NN 4/2021 (15.1.2021.), Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o primicima radnika

HRVATSKA NARODNA BANKA

85

Na temelju članka 100. stavka 4. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015., 15/2018., 70/2019., 47/2020. i 146/2020.) i članka 43. stavka 2. točke 10. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008., 54/2013. i 47/2020.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ODLUKE O PRIMICIMA RADNIKA

Članak 1.

U Odluci o primicima radnika (»Narodne novine«, br. 31/2017. i 57/2017.) članak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Ovom Odlukom pobliže se uređuju pravila, postupci i kriteriji u vezi s politikama primitaka, a osobito:

– definicija i vrste primitaka radnika

– kriteriji za određivanje identificiranih radnika

– zahtjevi vezani uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i

– način i rokovi izvješćivanja Hrvatske narodne banke o primicima.

(2) Ovom se Odlukom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2019/878 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Direktive 2013/36/EU u pogledu izuzetih subjekata, financijskih holdinga, mješovitih financijskih holdinga, primitaka, nadzornih mjera i ovlasti te mjera za očuvanje kapitala (Tekst značajan za EGP) (Službeni list EU L 150/2019).

(3) Odredbe ove Odluke dužne su primjenjivati sve kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.

(4) Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice kreditnih institucija iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje.

(5) Odredbe ove Odluke kreditna institucija dužna je primjenjivati na pojedinačnoj osnovi te na konsolidiranoj osnovi u skladu s člancima 97., 97.a i 277. Zakona o kreditnim institucijama.«

Članak 2.

U članku 2. točka 9. mijenja se i glasi:

»9) Diskrecijske mirovinske pogodnosti jesu varijabilni primici, a imaju značenje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2020/873 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2020. o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu određenih prilagodbi kao odgovora na pandemiju bolesti COVID-19 (SL L 204, 26. 6. 2020.).«

U članku 2. točka 11. mijenja se i glasi:

»11) Identificirani radnik jest radnik čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije, u skladu s kriterijima utvrđenima u članku 27. ove Odluke i Delegiranoj uredbi Komisije (EU) o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda koji utvrđuju kriterije za definiranje upravljačke odgovornosti, kontrolne funkcije, značajne poslovne jedinice i značajnog utjecaja na profil rizičnosti značajne poslovne jedinice i utvrđuju kriterije za određivanje radnika ili kategorije radnika čije profesionalne aktivnosti imaju usporediv utjecaj na profil rizičnosti institucije kao i radnici ili kategorije radnika iz članka 92. stavka 3. te Direktive (u nastavku teksta: Delegirana uredba Komisije (EU) o identificiranim radnicima).«

U članku 2. točka 13. mijenja se i glasi:

»13) Više rukovodstvo kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 90. Zakona o kreditnim institucijama.«

U članku 2. točka 35. mijenja se i glasi:

»35) Značajna poslovna jedinica kako je uređeno člankom 1. točkom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima.«

U članku 2. iza točke 36. dodaju se točke 37., 38., 39., 40. i 41., koje glase:

»37) Institucija kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

38) Kreditna institucija koja nije velika kreditna institucija kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 28.a Zakona o kreditnim institucijama.

39) Mala i jednostavna kreditna institucija kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 29.c Zakona o kreditnim institucijama.

40) Mali primici kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 29.d Zakona o kreditnim institucijama.

41) Rodno neutralna politika primitaka kako je uređeno člankom 3. stavkom 1. točkom 62.a Zakona o kreditnim institucijama.«

Članak 3.

U članku 3. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3., koji glasi:

»(3) Politika primitaka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka rodno je neutralna politika primitaka.«

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 4.

Članak 4. mijenja se i glasi:

»(1) Pri ispunjavanju obveza utvrđenih u člancima od 5. do 42. ove Odluke kreditna institucija postupa prema načelu razmjernosti, to jest na način i u opsegu koji je primjeren veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova kreditne institucije.

