Objavljeno u NN 90/11 od 02.08.2011.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2011. godine.

Klasa: 011-01/11-01/172

Urbroj: 71-05-03/1-11-2

Zagreb, 20. srpnja 2011.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA

Članak 1.

U Zakonu o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08.) članak 1. mijenja se i glasi:

»Ovim se Zakonom uređuje područje elektroničkih komunikacija, i to korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga, pružanje univerzalnih usluga te zaštita prava korisnika usluga, gradnja, postavljanje, održavanje i korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, uvjeti tržišnog natjecanja te prava i obveze sudionika na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom, digitalni radio i televizija, zaštita podataka, sigurnost i cjelovitost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te obavljanje inspekcijskog nadzora i kontrole u elektroničkim komunikacijama, kao i osnivanje nacionalnog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije i poštanske usluge, njegovo ustrojstvo, djelokrug i nadležnosti te postupak donošenja odluka i rješavanja sporova u elektroničkim komunikacijama.«.

Članak 2.

U članku 2. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. adresa: ukupnost svih sastavnica adresiranja (znakovi, slova, znamenke i signali) koje se upotrebljavaju za određivanje odredišta veze,

2. BEREC: Tijelo europskih regulatora u elektroničkim komunikacijama,

3. brojevi: nizovi znamenaka koji se upotrebljavaju za adresiranje u elektroničkim komunikacijskim mrežama,

4. djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga: postavljanje, upravljanje i davanje na korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga,

5. dodjela brojeva i adresa: prijenos prava na uporabu brojeva i adresa, bez prijenosa vlasništva nad brojevima i adresama,

6. elektromagnetska kompatibilnost (EMC): mogućnost naprave, uređaja ili sustava da radi na zadovoljavajući način u svojem elektromagnetskom okruženju i da ne stvara štetne elektromagnetske smetnje drugoj opremi ili sustavima u tom okruženju,

7. elektronička komunikacijska mreža: prijenosni sustavi i, prema potrebi, oprema za prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva, uključujući dijelove mreže koji nisu aktivni, što omogućuju prijenos signala žičnim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što uključuje satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), zemaljske mreže pokretnih komunikacija, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose,

8. elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema: pripadajuća infrastruktura i oprema povezana s elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koja omogućuje ili podržava pružanje usluga putem te mreže i/ili usluge, što osobito obuhvaća kabelsku kanalizaciju, antenske stupove, zgrade i druge pripadajuće građevine i opremu te sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče,

9. elektronička komunikacijska oprema: oprema koja se upotrebljava za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

10. elektronička komunikacijska usluga: usluga koja se, u pravilu, pruža uz naknadu, a sastoji se u cijelosti ili većim dijelom od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama, uključujući telekomunikacijske usluge i usluge prijenosa u radiodifuzijskim mrežama, što ne obuhvaća usluge pružanja sadržaja i obavljanja uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi korištenjem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Ova usluga ne obuhvaća usluge informacijskog društva koje se u cijelosti ili većim dijelom ne sastoje od prijenosa signala u elektroničkim komunikacijskim mrežama,

11. elektronička pošta: svaka tekstovna, glasovna, zvučna ili slikovna poruka odaslana javnom komunikacijskom mrežom, koja se može pohraniti u mreži ili u terminalnoj opremi primatelja poruke sve dok je primatelj ne preuzme,

12. elektroničke komunikacije: davanje na korištenje elektroničke komunikacijske mreže i/ili pružanje elektroničke komunikacijske usluge,

13. elektronički komunikacijski vod: podzemni ili nadzemni žični, svjetlosni ili srodni vod između priključnih točaka elektroničke komunikacijske mreže s odgovarajućim sučeljima, bez funkcije prospajanja (komutacije),

14. elektronički programski vodič: vodič kroz radijske i televizijske programe na televizijskom zaslonu,

15. ENISA: Europska agencija za sigurnost mreža i podataka,

16. europski telefonski brojevni prostor (ETNS): svi brojevi koji započinju predbrojem 3883,

17. infrastrukturni operator: pravna ili fizička osoba koja se koristi vlastitim nekretninama i/ili nekretninama drugih u svrhu građenja, održavanja, razvoja i korištenja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, ili koja je zasnovala pravo puta u skladu s ovim Zakonom, ili je obveznik davanja pristupa elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i povezanoj opremi na temelju analize mjerodavnog tržišta provedene u skladu s ovim Zakonom,

18. izdvojeni pristup lokalnoj petlji: obuhvaća potpuni izdvojeni pristup lokalnoj petlji te dijeljeni izdvojeni pristup lokalnoj petlji, pri čemu ne dolazi do promjene vlasništva nad lokalnom petljom,

19. javna komunikacijska mreža: elektronička komunikacijska mreža koja se u cijelosti ili većim dijelom upotrebljava za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga i koja podržava prijenos obavijesti između priključnih točaka mreže,

20. javna komunikacijska usluga: elektronička komunikacijska usluga koja je javno dostupna na tržišnoj osnovi,

21. javna telefonska govornica: telefonski uređaj dostupan javnosti uz uporabu sredstava plaćanja kao što su kovanice, kreditne/debitne kartice ili unaprijed plaćene kartice, uključujući i kartice za uporabu s pozivnim kôdovima,

22. javno dostupna telefonska usluga: usluga koja je dostupna javnosti za izravno ili neizravno slanje i primanje nacionalnih poziva, ili nacionalnih i međunarodnih poziva biranjem brojeva iz nacionalnog ili međunarodnog plana numeriranja,

23. Komisija: Komisija Europske unije,

24. komunikacija: svaka obavijest razmijenjena ili prenesena između konačnog broja sudionika putem javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, što ne obuhvaća obavijesti koje se prenose javnosti elektroničkom komunikacijskom mrežom u sklopu djelatnosti radija i televizije, osim obavijesti koje se mogu povezati s odredivim pretplatnikom ili korisnikom usluga koji ih prima,

25. korisnik usluga: pravna ili fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu, u privatne ili poslovne svrhe, pri čemu ne mora biti pretplatnik te usluge,

26. krajnji korisnik usluga: korisnik usluga koji ne obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

27. lokalna petlja: fizički vod koji povezuje priključnu točku mreže s glavnim razdjelnikom ili s drugom odgovarajućom opremom u nepokretnoj javnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži,

28. Ministarstvo: središnje tijelo državne uprave nadležno za elektroničke komunikacije,

29. ministar: čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za elektroničke komunikacije,

30. međupovezivanje (interkonekcija): posebna vrsta pristupa ostvarenog između operatora javnih komunikacijskih mreža, kojim se uspostavlja fizičko i logičko povezivanje javnih komunikacijskih mreža jednog ili više različitih operatora, kako bi se korisnicima usluga jednog operatora omogućila međusobna komunikacija ili komunikacija s korisnicima usluga drugih operatora, ili pristup uslugama koje pružaju drugi operatori, pri čemu usluge mogu pružati međusobno povezane strane ili druge strane koje imaju pristup mreži,

31. multipleks: slijed digitalnih signala koji sadržava više radijskih ili televizijskih programa i/ili drugih podataka što se istodobno prenose u jednom radiofrekvencijskom kanalu,

32. neuspješni poziv: komunikacija u kojoj je telefonski poziv uspješno uspostavljen, ali bez javljanja pozvane strane, ili je komunikaciju prekinula služba upravljanja mrežom,

33. nezemljopisni broj: broj iz nacionalnog Plana numeriranja koji nije zemljopisni broj, a obuhvaća, uz ostalo, brojeve u pokretnim mrežama, brojeve usluga besplatnog poziva, brojeve usluga jedinstvenoga pristupnog broja i brojeve usluga s posebnom tarifom,

34. odabir operatora: usluga koja pretplatnicima omogućuje da odabirom operatora javnih komunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju veze, ostvaruju unaprijed odabrane vrste veza u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži. Odabir operatora može biti unaprijed programiran, ili se može ostvariti biranjem predbroja ili primjenom kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje,

35. opće ovlaštenje: pravo na postavljanje, uporabu i davanje na korištenje elektroničke komunikacijske mreže te na pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga na području Republike Hrvatske bez pribavljanja posebnog ovlaštenja, uz uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

36. operator: pravna ili fizička osoba koja pruža ili je ovlaštena pružati javnu komunikacijsku uslugu, ili davati na korištenje javnu komunikacijsku mrežu ili povezanu opremu,

37. operator korisnik: operator koji se u skladu s ovim Zakonom koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom infrastrukturnog operatora u svrhu postavljanja i korištenja vlastite elektroničke komunikacijske mreže. Operator korisnik nije vlasnik niti nositelj drugoga stvarnog prava ili prava puta na elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi,

38. operator usluga s posebnom tarifom: operator koji je ovlašten pružati usluge s posebnom tarifom na temelju ugovora o pristupu ili međupovezivanju,

39. Plan adresiranja: ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja koje se upotrebljavaju za jedinstveno prepoznavanje osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze,

40. Plan numeriranja: ukupnost svih mogućih kombinacija sastavnica adresiranja uz pomoć znamenaka radi jedinstvenog prepoznavanja osoba, računalnih procesa, strojeva, uređaja ili elektroničke komunikacijske opreme koja je uključena u postupak ostvarivanja veze,

41. podaci o lokaciji: bilo koji podaci obrađeni u elektroničkoj komunikacijskoj mreži ili putem elektroničke komunikacijske usluge, koji označavaju zemljopisni položaj terminalne opreme korisnika javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge,

42. potrošač: svaka fizička osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu u svrhe koje nisu namijenjene njezinoj poslovnoj djelatnosti, obrtu ili djelatnosti slobodnog zanimanja,

43. povezana oprema: povezane usluge, fizička infrastruktura i druga oprema ili sastavnice povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju, uz ostalo, zgrade ili ulaze u zgrade, komunikacijske instalacije unutar zgrada, antene, tornjeve i druge potporne građevine, kabelsku kanalizaciju, cijevi, stupove, zdence i kabinete,

44. povezane usluge: usluge povezane s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili elektroničkom komunikacijskom uslugom, koje omogućuju ili podržavaju pružanje usluga putem te mreže ili usluge, ili imaju takvu mogućnost, a obuhvaćaju, uz ostalo, sustave za pretvaranje brojeva ili sustave istovjetne funkcionalnosti, sustave uvjetovanog pristupa i elektroničke programske vodiče, te druge usluge, kao što su identifikacijske i lokacijske usluge te usluge prisutnosti,

45. povreda osobnih podataka: povreda sigurnosti koja uzrokuje slučajno ili nezakonito uništenje, gubitak, izmjenu, neovlašteno razotkrivanje ili pristup osobnim podacima što se prenose, pohranjuju ili na drugi način obrađuju u vezi s obavljanjem javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u Europskoj uniji,

46. poziv: veza uspostavljena putem javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge koja omogućuje dvosmjernu govornu komunikaciju,

47. pravo puta: pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema,

48. predodabir operatora: usluga koja pretplatnicima omogućuje da unaprijed programiranim odabirom operatora javnih komunikacijskih usluga, koji posreduje u ostvarivanju veze (koji ima sklopljen ugovor s pretplatnikom), ostvaruju unaprijed odabrane vrste veza u nepokretnoj javnoj komunikacijskoj mreži, bez biranja predbroja ili primjene kojeg drugog postupka za takvo preusmjeravanje,

49. prekogranična tržišta: tržišta utvrđena u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije, koja u zemljopisnoj dimenziji obuhvaćaju cijelu Europsku uniju ili njezin pretežiti dio, koji obuhvaća više od jedne države članice Europske unije,

50. prenosivost broja: mogućnost da krajnji korisnik javno dostupnih telefonskih usluga, uključujući i usluge u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, na vlastiti zahtjev, zadrži dodijeljeni broj neovisno o promjeni operatora,

51. pretplatnik: svaka fizička ili pravna osoba koja je sklopila ugovor s operatorom javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga o pružanju tih usluga,

52. priključna točka mreže: fizička točka na kojoj se pretplatniku omogućuje pristup javnoj komunikacijskoj mreži. U mrežama koje uključuju prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje, priključna točka mreže prepoznaje se uz pomoć posebne mrežne adrese koja može biti povezana s pretplatnikovim brojem ili imenom, tj. nazivom,

53. pristup: omogućivanje dostupnosti opreme i/ili usluga drugom operatoru uz utvrđene uvjete, na isključivoj ili neisključivoj osnovi, radi pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući pružanje usluga informacijskog društva ili odašiljanje usluga sadržaja, što, uz ostalo, obuhvaća: pristup dijelovima mreže i pripadajućoj infrastrukturi i opremi, koji može sadržavati i priključenje opreme putem nepokretnih ili pokretnih veza (osobito pristup lokalnoj petlji te opremi i uslugama nužnim za pružanje usluga putem lokalne petlje), pristup fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelsku kanalizaciju i antenske stupove, pristup odgovarajućim programskim sustavima, uključujući sustave za operativnu potporu, pristup informacijskim sustavima ili bazama podataka za podnošenje zahtjeva za pred-naručivanje, pružanje, naručivanje, održavanje, popravke i obračun, pristup sustavima za pretvaranje brojeva ili sustavima istovjetne funkcionalnosti, pristup nepokretnim i pokretnim mrežama, osobito za potrebe roaminga, pristup sustavima uvjetovanog pristupa za usluge digitalne televizije te pristup virtualnim mrežnim uslugama,

54. privola: slobodno dano i dostavljeno izričito očitovanje volje korisnika usluga ili pretplatnika kojim on izražava svoju suglasnost s obradom njegovih osobnih podataka u određene svrhe,

55. prometni podaci: bilo koji podaci obrađeni u svrhu prijenosa komunikacije elektroničkom komunikacijskom mrežom ili u svrhu obračuna i naplate troškova,

56. radijska oprema: proizvod ili njegova odgovarajuća sastavnica koja omogućuje komunikaciju odašiljanjem i/ili prijmom radijskih valova, uz uporabu radiofrekvencijskog spektra namijenjenog zemaljskim ili svemirskim radijskim komunikacijama,

57. radijska postaja: jedan ili više odašiljača ili prijamnika, ili kombinacija odašiljača i prijamnika, uključujući pripadajuću opremu koja je potrebna na jednom mjestu za obavljanje radiokomunikacijske službe,

58. radijske komunikacije: elektroničke komunikacije putem radijskih valova,

59. radio: elektroničke komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam zvuka, glasa, govora ili drugih signala namijenjenih za izravan prijam u javnosti,

60. radiodifuzija: radijske komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam analognog ili digitalnog radijskog i/ili televizijskog signala putem zemaljskih odašiljača ili satelita,

61. radiofrekvencijski spektar: elektromagnetski valovi radijskih frekvencija u rasponu od 9 kHz do 3000 GHz koji se šire u prostoru bez umjetnog vođenja,

62. radiokomunikacijska služba: vrsta radijskih komunikacija u skladu s Radijskim propisima (Radio Regulations) Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU),

63. RiTT oprema: radijska oprema i telekomunikacijska terminalna oprema,

64. smetnja: učinak neželjene energije na prijam u radiokomunikacijskom sustavu, uzrokovan odašiljanjem, zračenjem ili indukcijom, ili njihovom kombinacijom, koji se očituje bilo kakvim narušavanjem svojstava tog sustava, pogrešnim prikazom ili gubitkom podataka koji bi se mogli sačuvati u slučaju izostanka takve neželjene energije,

65. sučelje: priključna točka mreže ili radijski priključak koji određuje radijski put između radijske opreme, zajedno s njihovim tehničkim specifikacijama,

66. sučelje aplikacijskog programa: programsko sučelje između aplikacijskih programa koje su nakladnici elektroničkih medija ili davatelji usluga učinili dostupnim, kao i sredstva u naprednoj digitalnoj opremi za usluge digitalnog radija i televizije,

67. sustav uvjetovanog pristupa: bilo koja tehnička mjera ili rješenje kojim se omogućuje pristup u razumljivom obliku zaštićenim uslugama uz uvjet plaćanja pretplate ili drugi oblik prethodnog pojedinačnog odobrenja,

68. štetna smetnja: smetnja koja ugrožava rad radionavigacijske službe ili drugih sigurnosnih služba, ili na drugi način ozbiljno umanjuje kakvoću, ometa ili opetovano prekida radiokomunikacijsku službu koja radi u skladu s mjerodavnim propisima,

69. telekomunikacijska terminalna oprema: proizvod ili njegova odgovarajuća sastavnica koja omogućuje komunikaciju na način da se priključuje, izravno ili neizravno, bilo kojim putem na sučelja javnih elektroničkih komunikacijskih mreža, koje se u cijelosti ili djelomično upotrebljavaju za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga,

70. televizija: elektroničke komunikacije koje obuhvaćaju prijenos, odašiljanje i/ili prijam slike i zvuka te drugih podataka namijenjenih za izravan prijam u javnosti,

71. univerzalne usluge: najmanji skup usluga određene kakvoće, određenih u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije, koje su dostupne po pristupačnoj cijeni svim krajnjim korisnicima usluga na cijelom području Republike Hrvatske, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji,

72. usklađeni radiofrekvencijski pojas: radiofrekvencijski pojas koji je u svim europskim državama namijenjen za uporabu u radijskim sustavima s istovjetnim tehničkim značajkama (radijska frekvencija, modulacija, snaga i dr.),

73. usluga s posebnom tarifom: usluga koja se pruža putem javnih komunikacijskih mreža i usluga uz uporabu posebnih brojeva ili posebnih kodova iz Plana numeriranja ili Plana adresiranja, u svrhu ostvarivanja unaprijed određenih dodatnih sadržaja i/ili usluga u okviru tog sadržaja izvan opsega javnih komunikacija,

74. zemljopisni broj: broj iz nacionalnog Plana numeriranja u kojem dio njegovih znamenaka ima zemljopisno značenje koje se upotrebljava za usmjeravanje poziva na fizičko mjesto priključne točke mreže.«.

Članak 3.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku.«.

Članak 4.

U članku 4. stavku 3. podstavak 2. mijenja se i glasi:

»– može davati Hrvatskoj agenciji za poštu i elektroničke komunikacije smjernice za provedbu utvrđenih načela i ciljeva politike razvoja elektroničkih komunikacija, pri čemu tim smjernicama, koje se moraju objaviti na javno dostupan način, ne smije utjecati na donošenje odluka Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije u pojedinim slučajevima,«.

Stavak 6. briše se.

Članak 5.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»(1) Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (u daljnjem tekstu: Agencija) je nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga.

(2) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija je obvezna poduzimati sve primjerene mjere, primjenjujući načela objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti, kako bi ostvarila regulatorna načela i ciljeve utvrđene u stavku 3., 4. i 5. ovoga članka, i to osobito na sljedeće načine:

1. promicanjem regulatorne predvidljivosti, osiguravajući dosljedan regulatorni pristup kroz odgovarajuća razdoblja provjere,

2. sprječavanjem diskriminacije u postupanju prema operatorima elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u sličnim okolnostima,

3. zaštitom tržišnog natjecanja na dobrobit krajnjih korisnika usluga i promicanjem, gdje je prikladno, tržišnog natjecanja temeljenog na infrastrukturi,

4. promicanjem djelotvornih ulaganja i inovacija u novu i naprednu infrastrukturu, na način kojim se osigurava da bilo koja obveza pristupa odgovarajuće vodi računa o riziku ulaganja, te se omogućuju različiti sporazumi o suradnji između ulagača u infrastrukturu i tražitelja pristupa kako bi se raspodijelio rizik ulaganja, osiguravajući pri tome zaštitu tržišnog natjecanja i poštivanje načela nediskriminacije,

5. uzimajući na odgovarajući način u obzir različitosti uvjeta vezanih uz krajnje korisnike usluga i tržišno natjecanje, koji postoje u različitim zemljopisnim područjima unutar države,

6. određivanjem prethodnih regulatornih obveza samo u slučaju nepostojanja djelotvornog i održivog tržišnog natjecanja, te umanjivanjem ili ukidanjem tih obveza čim se taj uvjet ispuni,

7. poticanjem međusobnog djelovanja elektroničkih komunikacijskih mreža i elektroničkih komunikacijskih usluga.

