširenje postojeće djelatnosti

Ministarstvo može sufinancirati projekte braniteljskih zadruga i drugih mikro/malih poduzetnika, obrtnika i poljoprivrednika s ciljem unapređenja učinkovitosti proizvodnih procesa, jačanja proizvodnih kapaciteta i postizanja boljih poslovnih rezultata.

Potporu u iznosu do 100.000,00 kuna za razvoj projekta kojim se proširuje postojeća djelatnost, odnosno potiče umrežavanje i povezivanje zadruga mogu ostvariti braniteljske zadruge te trgovačka društva, obrti i poljoprivredna gospodarstva čiji su osnivači, vlasnici odnosno nositelji hrvatski branitelji, djeca smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djeca dragovoljaca ili djeca HRVI-a, a koji su u dosadašnjem poslovanju pokazali uspješnost te koji nisu koristili potporu Ministarstva kroz mjere namijenjene proširenju djelatnosti prethodnih godina.

Za razvoj projekata koji se odnose na uvođenje zelenih ili digitalnih tehnologija, iznos potpore može biti uvećan za do 20.000,00 kuna.

Za razvoj projekata koji se odnose na aktivnosti finaliziranja proizvoda za plasman kroz braniteljsku prodavaonicu »Lijepo i naše«, odnosno aktivnosti ishodovanja potrebnih odobrenja/certifikata u svrhu pripreme proizvoda za plasman kroz braniteljsku prodavaonicu »Lijepo i naše«, može se odobriti dodatnih do 20.000,00 kuna potpore.

Uvećanje osnovnog iznosa potpore moguće je koristiti samo po jednoj osnovi, a najviši iznos potpore koji je kroz ovu mjeru moguće ostvariti iznosi 120.000,00 kuna.

10.1.2.3. Potpora za održavanje poslovanja

Potpora za održavanje poslovanja podrazumijeva mjeru pomoći braniteljskim zadrugama te mikro/ malim poduzetnicima, obrtnicima i poljoprivrednicima sa statusom hrvatskog branitelja, djeteta smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja, djeteta dragovoljca ili djeteta HRVI-a, a uključuje dodjelu potpora za očuvanje poslovanja te za reaktivaciju i oporavak poslovanja odnosno ublažavanje posljedica nastalih nepovoljnim uvjetima uzrokovanih specifičnim i nepredvidljivim situacijama (npr. pandemijom COVID-19, prirodnim nepogodama i sl.).

Potpora za održavanje poslovanja namijenjena je isključivo onim poslovnim subjektima koji mogu dokazati teškoće u poslovanju uzrokovane nekom specifičnom ili nepredvidivom situacijom, dok istu ne mogu ostvariti poslovni subjekti koji su bili u stečaju ili likvidaciji odnosno postupku gašenja prije nastupanja te situacije. Potporom se mogu sufinancirati troškovi redovitog poslovanja poslovnog subjekta (zakup ili najam poslovnog prostora, režijski troškovi, trošak knjigovodstvenih usluga, trošak servisa opreme i dr.), nabavka ili nadogradnja strojeva, postrojenja, opreme i alata koji su nužni za održavanje poslovanja i drugi troškovi koji se odnose na oporavak poslovanja poslovnog subjekta pogođenog nepovoljnim uvjetima.

Potpora za održavanje poslovanja može se dodijeliti u iznosu do 15.000,00 kuna.

10.1.2.4. Potpora za društveno poduzetništvo

Ministarstvo će omogućiti dodjelu potpora za društveno poduzetništvo zadrugama hrvatskih branitelja i udrugama iz Domovinskog rata s ciljem pružanja podrške njihovim društveno poduzetničkim aktivnostima. Time će se utjecati na povećanje broja, ali i održivost društvenih poduzeća te zaposlenost osoba iz ciljne skupine. Dodjela ovih bespovratnih potpora financirat će se sredstvima Europskog socijalnog fonda, te je planirana unutar specifičnog cilja 9.v.1. Povećanje broja i održivosti društvenih poduzeća i njihovih zaposlenika Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020., a ukupna alokacija iznosi 45 milijuna kuna. Sredstva će se nastojati osigurati i u novom financijskom razdoblju 2021. – 2027.

10.2. Program u širem smislu

Program u širem smislu obuhvaća druge dodatne aktivnosti, kao i posebne odredbe Programa koje uključuju aktivnu suradnju s drugim dionicima na realizaciji ciljeva Programa.

10.2.1. Dodatne aktivnosti

Dodatne aktivnosti vezane uz promociju i provedbu Programa provode se sa svrhom uspješnije realizacije općeg i posebnog cilja Programa, a uključuju popratne aktivnosti usmjerene na postojeće i potencijalne korisnike Programa koje Ministarstvo redovito obavlja sukladno svojem djelokrugu.