(2) Kako bi kreditna institucija mogla postupiti prema načelu razmjernosti, dužna je uzeti u obzir sljedeće kriterije:

1) bilancu i strukturu računa dobiti i gubitka,

2) raspoložive vlasničke i dužničke instrumente,

3) odobrenje za korištenje internih pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva,

4) procjenu razmjernosti za grupu, ako je kreditna institucija članica grupe kreditnih institucija u RH,

5) vrste usluga koje pruža klijentima i vrste klijenata (npr. stanovništvo, pravne osobe, obrti, subjekti od javnog interesa),

6) poslovnu strategiju, strukturu poslovnih aktivnosti, mjerljivost i predvidivost rizika poslovnih aktivnosti,

7) strukturu izvora financiranja,

8) unutarnju organizaciju, uključujući razinu varijabilnih primitaka koji se mogu isplatiti identificiranim radnicima,

9) složenost proizvoda,

10) zemljopisnu prisutnost i opseg aktivnosti u svakoj državi i

11) činjenicu ispunjava li / (ne ispunjava) kriterije za određivanje kreditne institucije koja nije velika kreditna institucija.

(3) Pri primjeni zahtjeva iz ove Odluke na razmjeran način kreditna institucije dužna je uzeti u obzir profil rizičnosti, sklonost preuzimanju rizika i druga obilježja te donijeti i provoditi politike primitaka koje su na odgovarajući način usklađene s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima kreditne institucije.

(4) Prije primjene zahtjeva o primicima na razmjeran način kreditna institucija dužna je utvrditi identificirane radnike te primijeniti ograničenje maksimalnog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka, u skladu s člankom 20. ove Odluke, na sve radnike u kreditnoj instituciji.

(5) Kreditna institucija koja nije velika kreditna institucija nije dužna primjenjivati odredbe iz članka 8. i članaka od 38. do 42. ove Odluke.

(6) Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke obrazložiti način na koji je provela analizu kriterija iz stavaka 2. i 3. ovoga članka i dostaviti svu relevantnu dokumentaciju.

(7) Pri ispunjavanju obveza utvrđenih u člancima od 27. do 42. ove Odluke kreditna institucija postupa prema načelu razmjernosti, to jest na način koji je primjeren utjecaju identificiranog radnika na profil rizičnosti kreditne institucije.«

Članak 5.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»(1) Članovi nadzornog odbora moraju zajedno imati odgovarajuća stručna znanja, sposobnosti i iskustvo u vezi s politikama i praksama primitaka, uključujući mehanizme za usklađivanje strukture primitaka s profilom rizičnosti i kapitalnom strukturom kreditne institucije.

(2) Pri obavljanju svojih dužnosti iz članka 49. stavka 1. točke 7. i točke 8. Zakona o kreditnim institucijama nadzorni odbor kreditne institucije dužan je:

1) dati suglasnost za bilo kakva naknadna izuzeća koja bi se primjenjivala na pojedinoga identificiranog radnika kao i za izmjene politike primitaka,

2) donijeti odluku o maksimalnom iznosu varijabilnih primitaka koji će kreditna institucija utvrditi za sve radnike kreditne institucije u poslovnoj godini za određeno razdoblje procjene,

3) donijeti odluku na pojedinačnoj osnovi o primicima članova uprave i osoba odgovornih za rad kontrolnih funkcija,

4) donijeti odluku o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući primjenu odredbi o malusu ili povratu primitaka, ako dođe do značajnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka kreditne institucije, u skladu s člankom 37. ove Odluke i

5) donijeti odluku o mogućoj upotrebi otpremnina, uključujući maksimalan iznos ili kriterije za određivanje takvih iznosa koji se mogu dodijeliti kao otpremnina radnicima.

(3) Uprava kreditne institucije dužna je donijeti politiku primitaka, uz suglasnost nadzornog odbora, te je odgovorna za provedbu te politike. Uprava provodi odluke nadzornog odbora iz stavka 2. točaka od 2. do 5. ovoga članka u skladu s politikom primitaka. Uprava može odrediti primitke radnika koji nisu navedeni u stavku 2. točki 3. ovoga članka na skupnoj osnovi.«

Članak 6.

U članku 7. stavci od 1. do 5. mijenjaju se i glase:

»(1) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH dužna je donijeti politiku primitaka na razini grupe kreditnih institucija u RH i osigurati njezinu primjenu u društvima kćerima koja su obuhvaćena bonitetnom konsolidacijom u skladu s odredbama članaka 97., 97.a i 277. Zakona o kreditnim institucijama.