(3) Agencija promiče tržišno natjecanje u obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, i to osobito na sljedeće načine:

1. osiguravanje mogućnosti za korisnike usluga, uključujući osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi i osobe s posebnim socijalnim potrebama, da ostvare najveće pogodnosti u pogledu izbora, cijene i kakvoće usluga,

2. sprječavanjem narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja u području elektroničkih komunikacija, uključujući i prijenos sadržaja,

3. poticanjem učinkovite uporabe i osiguravanjem djelotvornog upravljanja radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom.

(4) Agencija promiče interese korisnika usluga, i to osobito na sljedeće načine:

1. osiguravanjem pristupa univerzalnim uslugama za sve korisnike usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona,

2. osiguravanjem visoke razine zaštite krajnjih korisnika usluga u njihovim odnosima s operatorima, i to osobito omogućivanjem dostupnosti jednostavnog i pristupačnog postupka rješavanja sporova u skladu s odredbama ovoga Zakona,

3. osiguravanjem visoke razine zaštite osobnih podataka i privatnosti,

4. poticanjem davanja jasnih obavijesti, i to osobito u pogledu objave i transparentnosti cijena i uvjeta korištenja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, te pružanja usporedivih obavijesti krajnjim korisnicima usluga od strane operatora javnih komunikacijskih usluga, primjerice putem interaktivnih vodiča ili sličnih tehničkih postupaka, pri čemu takve vodiče ili slične tehničke postupke može osigurati i Agencija, ili može povjeriti njihovo pružanje trećoj strani, na način i uz uvjete koji se propisuju pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona,

5. rješavanjem potreba posebnih društvenih skupina, osobito osoba s invaliditetom, osoba starije životne dobi i osoba s posebnim socijalnim potrebama,

6. osiguravanjem održavanja cjelovitosti i sigurnosti javnih komunikacijskih mreža,

7. promicanjem mogućnosti krajnjih korisnika usluga da pristupaju i raspačavaju podatke ili se koriste aplikacijama i uslugama po vlastitom izboru,

8. u suradnji s drugim nadležnim tijelima, promicanjem suradnje između operatora javnih komunikacijskih usluga i skupina za promicanje zakonitog sadržaja u elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama.

(5) Agencija pridonosi razvoju unutarnjeg tržišta Europske unije, i to osobito na sljedeće načine:

1. uklanjanjem preostalih zapreka obavljanju djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na europskoj razini,

2. poticanjem uspostave i razvoja transeuropskih mreža te međusobnog djelovanja (interoperabilnosti) sveeuropskih usluga i povezanosti između krajnjih korisnika usluga,

3. suradnjom s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima, Komisijom i BEREC-om kako bi se osigurao razvoj dosljedne regulatorne prakse i dosljedna primjena mjerodavne pravne stečevine Europske unije,

4. suradnjom s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima i Komisijom u strateškom planiranju, usklađivanju i ujednačavanju uporabe radiofrekvencijskog spektra na europskoj razini, uzimajući u obzir, uz ostalo, gospodarske, sigurnosne, zdravstvene, kulturne, znanstvene, društvene i tehničke zahtjeve te načela slobode izražavanja i javnog interesa politika Europske unije, kao i različite interese korisnika radiofrekvencijskog spektra, u svrhu optimalne uporabe radiofrekvencijskog spektra i izbjegavanja štetnih smetnja,

5. suradnjom s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima i Komisijom u promicanju usklađivanja pristupa politici upravljanja radiofrekvencijskim spektrom na europskoj razini te, gdje je prikladno, ujednačavanja uvjeta u pogledu dostupnosti i djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra, radi uspostave i djelovanja unutarnjeg tržišta Europske unije u elektroničkim komunikacijama.

(6) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija ne smije tražiti niti primati upute ni od kojega drugog tijela.

(7) U obavljanju regulatornih poslova propisanih ovim Zakonom Agencija će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o mjerodavnoj pravnoj stečevini Europske unije u području elektroničkih komunikacija i tržišnog natjecanja, te o preporukama i smjernicama koje donosi Komisija, kao i o mišljenjima i zajedničkim stajalištima koja usvaja BEREC, a u svrhu usklađene primjene mjerodavne pravne stečevine u državama članicama Europske unije.

(8) U slučaju donošenja odluke o neprimjenjivanju preporuke ili smjernice Komisije iz stavka 7. ovoga članka, Agencija je obvezna izvijestiti Komisiju i navesti razloge za takvu odluku.«.

Članak 6.

U članku 6. stavku 4. podstavku 3. točka na kraju rečenice zamjenjuje se zarezom, a iza podstavka 3. dodaju se podstavci 4., 5. i 6. koji glase:

»– tijelom nadležnim za zaštitu osobnih podataka, u skladu s ovim Zakonom i posebnim zakonom kojim je uređena zaštita osobnih podataka,

– tijelima nadležnim za usklađivanje prevencije i zaštitu od računalnih ugroza sigurnosti informacijskih sustava, u skladu s posebnim zakonom, kojim je uređena informacijska sigurnost, te preporukama ENISA-e,

– tijelom iz članka 108. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje nacionalne sigurnosti.«.

Članak 7.

U članku 8. stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Za člana Vijeća Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, prava ili ekonomije, odgovarajuće radno iskustvo te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika (engleskog, francuskog ili njemačkog). Najmanje po jedan član Vijeća Agencije mora imati završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja elektroničkih komunikacija, poštanskog prometa, prava i ekonomije. Članovi Vijeća Agencije moraju imati najmanje pet godina radnog iskustva u području elektroničkih komunikacija ili poštanskih usluga.«.

Stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Članovi Vijeća Agencije ne mogu biti državni dužnosnici, osobe koje obnašaju dužnost u tijelima političkih stranaka, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili sindikatima, niti osobe koje su u radnom odnosu, ostvaruju utjecaj ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona kojim je uređeno područje poštanskih usluga, niti članovi njihovih uprava, nadzornih odbora ili upravnih vijeća, te ne mogu biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i posebnog zakona kojim je uređeno područje poštanskih usluga, niti obavljati druge poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.«.

Članak 8.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»(1) Hrvatski sabor će odlukom razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučaju:

1. ako sam zatraži razrješenje,

2. ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za člana Vijeća Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za utvrđivanje prijedloga,

3. ako svojim radom ili ponašanjem dovede u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije, odnosno svoju samostalnost i neovisnost ili samostalnost i neovisnost Agencije,

4. ako nije u mogućnosti uredno obavljati dužnost dulje od šest mjeseci neprekinuto,

5. ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoju dužnost,

6. ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo,

7. ako svojim radom ili ponašanjem onemogućuje ispunjavanje ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije,

8. nastupa okolnosti iz članka 8. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan Agencija mora izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

(3) Predsjednik, zamjenik predsjednika ili član Vijeća Agencije ne može se u razdoblju od godine dana od dana razrješenja s dužnosti imenovati za člana uprave, nadzornog odbora ili upravnog vijeća u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona ili posebnog zakona kojim je uređeno područje poštanskih usluga.

(4) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, nakon razrješenja s dužnosti u slučaju iz stavka 1. točke 1., osim ako je razrješenje zatraženo prije isteka razdoblja od godine dana od dana imenovanja, točke 4. i 5. ovoga članka, kao i nakon isteka razdoblja na koje su imenovani, sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima, imaju šest mjeseci od dana razrješenja s dužnosti pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti. Iznimno, osobe iz ovoga stavka, kojima nakon razrješenja s dužnosti ili isteka razdoblja na koje su imenovane do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima nedostaje manje od godine dana, imaju pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, do ostvarivanja prava na mirovinu, ali ne dulje od godine dana.

(5) Odluka Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena te se objavljuje u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije.«.

Članak 9.

U članku 10. stavak 10. mijenja se i glasi:

»(10) Prava iz radnog odnosa radnika stručne službe Agencije uređuju se općim aktima Agencije, u skladu s općim propisima o radu. Radnici stručne službe Agencije sklapaju ugovor o radu s ravnateljem Agencije.«.

Članak 10.

Članak 11. mijenja se i glasi:

»(1) Vijeće Agencije odlukom će razriješiti dužnosti ravnatelja Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan prema postupku i u slučajevima propisanim Zakonom o ustanovama, te u slučaju:

1. ako sam zatraži razrješenje,

2. ako se utvrdi da je u postupku javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za donošenje odluke o imenovanju,

3. ako svojim radom ili ponašanjem dovede u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije, odnosno svoju samostalnost i neovisnost ili samostalnost i neovisnost Agencije,

4. ako nije u mogućnosti uredno obavljati dužnost dulje od šest mjeseci neprekinuto,

5. ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoju dužnost,

6. ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo,

7. nastupa okolnosti iz članka 8. stavka 7. ovoga Zakona.

(2) Na ravnatelja Agencije nakon razrješenja s dužnosti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 9. stavka 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Odluka Vijeća Agencije iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena te se objavljuje na internetskim stranicama Agencije.«.

Članak 11.

U članku 12. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) U nadležnosti Agencije su sljedeći regulatorni i drugi poslovi:

1. donošenje propisa za provedbu ovoga Zakona, koji su u nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona,

2. nadzor i regulacija cijena, cjenika usluga i općih uvjeta poslovanja operatora na tržištu elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga,

3. donošenje odluka u vezi s utvrđivanjem mjerodavnih tržišta, provedbom analize tržišta te određivanjem i ukidanjem regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom,

4. donošenje odluka u vezi s određivanjem operatora univerzalnih usluga i utvrđivanjem njihovih prava i obveza,

5. rješavanje sporova između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga te između operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i operatora usluga s posebnom tarifom,

6. utvrđivanje obveza infrastrukturnim operatorima i rješavanje sporova u vezi s ostvarivanjem prava puta i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme,

7. nadzor nad provedbom obveza iz općih ovlaštenja i donošenje odluka o zabrani obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

8. donošenje odluka u vezi s izdavanjem, izmjenom, produljenjem, prijenosom i oduzimanjem pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdanih na temelju javnog poziva, javnog natječaja i javne dražbe,

9. donošenje Plana adresiranja, Plana numeriranja i planova dodjele radijskih frekvencija te utvrđivanje prijedloga Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra,

10. donošenje odluka u vezi s obveznim prijenosom radijskih i televizijskih programa,

11. rješavanje sporova između krajnjih korisnika usluga i operatora javnih komunikacijskih usluga,

12. djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom te adresnim i brojevnim prostorom u elektroničkim komunikacijama,

13. nadzor nad provedbom usklađenosti poslovanja operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga s odredbama ovoga Zakona o sigurnosti i cjelovitosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te zaštiti osobnih podataka,

14. inspekcijski nadzor nad primjenom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

15. kontrola radiofrekvencijskog spektra i obavljanje mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru,

16. obavljanje tehničkih pregleda i radijskih mjerenja te izračun i mjerenje vrijednosti elektromagnetskog polja,

17. sklapanje ugovora o koncesiji s nakladnicima elektroničkih medija u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje elektroničkih medija,

18. izdavanje potvrda, odobrenja, posebnih ovlaštenja i drugih akata u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

19. vođenje i redovito obnavljanje baze podataka elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, baze podataka radiofrekvencijskog spektra, brojevnog i adresnog prostora i drugih baza podataka te očevidnika, upisnika i drugih podataka koje Agencija prikuplja u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

20. redovito objavljivanje podataka, obavijesti i dokumenata iz područja elektroničkih komunikacija, a osobito pokazatelja razvoja tržišta, u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

21. sudjelovanje u izradi prijedloga strategija, studija, smjernica, programa i provedbenih planova iz članka 4. stavka 1. i 2. ovoga Zakona,

22. davanje stručnih mišljenja i objašnjenja u primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

23. priređivanje javnih savjetovanja i stručnih skupova te provedba istraživanja tržišta i javnog mnijenja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja elektroničkih komunikacija,

24. međunarodna suradnja u području elektroničkih komunikacija te sudjelovanje u radu upravnih i radnih tijela nadležnih europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području elektroničkih komunikacija,

25. sklapanje provedbenih sporazuma iz područja elektroničkih komunikacija na dvostranoj ili višestranoj razini, na temelju dobivene ovlasti,

26. suradnja s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima država članica Europske unije, BEREC-om, udrugama nadležnih regulatornih tijela i nacionalnim regulatornim tijelima drugih država u elektroničkim komunikacijama,

27. obavljanje drugih poslova utvrđenih ovim Zakonom i Statutom Agencije.«.

U stavku 3. brojka: »19.« zamjenjuje se brojkom: »20.«.

Članak 12.

U članku 13. stavku 1. iza točke 3. dodaje se nova točka 4. koja glasi:

»4. podatke o rješavanju sporova između krajnjih korisnika usluga i operatora javnih komunikacijskih usluga,«.

Dosadašnje točke 4. do 6. postaju točke 5. do 7.

U stavku 2. riječi: »do kraja travnja« zamjenjuju se riječima: »do kraja lipnja«.

Članak 13.

Članak 14. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija vodi i redovito obnavlja baze podataka sa svim upisnicima i očevidnicima koje vodi u svrhu obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, što osobito obuhvaća:

– popis operatora kojima je izdana potvrda u skladu sa člankom 32. ovoga Zakona,

– popis operatora kojima je zabranjeno obavljanje djelatnosti u skladu sa člankom 33. ovoga Zakona,

– popis infrastrukturnih operatora kojima je izdana potvrda o pravu puta u skladu sa člankom 28. ovoga Zakona,

– posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijskih dozvola iz članka 25. ovoga Zakona,

– izdana posebna ovlaštenja iz članka 94.a ovoga Zakona,

– dodijeljene i raspoložive adrese i brojeve u javnim komunikacijskim mrežama,

– dodijeljene i raspoložive radijske frekvencije i radiofrekvencijske kanale,

– izdane opće dozvole te izdane i prenesene pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 87., 88., 88.a, 89., 90., 91. i 92. ovoga Zakona,

– utvrđena mjerodavna tržišta i operatore sa značajnom tržišnom snagom s određenim regulatornim obvezama na tim mjerodavnim tržištima,

– odobrene standardne ponude koje su operatori obvezni izraditi i objaviti u skladu s odredbama ovoga Zakona,

– podatke propisane posebnim zakonom kojim je uređeno područje poštanskih usluga.

(2) Baze podataka iz stavka 1. ovoga članka moraju biti javno dostupne, bez naknade, u elektroničkom obliku na internetskim stranicama Agencije, koje je Agencija obvezna redovito održavati i obnavljati, zajedno s mogućnostima sveobuhvatnog pretraživanja podataka prema odabranim mjerilima.

(3) Baza podataka radiofrekvencijskog spektra vodi se i objavljuje u skladu s odredbama članka 83. ovoga Zakona.

(4) Agencija redovito i bez naknade objavljuje na svojim internetskim stranicama osobito sljedeće akte i podatke:

– odluke i druge upravne akte Agencije,

– javne pozive i pozive za javne rasprave,

– stručna mišljenja i objašnjenja o primjeni ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

– statističke i druge pokazatelje razvoja tržišta elektroničkih komunikacija i tržišta poštanskih usluga,

– Statut Agencije i provedbene propise iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona,

– godišnji program rada Agencije,

– godišnji financijski plan Agencije i ostvarenje tog plana te završni račun Agencije,

– godišnje izvješće o radu Agencije,

– druge podatke i obavijesti o radu i poslovanju Agencije.

(5) Propisi iz članka 19. stavka 1. ovoga Zakona, akti iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona, godišnje izvješće o radu Agencije te odluke Agencije od znatnijeg utjecaja na mjerodavno tržište objavljuju se i u »Narodnim novinama«.

(6) Statistički i drugi pokazatelji razvoja tržišta elektroničkih komunikacija i tržišta poštanskih usluga iz stavka 4. ovoga članka moraju se obnavljati i objavljivati na internetskim stranicama Agencije najmanje svaka tri mjeseca.

(7) U svrhu redovite objave akata i podataka iz stavka 1. i 4. ovoga članka te drugih obavijesti od značenja za rad Agencije, Agencija može izdavati službeno glasilo u tiskanom i elektroničkom obliku.

(8) Presude i rješenja u upravnim sporovima pokrenutima u skladu s odredbama ovoga Zakona objavljuju se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije, a mogu se objaviti i u službenom glasilu Agencije ili na drugi prikladan način.

(9) Iznimno od odredaba ovoga članka, neće se objaviti akti i podaci koji se smatraju poslovnom tajnom u smislu odredaba članka 15. ovoga Zakona ili posebnih propisa o tajnosti podataka.«.

Članak 14.

Članak 15. mijenja se i glasi:

»(1) U obavljanju poslova iz članka 12. ovoga Zakona Agencija je ovlaštena zahtijevati od operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga i osoba određenih posebnim zakonom, kojim je uređeno područje poštanskih usluga, u pisanom obliku, sljedeće:

– dostavu svih potrebnih podataka i obavijesti, uključujući financijske podatke i podatke koji su određeni poslovnom tajnom, kao i omogućivanje neposrednog uvida u potrebne podatke i dokumentaciju,

– neposredan uvid u poslovne prostorije, pripadajuću infrastrukturu, opremu i druga tehnička sredstva za obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i poštanskih usluga te u poslovne knjige, pismohranu, baze podataka i drugu dokumentaciju,

– obavljanje drugih radnja koje Agencija ocijeni potrebnim radi utvrđivanja svih bitnih činjenica u postupku donošenja odluke.

(2) Zahtjev Agencije iz stavka 1. ovoga članka mora biti razmjeran poslovima koje Agencija obavlja te mora sadržavati pravni temelj, predmet i svrhu zahtjeva, razinu podrobnosti zatraženih podataka i primjeren rok za provedbu zahtjeva, koji ne može biti kraći od osam dana.

(3) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga i osobe određene posebnim zakonom, kojim je uređeno područje poštanskih usluga, obvezne su postupiti po zahtjevu Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Podatke iz stavka 1. ovoga članka Agencija dostavlja Ministarstvu ili drugom nadležnom državnom tijelu na njegov pisani zahtjev, koji mora biti obrazložen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, vodeći računa o posebnim propisima o tajnosti podataka.

(5) Podatke, koje Agencija prikuplja na temelju stavka 1. ovoga članka, i druge podatke koje prikuplja na temelju članka 12. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može dostaviti Komisiji, BEREC-u i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije na temelju njihova zahtjeva, ako je to nužno za obavljanje poslova iz Ugovora o djelovanju Europske unije ili za ispunjavanje obveza BEREC-a ili pojedinoga nacionalnoga regulatornog tijela u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije. Zahtjev za dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložen u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, vodeći računa o posebnim propisima o tajnosti podataka.

(6) U slučaju dostave podataka iz stavka 5. ovoga članka Agencija će o tome obavijestiti operatora ili osobu iz stavka 3. ovoga članka koja je dostavila podatke. Komisija ili BEREC mogu dostavljene podatke staviti na raspolaganje nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, osim ako se Agencija tome izričito ne usprotivi.

(7) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća Agencije, ravnatelj Agencije i radnici stručne službe Agencije, kao i druge pravne i fizičke osobe kojima je Agencija povjerila obavljanje određenih poslova, obvezni su čuvati poslovnu tajnu, bez obzira na način kojim su saznali o poslovnoj tajni, za vrijeme i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili radnog odnosa u Agenciji, sve dok je podatak utvrđen poslovnom tajnom, ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobode obveze čuvanja tajnosti.