Dodatne aktivnosti obuhvaćaju sljedeće:

a) pružanje savjetodavne pomoći vezano uz korištenje mjera Programa na regionalnoj i nacionalnoj razini te obilasci korisnika Programa na terenu

b) održavanje prigodnih predstavljanja proizvoda braniteljskih zadruga, OPG-ova, obrta i drugih registriranih pravnih subjekata koje su osnovali hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji radi predstavljanja rada, proizvoda i usluga te međusobnog umrežavanja s ciljem jačanja prepoznatljivosti istih

c) održavanje tematskih okruglih stolova te konvencija na temu zadružnog poduzetništva

d) prijenos znanja i iskustva u provođenju mjera i aktivnosti Programa kroz službenu razvojnu pomoć

e) ostvarivanje suradnje s drugim ministarstvima i javnim institucijama, jedinicama lokalne i područne samouprave, prehrambenim i prerađivačkim industrijama i ostalima, s ciljem plasmana proizvoda, postizanja boljih poslovnih rezultata te povoljnijih uvjeta financiranja poslovnih aktivnosti.

10.2.2. Pilot-projekt osiguravanja specijaliziranog izložbeno-prodajnog prostora

U cilju pružanja sveobuhvatne podrške poslovanju braniteljskih zadruga, OPG-ova, obrta i drugih registriranih pravnih subjekata koje su osnovali hrvatski branitelji i članovi njihovih obitelji, Ministarstvo je pokrenulo projekt uspostave braniteljske prodavaonice. Pokretanjem projekta braniteljske prodavaonice omogućava se predstavljanje, promoviranje i kupnja braniteljskih proizvoda na jednom prepoznatljivom mjestu, pri čemu se iste nastoji učiniti kontinuirano dostupnima različitim skupinama zainteresiranih kupaca.

Provedba aktivnosti na realizaciji projekta braniteljske prodavaonice zahtijevala je analizu kapaciteta braniteljskih zadruga i OPG-ova hrvatskih branitelja u smislu vrsta, količina i dostupnosti proizvoda. Zbog toga je Ministarstvo u prvoj polovici 2017. (veljača/lipanj) te krajem 2019. (prosinac) i početkom 2020. (siječanj) među braniteljskim zadrugama i OPG-ovima čiji su nositelji hrvatski branitelji, a koji su prethodno koristili potpore Ministarstva namijenjene radu zadruga te samozapošljavanju, provelo anketno istraživanje o količinama i vrstama proizvoda koje bi mogle biti plasirane kroz prodavaonicu braniteljskih proizvoda. Tako se u 2017. ispitivala općenita zainteresiranost za projekt, ukupna raspoloživost i karakteristike proizvoda i usluga, pri čemu se anketiranju odazvala 201 zadruga, a obuhvaćeno je više od 200 različitih proizvoda, dok je krajem 2019./početkom 2020. provedena analiza u užem opsegu (usmjerena samo na proizvode koji su spremni za plasman na tržište, imaju potrebne dozvole, odobrenja, certifikate i sl.), pri čemu je u analizu bilo uključeno ukupno 58 zadruga i OPG-ova, s više od 100 vrsta proizvoda. Provedene analize pokazale su kako zadruge i OPG-ovi hrvatskih branitelja proizvode vrlo raznolike proizvode, pri čemu su najviše zastupljeni hrana i poljoprivredni proizvodi (svježe voće i povrće te njihove prerađevine, meso i mesne prerađevine, pčelinji proizvodi te alkoholna i bezalkoholna pića) što ne iznenađuje s obzirom da je najveći broj zadruga i OPG-ova hrvatskih branitelja registriran za djelatnost poljoprivrede, koja podjednako obuhvaća kako primarnu poljoprivrednu proizvodnju, tako i preradu poljoprivrednih proizvoda.

U svrhu realizacije projekta braniteljske prodavaonice Ministarstvo je osiguralo prodajni prostor u kojem će hrvatski branitelji-proizvođači moći izlagati i prodavati svoje proizvode i usluge, te je s tadašnjim Ministarstvom državne imovine, sukladno Zakonu o upravljanju državnom imovinom (»Narodne novine«, br. 52/18.), zaključen Sporazum o prijenosu prava upravljanjem nekretninom Ministarstvu na adresi Britanski trg 3 u Zagrebu.

U prostoru braniteljske prodavaonice također će se provoditi promotivne aktivnosti vezane uz realizaciju ovog pilot-projekta, a ujedno će služiti za dobivanje informacija o braniteljskom poduzetništvu, umrežavanje proizvođača i pružatelja usluga, organizaciju događanja kroz koja će se predstavljati autohtoni hrvatski proizvodi, načini proizvodnje i pripreme hrane kako bi se osvijestila važnost prirodne proizvodnje, ali i važnosti i uloge rada u resocijalizaciji hrvatskih branitelja te uključivanja njihovih obitelji u zajedničke aktivnosti.

Ovim projektom ujedno se doprinosi i ukupnom nastojanju Vlade Republike Hrvatske da se na hrvatskom tržištu poveća udio domaćih proizvoda te potakne samodostatnost i održivost u proizvodnji domaće hrane.

PRILOG

Sukladno podacima iz Financijskog plana za razdoblje 2021. – 2023. godine, u nastavku je prijedlog raspodjele sredstava namijenjenih provedbi Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za razdoblje od 2021. do 2023. razrađenih za 2021., u sklopu razdjela 041 – Ministarstvo hrvatskih branitelja, aktivnosti A 753009 »Zapošljavanje hrvatskih branitelja«, aktivnosti A 753027 »OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.« i aktivnosti A 653030 »Braniteljska prodavaonica«.

Tablica 1. Projekcija raspodjele sredstava potrebnih za provedbu Programa stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji za 2021.