(2) Pri donošenju politike primitaka koja će se primjenjivati na konsolidiranoj i potkonsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH, matična kreditna institucija u RH dužna je uzeti u obzir:

1) veličinu, unutarnju organizaciju te vrstu, opseg i složenost poslova pojedinih društava kćeri, vodeći računa o razini rizika koji pojedino društvo kći predstavlja za matičnu kreditnu instituciju,

2) posebnosti nacionalnih zakonodavstava u kojima pojedina društva kćeri djeluju (npr. porezni propisi, eventualne razlike između nacionalnih provedba ograničenja maksimalnog odnosa između varijabilnoga i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika i zahtjeva iz članaka od 27. do 42. ove Odluke ili propisi koji uređuju radne odnose),

3) moguće razlike u modelima poslovanja između matične kreditne institucije i društava kćeri,

4) moguće razlike u sustavima upravljanja između matične kreditne institucije i društava kćeri,

5) posebnosti bonitetnih zahtjeva u drugim financijskim sektorima, ako članice grupe kreditnih institucija u RH obavljaju djelatnosti koje su izvan obuhvata Zakona o kreditnim institucijama i

6) druge okolnosti za koje kreditna institucija procijeni da su važne.

(3) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH dužna je osigurati da društvo kći obuhvaćeno bonitetnom konsolidacijom, koje nije institucija ni društvo kći iz članka 97.a stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama, ima politiku primitaka usklađenu s politikom primitaka grupe koja se primjenjuje:

1) na sve radnike i

2) na identificirane radnike u društvu kćeri čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe.

(4) Na društvo kći iz članka 97.a stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama primjenjuju se odredbe o maksimalnom odnosu između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka.

(5) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH dužna je za društvo kći s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, ako to društvo kći, da ima poslovni nastan u Europskoj uniji, ne bi bilo obveznik primjene posebnih propisa o primicima u skladu s ostalim pravnim propisima Europske unije, a koje je uključeno u bonitetnu konsolidaciju:

1) politikom primitaka na razini grupe odrediti maksimalni odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka te osigurati da se za potrebe isplate varijabilnih primitaka koristi instrumentima iz članka 39. ove Odluke, osim ako bi to bilo protivno propisima treće zemlje u kojoj je društvo kći osnovano i

2) osigurati da ima politiku primitaka usklađenu s politikom primitaka grupe:

– koja se primjenjuje na sve radnike te

– koja se primjenjuje na identificirane radnike u društvu kćeri čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe.«

Članak 7.

U članku 8. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je osnovati odbor za primitke u skladu s odredbama članka 50. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama. Kada mala i jednostavna kreditna institucija osniva odbor za primitke, zadaci odbora za primitke mogu se kombinirati s drugim zadacima, ako to ne dovodi do sukoba interesa.«

U članku 8. stavku 2. točke 1. i 3. mijenjaju se i glase:

»1) pružanje podrške nadzornom odboru pri donošenju i redovitom preispitivanju temeljnih načela politike primitaka iz članka 49. stavka 1. točke 7. i točke 8. Zakona o kreditnim institucijama,

3) pripremanje odluka nadzornog odbora iz članka 5. stavka 2. ove Odluke«.

Članak 8.

U članku 9. stavci 1. i 2 mijenjaju se i glase:

»(1) Odbor za primitke ili, ako kreditna institucija u skladu s odredbama članka 50. stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama nije dužna osnovati odbor za primitke, nadzorni odbor dužan je najmanje jednom godišnje preispitati politiku primitaka i ocijeniti usklađenost provođenja politike primitaka s:

1) politikama i mogućim procedurama kreditne institucije povezanima s primicima te

2) relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima.