(8) Poslovnom tajnom iz stavka 7. ovoga članka osobito se smatra sljedeće:

– svaki podatak koji je određen poslovnom tajnom u skladu s posebnim zakonom ili drugim propisom,

– svaki podatak koji je određen poslovnom tajnom u skladu s općim aktom ili drugim aktom vlasnika podatka,

– svaki podatak koji je vlasnik podatka posebno označio poslovnom tajnom, uz valjano obrazloženje koje je prihvatila Agencija,

– svaki podatak koji je određen poslovnom tajnom u skladu s općim aktom Agencije.

(9) Ako podaci i dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka sadržavaju poslovnu tajnu, operator ili osoba iz stavka 3. ovoga članka mora Agenciji označiti, uz valjano obrazloženje, koji se podatak smatra poslovnom tajnom.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka operator ili osoba iz stavka 3. ovoga članka mora Agenciji dostaviti i primjerak dokumentacije koja ne sadrži poslovnu tajnu. U slučaju da samo naznači koji se podaci smatraju poslovnom tajnom, a ne dostavi primjerak dopisa i/ili dokumentacije bez poslovne tajne, Agencija će tog operatora ili osobu iz stavka 3. ovoga članka ponovno pozvati na dostavu dopisa i/ili dokumentacije bez poslovne tajne. Ako operator ili osoba iz stavka 3. ovoga članka ne postupi niti po ponovljenom zahtjevu, Agencija će smatrati da takav dopis i/ili dokumentacija ne sadrži poslovnu tajnu.

(11) Iznimno od odredbe stavka 7. i 8. ovoga članka, neće se smatrati poslovnom tajnom podaci ili dokumentacija koja je na bilo koji način bila javno dostupna, ili se objavljuje na temelju posebnih propisa ili odluka vlasnika podatka, kao i u slučaju iz stavka 10. ovoga članka kada vlasnik podatka nije postupio u skladu s ponovljenim zahtjevom Agencije.«.

Članak 15.

U članku 16. stavku 2. točke 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»1. iz naknade za upravljanje adresnim i brojevnim prostorom,

2. iz naknade za upravljanje radiofrekvencijskim spektrom,«.

U stavku 4. iza riječi: »plana Agencije« dodaju se riječi: »za sljedeću kalendarsku godinu«.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

»(6) Agencija će prenijeti višak prikupljenih sredstava u odnosu na ostvarenje godišnjega financijskog plana Agencije u sljedeću kalendarsku godinu, pri čemu može odlučiti o uporabi tih sredstava u svrhu razvoja elektroničkih komunikacija i poštanskih usluga, u skladu sa strategijama i provedbenim planovima Vlade Republike Hrvatske, donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnog zakona kojim je uređeno područje poštanskih usluga, poštujući pritom pravila o državnim potporama.«.

Članak 16.

U članku 17. stavku 2. točka 4. mijenja se i glasi:

»4. daje smjernice i naputke ravnatelju i stručnoj službi Agencije te nadzire provedbu tih smjernica i naputaka,«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Stranci u postupku pred Agencijom mora se omogućiti, prije donošenja odluke, da se izjasni o činjenicama bitnim za donošenje odluke te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju i predloži dokaze za koje smatra da su od značenja za donošenje odluke, i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana. Iznimno, u obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor elektroničkih komunikacija može, ako utvrdi povredu odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, donijeti rješenje i bez izjašnjenja stranke.«.

Članak 17.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»(1) Vijeće Agencije donosi odluke većinom glasova svih članova Vijeća Agencije.

(2) Protiv odluka i drugih upravnih akata Agencije nije dopuštena žalba, ali se protiv njih može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(3) Odluke i drugi upravni akti Agencije postaju izvršni dostavom stranci. Kada je u odluci ili drugom upravnom aktu Agencije određeno da se radnja, koja je predmet izvršenja, može izvršiti u ostavljenom roku, odluka ili drugi upravni akt Agencije postaju izvršni istekom tog roka. Rok za izvršenje radnje ne može biti kraći od petnaest dana.

(4) U slučaju nepostupanja prema izvršnoj odluci ili drugom upravnom aktu Agencije iz stavka 3. ovoga članka inspektor elektroničkih komunikacija može izdati prekršajni nalog ili predložiti podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka, u skladu s odredbama članka 112. ovoga Zakona.«.

Članak 18.

U članku 19. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Propisi iz stavka 1. ovoga članka i akti Agencije iz stavka 2. ovoga članka objavljuju se u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona, a drugi opći akti Agencije iz stavka 3. ovoga članka objavljuju se na način utvrđen Statutom Agencije.«.

Članak 19.

U članku 20. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) U slučaju spora između dvaju ili više operatora elektroničkih komunikacijskih mreža i/ili usluga u vezi s obvezama iz ovoga Zakona, ili spora između tih operatora i drugih pravnih osoba koje se koriste uslugama pristupa i/ili međupovezivanja na temelju ovoga Zakona, Agencija mora, na zahtjev bilo koje od stranaka u sporu, donijeti odluku o rješenju spora u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana pokretanja postupka rješavanja spora. Rok rješavanja spora može se produljiti samo u iznimnim okolnostima.«.

Članak 20.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»(1) U slučaju prekograničnog spora između stranaka iz drugih država članica Europske unije u vezi s obvezama iz ovoga Zakona ili mjerodavnih direktiva Europske unije u području elektroničkih komunikacija, pri čemu je rješavanje spora u nadležnosti nacionalnih regulatornih tijela iz dviju ili više država članica Europske unije, svaka od stranaka u sporu može iznijeti spor pred odgovarajuće nacionalno regulatorno tijelo.

(2) U rješavanju spora iz stavka 1. ovoga članka Agencija mora provesti postupak u skladu sa člankom 20. ovoga Zakona, pri čemu će usklađivati svoje radnje u svrhu rješenja spora s drugim nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima.

(3) Agencija u slučaju spora iz stavka 1. ovoga članka može provesti postupak savjetovanja s BEREC-om i može od BEREC-a zatražiti izdavanje mišljenja o odgovarajućim mjerama koje bi trebalo poduzeti u svrhu rješenja spora, u skladu s mjerodavnim direktivama Europske unije u području elektroničkih komunikacija.

(4) U slučaju zahtjeva za mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, Agencija i nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije, koja su nadležna za rješavanje spora iz stavka 1. ovoga članka, odgodit će donošenje odluke o rješenju spora do izdavanja mišljenja BEREC-a iz stavka 3. ovoga članka, osim u slučaju nužnosti donošenja odluke o žurnom rješenju spora iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Obveze, koje Agencija odredi svojom odlukom strankama u postupku rješavanja spora iz stavka 1. ovoga članka, moraju uvažavati odredbe mjerodavnih direktiva Europske unije u području elektroničkih komunikacija, vodeći pritom u najvećoj mogućoj mjeri računa o mišljenju BEREC-a iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Postupak rješavanja prekograničnog spora iz ovoga članka ne isključuje pravo bilo koje stranke u sporu na pokretanje sudskog postupka pred nadležnim sudom.«.

Članak 21.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»(1) Prije donošenja mjere od znatnijeg utjecaja na mjerodavno tržište, koje donosi u skladu s odredbama ovoga Zakona, Agencija će objaviti prijedlog mjere zajedno s pripadajućim obrazloženjem u svrhu provedbe javne rasprave, kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s predloženom mjerom.

(2) U postupku donošenja odluke koja se odnosi na mjeru iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će osobito voditi računa o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima zaprimljenim u javnoj raspravi iz stavka 1. ovoga članka, poštujući pritom načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te regulatorna načela i ciljeve iz članka 5. ovoga Zakona.

(3) Po isteku razdoblja trajanja javne rasprave iz stavka 1. ovoga članka Agencija će objaviti sva zaprimljena mišljenja, primjedbe i prijedloge, a može odrediti i dodatni rok za davanje očitovanja zainteresiranih strana na zaprimljena mišljenja, primjedbe i prijedloge, prije donošenja odluke koja se odnosi na mjeru iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Trajanje javne rasprave iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraće od 15 dana niti dulje od 60 dana. Predmet, postupak i trajanje javne rasprave te ishod javne rasprave iz stavka 3. ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

(5) Javna rasprava iz stavka 1. ovoga članka obvezno se provodi u sljedećim postupcima:

– postupcima donošenja propisa za provedbu ovoga Zakona koji su u nadležnosti Agencije, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnog zakona kojim je uređeno područje poštanskih usluga,

– postupcima donošenja propisa iz članka 70. stavka 5. točke 2. i članka 84. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,

– postupcima donošenja godišnjega financijskog plana Agencije i godišnjega programa rada Agencije,

– postupcima donošenja Plana adresiranja i Plana numeriranja, Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra i planova dodjele radijskih frekvencija,

– postupcima iz članka 23., članka 36. stavka 1., članka 52. stavka 1., članka 56. stavka 1. i 2., članka 85., članka 85.a i članka 91.a ovoga Zakona,

– postupcima donošenja izmjena i dopuna akata iz ovoga stavka.

(6) Agencija mora osigurati, u okviru svojih internetskih stranica ili na drugi prikladan način, uspostavu jedinstvenoga informacijskog središta koje omogućuje neposredan javni uvid i sudjelovanje u svim trenutačno otvorenim javnim raspravama te pristup javnosti ishodima provedenih javnih rasprava, vodeći pritom računa o tajnosti podataka u skladu s odredbama članka 15. ovoga Zakona.«.

Članak 22.

Članak 23. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija surađuje i usklađuje svoje postupanje s nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, s BEREC-om i Komisijom u postupku utvrđivanja određene regulatorne obveze, koju određuje operatoru u skladu s odredbama ovoga Zakona, kako bi se osigurala usklađena primjena mjerodavne pravne stečevine Europske unije u području unutarnjeg tržišta.

(2) Agencija će, u slučaju namjere donošenja sljedećih odluka:

1. odluke iz članka 53. stavka 2. ovoga Zakona i/ili odluke iz članka 56. ovoga Zakona koja se odnosi na postupak iz članka 52. stavka 1. podstavka 2. i postupke iz članka 54. ovoga Zakona, ili

2. odluke iz članka 56. ovoga Zakona koja se odnosi na ukidanje, određivanje, zadržavanje ili izmjenu regulatornih obveza iz članka 58. do 64. ovoga Zakona, a koje odluke bi mogle utjecati na trgovinu između država članica Europske unije, nakon provedenog postupka javne rasprave iz članka 22. ovoga Zakona, obrazloženi prijedlog tih odluka učiniti dostupnim Komisiji, BEREC-u i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije, te ih o tome bez odgode obavijestiti.

(3) Komisija, BEREC i nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije mogu davati primjedbe i prijedloge Agenciji na prijedloge odluka iz stavka 2. točke 1. i 2. ovoga članka u roku od mjesec dana, koji se ne može produljiti.

(4) U postupku donošenja odluke iz stavka 2. točke 1. ovoga članka Agencija će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o primjedbama i prijedlozima iz stavka 3. ovoga članka, te u skladu s tim donijeti odluku koju će dostaviti Komisiji, osim u slučaju primjene postupka iz stavka 5. do 8. ovoga članka. Agencija dostavlja Komisiji i BEREC-u sve odluke iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.

(5) Ako bi prijedlog odluke iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, prema obavijesti Komisije koja je dostavljena Agenciji, mogao stvoriti zapreku zajedničkom tržištu, ili ako postoji osnovana sumnja u usklađenost prijedloga odluke s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije, a osobito u usklađenost s regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona, donošenje odluke mora se odgoditi na razdoblje od dva mjeseca, koje se ne može produljiti, o čemu će Komisija obavijestiti i nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije.

(6) U razdoblju iz stavka 5. ovoga članka Komisija može:

1. donijeti odluku kojom će od Agencije zatražiti povlačenje prijedloga odluke iz stavka 2. točke 1. ovoga članka, ili

2. donijeti odluku o prestanku razloga navedenih u svojoj obavijesti iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Prije donošenja odluke iz stavka 6. ovoga članka Komisija će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o mišljenju BEREC-a. Odluka Komisije iz stavka 6. točke 1. ovoga članka mora biti podrobno i analitički obrazložena te mora sadržavati određene prijedloge izmjena ili dopuna odluke iz stavka 2. točke 1. ovoga članka.

(8) U slučaju donošenja odluke Komisije iz stavka 6. točke 1. ovoga članka Agencija će izmijeniti ili povući prijedlog odluke iz stavka 2. točke 1. ovoga članka u roku od šest mjeseci od dana donošenja odluke Komisije. O tako izmijenjenom prijedlogu odluke iz stavka 2. točke 1. ovoga članka Agencija će provesti javnu raspravu u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona, nakon čega će ponovno o tome obavijestiti Komisiju u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(9) Ako bi prijedlog odluke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, prema obavijesti Komisije koja je dostavljena Agenciji, mogao stvoriti zapreku zajedničkom tržištu, ili ako postoji osnovana sumnja u usklađenost prijedloga odluke s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije, a osobito u usklađenost s regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona, donošenje odluke mora se odgoditi na razdoblje od tri mjeseca. U slučaju izostanka takve obavijesti Komisije Agencija može donijeti odluku, pri čemu će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o primjedbama i prijedlozima iz stavka 3. ovoga članka.

(10) U razdoblju iz stavka 9. ovoga članka Agencija, Komisija i BEREC usko će surađivati u određivanju najprikladnije i najdjelotvornije regulatorne obveze u skladu s regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona, pri čemu će voditi računa o stajalištima sudionika na tržištu i osiguravanju razvoja usklađene primjene mjerodavne pravne stečevine Europske unije.

(11) U roku od šest tjedana od početka razdoblja iz stavka 9. ovoga članka BEREC će izdati obrazloženo mišljenje o obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka, u kojem mora navesti treba li prijedlog odluke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka izmijeniti ili povući, a prema potrebi može predložiti i određene izmjene ili dopune odluke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka. Agencija će javno objaviti mišljenje BEREC-a u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

(12) Ako se BEREC u mišljenju iz stavka 11. ovoga članka suglasio s osnovanim sumnjama u obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će usko surađivati s BEREC-om u određivanju najprikladnije i najdjelotvornije regulatorne obveze. Prije isteka razdoblja iz stavka 9. ovoga članka Agencija može:

1. izmijeniti ili povući prijedlog odluke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, vodeći pritom u najvećoj mogućoj mjeri računa o obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka i mišljenju BEREC-a iz stavka 11. ovoga članka,

2. zadržati neizmijenjeni prijedlog odluke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka.

(13) Ako se BEREC u mišljenju iz stavka 11. ovoga članka nije suglasio s osnovanim sumnjama u obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka, ili nije izdao mišljenje iz stavka 11. ovoga članka, ili ako Agencija u skladu sa stavkom 12. ovoga članka izmijeni ili zadrži neizmijenjenim svoj prijedlog odluke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, Komisija može, u roku od mjesec dana nakon isteka razdoblja iz stavka 9. ovoga članka, vodeći pritom u najvećoj mogućoj mjeri računa o mišljenju BEREC-a, ako ono postoji:

1. dati preporuku Agenciji da izmijeni ili povuče prijedlog odluke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, uključujući i određene prijedloge izmjena ili dopuna te odluke, kao i obrazložene razloge za donošenje te preporuke, osobito u slučaju kada se BEREC nije suglasio s osnovanim sumnjama u obavijesti Komisije iz stavka 9. ovoga članka,

2. donijeti odluku o prestanku razloga navedenih u svojoj obavijesti iz stavka 9. ovoga članka.

(14) Agencija će, u roku od mjesec dana od dana davanja preporuke ili donošenja odluke Komisije iz stavka 13. ovoga članka, dostaviti Komisiji i BEREC-u odluku iz stavka 2. točke 2. ovoga članka.

(15) Rok iz stavka 14. ovoga članka može se produljiti kako bi se o prijedlogu odluke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka provela dodatna javna rasprava u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona.

(16) Ako Agencija odluči da neće postupiti prema preporuci Komisije iz stavka 13. ovoga članka, o tome mora navesti obrazložene razloge.

(17) Agencija može u bilo kojem trenutku povući prijedlog odluke iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, o čemu mora izvijestiti Komisiju, BEREC, nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije i stranke u postupku.

(18) U iznimnim okolnostima, Agencija može, ako ocijeni da je radi očuvanja tržišnog natjecanja i zaštite interesa korisnika usluga nužno potrebno privremeno urediti određena pitanja, odstupiti od provedbe postupaka iz stavka 2. do 8. ovoga članka ili postupaka iz stavka 9. do 17. ovoga članka, te bez odgode donijeti privremeno rješenje, poštujući načelo razmjernosti.

(19) Obrazloženo privremeno rješenje iz stavka 18. ovoga članka Agencija će bez odgode dostaviti Komisiji, BEREC-u i nadležnim nacionalnim regulatornim tijelima drugih država članica Europske unije. Privremeno rješenje ukida se odlukom Agencije koja se donosi nakon provedbe postupaka iz stavka 2. do 8. ovoga članka, ili postupaka iz stavka 9. do 17. ovoga članka, a kojom se konačno uređuju odnosna pitanja.«.

Članak 23.

Naslov Glave IV. mijenja se i glasi: »IV. ELEKTRONIČKA KOMUNIKACIJSKA INFRASTRUKTURA I DRUGA POVEZANA OPREMA«.

Članak 24.

Naslov iznad članka 24. mijenja se i glasi: »Temeljni zahtjevi za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu«.

Članak 24. mijenja se i glasi:

»(1) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, graditi, održavati i upotrebljavati u skladu s normama i tehničkim specifikacijama sadržanima u popisu obvezujućih norma i/ili tehničkih specifikacija, koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije.

(2) Ako ne postoje odgovarajuće obvezujuće norme i/ili tehničke specifikacije objavljene u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, primjenjuju se norme i tehničke specifikacije Europskog instituta za telekomunikacijske norme (ETSI), Europskog odbora za normizaciju (CEN) i Europskog odbora za elektrotehničku normizaciju (CENELEC) te norme, odluke i preporuke Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO), Međunarodnoga elektrotehničkog povjerenstva (IEC) i Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT), te drugih mjerodavnih međunarodnih normizacijskih/normirnih organizacija.

(3) Ako ne postoje odgovarajuće norme, tehničke specifikacije ili drugi međunarodni propisi iz stavka 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju izvorne hrvatske norme.

(4) Elektronička komunikacijska mreža, elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema mora se planirati, projektirati, proizvoditi, postavljati i ugrađivati na način da se omogući pristup i dostupnost javnih elektroničkih komunikacijskih usluga i osobama s invaliditetom.

(5) Prigodom gradnje poslovne ili stambene zgrade investitor zgrade mora izgraditi kabelsku kanalizaciju za pristupnu elektroničku komunikacijsku mrežu do granice građevne čestice, primjerenu namjeni te zgrade, i postaviti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i pripadajuću povezanu opremu za potrebe te zgrade, u skladu s glavnim i izvedbenim projektom, koji moraju biti izrađeni u skladu s pravilnicima iz stavka 8. ovoga članka. Izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura, elektronička komunikacijska mreža i druga povezana oprema moraju omogućiti svim vlasnicima zgrade slobodan izbor operatora, a svim operatorima pristup zgradi uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete.

(6) Vlasnici izgrađene poslovne ili stambene zgrade moraju omogućiti, uz ravnopravne i nediskriminirajuće uvjete, pristup svim operatorima u svrhu postavljanja, održavanja i razvoja elektroničkih komunikacijskih mreža i druge pripadajuće povezane opreme, u skladu s pravilnicima iz stavka 8. ovoga članka.

(7) Ako gradnjom stambene, poslovne ili druge zgrade ili građevine nastupe smetnje u prijmu radijskih ili televizijskih programa nakladnika radija ili nakladnika televizije, investitor te zgrade ili građevine obvezan je, u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje, o vlastitom trošku osigurati prijam tih radijskih ili televizijskih programa jednake kakvoće kakva je postojala prije nastupanja smetnja.