(2) Preispitivanjem politike primitaka osobito se ocjenjuje:

1) jesu li isplate primitaka usklađene s poslovnom strategijom te odražavaju li na odgovarajući način profil rizičnosti, dugoročne interese i druge ciljeve kreditne institucije,

2) jesu li u skladu s člankom 140. Zakona o kreditnim institucijama i ograničavaju li sposobnost kreditne institucije da održi ili poveća svoj kapital,

3) jesu li kriteriji i postupak za isključenje identificiranih radnika u skladu s člankom 6. stavcima 2., 3. i 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima i

4) primjenjuju li se dosljedno u cijeloj grupi kreditnih institucija u RH.«

U članku 9. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Mala i jednostavna kreditna institucija može provođenje postupka iz stavka 1. ovoga članka eksternalizirati, u skladu s odredbama Zakona o kreditnim institucijama i propisa donesenih na temelju njih. Ako pružatelj usluga u postupku iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nedostatke u politici primitaka ili njezinu provođenju, nadzorni odbor dužan je bez odgađanja donijeti plan otklanjanja tih nedostataka i osigurati ostvarivanje tog plana.«

U članku 9. stavci 7. i 8. mijenjaju se i glase:

»(7) Funkcija unutarnje revizije matične kreditne institucije u grupi kreditnih institucija u RH provjerava politiku primitaka i ocjenjuje usklađenost provođenja politike primitaka za grupu kreditnih institucija u RH.

(8) Mala i jednostavna kreditna institucija, koja je društvo kći u grupi kreditnih institucija u RH, može provjeru politike primitaka i ocjenu usklađenosti provođenja politike primitaka povjeriti funkciji unutarnje revizije matične kreditne institucije u grupi kreditnih institucija u RH pod sljedećim uvjetima:

1) društvo kći uključeno je u provjeru na konsolidiranoj osnovi i

2) rezultati provjere dostupni su nadzornom odboru društva kćeri.«

Članak 9.

U članku 14. stavku 2. točka 2. mijenja se i glasi:

»2) primjenjuju se u slučajevima kada bi odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka prelazio dopušteni odnos propisan u članku 100.a stavcima 1. i 2. Zakona o kreditnim institucijama i«.

Članak 10.

U članku 20. stavci 5. i 6. mijenjaju se i glase:

»(5) Kreditna institucija dužna je odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti na način da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka u skladu s člankom 100.a stavkom 1. Zakona o kreditnim institucijama.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, kreditna institucija može odrediti iznos varijabilnog dijela ukupnih primitaka do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika ako su ispunjeni svi uvjeti propisani člankom 100.a stavcima 2. i 3. Zakona o kreditnim institucijama.«

U članku 20. stavci 7. i 9. brišu se.

U članku 20. stavak 8. postaje stavak 7. te se mijenja i glasi:

»(7) Kreditna institucija dužna je u roku od pet radnih dana od dana održavanja glavne skupštine dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci informacije iz članka 100.a stavka 4. Zakona o kreditnim institucijama na obrascu iz Priloga 1. ove Odluke kao i druge informacije koje zatraži Hrvatska narodna banka.«

U članku 20. stavak 10. postaje stavak 8.

Članak 11.

U članku 24. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Pri procjeni utjecaja ukupnih varijabilnih primitaka na sposobnost kreditne institucije da održi ili poveća iznos svojega kapitala kreditna institucija uzima u obzir ukupni regulatorni kapital, osobito redovni osnovni kapital, zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, zahtjev za zaštitni sloj omjera financijske poluge i minimalni zahtjev za regulatorni kapital i podložne obveze (MREL) te ograničenja raspodjela iz članka 140. Zakona o kreditnim institucijama i propisa koji reguliraju sanaciju institucija kao i rezultate postupka procjene adekvatnosti internoga kapitala. U ukupne varijabilne primitke uključuju se varijabilni primici koji se mogu dodijeliti za godinu i iznosi varijabilnih primitaka koji će u toj godini biti isplaćeni ili će biti prenesena prava iz instrumenata.«

Članak 12.

Članak 27. mijenja se i glasi:

»(1) Kreditna institucija dužna je identificiranim radnicima smatrati:

1) članove uprave, nadzornog odbora i višeg rukovodstva kreditne institucije,

2) osobe odgovorne za rad kontrolnih funkcija i značajnih poslovnih jedinica,

3) radnike koji imaju pravo na znatne primitke iz prethodne poslovne godine, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

– primici tog radnika iznose ili prelaze iznos u protuvrijednosti od 500 000 eura te su jednaki ili veći od prosječnih primitaka dodijeljenih članovima uprave, članovima nadzornog odbora i višeg rukovodstva kreditne institucije iz točke 1. ovoga članka i

– radnik obavlja poslove u značajnoj poslovnoj jedinici i ti poslovi imaju značajan učinak na profil rizičnosti relevantne poslovne jedinice

4) identificirane radnike utvrđene primjenom kriterija iz Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima i, po potrebi, primjenom dodatnih kriterija koje je utvrdila kreditna institucija.

(2) Kreditna institucija dužna je jednom godišnje provoditi i na odgovarajući način dokumentirati postupak ponovnog utvrđivanja identificiranih radnika u skladu s kriterijima iz Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima. Navedena dokumentacija uključuje sljedeće informacije:

1) razloge za ponovno utvrđivanje identificiranih radnika i obuhvat primjene,

2) metodu primijenjenu za procjenu rizika koji proizlaze iz poslovne strategije i aktivnosti kreditne institucije,

3) metodu procjene radnika kreditne institucije, drugih društava kćeri koja su obuhvaćena bonitetnom konsolidacijom i podružnica, uključujući i one koje se nalaze u trećim zemljama,

4) ovlasti i odgovornosti različitih tijela i funkcija kreditne institucije uključenih u izradu, nadzor, kontrolu i primjenu postupka ponovnog utvrđivanja,

5) rezultate ponovnog utvrđivanja, uključujući broj identificiranih radnika, broj radnika koji su identificirani prvi put, poslovne odgovornosti, aktivnosti i poslovna područja u kojima identificirani radnici rade, imena ili osobni identifikacijski broj identificiranih radnika te usporedbu s rezultatima utvrđivanja iz prethodne poslovne godine i

6) ako je primjenjivo, dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članka 6. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima za radnike koji su identificirani na osnovi kvantitativnih kriterija iz članka 6. stavka 1. te Uredbe, ali za koje je kreditna institucija utvrdila da njihove profesionalne aktivnosti nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije.

(3) Za potrebe određivanja identificiranih radnika na početku tekuće poslovne godine na osnovi kvantitativnih kriterija iz članka 6. stavka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima kreditna institucija dužna je uzeti u obzir ukupne novčane i nenovčane primitke dodijeljene radniku u prethodnoj poslovnoj godini ili za prethodnu poslovnu godinu, neovisno o tome kada su ti primici isplaćeni.

(4) Kreditna institucija dužna je periodično ažurirati postupak utvrđivanja identificiranih radnika, najmanje u smislu kvalitativnih kriterija iz članka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima. Radnici koji su identificirani na osnovi kvalitativnih kriterija tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca u poslovnoj godini smatraju se identificiranim radnicima za tu poslovnu godinu.

(5) Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke obrazložiti način na koji je utvrdila identificirane radnike prema kvalitativnim i kvantitativnim kriterijima koji su propisani Delegiranom uredbom Komisije (EU) o identificiranim radnicima i drugim kriterijima koje je utvrdila kreditna institucija te dostaviti svu relevantnu dokumentaciju.«

Članak 13.

Naslov iznad članka 28. i članak 28. mijenjaju se i glase:

»Prethodna suglasnost za isključenje

Članak 28.

(1) Za radnike koji su identificirani na osnovi kvantitativnih kriterija iz članka 6. stavka 1. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima, a za koje je kreditna institucija u skladu s kriterijima iz članka 6. stavka 2. te Uredbe ocijenila da njihove profesionalne aktivnosti nemaju značajan utjecaj na njezin profil rizičnosti, kreditna institucija dužna je najkasnije u roku od šest mjeseci od isteka prethodne poslovne godine podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za isključenje radnika od primjene odredbi članaka od 31. do 41. ove Odluke.

(2) Zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti ime ili osobni identifikacijski broj za identificirane radnike na koje se isključenja primjenjuju, postotak internoga kapitala koji je dodijeljen poslovnoj jedinici ili društvu kćeri i analizu utjecaja radnika na profil rizičnosti kreditne institucije prema kriterijima iz članka 6. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka odredbe Odluke (EU) 2015/2218 Europske središnje banke od 20. studenoga 2015. o postupku otklanjanja pretpostavke o značajnom utjecaju radnika na profil rizičnosti nadzirane kreditne institucije (SL L 314/66, 1. 12. 2015.) na odgovarajući način primjenjuju se na značajnu kreditnu instituciju iz članka 11.c Zakona o kreditnim institucijama.