(8) Vijeće Agencije pravilnicima pobliže propisuje tehničke, uporabne i druge uvjete za određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

(9) Pravilnike iz stavka 8. ovoga članka, kojima se propisuju i uvjeti za prostorno planiranje i gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture, i koji se odnose na bitne zahtjeve za građevinu, Vijeće Agencije donosi uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i gradnju.«.

Članak 25.

Naslov iznad članka 25. mijenja se i glasi: »Gradnja, korištenje i održavanje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme«.

Članak 25. mijenja se i glasi:

»(1) Postavljanje i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža te pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga mora udovoljavati uvjetima sigurnosti uporabe mreže, cjelovitosti mreže i međusobnog djelovanja elektroničkih komunikacijskih usluga. Elektroničke komunikacijske mreže, namijenjene za pružanje javnih elektroničkih komunikacijskih usluga, uključujući i elektroničke komunikacijske mreže s uporabom radiofrekvencijskog spektra u okviru njihovih tehničkih mogućnosti, moraju se graditi, postavljati i koristiti na način da se ne narušava kakvoća usluge niti omogućuje međusobno prisluškivanje korisnika usluga.

(2) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su planirati u svojim dokumentima prostornog uređenja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, koja osobito obuhvaća samostojeće antenske stupove, tornjeve i kabelsku kanalizaciju, na način kojim se ne ograničuje razvoj elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša.

(3) U postupku donošenja dokumenata prostornog uređenja iz stavka 2. ovoga članka potrebno je pribaviti prethodno mišljenje Agencije kojim se potvrđuje da se dokumentom prostornog uređenja uređuje gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u skladu sa stavkom 2. ovoga članka i pravilnicima iz članka 24. stavka 9. ovoga Zakona. Agencija donosi prethodno mišljenje u skladu s mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, koja se propisuju uredbom Vlade Republike Hrvatske, na prijedlog ministra i uz prethodno pribavljeno mišljenje Vijeća Agencije.

(4) Ako Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvaruje vlasništvo ili zadržava nadzor nad pravnim osobama koje upravljaju javnom elektroničkom komunikacijskom mrežom i/ili pružaju javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge, tijela nadležna za izdavanje dozvola za građenje i uporabu elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme moraju biti strukturno odvojena od tijela koja ostvaruju vlasničke ili nadzorne ovlasti nad tim pravnim osobama, uz poštivanje načela nediskriminacije.

(5) Infrastrukturni operator mora, u roku od 30 dana od dana početka korištenja, dostaviti Agenciji pisanu obavijest o početku korištenja novoizgrađene elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

(6) Operatori moraju osigurati pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi po cijeni koja uključuje samo stvarne troškove održavanja, te omogućiti prednost u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga središnjim tijelima državne uprave nadležnim za poslove obrane i nacionalne sigurnosti, unutarnje poslove te poslove zaštite i spašavanja, nadležnim sigurnosno-obavještajnim agencijama, pravnim osobama nadležnim za sigurnost zračnog prometa, pomorskog prometa i plovidbe unutarnjim vodama te hitnim službama.

(7) Operatori i vlasnici ili korisnici radijskih postaja moraju, u slučaju ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, kao i u slučaju velikih nesreća ili prirodnih nepogoda, svoju elektroničku komunikacijsku mrežu, elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu ili radijsku postaju u potpunosti staviti na raspolaganje i dati na uporabu nadležnim tijelima, pravnim osobama i hitnim službama iz stavka 6. ovoga članka, te besplatno omogućiti prijenos poruka i obavijesti u slučaju opasnosti po život i zdravlje ljudi, ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, u skladu s posebnim propisima.

(8) Operatori javno dostupne telefonske usluge moraju u slučajevima iz stavka 7. ovoga članka poduzimati sve nužne mjere za osiguravanje neprekinutog pristupa brojevima hitnih službi.

(9) Za zahvate u prostoru, unutar zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme te zaštitne zone i radijskog koridora određenih radijskih postaja, Agencija, u skladu s posebnim zakonima kojima je uređeno prostorno uređenje i gradnja te postupanje i uvjeti gradnje radi poticanja ulaganja, utvrđuje i izdaje:

– zahtjeve i mišljenja u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja,

– posebne uvjete u postupku izdavanja lokacijskih dozvola, rješenja o uvjetima građenja i rješenja za građenje, koji se odnose na usklađenost s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.«.

Članak 26.

Naslov iznad članka 26. mijenja se i glasi: »Izvođenje radova u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme«.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»(1) U zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme ne smiju se izvoditi radovi niti graditi nove građevine koje bi mogle oštetiti ili ometati rad te infrastrukture ili opreme.

(2) U zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se izvoditi radovi, graditi nove građevine, niti postavljati elektronička komunikacijska infrastruktura ili druga povezana oprema, ili postrojenja koja bi svojim radom ili smještajem mogla umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja, ili stvarati smetnje u radiofrekvencijskom spektru.

(3) Ispod nadzemnih i iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, te u zaštitnoj zoni i radijskom koridoru određenih radijskih postaja ne smiju se saditi nasadi koji bi mogli oštetiti elektroničke komunikacijske vodove ili umanjivati kakvoću rada, ometati ili prekidati rad radijskih postaja.

(4) Ako je nužno zaštititi ili premjestiti elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu izvođenja radova ili gradnje nove građevine, investitor radova ili građevine obvezan je, o vlastitom trošku, osigurati zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koja je izgrađena u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima. U protivnom, trošak njezine zaštite ili premještanja snosi infrastrukturni operator.

(5) Način i uvjeti određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme iz stavka 1. ovoga članka te zaštitne zone i radijskog koridora iz stavka 2. ovoga članka, i pobliže obveze investitora radova ili građevine iz stavka 4. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, uz suglasnost ministra nadležnog za prostorno uređenje i gradnju.«.

Članak 27.

Članak 27. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža imaju prava infrastrukturnog operatora na cijelom području Republike Hrvatske, što obuhvaća gradnju, održavanje, razvoj i korištenje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture na općem dobru, na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na nekretninama u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.

(2) Upravitelji općeg dobra, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju poštivati načelo nediskriminacije prigodom odobravanja prava korištenja nekretnina u svrhu gradnje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, te prigodom odobravanja pristupa toj mreži i infrastrukturi kojom upravljaju.

(3) Ako je za gradnju elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture na općem dobru ili na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u postupku izdavanja dozvola za građenje ili drugih odobrenja u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno prostorno uređenje i gradnja, potrebno pribaviti suglasnost upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine, nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine izdat će suglasnost u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za izdavanje te suglasnosti. U slučaju neizdavanja suglasnosti u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za njezino izdavanje smatra se da je suglasnost izdana.

(4) Nadležno tijelo upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka u sljedećim slučajevima:

– ako utvrdi da na općem dobru ili na nekretnini, koja je predmet zahtjeva za izdavanje suglasnosti, nema tehničkih mogućnosti za gradnju,

– ako bi gradnja narušavala zahtjeve zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša ili zaštite prirode, zaštite prostora ili kulturnih dobara, u skladu s posebnim propisima.

(5) Elektronička komunikacijska infrastruktura u smislu odredaba ovoga članka te članka 28. i 29. ovoga Zakona obuhvaća kabelsku kanalizaciju, elektroničke komunikacijske vodove koji se postavljaju izvan kabelske kanalizacije i stupove nadzemne komunikacijske mreže.«.

Članak 28.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»(1) Smatra se da infrastrukturni operator ima pravo puta ako je izgradio elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, uz ispunjavanje bilo kojeg od sljedećih uvjeta:

– da posjeduje uporabnu dozvolu izdanu na svoje ime ili na ime svojih univerzalnih ili pojedinačnih pravnih prednika,

– da se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom bez sudskog spora s upraviteljem općeg dobra ili vlasnikom nekretnine na kojoj je izgrađena ta infrastruktura, u razdoblju od najmanje tri godine od početka njezina korištenja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija izdaje potvrdu o pravu puta infrastrukturnom operatoru, u skladu s pravilnikom iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Za pojedinu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona može se izdati samo jedna potvrda o pravu puta.

(4) Infrastrukturni operator obvezan je plaćati upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine naknadu za pravo puta, a upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta.

(5) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine nema pravo zahtijevati naknadu od operatora korisnika koji se koristi elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom infrastrukturnog operatora na temelju sklopljenog ugovora iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, i to na jednak način i uz jednake uvjete kao i infrastrukturni operator.

(6) Upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine može od Agencije tražiti utvrđivanje infrastrukturnog operatora za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu koja je izgrađena na općem dobru ili na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona, te utvrđivanje visine naknade za pravo puta.«.

Članak 29.

Članak 29. mijenja se i glasi:

»(1) Za pravo puta na općem dobru i na nekretninama iz članka 27. stavka 1. ovoga Zakona plaća se naknada na temelju izdane potvrde o pravu puta iz članka 28. ovoga Zakona, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, pri čemu visina naknade mora predstavljati pravičan razmjer između prava vlasnika nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija.

(2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka za opće dobro i nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave plaća se godišnje, po četvornom metru zemljišta koje se upotrebljava za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu iz članka 27. stavka 5. ovoga Zakona, a utvrđuje se jednoznačno za pojedinu vrstu nekretnine ili za opće dobro, na cijelom području Republike Hrvatske.

(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuje i postupak izdavanja te oblik i sadržaj obrasca potvrde o pravu puta iz članka 28. ovoga Zakona.«.

Članak 30.

Naslov iznad članka 30. mijenja se i glasi: »Zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme«.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija u ostvarivanju regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona potiče zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, osobito u svrhu zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša, zaštite prostora, izbjegavanja prekomjerne gradnje kada je to gospodarski neučinkovito ili fizički neprikladno, zaštite i očuvanja kulturnih dobara te nacionalne sigurnosti.

(2) Infrastrukturni operator mora omogućiti operatoru korisniku, uz naknadu i na temelju sklopljenog ugovora, pristup i zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, uključujući i komunikacijske instalacije unutar zgrade, koje su u vlasništvu infrastrukturnog operatora, ili do prve sabirne ili razdjelne točke, ako su ispunjeni odgovarajući uvjeti pristupa i zajedničkog korištenja, utvrđeni pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka. Operator korisnik ne može se koristiti elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom i drugom povezanom opremom ako nema sklopljen ugovor s infrastrukturnim operatorom.

(3) Ako je operator korisnik onemogućen u pristupu elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi zbog zahtjeva zaštite ljudskog zdravlja, očuvanja okoliša, zaštite prirode, zaštite prostora, izbjegavanja prekomjerne gradnje kada je to gospodarski neučinkovito ili fizički neprikladno, zaštite i očuvanja kulturnih dobara ili nacionalne sigurnosti, Agencija može donijeti odluku kojom infrastrukturnog operatora obvezuje da operatoru korisniku omogući pristup i zajedničko korištenje njegove elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

(4) Prije donošenja odluke iz stavka 3. ovoga članka Agencija mora provesti javnu raspravu u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona, a može se savjetovati i s nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odluka iz stavka 3. ovoga članka mora se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, nediskriminacije i razmjernosti.

(5) Agencija može infrastrukturnom operatoru iz stavka 2. ovoga članka odlukom utvrditi sljedeće obveze:

– primjenu načela nediskriminacije i odobravanja pristupa svim operatorima korisnicima uz jednake uvjete,

– primjenu načela troškovne usmjerenosti na temelju troškova gradnje i održavanja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, uz primjerenu stopu povrata na ulaganja,

– izradu i objavu standardne ponude pristupa i obvezu pregovaranja o pristupu s operatorima korisnicima.

(6) Infrastrukturni operator iz stavka 2. ovoga članka rješava zahtjeve operatora korisnika za pristup i zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme prema redoslijedu zaprimanja tih zahtjeva, ako raspoloživost slobodnog prostora u njegovoj infrastrukturi ne prelazi razinu utvrđenu pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka.

(7) Ako infrastrukturni operator odbije sklopiti ugovor iz stavka 2. ovoga članka, ili ne omogući operatoru korisniku pristup i zajedničko korištenje svoje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme uz uvjete iz stavka 2. ovoga članka, Agencija će, na zahtjev operatora korisnika, u roku od 30 dana od dana podnošenja tog zahtjeva, utvrditi postoje li odgovarajući uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, i u slučaju postojanja tih uvjeta donijeti odluku koja u cijelosti zamjenjuje taj ugovor.

(8) Ako infrastrukturni operator iz stavka 2. ovoga članka ne odgovori na zahtjev operatora korisnika u roku od 30 dana od dana podnošenja tog zahtjeva, smatra se da je odbio sklopiti ugovor u smislu odredbe stavka 7. ovoga članka.

(9) Način i uvjeti pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, razina raspoloživosti slobodnog prostora u toj infrastrukturi i temeljne sastavnice ugovora o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(10) U slučaju spora između infrastrukturnog operatora i operatora korisnika u vezi sa sklopljenim ugovorom o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ili plaćanjem naknade za takav pristup i zajedničko korištenje, Agencija provodi postupak rješavanja spora u skladu s odredbama članka 20. ovoga Zakona, vodeći pritom računa o odgovarajućim uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja iz stavka 2. ovoga članka.«.

Članak 31.

U članku 31. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Operator ima pravo postaviti, upotrebljavati i davati na korištenje elektroničku komunikacijsku mrežu te pružati elektroničke komunikacijske usluge na području Republike Hrvatske bez pribavljanja posebnog ovlaštenja, uz uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona.«.

Članak 32.

U članku 32. dodaje se stavak 11. koji glasi:

»(11) Operator javnih komunikacijskih usluga iz države članice Europske unije, koji pruža javno dostupne elektroničke komunikacijske usluge na prekograničnim tržištima u više država članica Europske unije, uključujući i pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, mora obavijestiti Agenciju u skladu s odredbama ovoga članka.«.

Članak 33.

Naslov iznad članka 33. mijenja se i glasi: »Usklađivanje s uvjetima iz općeg ovlaštenja i drugim posebnim obvezama«.

Članak 33. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija obavlja nadzor i provjeru usklađenosti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s uvjetima iz općeg ovlaštenja.

(2) Agencija je ovlaštena zahtijevati od operatora, koji obavljaju djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju općeg ovlaštenja, sve podatke i dokumentaciju koja je potrebna za provedbu postupaka provjere usklađenosti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s uvjetima iz općeg ovlaštenja.

(3) Ako Agencija utvrdi da operator ne ispunjava jedan ili više uvjeta iz općeg ovlaštenja, o tome će bez odgode obavijestiti operatora i odrediti rok od najmanje 30 dana od dana dostave obavijesti operatoru, u kojem operator mora izvijestiti Agenciju o primjerenim razlozima neispunjavanja uvjeta i ukloniti utvrđene nepravilnosti.

(4) Rok iz stavka 3. ovoga članka može se primjereno produljiti na zahtjev operatora, u skladu s odlukom Agencije, a može biti i kraći od 30 dana u slučaju ponavljanja istog ili sličnog neispunjavanja uvjeta iz općeg ovlaštenja.

(5) Ako operator ne ukloni utvrđene nepravilnosti u roku iz stavka 3. ili 4. ovoga članka, Agencija će odlukom utvrditi neispunjavanje uvjeta iz općeg ovlaštenja te odrediti primjereni rok od daljnjih najviše 30 dana za uklanjanje utvrđenih nepravilnosti, pri čemu tom odlukom može narediti i zabranu obavljanja pojedinačnih ili povezanih elektroničkih komunikacijskih usluga do uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, ako bi nastavak obavljanja tih usluga mogao dovesti do znatnijeg negativnog učinka na tržišno natjecanje, ovisno o poštivanju regulatornih obveza određenih u skladu s odredbama članka 52. i 56. ovoga Zakona.

(6) Ako operator ne ukloni utvrđene nepravilnosti ni u roku iz stavka 5. ovoga članka, ili opetovano ne ispunjava propisane uvjete iz općeg ovlaštenja, Agencija će odlukom zabraniti operatoru obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga.

(7) Danom izvršnosti odluke iz stavka 6. ovoga članka operator je obvezan prestati s obavljanjem djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, bez prava na odštetu.

(8) Bez obzira na odredbe stavka 3., 5. i 6. ovoga članka, Agencija može, na temelju dokaza o povredi uvjeta iz općeg ovlaštenja, ili povredi obveza iz članka 35. ovoga Zakona, koje predstavljaju neposredno i teško ugrožavanje javne sigurnosti, javnoga reda ili ljudskog zdravlja, ili će uzrokovati ozbiljne gospodarske ili provedbene poteškoće drugim operatorima ili korisnicima elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, ili drugim korisnicima radiofrekvencijskog spektra, donijeti privremeno rješenje kojim će operatoru narediti uklanjanje utvrđenih nepravilnosti ili zabraniti obavljanje pojedinačnih ili povezanih elektroničkih komunikacijskih usluga.

(9) Agencija će nakon donošenja privremenog rješenja iz stavka 8. ovoga članka omogućiti stranci u postupku da se, u skladu sa člankom 17. stavkom 5. ovoga Zakona, izjasni o činjenicama bitnim za donošenje odluke te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju i predloži dokaze za koje smatra da su od značenja za donošenje odluke, i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana.

(10) Rok valjanosti privremenog rješenja iz stavka 8. ovoga članka može iznositi najviše tri mjeseca od dana njegove dostave stranci u postupku, a u okolnostima kada postupak njegove provedbe nije završio, može se produljiti na daljnje razdoblje od najviše tri mjeseca. Privremeno rješenje ukida se odlukom kojom se konačno uređuju odnosna pitanja.«.

Članak 34.

Članak 34. mijenja se i glasi:

»(1) Način i uvjeti obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga te mjerila kakvoće elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(2) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka osobito se može propisati obveza operatorima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga da redovito objavljuju odgovarajuće, najnovije i usporedive podatke o pokazateljima kakvoće usluge i o mjerama koje su poduzeli za osiguravanje jednakog pristupa javno dostupnim elektroničkim komunikacijskim uslugama za osobe s invaliditetom, te da ih dostavljaju Agenciji na njezin zahtjev.

(3) Pravilnikom iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati i temeljni zahtjevi za pokazatelje kakvoće usluge, kako bi se onemogućilo umanjivanje razine kakvoće usluge te sprječavanje ili usporavanje prometa u javnim elektroničkim komunikacijskim mrežama.

(4) Obrazloženi prijedlog temeljnih zahtjeva za pokazatelje kakvoće usluge iz stavka 3. ovoga članka Agencija će, prije donošenja, dostaviti Komisiji i BEREC-u. Komisija može dati primjedbe ili preporuke u vezi s dostavljenim prijedlogom, i to osobito kako bi se spriječio negativan učinak prijedloga Agencije na zajedničko tržište, a Agencija će pri donošenju temeljnih zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o primjedbama i preporukama Komisije.«.

Članak 35.

Članak 35. mijenja se i glasi:

»(1) Univerzalne usluge moraju biti dostupne svim krajnjim korisnicima usluga po pristupačnoj cijeni na cijelom području Republike Hrvatske, na temelju razumnog zahtjeva krajnjeg korisnika usluga, neovisno o njihovoj zemljopisnoj lokaciji. Univerzalne usluge pružaju se uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te uz što manje narušavanje tržišnog natjecanja.