(4) Odluku o isključenju iz stavka 1. ovoga članka donosi uprava uz suglasnost nadzornog odbora.

(5) Hrvatska narodna banka odlučuje o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka sukladno ovlastima iz članka 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima.«.

Članak 14.

U članku 29. stavku 1. točka 4. mijenja se i glasi:

»4) daje suglasnost za isključenje radnika u skladu s člankom 6. stavkom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima.«.

Članak 15.

U članku 30. stavci od 1. do 4. mijenjaju se i glase:

»(1) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u RH dužna je na konsolidiranoj i potkonsolidiranoj osnovi, u skladu s člancima 97., 97.a i 277. Zakona o kreditnim institucijama, utvrditi radnike koji imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti grupe primjenom kriterija iz Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima i na temelju konsolidiranih informacija. Kvalitativni kriteriji iz članka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) o identificiranim radnicima primjenjuju se u postupku utvrđivanja identificiranih radnika u društvu kćeri ako su ti radnici na konsolidiranoj ili potkonsolidiranoj osnovi odgovorni za poslove na koje se ti kriteriji odnose.

(2) Matična kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka dužna je osigurati da društva kćeri obuhvaćena bonitetnom konsolidacijom, osim društva kćeri iz članka 97.a stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama:

1) provode politiku primitaka grupe i aktivno sudjeluju u postupku utvrđivanja identificiranih radnika na razini grupe i

2) dostavljaju podatke potrebne za utvrđivanje svih identificiranih radnika na razini grupe.

(3) Matična kreditna institucija iz stavka 1. ovoga članka provodi postupak utvrđivanja identificiranih radnika za društva kćeri koja nisu institucije ni društva kćeri iz članka 97.a stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama na pojedinačnoj osnovi, na temelju informacija koje joj dostavljaju društva kćeri.

(4) Ako je mala i jednostavna kreditna institucija uključena u postupak utvrđivanja identificiranih radnika na konsolidiranoj osnovi, može postupak utvrđivanja identificiranih radnika na pojedinačnoj osnovi prenijeti na matičnu kreditnu instituciju iz stavka 1. ovoga članka.«

Članak 16.

Naslov glave iznad članka 38. mijenja se i glasi:

»III.3. SPECIFIČNI ZAHTJEVI POLITIKE PRIMITAKA ZA KREDITNE INSTITUCIJE NA KOJE SE NE PRIMJENJUJU IZUZEĆA O ODGODI I ISPLATI VARIJABILNIH PRIMITAKA U INSTRUMENTIMA«.

U članku 38. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Razdoblje odgode varijabilnog dijela primitaka ne smije biti kraće od četiri do pet godina. Za članove uprave, nadzornog odbora i više rukovodstvo razdoblje odgode ne smije biti kraće od pet godina.«

Članak 17.

U članku 39. stavci 4. i 5. mijenjaju se i glase:

»(4) U skladu s člankom 100.b Zakona o kreditnim institucijama kreditna institucija može upotrijebiti instrumente iz točaka 3. i 4. stavka 3. ovoga članka samo ako upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili znatno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija.

(5) Ako je u mogućnosti, kreditna je institucija dužna za ispunjavanje zahtjeva iz ove Odluke upotrijebiti odgovarajući odnos između instrumenata iz stavka 3. točaka od 1. do 4. ovoga članka i instrumenata iz stavka 3. točke 5. ovoga članka.«

Članak 18.

U članku 42. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Kreditna institucija nije dužna primijeniti odredbe iz članaka od 38. do 41. ove Odluke na male primitke radnika u skladu s odredbama članka 100. stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama.«

Članak 19.

Glava V., naslov iznad članka 44. i članak 44. brišu se.

Glave VI., VII. i VIII. postaju glave V., VI. i VII.

Članak 20.

(1) Na varijabilne primitke koji se dodjeljuju i isplaćuju za razdoblje procjene koje završava 31. prosinca 2020. primjenjuju se odredbe propisa koji su važili do stupanja na snagu ove Odluke.

(2) Ova Odluka objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu osmoga dana od dana objave.

O.br: 2-020/01-21/BV Zagreb, 5. siječnja 2021.

Guverner Boris Vujčić, v. r.