(2) Univerzalne usluge iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju jednu ili više sljedećih usluga:

1. pristup javnoj komunikacijskoj mreži i javno dostupnim telefonskim uslugama na nepokretnoj lokaciji, što omogućuje govornu komunikaciju, komunikaciju putem telefaksa i podatkovnu komunikaciju, uz brzine prijenosa podataka koje omogućuju djelotvoran pristup internetu, uzimajući u obzir raširene tehnologije kojima se koristi većina pretplatnika, kao i tehnološku ostvarivost,

2. pristup krajnjih korisnika usluga najmanje jednom sveobuhvatnom imeniku svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga, u obliku koji je odobrila Agencija, a koji može biti tiskani i/ili elektronički, te se mora redovito obnavljati u skladu s odredbama članka 47. ovoga Zakona,

3. pristup krajnjih korisnika usluga, uključujući i korisnike javnih telefonskih govornica, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika u skladu s odredbama članka 47. ovoga Zakona,

4. postavljanje javnih telefonskih govornica ili drugih javno dostupnih pristupnih točaka za javnu govornu uslugu na javnim mjestima dostupnim u svako doba, u skladu s razumnim potrebama krajnjih korisnika usluga u pogledu zemljopisne pokrivenosti, kakvoće usluge, broja javnih telefonskih govornica ili drugih javno dostupnih pristupnih točaka i njihove dostupnosti osobama s invaliditetom,

5. posebne mjere za osobe s invaliditetom, uključujući pristup hitnim službama, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i imeniku pretplatnika, na jednak način kakvim pristupaju drugi krajnji korisnici usluga, te primjeren izbor operatora koji su dostupni većini krajnjih korisnika usluga,

6. posebne cjenovne sustave prilagođene potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika usluga, a koji obuhvaćaju usluge iz točke 1. do 3. ovoga stavka.

(3) Cijena pojedine univerzalne usluge mora biti pristupačna i istovjetna na cijelom području na kojem određeni operator pruža tu univerzalnu uslugu. Cijene univerzalnih usluga iz stavka 2. točke 6. ovoga članka moraju uvažavati pristupačnost za socijalno ugrožene skupine krajnjih korisnika usluga.

(4) Agencija prati razvoj i razinu maloprodajnih cijena univerzalnih usluga iz stavka 2. ovoga članka, koje pruža operator univerzalnih usluga, ili koje su dostupne na tržištu tih usluga ako operator univerzalnih usluga nije određen u skladu s člankom 36. ovoga Zakona, i to osobito u odnosu na potrošačke cijene i prihode. Operatori univerzalnih usluga, koji pružaju univerzalne usluge iz stavka 2. ovoga članka, moraju pribaviti prethodno odobrenje Agencije za maloprodajne cijene tih usluga. O zahtjevu za davanje prethodnog odobrenja Agencija će odlučiti u roku od 30 dana od dana zaprimanja tog zahtjeva.

(5) Agencija može obvezati operatore univerzalnih usluga u postupku iz članka 36. ovoga Zakona na sljedeće:

– da osiguraju sustave plaćanja unaprijed za pristup javnoj komunikacijskoj mreži i korištenje javno dostupnih telefonskih usluga,

– da potrošačima omoguće obročno plaćanje priključka na javnu komunikacijsku mrežu.

(6) Operatori univerzalnih usluga moraju objavljivati na prikladan i javno dostupan način najnovije i odgovarajuće obavijesti i podatke o uvjetima pružanja univerzalnih usluga te ih redovito dostavljati Agenciji.

(7) Način i uvjeti pružanja te mjerila kakvoće univerzalnih usluga, kao i sadržaj, oblik i način objavljivanja obavijesti i podataka iz stavka 6. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.«.

Članak 36.

Članak 36. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija najmanje jedanput u dvije godine utvrđuje:

– pružaju li se univerzalne usluge iz članka 35. ovoga Zakona na prikladan način i s odgovarajućom kakvoćom usluge,

– koji su operatori zainteresirani za pružanje jedne ili više usluga u okviru univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona i/ili za pokrivanje različitih dijelova državnog područja Republike Hrvatske.

(2) Prigodom provedbe postupka iz stavka 1. ovoga članka Agencija će na prikladan način omogućiti svim zainteresiranim stranama sudjelovanje u postupku.

(3) Ako Agencija utvrdi da se pojedina usluga u okviru univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona pruža na prikladan način, ne mora odrediti operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga, ili može donijeti odluku o ukidanju obveze pružanja tog dijela univerzalnih usluga operatoru univerzalnih usluga, kojemu je takva obveza bila prethodno određena. Pri tome Agencija mora osigurati najmanje jednog operatora univerzalnih usluga za pružanje usluge iz članka 35. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.

(4) Ako Agencija utvrdi da se pojedina usluga u okviru univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona ne pruža na prikladan način, postupit će na jedan od sljedećih načina:

1. donijeti odluku o određivanju jednog ili više operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga, pri čemu javno dostupnu telefonsku uslugu na nepokretnoj lokaciji, koja omogućuje slanje i primanje nacionalnih i međunarodnih poziva, mora pružati najmanje jedan operator univerzalnih usluga,

2. donijeti odluku o raspisivanju javnog natječaja za pružanje univerzalnih usluga, na temelju kojeg će odabrati najpovoljnijeg operatora za pružanje tog dijela univerzalnih usluga.

(5) Ako se niti jedan operator ne javi na javni natječaj iz stavka 4. točke 2. ovoga članka, Agencija može donijeti odluku iz stavka 4. točke 1. ovoga članka, pri čemu osobito mora voditi računa o postojanju značajne tržišne snage operatora na mjerodavnom tržištu.

(6) U odluci o određivanju operatora univerzalnih usluga iz stavka 4. i 5. ovoga članka Agencija osobito utvrđuje uvjete pružanja te podrobniji opis i mjerila kakvoće univerzalnih usluga.

(7) U postupcima određivanja operatora univerzalnih usluga iz stavka 4. i 5. ovoga članka Agencija mora voditi računa o nenarušavanju tržišnog natjecanja, uz uvažavanje načela objektivnosti, transparentnosti i nediskriminacije, pri čemu ne može unaprijed isključiti niti jednog operatora iz mogućnosti određivanja obveze pružanja univerzalnih usluga.

(8) Uvjeti i postupak javnog natječaja iz stavka 4. točke 2. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 35. stavka 7. ovoga Zakona.

(9) Agencija će bez odgode izvijestiti Komisiju o donošenju odluke o određivanju operatora univerzalnih usluga iz stavka 4. i 5. ovoga članka, kao i o svakoj izmjeni te odluke.«.

Članak 37.

U članku 37. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

»(3) Operatori univerzalnih usluga moraju unaprijed pravodobno obavijestiti Agenciju o namjeri izdvajanja svoje pristupne mreže, u značajnom dijelu ili u cijelosti, u zasebnu pravnu osobu uz promjenu vlasničke strukture, kako bi Agencija mogla procijeniti učinke takve namjere na pružanje pristupa na nepokretnoj lokaciji i na pružanje javno dostupnih telefonskih usluga.

(4) Agencija može operatoru univerzalnih usluga u slučaju iz stavka 3. ovoga članka odrediti, izmijeniti ili ukinuti određene obveze koje proizlaze iz obveze pružanja univerzalnih usluga.«.

Članak 38.

U članku 38. stavku 1. podstavku 2. riječi: »stavka 3.« zamjenjuju se riječima: »stavka 4.«.

Članak 39.

U članku 39. stavku 3. podstavku 1. iza riječi: »javnih telefonskih govornica« dodaju se riječi: »ili drugih javno dostupnih pristupnih točaka«.

Članak 40.

Članak 40. mijenja se i glasi:

»(1) Sredstva za nadoknadu neto troškova iz članka 38. ovoga Zakona podmiruju se s posebnog računa koji se otvara pri Agenciji.

(2) Agencija utvrđuje odlukom sustav nadoknade neto troškova operatorima univerzalnih usluga, nakon donošenja odluke iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona, u skladu s pravilima o državnim potporama.

(3) Sustav nadoknade neto troškova iz stavka 2. ovoga članka ostvaruje sredstva od doprinosa svih operatora javnih komunikacijskih usluga čiji je udjel u ukupnom godišnjem prihodu ostvarenom na domaćim maloprodajnim tržištima tih usluga veći od 2%. Iznos doprinosa svakoga pojedinog operatora javnih komunikacijskih usluga mora biti razmjeran udjelu njegova godišnjeg prihoda u odnosu na ukupan godišnji prihod svih operatora koji su obvezani na doprinos u skladu s ovim stavkom. Ukupan iznos doprinosa mora odgovarati iznosu nadoknada neto troškova koje je Agencija utvrdila odlukama iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Nakon utvrđivanja sustava nadoknade neto troškova iz stavka 2. ovoga članka svi operatori javnih komunikacijskih usluga obvezni su izvijestiti Agenciju o svojim godišnjim prihodima na maloprodajnim tržištima tih usluga, i to najkasnije do kraja ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.

(5) Ako operator javnih komunikacijskih usluga ne ispuni obvezu iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će na temelju dostupnih podataka procijeniti godišnji prihod tog operatora.

(6) Agencija utvrđuje odlukom iznos doprinosa operatora javnih komunikacijskih usluga iz stavka 3. ovoga članka. Operatori su obvezni uplatiti taj doprinos na račun Agencije iz stavka 1. ovoga članka, u roku od 30 dana od dana dostave te odluke.

(7) Isplatu nadoknade neto troškova iz stavka 1. ovoga članka Agencija određuje odlukama iz članka 38. stavka 3. ovoga Zakona, i to na kraju svakog mjeseca u kojem je izvršena uplata na račun Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

(8) Nadoknadu neto troškova iz stavka 1. ovoga članka ne može tražiti operator univerzalnih usluga koji ima više od 70% udjela u ukupnom prihodu ostvarenom na tržištu tih usluga.«.

Članak 41.

Naslov Glave VII. mijenja se i glasi: »ZAŠTITA PRAVA KRAJNJIH KORISNIKA USLUGA«.

Članak 42.

Naslov iznad članka 41. mijenja se i glasi: »Pretplatnički ugovor«.

Članak 41. mijenja se i glasi:

»(1) Prava i obveze iz pretplatničkog odnosa između operatora javnih komunikacijskih usluga i pretplatnika tih usluga uređuju se njihovim međusobnim ugovorom (u daljnjem tekstu: pretplatnički ugovor).

(2) Pretplatnički ugovor i opći uvjeti poslovanja iz članka 42. ovoga Zakona moraju biti pisani jednostavnim jezikom, razumljivim prosječnom korisniku usluga, za razumijevanje kojeg nije potrebno posebno obrazovanje.

(3) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju temeljiti pretplatničke ugovore na općim uvjetima poslovanja i cjeniku usluga, u skladu s odredbama članka 42. i 42.a ovoga Zakona. Svaki krajnji korisnik usluga ima pravo sklopiti pretplatnički ugovor na temelju objavljenih općih uvjeta poslovanja iz članka 42. i cjenika usluga iz članka 42.a ovoga Zakona.

(4) Sastavni dio pretplatničkog ugovora čine opći uvjeti poslovanja, uvjeti korištenja usluga i cjenik usluga za koje se taj ugovor sklapa. Pretplatnički ugovor mora sadržavati odredbe koje su utvrđene posebnim zakonom kojim je uređena zaštita potrošača, te drugim posebnim propisima. Obvezno trajanje pretplatničkog ugovora ne može biti dulje od dvije godine, pri čemu operatori javnih komunikacijskih usluga moraju nuditi i pretplatničke ugovore u trajanju od jedne godine. Ugovori sklopljeni putem sredstava daljinske komunikacije ili elektroničke trgovine, kao i ugovori sklopljeni izvan poslovnih prostora operatora, moraju sadržavati odredbe u skladu s posebnim propisima.

(5) Pretplatnik ima pravo na raskid pretplatničkog ugovora u bilo kojem trenutku. Pretplatničkim ugovorom može se utvrditi da pretplatnik, koji raskine ugovor prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, mora platiti mjesečnu naknadu za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora, ili naknadu u visini popusta na proizvode i usluge koje je ostvario ako je plaćanje te naknade povoljnije za pretplatnika, osim u slučaju iz članka 42. stavka 7. ovoga Zakona.

(6) U slučaju kada operator javnih komunikacijskih usluga nije u mogućnosti ispuniti ugovornu obvezu u skladu s općim uvjetima poslovanja, pretplatnik ima pravo na raskid pretplatničkog ugovora bez podmirivanja ugovornih obveza iz stavka 5. ovoga članka, osim dospjelog dugovanja za pružene usluge.

(7) Ako operator javnih komunikacijskih usluga namjerava obustaviti pružanje svojih usluga, mora o tome obavijestiti krajnje korisnike tih usluga pisanim ili elektroničkim putem najmanje 30 dana unaprijed.

(8) Operator javnih komunikacijskih usluga ne može uvjetovati krajnjem korisniku usluga sklapanje pretplatničkog ugovora za javnu komunikacijsku uslugu, uključujući i priključak na javnu komunikacijsku mrežu, sklapanjem pretplatničkog ugovora za koju drugu javnu komunikacijsku uslugu ili kupnjom pretplatničke terminalne opreme.

(9) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju svojim krajnjim korisnicima usluga omogućiti da unaprijed odrede dan sklapanja, odnosno dan raskida pretplatničkog ugovora.

(10) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na korisnike unaprijed plaćenih usluga.

(11) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na pretplatničke ugovore sklopljene u postupku javne nabave.«.

Članak 43.

Naslov iznad članka 42. mijenja se i glasi: »Opći uvjeti poslovanja«.

Članak 42. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga obvezni su izraditi jasne i sveobuhvatne opće uvjete poslovanja, kojima se osobito utvrđuje sljedeće:

1. naziv i sjedište operatora,

2. usluge koje se pružaju, što osobito obuhvaća sljedeće:

– vrste i opis usluga koje pružaju, uključujući i temeljne tehničke značajke te vrijeme uspostave priključka,

– podatke o mogućnosti besplatnog biranja jedinstvenog europskog broja za hitne službe 112 i drugih pozivnih brojeva za pristup hitnim službama, o mogućnostima osiguravanja podataka o lokaciji s koje je upućen poziv prema tim brojevima te o ograničenjima poziva na te brojeve,

– odredbe o svim drugim uvjetima ograničavanja pristupa i uporabe usluga i aplikacija,

– odredbe o najmanjoj razini kakvoće ponuđenih usluga, u skladu s pokazateljima kakvoće usluga propisanima pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona,

– podatke o postupcima mjerenja i oblikovanja elektroničkog komunikacijskog prometa, kojima se izbjegavaju zagušenja u mreži operatora,

– odredbe o službi održavanja i službi za korisnike usluga te o načinima kontaktiranja tih služba, što uključuje najmanje jedan besplatan broj službe za korisnike usluga, za potrebe vlastitih krajnjih korisnika usluga,

– podatke o svim ograničenjima u uporabi terminalne opreme u mreži operatora,

– podatke o mjerama operatora u slučaju incidenata vezanih uz sigurnost ili cjelovitost mreže i usluga operatora, ili u slučaju ugroženosti i osjetljivosti mreže operatora,

– odredbe o postupanju u slučaju zlouporabe mreže operatora s obzirom na nezakonito postupanje i širenje štetnog sadržaja,

– odredbe o zaštiti od rizika za osobnu sigurnost te o zaštiti u slučaju zlouporabe privatnosti i/ili osobnih podataka,

3. način i uvjeti zasnivanja, trajanja, prijenosa, obnavljanja, raskidanja i prestanka pretplatničkog odnosa, uključujući i naknade za raskid ugovora prije isteka obveznog trajanja ugovora,

4. odredbe o naknadama i povratu sredstava koje se primjenjuju u slučajevima kada nisu zadovoljene ugovorene razine kakvoće usluge, ili kada je operator svojom pogreškom onemogućio korištenje usluga,

5. odredbe o načinu pokretanja postupaka za rješavanje prigovora krajnjih korisnika usluga, uključujući i postupke za rješavanje sporova, iz članka 50. i 51. ovoga Zakona,

6. odredbe o postupku u slučaju nepodmirenja dugovanja za pružene usluge.

(2) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju opće uvjete poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, kao i sve njihove izmjene, dostaviti Agenciji na uvid najmanje osam dana prije njihove objave u skladu sa stavkom 3. ovoga članka. Agencija će na svojim internetskim stranicama, nakon isteka tog roka, objavljivati poveznice na internetske stranice s općim uvjetima poslovanja operatora, kao i sa svim njihovim izmjenama.

(3) Opće uvjete poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, kao i sve njihove izmjene, operatori javnih komunikacijskih usluga moraju objaviti u najmanje jednom dnevnom listu, koji se prodaje na cijelom području Republike Hrvatske, te na svojim internetskim stranicama.

(4) Operator javnih komunikacijskih usluga ne smije primijeniti izmjene općih uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka na postojeće krajnje korisnike usluga prije isteka roka od 30 dana od dana njihove objave u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka operator javnih komunikacijskih usluga mora obavijestiti krajnje korisnike usluga pisanim ili elektroničkim putem o namjeravanim izmjenama i pravu krajnjih korisnika usluga na raskid ugovora, u skladu s općim uvjetima poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, i to najkasnije istodobno s objavom tih izmjena u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(6) Ako su izmjene općih uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka isključivo u korist krajnjih korisnika usluga, primijenit će se na postojeće krajnje korisnike usluga danom objave tih izmjena u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(7) Ako su izmjene općih uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka za krajnjeg korisnika usluga nepovoljnije u odnosu na ugovorene opće uvjete poslovanja, krajnji korisnik usluga ima pravo raskinuti pretplatnički ugovor bez naknade, odnosno ima pravo na povrat neiskorištenog novčanog iznosa u roku od 30 dana od dana objave tih izmjena u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(8) Ponuda, kojom operatori javnih komunikacijskih usluga nude svoje usluge krajnjim korisnicima usluga na temelju općih uvjeta poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, mora sadržavati podroban i jasan opis usluga koje se nude i sve bitne uvjete korištenja tih usluga, kao i uvjete za prestanak korištenja tih usluga.

(9) Vijeće Agencije može propisati pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona oblik i sadržaj obavijesti koja se objavljuje u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, kao i druge odredbe koje moraju sadržavati opći uvjeti poslovanja iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 44.

Iza članka 42. dodaje se naslov i članak 42.a koji glase:

»Cjenik usluga

Članak 42.a

(1) Cjenik usluga sadržava načela obračunskog sustava te cijene pojedinih usluga, paketa usluga i drugih dodatnih usluga koje operatori javnih komunikacijskih usluga pružaju krajnjim korisnicima usluga, uključujući i naknade za pristup, ako postoje, kao i korištenje svih usluga koje su automatski omogućene u mreži operatora, a za čije uključenje ili korištenje krajnji korisnik usluga mora dati izričitu prethodnu privolu.

(2) Načela obračunskog sustava sadržavaju podroban opis vrste, vremena i trajanja poziva, odnosno količine prenesenih podataka za pojedinu uslugu, paket usluga ili drugu dodatnu uslugu.

(3) Cjenik usluga iz stavka 1. ovoga članka osobito mora sadržavati sljedeće:

– pakete usluga i druge dodatne usluge koje su u uporabi, troškove održavanja, uključujući i sve pojedinosti o uobičajenim popustima, naknadi za raskid pretplatničkog ugovora i svim dodatnim troškovima,

– obračunsko razdoblje za usluge, izraženo na mjesečnoj ili višemjesečnoj osnovi,

– načine plaćanja usluga koje operator nudi i razlike u troškovima koje proizlaze iz tih načina plaćanja,

– najmanju potrošnju ili obvezno razdoblje trajanja ugovora koje zahtijevaju promidžbeni uvjeti,

– sve troškove u vezi s prijenosom brojeva, ako postoje,

– sve troškove koji proizlaze iz raskida pretplatničkog ugovora, uključujući i povrat troškova u odnosu na terminalnu opremu.

(4) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju cjenik usluga iz stavka 1. ovoga članka, kao i sve njegove izmjene, dostaviti Agenciji na uvid najmanje osam dana prije njegove objave u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.

(5) Agencija će na svojim internetskim stranicama objavljivati poveznice na internetske stranice s cjenikom usluga operatora, kao i sa svim njegovim izmjenama. Agencija će na svojim internetskim stranicama omogućiti krajnjim korisnicima usluga neovisnu procjenu troškova koji proizlaze iz cijena javnih komunikacijskih usluga.

(6) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju objaviti cjenik usluga iz stavka 1. ovoga članka, kao i sve njegove izmjene, na svojim internetskim stranicama, te ga učiniti dostupnim i na svojim prodajnim mjestima, na način koji krajnjim korisnicima usluga omogućuje jednostavan pristup u za njih pristupačnom obliku.

(7) Operator javnih komunikacijskih usluga ne smije primijeniti izmjene cjenika usluga iz stavka 1. ovoga članka na postojeće krajnje korisnike usluga prije isteka roka od 30 dana od dana njihove objave u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka operator javnih komunikacijskih usluga mora obavijestiti krajnje korisnike usluga pisanim ili elektroničkim putem o namjeravanim izmjenama i pravu krajnjih korisnika usluga na raskid ugovora, u skladu s općim uvjetima poslovanja iz članka 42. ovoga Zakona, i to najkasnije istodobno s objavom tih izmjena u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.

(9) Ako su izmjene cjenika usluga iz stavka 1. ovoga članka isključivo u korist krajnjih korisnika usluga, primijenit će se na postojeće krajnje korisnike usluga danom objave tih izmjena u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.

(10)Ako su izmjene cjenika usluga iz stavka 1. ovoga članka za krajnjeg korisnika usluga nepovoljnije u odnosu na ugovorene cijene usluga, krajnji korisnik usluga ima pravo raskinuti pretplatnički ugovor bez naknade, odnosno ima pravo na povrat neiskorištenog novčanog iznosa u roku od 30 dana od dana objave tih izmjena u skladu sa stavkom 6. ovoga članka, osim u slučaju ako su te izmjene cjenika usluga:

1. posljedica regulatornih obveza koje proizlaze iz ovoga Zakona,

2. posljedica izmjene poreza na dodanu vrijednost,

3. posljedica izmjene veleprodajnih cijena na koje operator javnih komunikacijskih usluga nema utjecaja.

(11) U slučaju izmjene ili ukidanja paketa usluga ili drugih dodatnih usluga, operatori javnih komunikacijskih usluga moraju obavijestiti svoje krajnje korisnike usluga pisanim ili elektroničkim putem najmanje 30 dana prije takve namjeravane izmjene ili ukidanja, te im istodobno ponuditi drugi paket usluga ili drugu dodatnu uslugu. U tom slučaju na odgovarajući se način primjenjuju odredbe stavka 9. i 10. ovoga članka.

(12) Vijeće Agencije može propisati pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona oblik i sadržaj obavijesti iz stavka 8. ovoga članka.«.

Članak 45.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju u okviru objektivnih tehničkih mogućnosti:

1. osigurati korisnicima usluga s invaliditetom jednaku dostupnost svojih usluga, koje su dostupne većini njihovih korisnika usluga, uključujući i pristup svim pozivnim brojevima hitnih službi te dostupnost odgovarajuće terminalne opreme,

2. redovito obavješćivati korisnike usluga s invaliditetom o svim pojedinostima usluga koje su namijenjene toj skupini korisnika usluga.

(2) Agencija može odlukom odrediti operatorima javnih komunikacijskih usluga poduzimanje odgovarajućih mjera u svrhu ispunjavanja obveza iz stavka 1. ovoga članka, te zatražiti od operatora javnih komunikacijskih usluga dostavu podataka o poduzetim mjerama.

(3) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju osigurati krajnjim korisnicima svojih usluga primjerenu zaštitu od zlouporaba i prijevara u javnoj komunikacijskoj mreži te ih upoznati s tom zaštitom u pisanom obliku, prije početka pružanja javnih komunikacijskih usluga.

(4) Krajnji korisnici javnih komunikacijskih usluga nisu obvezni snositi troškove koje je krajnjim korisnicima usluga ili operatorima javnih komunikacijskih usluga prouzročila treća strana u slučajevima kada operatori nisu ispunili obveze iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju redovito objavljivati transparentne, usporedive, prikladne i najnovije podatke o cijenama svojih usluga, paketima usluga i drugim dodatnim uslugama. Ti podaci moraju se objavljivati na jasan i cjelovit način te u obliku koji je na jednostavan način dostupan krajnjim korisnicima usluga.

(6) Vijeće Agencije može propisati pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona dodatne uvjete u vezi s objavom podataka iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju obavijestiti postojeće i nove korisnike svojih usluga, bez naknade, pisanim ili elektroničkim putem, o podacima od javnog interesa koje su dostavila nadležna javnopravna tijela, a odnose se na sljedeće:

1. najčešće načine korištenja elektroničkih komunikacijskih usluga za nezakonite radnje ili za raspačavanje štetnog sadržaja, osobito u slučaju ako to može dovesti u pitanje poštivanje prava i slobode drugih, uključujući i kršenje autorskog prava i srodnih prava,

2. pravne posljedice radnja iz točke 1. ovoga stavka,

3. načine i sredstva zaštite od rizika za osobnu sigurnost, privatnost i osobne podatke prigodom korištenja elektroničkih komunikacijskih usluga.

(8) Operatori javnih komunikacijskih usluga obvezni su osigurati jedinstveno informacijsko središte putem kojeg krajnji korisnici njihovih usluga mogu zatražiti podatke o cijenama usluga, paketima usluga i drugim dodatnim uslugama, čime se krajnjim korisnicima usluga može omogućiti odabir najnižih troškova korištenja usluga na temelju njihovih korisničkih navika.«.

Članak 46.

U članku 44. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju osigurati sljedeće:

1. svojim krajnjim korisnicima usluga automatski bilježiti podatke o pruženim uslugama u svrhu obračuna troškova pružanja tih usluga,

2. svojim krajnjim korisnicima usluga omogućiti uvid i kontrolu podataka o troškovima pruženih usluga,

3. svojim pretplatnicima omogućiti, bez naknade i na njihov zahtjev, podroban ispis računa za pružene usluge.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Podroban ispis računa iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se, bez naknade, pretplatnicima na temelju zahtjeva podnesenog operatoru, a korisnicima unaprijed plaćenih usluga u slučaju podnošenja prigovora iz članka 50. ovoga Zakona.«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Podrobnim ispisom računa iz stavka 1. ovoga članka mora se zaštititi pravo na privatnost pretplatnika i korisnika unaprijed plaćenih usluga u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka.«.

Članak 47.

Naslov iznad članka 45. mijenja se i glasi: »Ograničenje potrošnje javnih komunikacijskih usluga«.

Članak 45. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju bez odgode omogućiti svojim krajnjim korisnicima usluga, na njihov zahtjev i bez naknade, zabranu odlaznih javnih komunikacijskih usluga nakon što mjesečni troškovi tih usluga prijeđu određeni, unaprijed odabrani iznos, u skladu s odlukom Agencije.

(2) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju bez odgode omogućiti svojim krajnjim korisnicima usluga, na njihov zahtjev, jednostavnu, potpunu i besplatnu zabranu određenih vrsta odlaznih poziva, ili poziva na određene vrste brojeva ili skupine brojeva, odnosno zabranu slanja i/ili primanja kratkih tekstovnih poruka (u daljnjem tekstu: SMS poruke) i multimedijskih poruka (u daljnjem tekstu: MMS poruke) na određene ili s određenih vrsta brojeva ili skupina brojeva.«.

Članak 48.

Članak 47. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju redovito obnavljati javni imenik svojih pretplatnika, osim pretplatnika koji su u pisanom obliku izričito zabranili unošenje svojih podataka u imenik, a koji mora biti javno dostupan svim korisnicima usluga u prikladnom elektroničkom obliku.

(2) Svi krajnji korisnici javno dostupnih telefonskih usluga imaju pravo na uvrštenje u javni imenik pretplatnika te pravo da podaci o tome budu dostupni osobama koje obavljaju djelatnost davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i osobama koje obavljaju djelatnost izdavanja javnih imenika pretplatnika, u skladu s odredbama stavka 9. ovoga članka.

(3) Operator javno dostupnih telefonskih usluga mora, bez naknade, izvijestiti krajnje korisnike usluga, prije unošenja njihovih osobnih podataka u javni imenik pretplatnika, o svrhama elektroničkog i tiskanog izdanja imenika, ili imenika koji je dostupan javnosti putem službe davanja obavijesti (informacija), te o svim drugim mogućnostima uporabe njihovih osobnih podataka, koje se temelje na pretraživanju u okviru elektroničkog izdanja imenika.

(4) Operator javno dostupnih telefonskih usluga mora unaprijed, bez naknade, izvijestiti krajnje korisnike usluga o namjeri unošenja njihovih osobnih podataka u javni imenik pretplatnika, u elektroničkom ili tiskanom obliku, o pravu na besplatno unošenje osobnih podataka u javni imenik pretplatnika prema vlastitom izboru, vodeći računa o nužnom broju podataka, koje je davatelj usluge imenika odredio radi ostvarivanja svrhe imenika, kao i o pravu na besplatne provjere, izmjene, dopune ili brisanje osobnih podataka iz javnog imenika pretplatnika. Krajnji korisnici usluga mogu zatražiti, bez naknade, da njihovi osobni podaci ne budu uneseni u javni imenik pretplatnika.

(5) Za bilo koju svrhu javnog imenika pretplatnika, koja nije pretraživanje osobnih podataka na temelju imena i prezimena ili naziva krajnjeg korisnika usluga, i, ako je to potrebno, najmanjeg broja drugih pokazatelja, davatelj usluge imenika mora zatražiti od krajnjeg korisnika usluga dodatnu privolu.

(6) Odredbe iz stavka 3. i 4. ovoga članka primjenjuju se na krajnje korisnike usluga koji su fizičke osobe. Pravne osobe ne mogu tražiti ograničenje upisa podataka, nužnih za temeljnu identifikaciju i komunikaciju, u javni imenik pretplatnika.

(7) Način i uvjeti uspostave te izdavanja tiskanog i elektroničkog izdanja najmanje jednog sveobuhvatnog javnog imenika svih pretplatnika i najmanje jedne službe davanja obavijesti (informacija) o brojevima svih pretplatnika javno dostupnih telefonskih usluga u Republici Hrvatskoj iz članka 35. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(8) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju svim krajnjim korisnicima usluga osigurati pristup službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika iz stavka 7. ovoga članka. Krajnji korisnici usluga moraju imati mogućnost izravnog pristupa, putem govornog poziva ili SMS poruke, službi davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika u drugim državama članicama Europske unije.

(9) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga obvezni su, u svrhu ostvarivanja dostupnosti podataka iz javnih imenika pretplatnika, udovoljiti svim opravdanim zahtjevima krajnjih korisnika usluga, osoba koje obavljaju djelatnost davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika i osoba koje obavljaju djelatnost izdavanja javnih imenika pretplatnika, za dostavu podataka o pretplatnicima u prikladnom obliku, u skladu s načelima objektivnosti, transparentnosti, nepristranosti, nediskriminacije i troškovne usmjerenosti. U svrhu osiguravanja ispunjenja ove obveze na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 56., 58., 59., 61. i 62. ovoga Zakona.

(10) Osobe iz stavka 9. ovoga članka moraju voditi računa o pravima krajnjih korisnika usluga iz stavka 3., 4. i 5. ovoga članka.

(11) Odredbe stavka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka ne primjenjuju se na javne imenike pretplatnika koji su izrađeni i stavljeni na tržište u elektroničkom ili tiskanom obliku prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(12) Ako su osobni podaci krajnjih korisnika usluga uneseni u javni imenik pretplatnika prije stupanja na snagu ovoga Zakona, osobni podaci tih krajnjih korisnika usluga mogu i nadalje ostati uneseni u taj imenik u njegovom elektroničkom ili tiskanom obliku, uključujući i postupke obrnutog pretraživanja, osim ako krajnji korisnici usluga ne zahtijevaju drukčije, na temelju dostavljenih obavijesti u skladu s odredbama stavka 3. i 4. ovoga članka.«.

Članak 49.

Članak 48. mijenja se i glasi:

»(1) Ako pretplatnik nije podmirio dugovanje za pružene usluge, operator javnih komunikacijskih usluga ima pravo privremeno isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže u skladu s općim uvjetima poslovanja.

(2) Operator javnih komunikacijskih usluga može privremeno isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže ako pretplatnik nije podmirio dospjela dugovanja u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisane opomene, s naznakom privremenog isključenja u slučaju nepodmirenja dugovanja, i ako nije podnio prigovor iz članka 50. ovoga Zakona.

(3) Privremeno isključenje pretplatničke terminalne opreme iz stavka 2. ovoga članka mora se, u skladu s tehničkim mogućnostima, ograničiti samo na one usluge za koje nije podmireno dospjelo dugovanje.

(4) Za vrijeme trajanja privremenog isključenja pretplatničke terminalne opreme iz stavka 2. ovoga članka pretplatnik ima pravo primati dolazne pozive kada se nalazi u Republici Hrvatskoj, te ima pravo upućivati odlazne pozive prema hitnim službama i besplatnom broju službe za korisnike usluga svojeg operatora.

(5) Ako pretplatnik ne podmiri dugovanje ni nakon isteka 30 dana od dana privremenog isključenja, operator može trajno isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže i raskinuti pretplatnički ugovor u skladu s općim uvjetima poslovanja.«.

Članak 50.

Naslov iznad članka 49. mijenja se i glasi: »Usluge s posebnom tarifom«.

Članak 49. mijenja se i glasi:

»(1) Međusobna prava i obveze, koja proizlaze iz pružanja usluga s posebnom tarifom, pobliže se uređuju ugovorima koje sklapaju svi operatori uključeni u pružanje određene usluge s posebnom tarifom. Temeljne sastavnice tih ugovora, koje se odnose na krajnje korisnike usluga s posebnom tarifom, propisuju se pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.

(2) Operatori usluga s posebnom tarifom moraju, prigodom oglašavanja svojih usluga, na prikladan i lako razumljiv način dati opis usluge i njezinu cijenu. Zabranjeno je obmanjivanje korisnika usluga pružanjem pogrešnih ili zavaravajućih obavijesti, ili prikrivanjem važnih obavijesti, kao što su cijene usluga ili dobna ograničenja korištenja usluga.

(3) Operatori usluga s posebnom tarifom moraju osigurati da se na početku svakog poziva prema usluzi s posebnom tarifom najavi cijena poziva i početak naplate te da se omogući prekid poziva nakon ove najave, u razumnom roku, a prije početka naplate poziva.

(4) Operatori usluga s posebnom tarifom moraju, uz prethodnu najavu, prekinuti svaki poziv prema usluzi s posebnom tarifom koji se naplaćuje po minuti, kada iznos troška tog poziva prijeđe iznos propisan pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona, ili moraju prekinuti poziv kada njegovo trajanje dosegne 30 minuta, ovisno o tome koja okolnost nastupi ranije. Naplata SMS poruka i MMS poruka s posebnom tarifom može započeti nakon što je korisnik usluga izričito potvrdio namjeru korištenja takve usluge. Pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona mogu se propisati i drugi uvjeti pružanja usluga s posebnom tarifom.

(5) Krajnji korisnici usluga pristupaju uslugama s posebnom tarifom putem posebnih brojeva i posebnih kodova, u skladu s Planom numeriranja i Planom adresiranja.

(6) Operator javnih komunikacijskih usluga, s kojim krajnji korisnik usluga ima sklopljen pretplatnički ugovor, obvezan je riješiti prigovor krajnjeg korisnika usluga iz članka 50. ovoga Zakona u vezi s uslugama s posebnom tarifom, nakon što provede odgovarajuće administrativne i tehničke provjere svih sastavnica pružanja tih usluga, uz pridržavanje rokova iz članka 50. stavka 12. i 13. ovoga Zakona.

(7) Računalni programi, kojima se pretplatnička računala spajaju na internet putem usluge s posebnom tarifom (u daljnjem tekstu: internetski pozivni programi), mogu upotrebljavati samo posebne pozivne brojeve utvrđene Planom numeriranja. Nije dopuštena uporaba bilo kojih drugih pozivnih brojeva za potrebe internetskih pozivnih programa u Republici Hrvatskoj.

(8) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga omogućit će spajanje poziva na internetske pozivne programe u skladu sa stavkom 7. ovoga članka nakon pribavljene prethodne privole pretplatnika.

(9) Način i uvjeti obavljanja usluga s posebnom tarifom, uključujući i mjere suzbijanja prijevarnih i protupravnih radnja u vezi s pružanjem usluga s posebnom tarifom te suzbijanja prijevara uzrokovanih internetskim pozivnim programima, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.«.

Članak 51.

Članak 50. mijenja se i glasi:

»(1) Krajnji korisnik usluga ima pravo podnijeti operatoru javnih komunikacijskih usluga prigovor u vezi s pružanjem usluga, prigovor na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, prigovor na kakvoću pružene usluge te prigovor zbog povrede odredaba pretplatničkog ugovora.

(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka krajnji korisnik usluga podnosi u pisanom obliku operatoru javnih komunikacijskih usluga, koji provodi postupak rješavanja prigovora. Prigovor mora sadržavati činjenice i dokaze na kojima se temelji.

(3) Krajnji korisnik usluga može podnijeti prigovor iz stavka 1. ovoga članka:

1. na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu u roku od 30 dana od dana dospijeća računa za pružene usluge,

2. na kakvoću pružene usluge u roku od 30 dana od dana pružanja usluge,

3. u svim drugim slučajevima iz stavka 1. ovoga članka u roku od petnaest dana od dana saznanja za radnju ili propust operatora javnih komunikacijskih usluga, a najkasnije u roku od 30 dana od dana povrede odredaba pretplatničkog ugovora.

(4) U slučaju podnošenja prigovora iz stavka 1. ovoga članka operator javnih komunikacijskih usluga mora provjeriti iznos zaduženja za pruženu uslugu ili kakvoću pružene usluge, te na temelju izvršene administrativne i tehničke provjere potvrditi iznos zaduženja ili ga prilagoditi točnom iznosu. U slučaju odbijanja prigovora kao neosnovanog operator javnih komunikacijskih usluga obvezan je izdati krajnjem korisniku usluga potvrdu o izvršenoj provjeri, s točno i pregledno navedenim sastavnicama administrativne i tehničke provjere svih dijelova mreže i sustava u djelokrugu odgovornosti operatora, a za koje je provjera izvršena. Operator javnih komunikacijskih usluga u cijelosti odgovara za istinitost svih navoda u izdanoj potvrdi.

(5) Krajnji korisnik usluga, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka na iznos kojim je zadužen za pruženu uslugu, do rješenja prigovora plaća nesporni dio iznosa računa za pružene usluge ili prosječni iznos kojim je bio zadužen u razdoblju od najviše tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor. U slučaju nepodmirenja nespornog dijela iznosa računa za pružene usluge ili prosječnog iznosa kojim je krajnji korisnik usluga bio zadužen u razdoblju od najviše tri mjeseca prije razdoblja na koje se odnosi prigovor, operator ima pravo postupiti u skladu s odredbama članka 48. ovoga Zakona.

(6) Pretplatniku iz stavka 5. ovoga članka, koji uredno podmiruje sve sljedeće nesporne račune za pružene usluge, operator javnih komunikacijskih usluga ne smije obustaviti pružanje usluge, niti isključiti pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže u skladu sa člankom 48. ovoga Zakona, do završetka sudskog postupka, postupka rješavanja spora pred Agencijom iz članka 51. ovoga Zakona ili kojega drugoga izvansudskog postupka rješavanja spora, osim u slučaju kada je pretplatnik raskinuo pretplatnički ugovor.

(7) Ako je operator javnih komunikacijskih usluga već obustavio pružanje usluge pretplatniku, ili isključio pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže, prije nego što je od pretplatnika, nadležnog tijela ili osobe primio obavijest o postupku rješavanja spora prema članku 51. ovoga Zakona, ili o pokrenutom sudskom postupku ili drugom izvansudskom postupku rješavanja spora, obvezan je bez odgode i bez naknade ponovno započeti i nastaviti pružati uslugu pretplatniku (ponovno uključenje), do završetka sudskog postupka, postupka rješavanja spora pred Agencijom iz članka 51. ovoga Zakona ili kojega drugoga izvansudskog postupka rješavanja spora, osim u slučaju kada je pretplatnik raskinuo pretplatnički ugovor.

(8) Obveza operatora javnih komunikacijskih usluga iz stavka 7. ovoga članka postoji i u slučaju kada operator pokrene postupak prisilne naplate protiv pretplatnika.

(9) Krajnji korisnik usluga, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka na kakvoću pružene sluge, može tražiti naknadu štete od operatora javnih komunikacijskih usluga, ako se utvrdi da je kakvoća pružene usluge manja od razine kakvoće usluge utvrđene pretplatničkim ugovorom, sklopljenim s operatorom javnih komunikacijskih usluga, općim uvjetima poslovanja operatora javnih komunikacijskih usluga ili pravilnikom iz članka 34. ovoga Zakona.

(10) Operator javnih komunikacijskih usluga nije obvezan platiti naknadu štete iz stavka 9. ovoga članka ako je razina kakvoće pružene usluge manja od propisane ili ugovorene razine kakvoće usluge zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja pretplatničkog ugovora, a koji se u vrijeme sklapanja tog ugovora nisu mogli predvidjeti, spriječiti, izbjeći ili otkloniti (viša sila).

(11) Ako se utvrdi da je operator javnih komunikacijskih usluga povrijedio odredbe pretplatničkog ugovora ili neopravdano obustavio pružanje usluge, krajnji korisnik usluga, koji je podnio prigovor iz stavka 1. ovoga članka zbog povreda odredaba pretplatničkog ugovora, ili prigovor na neopravdanu obustavu pružanja usluge, ima pravo raskinuti pretplatnički ugovor bez naknade te pravo na povrat svih neopravdano naplaćenih novčanih iznosa.

(12) Operator javnih komunikacijskih usluga obvezan je dostaviti pisani odgovor krajnjem korisniku usluga o utemeljenosti podnesenog prigovora iz stavka 1. ovoga članka u roku od najviše petnaest dana od dana zaprimanja prigovora, odnosno u roku od 30 dana od dana zaprimanja prigovora u slučaju iz članka 49. stavka 6. ovoga Zakona.

(13) Na pisani odgovor operatora iz stavka 12. ovoga članka krajnji korisnik usluga ima pravo podnijeti pritužbu (reklamaciju) povjerenstvu za pritužbe potrošača pri operatoru javnih komunikacijskih usluga u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora. Povjerenstvo za pritužbe potrošača operatora javnih komunikacijskih usluga obvezno je dostaviti pisani odgovor krajnjem korisniku usluga u roku od 30 dana od dana zaprimanja njegove pritužbe.«.

Članak 52.

Naslov iznad članka 51. mijenja se i glasi: »Rješavanje sporova između krajnjih korisnika usluga i operatora«.

Članak 51. mijenja se i glasi:

»(1) U slučaju spora između krajnjeg korisnika usluga i operatora javnih komunikacijskih usluga u vezi s pružanjem usluga, iznosom kojim je zadužen za pruženu uslugu, kakvoćom pružene usluge ili prigovorom zbog povrede odredaba pretplatničkog ugovora krajnji korisnik usluga može podnijeti zahtjev za rješavanje spora Agenciji u roku od 30 dana od dana dostavljanja pisanog odgovora povjerenstva za pritužbe potrošača iz članka 50. stavka 13. ovoga Zakona. Zastara osporene tražbine ne teče za vrijeme rješavanja spora pred Agencijom.

(2) Agencija po službenoj dužnosti pazi na svoju stvarnu nadležnost tijekom cijelog postupka rješavanja spora iz stavka 1. ovoga članka. Ako krajnji korisnik usluga u postupku rješavanja tog spora zbog iste činjenične i pravne osnove podnese tužbu nadležnom sudu, obustavlja se postupak rješavanja spora pred Agencijom.

(3) Agencija rješava sporove iz stavka 1. ovoga članka na transparentan, objektivan i nediskriminirajući način, na temelju prijedloga Povjerenstva za zaštitu prava korisnika usluga, u skladu s odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa.

(4) Povjerenstvo iz stavka 3. ovoga članka ima svojstvo i zadaće savjetodavnog tijela koje se osniva pri Agenciji prema posebnom zakonu kojim je uređena zaštita potrošača. Način rada Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuje pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(5) Operator javnih komunikacijskih usluga obvezan je sudjelovati u postupcima rješavanja sporova iz stavka 1. ovoga članka i u potpunosti surađivati s Agencijom u svrhu rješenja spora, te dostavljati Agenciji sve potrebne podatke, dokumentaciju i očitovanja, u skladu s odredbama članka 15. ovoga Zakona.

(6) Nakon zaprimljenog prijedloga Povjerenstva iz stavka 3. ovoga članka Agencija odlukom rješava spor iz stavka 1. ovoga članka na temelju podataka, dokumentacije i očitovanja stranaka u postupku, u pravilu bez provođenja usmene rasprave.

(7) Agencija donosi odluku o rješenju spora iz stavka 1. ovoga članka u najkraćem mogućem roku, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva za rješavanje tog spora.

(8) Odluka Agencije o rješenju spora iz stavka 1. ovoga članka mora biti podrobno obrazložena.

(9) Odluku iz stavka 8. ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.«.

Članak 53.

Članak 52. mijenja se i glasi:

»(1) U provedbi postupka analize mjerodavnih tržišta Agencija obavlja sljedeće:

– utvrđuje mjerodavna tržišta podložna prethodnoj (ex-ante) regulaciji u skladu sa člankom 53. ovoga Zakona,

– određuje mjerodavna tržišta i procjenjuje postojanje jednog ili više operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu, u svrhu ocjene djelotvornosti tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu u skladu sa člankom 54. ovoga Zakona,

– određuje regulatorne obveze operatorima sa značajnom tržišnom snagom ako tržišno natjecanje nije djelotvorno na analiziranom mjerodavnom tržištu, u skladu sa člankom 56. stavkom 2. ovoga Zakona,

– ukida sve regulatorne obveze operatorima sa značajnom tržišnom snagom ako je tržišno natjecanje djelotvorno na analiziranom mjerodavnom tržištu, u skladu sa člankom 56. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Agencija provodi postupke iz stavka 1. ovoga članka redovito, a najmanje svake tri godine od dovršetka prethodne provedbe postupaka iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Agencija:

– može odgoditi provedbu postupaka iz stavka 1. ovoga članka na dodatni rok u trajanju do tri godine, nakon što je obavijestila Komisiju o obrazloženim razlozima za takvu odgodu, a Komisija nije dostavila mišljenje u roku od 30 dana od dana dostave takve obavijesti,

– mora u roku od dvije godine od donošenja mjerodavne preporuke Komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji provesti postupke iz stavka 1. ovoga članka za tržišta za koja nije proveden postupak iz članka 23. ovoga Zakona.

(4) U slučaju da se postupci iz stavka 1. ovoga članka ne provedu u rokovima iz stavka 2. i 3. ovoga članka, BEREC će na zahtjev Agencije osigurati potporu Agenciji u provedbi postupaka iz stavka 1. ovoga članka, a Agencija će u roku od šest mjeseci obavijestiti Komisiju u skladu s člankom 23. stavkom 2. ovoga Zakona o prijedlogu mjera u provedbi postupaka iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Operator može od Agencije zatražiti provedbu postupaka iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da su nastale promjene koje imaju značajan utjecaj na regulatorne obveze na mjerodavnom tržištu.

(6) U provedbi postupaka iz stavka 1. ovoga članka Agencija će osobito voditi računa o primjeni mjerodavne preporuke Komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj regulaciji, mjerodavnih smjernica Komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage te mišljenjima i zajedničkim stajalištima koja donosi BEREC.

(7) U postupku analize tržišta Agencija će, prema potrebi, surađivati s tijelom nadležnim za zaštitu tržišnog natjecanja.«.

Članak 54.

Članak 53. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija utvrđuje odlukom mjerodavna tržišta podložna prethodnoj regulaciji vodeći računa o mjerodavnoj preporuci Komisije iz članka 52. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Agencija može odlukom utvrditi da su i druga mjerodavna tržišta, osim mjerodavnih tržišta iz stavka 1. ovoga članka, podložna prethodnoj regulaciji, ako su na tim tržištima istodobno zadovoljena sljedeća tri mjerila:

1. prisutnost visokih i trajnih zapreka za ulazak na tržište, strukturne, pravne ili regulatorne prirode,

2. struktura tržišta koja ne teži razvoju djelotvornoga tržišnog natjecanja unutar odgovarajućega vremenskog okvira,

3. primjena mjerodavnih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja sama po sebi ne omogućuje na odgovarajući način uklanjanje nedostataka na tržištu.

(3) Agencija može odlukom odrediti operatore koji su obvezni dostaviti sve potrebne podatke za utvrđivanje mjerodavnih tržišta, uključujući i podatke o budućem razvoju mreže i usluga koji mogu imati utjecaja na usluge na veleprodajnoj razini, koje su dostupne na mjerodavnom tržištu, te računovodstvene podatke o maloprodajnim tržištima koja su povezana s utvrđivanjem mjerodavnih veleprodajnih tržišta.

(4) Na mjerodavna tržišta, koja istodobno zadovoljavaju sva tri mjerila iz stavka 2. ovoga članka, Agencija primjenjuje postupke iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona.«.

Članak 55.

Naslov iznad članka 54. mijenja se i glasi: »Određivanje mjerodavnih tržišta i procjena postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom«.

Članak 54. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija određuje mjerodavno tržište i procjenjuje postojanje operatora sa značajnom tržišnom snagom na mjerodavnim tržištima utvrđenim u mjerodavnoj preporuci Komisije iz članka 52. stavka 6. ovoga Zakona, te na svakom mjerodavnom tržištu utvrđenom u skladu sa člankom 53. ovoga Zakona, vodeći osobito računa o smjernicama Komisije iz članka 52. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Agencija odlukom određuje operatore koji su obvezni dostaviti sve potrebne podatke za određivanje mjerodavnih tržišta i procjenu postojanja operatora sa značajnom tržišnom snagom na tim mjerodavnim tržištima, uključujući i podatke o budućem razvoju mreže i usluga koji mogu imati utjecaja na usluge na veleprodajnoj razini, koje su dostupne na mjerodavnom tržištu, te računovodstvene podatke o maloprodajnim tržištima koja su povezana s utvrđivanjem mjerodavnih veleprodajnih tržišta.

(3) U svrhu određivanja mjerodavnog tržišta Agencija će utvrditi dimenziju usluga i zemljopisnu dimenziju tržišta, vodeći osobito računa o mjerodavnim smjernicama Komisije o analizi tržišta i utvrđivanju značajne tržišne snage te o mjerodavnoj pravnoj stečevini Europske unije iz područja tržišnog natjecanja.

(4) Agencija u skladu s mjerilima iz članka 55. ovoga Zakona procjenjuje postoje li na određenom mjerodavnom tržištu operatori sa značajnom tržišnom snagom i ocjenjuje djelotvornost tržišnog natjecanja na tom tržištu, o čemu donosi odgovarajuću odluku iz članka 56. ovoga Zakona.

(5) Prije donošenja odluke iz članka 56. ovoga Zakona Agencija može zatražiti mišljenje tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja.

(6) Osim analiza tržišta u postupcima iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može provoditi i druge analize tržišta u svrhu ostvarivanja i promicanja regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona.

(7) Operatori su obvezni dostaviti Agenciji sve potrebne podatke za provedbu drugih analiza tržišta iz stavka 6. ovoga članka, u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka i članka 15. ovoga Zakona.«.

Članak 56.

Članak 55. mijenja se i glasi:

»(1) Smatra se da operator ima značajnu tržišnu snagu ako pojedinačno, ili kao operator pod kontrolom drugog operatora, ili zajedno s drugim operatorima ima položaj koji odgovara vladajućem položaju, što znači da se nalazi u takvom gospodarskom položaju koji mu omogućuje da se u značajnoj mjeri ponaša neovisno o konkurenciji, korisnicima usluga i potrošačima.

(2) U svrhu procjene značajne tržišne snage operatora Agencija će izračunati tržišni udjel na određenom mjerodavnom tržištu i tumačiti ga u skladu sa smjernicama Komisije iz članka 52. stavka 6. ovoga Zakona te mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije iz područja tržišnog natjecanja.

(3) Mjerila, koja se primjenjuju u procjenjivanju pojedinačne značajne tržišne snage operatora iz stavka 1. ovoga članka, mogu osobito sadržavati sljedeće:

– tržišni udjel operatora na mjerodavnom tržištu,

– nadzor infrastrukture kod koje postoje velike zapreke razvoju infrastrukturne konkurencije,

– tehnološku prednost ili nadmoć,

– nedostatak protutežne kupovne moći,

– jednostavan ili povlašten pristup tržištima kapitala ili novčanim izvorima,

– stupanj diverzifikacije proizvoda ili usluga (npr. povezani proizvodi ili usluge),

– ekonomije razmjera,

– ekonomije opsega,

– stupanj vertikalne integracije,

– visokorazvijenu distribucijsku i prodajnu mrežu,

– nedostatak potencijalne konkurencije,

– zapreke širenja.

(4) Mjerila, koja se primjenjuju u procjenjivanju zajedničke značajne tržišne snage dvaju ili više operatora, mogu osobito sadržavati sljedeće:

– razvijenost tržišta,

– stagnaciju ili umjereni rast potražnje,

– nisku elastičnost potražnje,

– homogenost proizvoda,

– sličnu troškovnu strukturu,

– slične tržišne udjele,

– nedostatak tehničkih inovacija i zastarjelu tehnologiju,

– nedostatak viška kapaciteta,

– visoke zapreke za ulazak na tržište,

– nedostatak protutežne kupovne moći,

– nedostatak potencijalne konkurencije,

– različite vrste neslužbenih ili drugih veza između tih operatora,

– načine za primjenu protumjera,

– nedostatak ili ograničeni opseg cjenovne konkurencije.

(5) U slučaju da jedan od operatora ima značajnu tržišnu snagu na određenom mjerodavnom tržištu, može se odrediti operatorom sa značajnom tržišnom snagom i na usko povezanom tržištu ako su veze između ta dva tržišta takve da dopuštaju prijenos tržišne snage s jednog tržišta na drugo, povećavajući pritom tržišnu snagu tog operatora.

(6) Operatorom pod kontrolom drugog operatora u smislu odredaba ovoga članka smatra se poduzetnik pod kontrolom drugog poduzetnika, u skladu s odredbama posebnog zakona kojim je uređena zaštita tržišnog natjecanja.«.

Članak 57.

Naslov iznad članka 56. mijenja se i glasi: »Određivanje regulatornih obveza«.

Članak 56. mijenja se i glasi:

»(1) Ako Agencija u postupku određivanja i analize tržišta iz članka 54. ovoga Zakona utvrdi postojanje djelotvornoga tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, ne može odrediti ni jednu regulatornu obvezu iz članka 58. do 64. ovoga Zakona, a u slučaju postojanja prethodno određenih regulatornih obveza Agencija će donijeti odluku o ukidanju tih regulatornih obveza na mjerodavnom tržištu.

(2) Ako Agencija u postupku određivanja i analize tržišta iz članka 54. ovoga Zakona utvrdi nedostatnu djelotvornost tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu, donijet će odluku o određivanju operatora sa značajnom tržišnom snagom na tom tržištu u skladu sa člankom 55. ovoga Zakona, kojom će odrediti, zadržati ili izmijeniti određene regulatorne obveze iz članka 58. do 64. ovoga Zakona. Svakom operatoru sa značajnom tržišnom snagom Agencija mora odrediti najmanje jednu regulatornu obvezu.

(3) Regulatorne obveze određene u skladu s ovim člankom moraju se temeljiti na prirodi utvrđenog nedostatka na tržištu, te moraju biti razmjerne i opravdane s obzirom na regulatorna načela i ciljeve iz članka 5. ovoga Zakona. Pri određivanju tih regulatornih obveza Agencija će uzeti u obzir ulaganja operatora, a osobito ulaganja u razvoj tržišta u nastajanju te mogućnost razumne stope povrata uloženog kapitala, vodeći pritom računa o uključenom riziku.

(4) U iznimnim okolnostima, Agencija može odlukom odrediti operatoru sa značajnom tržišnom snagom na mjerodavnom tržištu regulatorne obveze u vezi s pristupom i/ili međupovezivanjem, koje ne proizlaze iz regulatornih obveza iz članka 58. do 64. ovoga Zakona.

(5) Agencija će unaprijed dostaviti Komisiji prijedlog odluke iz stavka 4. ovoga članka, te je obvezna postupiti u skladu s očitovanjem Komisije i prihvatiti izmjene i dopune odluke u skladu s dostavljenim prijedlogom Komisije.«.

Članak 58.

Članak 57. mijenja se i glasi:

»U slučaju prekograničnih tržišta, utvrđenih odlukom Komisije u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije, Agencija i nadležna nacionalna regulatorna tijela država članica Europske unije moraju zajednički provesti analizu tržišta, uzimajući pritom u obzir, u najvećoj mogućoj mjeri, mjerodavne smjernice Komisije, te zajednički odlučiti o određivanju, zadržavanju, izmjeni ili ukidanju regulatornih obveza iz članka 58. do 64. ovoga Zakona.«.

Članak 59.

Članak 58. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu transparentnosti u vezi s međupovezivanjem i/ili pristupom, na način da učine javno dostupnima određene podatke, kao što su osobito sljedeći podaci:

– računovodstveni podaci,

– tehničke specifikacije,

– mrežne značajke,

– rokovi i uvjeti ponude i uporabe, uključujući sve uvjete kojima se ograničuje pristup i/ili uporaba usluga i aplikacija,

– cijene.

(2) Agencija može zatražiti od operatora, kojemu je određena obveza nediskriminacije, objavu standardne ponude na temelju koje drugi operatori neće biti obvezni plaćati dodatne troškove, koji nisu nužni za pružanje zatražene usluge. Standardna ponuda mora biti podrobno raščlanjena u skladu s potrebama tržišta, te mora sadržavati pripadajuće rokove, uvjete i cijene usluga.

(3) Agencija može, ako ocijeni potrebnim, jedanput godišnje provesti postupak izmjene standardnih ponuda iz stavka 2. ovoga članka u svrhu provedbe regulatornih obveza koje određuje u skladu s odredbama ovoga Zakona. U svrhu ostvarivanja regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona, postupak izmjene standardnih ponuda iz stavka 2. ovoga članka iznimno se može provesti i više puta tijekom godine.

(4) Osnovni sadržaj standardne ponude, razina podrobnosti podataka i način objave standardne ponude propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(5) Pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka propisuje se i sadržaj, razina podrobnosti podataka i način objave standardne ponude za veleprodajni pristup elektroničkoj komunikacijskoj mreži, pri čemu ta standardna ponuda mora osobito sadržavati podatke utvrđene mjerodavnom direktivom Europske unije o pristupu.«.

Članak 60.

Članak 61. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija može, u skladu s odredbama članka 56. ovoga Zakona, odrediti operatorima obvezu udovoljavanja opravdanim zahtjevima za pristup i korištenje posebnih dijelova mreže i pripadajuće infrastrukture i opreme.

(2) Agencija može operatorima odrediti obvezu iz stavka 1. ovoga članka osobito ako smatra da bi uskraćivanje pristupa ili koje drugo neprihvatljivo uvjetovanje ili ograničenje sličnog učinka spriječilo održivo tržišno natjecanje na maloprodajnoj razini, ili bi bilo protivno interesima krajnjih korisnika usluga.

(3) U okviru određivanja obveze iz stavka 1. ovoga članka Agencija može od operatora osobito zatražiti sljedeće:

– da trećoj strani daju pristup posebnim dijelovima mreže i/ili opreme, uključujući pristup mrežnim sastavnicama koje nisu aktivne i/ili izdvojeni pristup lokalnoj petlji, kako bi se, uz ostalo, omogućio odabir i/ili predodabir operatora, i/ili ponuda za daljnju prodaju pretplatničkih priključaka,

– da pregovaraju u dobroj vjeri s drugim operatorima koji traže pristup,

– da ne ukidaju već odobreni pristup opremi,

– da na veleprodajnoj razini pružaju posebne usluge trećoj strani za daljnju prodaju,

– da odobre otvoreni pristup tehničkim sučeljima, protokolima ili drugim ključnim tehnologijama koje su nužne za međusobno djelovanje usluga ili usluga virtualnih mreža,

– da osiguraju zajedničko korištenje prostora ili druge oblike zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme,

– da pružaju posebne usluge potrebne za osiguravanje međusobnog djelovanja usluga za krajnje korisnike usluga, uključujući opremu za usluge inteligentnih mreža ili usluge roaminga u pokretnim mrežama,

– da omoguće pristup sustavima operativne potpore ili sličnim programskim sustavima nužnim za osiguravanje pravednoga tržišnog natjecanja u pružanju usluga,

– da međusobno povežu mreže ili mrežnu opremu,

– da osiguraju pristup povezanim uslugama, kao što su identifikacijske i lokacijske usluge te usluge prisutnosti.

(4) U pogledu obveza iz stavka 3. ovoga članka Agencija može odrediti i dodatne uvjete koji se odnose na ispunjavanje načela pravičnosti, razumnosti i pravodobnosti.

(5) Pri donošenju odluke o određivanju obveza iz stavka 3. ovoga članka, a osobito pri procjeni jesu li te obveze razmjerne regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona, Agencija mora osobito uzeti u obzir sljedeće:

– tehničku i gospodarsku ostvarivost uporabe ili postavljanja konkurentske opreme, s obzirom na stupanj razvoja tržišta, vodeći pritom računa o prirodi i vrsti predloženog međupovezivanja i/ili pristupa, uključujući i ostvarivost drugih veleprodajnih usluga pristupa, kao što je pristup kabelskoj kanalizaciji,

– izvedivost pružanja predloženog pristupa s obzirom na raspoloživi kapacitet,

– početno ulaganje vlasnika opreme, vodeći pritom računa o bilo kojem ostvarenom javnom ulaganju i rizicima takva ulaganja,

– potrebu dugoročne zaštite tržišnog natjecanja, s osobitim naglaskom na gospodarski djelotvornom tržišnom natjecanju temeljenom na infrastrukturi,

– prema potrebi, odgovarajuća prava intelektualnog vlasništva,

– pružanje sveeuropskih usluga.

(6) Pri donošenju odluke o određivanju obveza iz stavka 3. ovoga članka, Agencija može odrediti tehničke ili provedbene uvjete koje moraju ispuniti operatori koji pružaju pristup i/ili operatori koji se koriste pristupom, kada je to nužno radi osiguravanja redovitog rada mreže. Obveza pridržavanja određenih norma ili tehničkih specifikacija mora biti usklađena s odredbama članka 24. ovoga Zakona.«.

Članak 61.

U članku 62. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) U svrhu poticanja ulaganja operatora, uključujući i ulaganja u mreže nove generacije, Agencija će, prigodom određivanja obveza iz stavka 1. ovoga članka, uzeti u obzir ulaganja operatora te im omogućiti razumnu stopu povrata uloženog kapitala, vodeći pritom računa o svim rizicima vezanim uz pojedina nova ulaganja u projekte razvoja pristupne mrežne infrastrukture.«.

Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 3. do 6.

Članak 62.

Članak 63. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija može odrediti operatorima sa značajnom tržišnom snagom na određenom maloprodajnom tržištu odgovarajuće regulatorne obveze u skladu s odredbama ovoga članka samo ako na temelju postupaka analize tržišta, provedenih u skladu sa člancima 52. do 57. ovoga Zakona, utvrdi da na tom maloprodajnom tržištu nema djelotvornoga tržišnog natjecanja te da regulatorne obveze iz članka 58. do 62. i članka 64. ovoga Zakona ne bi mogle osigurati ostvarivanje regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će bez odgode pristupiti analizi uzroka utvrđenog stanja na maloprodajnom tržištu te poduzeti sve potrebne mjere za uklanjanje utvrđenih nedostataka na tom tržištu.

(3) Regulatorne obveze operatora iz stavka 1. ovoga članka mogu osobito sadržavati zabranu naplaćivanja previsokih cijena usluga, sprječavanja ulaska na tržište ili ograničavanja tržišnog natjecanja određivanjem preniskih cijena usluga, zabranu davanja neopravdane prednosti pojedinim krajnjim korisnicima usluga ili zabranu neopravdanog povezivanja određenih vrsta usluga.

(4) U svrhu promicanja djelotvornoga tržišnog natjecanja i zaštite interesa krajnjih korisnika usluga Agencija može primijeniti sljedeće mjere na operatore iz stavka 1. ovoga članka:

– utvrđivanje najviše razine maloprodajnih cijena usluga,

– nadzor pojedinačnih cijena usluga,

– troškovnu usmjerenost cijena usluga,

– određivanje cijena usluga prema cijenama na usporedivim tržištima.

(5) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju maloprodajne cijene svojih usluga i načela obračunskog sustava na kojima ih temelje dostaviti Agenciji na uvid najmanje 45 dana prije njihove objave, a Agencija može, prije ili nakon objave tih cijena, odlukom izmijeniti ili ukinuti maloprodajne cijene usluga, ili odrediti načela obračunskog sustava, ako utvrdi da su u suprotnosti s regulatornim obvezama i mjerama iz ovoga članka ili s odredbama posebnog zakona kojim je uređena zaštita potrošača.

(6) Agencija osigurava primjenu nužnih i prikladnih sustava troškovnog računovodstva, u skladu s odredbama članka 60. ovoga Zakona, u poslovanju operatora koji podliježu regulatornim obvezama u skladu s ovim člankom, pri čemu može odlukom utvrditi potrebne obrasce i računovodstvenu metodologiju.

(7) Provjeru usklađenosti operatora s utvrđenim sustavom troškovnog računovodstva obavlja jedanput godišnje ovlašteni neovisni revizor, a nalaz revizora objavljuje Agencija u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona.

(8) Agencija može samo u iznimnim slučajevima regulirati maloprodajne cijene usluga na mjerodavnim tržištima na kojima postoji djelotvorno tržišno natjecanje, i to kada je potrebno osigurati sljedeće:

– dostupnost posebnih cjenovnih sustava prilagođenih potrebama socijalno ugroženih skupina krajnjih korisnika usluga iz članka 35. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona,

– mogućnost krajnjim korisnicima univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona da ne moraju plaćati dodatne troškove koji nisu nužni za ostvarivanje tih usluga.«.

Članak 63.

Naslov iznad članka 64. mijenja se i glasi: »Funkcionalno razdvajanje vertikalno integriranih operatora«.

Članak 64. mijenja se i glasi:

»(1) Ako Agencija ocijeni da, i uz odgovarajuću primjenu regulatornih obveza iz članka 58. do 63. ovoga Zakona, nije ostvareno djelotvorno tržišno natjecanje te da postoje bitne i trajne poteškoće u tržišnom natjecanju, ili nedostaci na tržištu u vezi s pružanjem određenih veleprodajnih usluga pristupa na mjerodavnom tržištu pristupa, može, kao iznimnu mjeru, u skladu s postupcima iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, odlukom odrediti vertikalno integriranim operatorima obvezu razdvajanja aktivnosti povezanih s pružanjem određenih veleprodajnih usluga pristupa u zasebnu poslovnu jedinicu.

(2) Zasebna poslovna jedinica iz stavka 1. ovoga članka mora pružati proizvode i usluge pristupa svim operatorima, uključujući i druge poslovne jedinice unutar operatora iz stavka 1. ovoga članka, i to putem istih sustava i postupaka te uz jednake rokove i uvjete, što obuhvaća i uvjete koji se odnose na cijene i razinu usluge.

(3) U slučaju namjere određivanja regulatorne obveze iz stavka 1. ovoga članka Agencija će dostaviti Komisiji prijedlog koji mora sadržavati sljedeće:

1. dokaze koji opravdavaju ocjene Agencije iz stavka 1. ovoga članka,

2. obrazloženu procjenu da su izgledi za djelotvorno i održivo tržišno natjecanje temeljeno na infrastrukturi unutar razumnog roka neznatni ili ne postoje,

3. analizu očekivanog utjecaja na Agenciju, na operatora iz stavka 1. ovoga članka, a osobito na radnike zasebne poslovne jedinice, na područje elektroničkih komunikacija u cjelini, na poticaje za ulaganja u to područje, i to osobito s obzirom na potrebu osiguravanja društvene i zemljopisne povezanosti, te na druge sudionike na tržištu, uključujući osobito očekivani utjecaj na tržišno natjecanje i moguće prenesene učinke na potrošače,

4. analizu razloga koji opravdavaju određivanje regulatorne obveze iz stavka 1. ovoga članka kao najdjelotvornijeg načina provedbe regulatornih obveza, u svrhu rješavanja utvrđenih poteškoća u tržišnom natjecanju ili nedostataka na mjerodavnom tržištu.

(4) Prijedlog odluke Agencije iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sljedeće:

1. jasno opisanu prirodu i razinu razdvajanja, određujući osobito pravni položaj zasebne poslovne jedinice,

2. određivanje imovine zasebne poslovne jedinice te proizvoda ili usluga koje će pružati ta poslovna jedinica,

3. odredbe o upravljanju kojima se osigurava neovisnost radnika zaposlenih u zasebnoj poslovnoj jedinici te odgovarajući sustav nagrađivanja,

4. pravila za osiguranje ispunjavanja obveza,

5. pravila za osiguranje transparentnosti provedbenih postupaka, osobito u odnosu na druge sudionike na tržištu,

6. program praćenja kojim se osigurava usklađenost, što obuhvaća i objavu godišnjeg izvješća.

(5) U skladu s odlukom Komisije o prijedlogu odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će provesti usklađenu analizu drugih mjerodavnih tržišta povezanih s pristupnom mrežom, u skladu s postupcima iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, te će, na temelju provedene analize, odrediti, zadržati, izmijeniti ili ukinuti regulatorne obveze iz članka 58. do 63. ovoga Zakona, u skladu s odredbama članka 52. do 56. ovoga Zakona.

(6) Operatoru, kojemu se odredi regulatorna obveza iz stavka 1. ovoga članka, može se odrediti bilo koja od regulatornih obveza iz članka 58. do 63. ovoga Zakona, ili bilo koja druga regulatorna obveza koju odobri Komisija, u skladu sa člankom 56. stavkom 4. i 5. ovoga Zakona.«.

Članak 64.

Naslov iznad članka 65. mijenja se i glasi: »Dragovoljno razdvajanje vertikalno integriranih operatora«.

Članak 65. mijenja se i glasi:

»(1) Operator sa značajnom tržišnom snagom na jednom ili više mjerodavnih tržišta obvezan je u primjerenom roku unaprijed izvijestiti Agenciju o namjeri prijenosa svoje pristupne mreže ili njezina značajnog dijela u razdvojenu pravnu osobu s drukčijim vlasništvom, ili o uspostavi zasebne poslovne jedinice za pružanje istovjetnih proizvoda i usluga pristupa operatorima usluga na maloprodajnoj razini, uključujući i vlastite poslovne jedinice za maloprodajne usluge, kao i o svakoj promjeni te namjere i konačnom ishodu postupka razdvajanja.

(2) Rok iz stavka 1. ovoga članka mora biti primjeren kako bi se Agenciji omogućila procjena učinaka namjeravanog razdvajanja iz stavka 1. ovoga članka na postojeće regulatorne obveze.

(3) U svrhu procjene iz stavka 2. ovoga članka, Agencija će provesti usklađenu analizu drugih mjerodavnih tržišta povezanih s pristupnom mrežom, u skladu s postupcima iz članka 52. stavka 1. ovoga Zakona, te će, na temelju provedene analize, odrediti, zadržati, izmijeniti ili ukinuti regulatorne obveze iz članka 58. do 63. ovoga Zakona, u skladu s odredbama članka 52. do 56. ovoga Zakona.

(4) Razdvojenoj pravnoj osobi i/ili zasebnoj poslovnoj jedinici iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti bilo koja od regulatornih obveza iz članka 58. do 63. ovoga Zakona, ili bilo koja druga regulatorna obveza koju odobri Komisija, u skladu sa člankom 56. stavkom 4. i 5. ovoga Zakona.«.

Članak 65.

Članak 66. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori mogu pregovarati i sklapati ugovore o tehničkim i tržišnim uvjetima pristupa i/ili međupovezivanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

(2) Operator, koji zahtijeva ili daje pristup i/ili međupovezivanje, ne mora podnijeti Agenciji prethodnu obavijest iz članka 32. ovoga Zakona, ako ne obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na području Republike Hrvatske.

(3) Operatori javnih komunikacijskih mreža imaju pravo, a na zahtjev drugih operatora javnih komunikacijskih mreža, i obvezu međusobnog pregovaranja o međupovezivanju u svrhu pružanja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, kako bi se osiguralo pružanje i međusobno djelovanje tih usluga.

(4) Operatori, koji su od drugih operatora pribavili podatke prije, tijekom ili nakon postupka pregovaranja o pristupu ili međupovezivanju, mogu te podatke upotrebljavati isključivo u svrhe za koje su dostavljeni, vodeći pritom računa o zaštiti tajnosti tih podataka u skladu sa člankom 15. ovoga Zakona. Dostavljeni podaci ne mogu se davati trećoj strani, što osobito obuhvaća druge ustrojstvene jedinice, podružnice ili povezana društva, kojima bi takvi podaci mogli omogućiti konkurentnu prednost na tržištu.

(5) Agencija će, po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo koje od stranaka u sporu u vezi s pristupom i međupovezivanjem, a osobito u slučaju spora u vezi s pristupom i međupovezivanjem mreža koje još nisu međusobno povezane, u skladu s odredbama članka 20. i 21. ovoga Zakona, donijeti odluku:

– o određivanju obveza operatorima koji nadziru pristup svojim krajnjim korisnicima usluga, u svrhu osiguravanja povezanosti između krajnjih korisnika usluga,

– o određivanju tehničkih ili provedbenih uvjeta kojima se osigurava redoviti rad mreže, u skladu s odgovarajućim normama ili tehničkim specifikacijama iz članka 24. ovoga Zakona.

(6) Obveze i uvjeti određeni u skladu sa stavkom 5. ovoga članka moraju se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije.«.

Članak 66.

U članku 68. stavku 2. riječi: »članka 89. i 90.« zamjenjuju se riječima: »članka 88.a, 89., 90. i 92.«.

Članak 67.

U članku 69. stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Agencija obavlja redovitu provjeru Plana adresiranja i Plana numeriranja, i može izmijeniti te planove radi ispunjavanja obveza na temelju međunarodnih propisa, ugovora ili sporazuma, radi usklađivanja s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije ili radi zaštite dostupnosti adresa i brojeva, vodeći pritom računa o učinku tih izmjena, a osobito o izravnim i neizravnim troškovima prilagodbe koje u tom slučaju mogu imati operatori ili korisnici usluga.«.

Članak 68.

U članku 73. podstavak 6. mijenja se i glasi:

»– ne smiju prenijeti pravo na uporabu adresa i brojeva koji su im dodijeljeni primarnom dodjelom, osim u slučaju iz članka 74. ovoga Zakona. Zabrana se ne odnosi na sekundarnu dodjelu adresa i brojeva, u skladu sa člankom 70. stavkom 3. ovoga Zakona, pri čemu operator ima pravo samo na naknadu troškova primarne dodjele za uporabu adresa i brojeva,«.

Iza podstavka 6. dodaje se podstavak 7. koji glasi:

»– adrese i brojevi dodijeljeni sekundarnom dodjelom drugim operatorima i krajnjim korisnicima usluga moraju biti dostupni iz svih elektroničkih komunikacijskih mreža u Republici Hrvatskoj.«.

Članak 69.

U članku 75. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

»5. ako ni nakon dostave opomene zbog neplaćanja nije u roku određenom opomenom plaćena propisana naknada za uporabu adresa ili brojeva,«.

U točki 6. riječi: »stavka 4.« zamjenjuju se riječima: »stavka 6. i 10.«.

Članak 70.

Članak 76. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga, uključujući i usluge u pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, moraju omogućiti krajnjim korisnicima svojih usluga, na njihov zahtjev, da neovisno o promjeni operatora zadrže dodijeljeni broj, i to:

– na određenoj lokaciji, u slučaju zemljopisnih brojeva,

– na bilo kojoj lokaciji, u slučaju nezemljopisnih brojeva.

(2) Obveza omogućivanja prenosivosti broja iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na prijenos brojeva između javnih komunikacijskih mreža koje omogućuju usluge na nepokretnoj lokaciji i pokretnih elektroničkih komunikacijskih mreža, te na zadržavanje broja u slučaju promjene zemljopisne lokacije krajnjeg korisnika usluga.

(3) Prijenos broja i njegovo uključenje u mreži drugog operatora mora se provesti u najkraćem mogućem roku. Krajnjem korisniku usluga, koji je sklopio ugovor o prijenosu broja u mrežu drugog operatora, taj se broj u mreži drugog operatora mora uključiti u roku od jednoga radnog dana, nakon potpunog ispunjavanja svih administrativnih i tehničkih preduvjeta za prijenos broja od strane krajnjeg korisnika usluga i oba operatora koji sudjeluju u postupku prijenosa broja, pri čemu trajanje postupka isključenja i uključenja broja ni u kojem slučaju ne može biti dulje od jednoga radnog dana.

(4) Sve naknade, koje se naplaćuju u postupku prijenosa broja, moraju biti troškovno usmjerene.

(5) Odredbe o obveznom trajanju pretplatničkog ugovora ne smiju predstavljati ograničenje ili zapreku za krajnjeg korisnika usluga u slučaju zahtjeva za prijenos broja u mrežu drugog operatora.

(6) Način, uvjeti i postupak ostvarivanja prenosivosti broja u nepokretnoj i pokretnoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.«.

Članak 71.

Članak 77. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih telefonskih usluga moraju omogućiti svim korisnicima usluga besplatne pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj u skladu s Planom numeriranja, i to bez uporabe bilo kakvog sredstva plaćanja s bilo kojega telefonskog uređaja, uključujući i sve javne telefonske govornice.

(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju središnjem tijelu, nadležnom za zaprimanje poziva prema hitnim službama u skladu s posebnim zakonom, dostavljati bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima prema broju 112, što osobito obuhvaća podatke o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja, pozivajućem broju, vremenu i trajanju poziva te lokaciji s koje je upućen poziv, i to odmah po prosljeđivanju poziva prema broju 112 nadležnom središnjem tijelu.

(3) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju postupati s pozivima prema broju 112 na jednak način kao i prema drugim pozivnim brojevima za pristup hitnim službama, koji su još u uporabi u Republici Hrvatskoj.

(4) Način i uvjeti uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112, tehnički i drugi zahtjevi za operatore iz stavka 1. ovoga članka u ispunjavanju obveza prema nadležnom središnjem tijelu iz stavka 2. ovoga članka, te mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112 pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar.

(5) Zabranjena je svaka zlouporaba poziva na broj 112, što osobito obuhvaća sve vrste zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva. Pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka pobliže se propisuju način i uvjeti provedbe privremenog i trajnog isključenja iz elektroničke komunikacijske mreže pretplatničke ili korisničke terminalne opreme u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112.

(6) Agencija, u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za zaštitu i spašavanje, na prikladan i javno dostupan način obavješćuje i upoznaje korisnike usluga sa svrhom i načinom uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112.«.

Članak 72.

Članak 78. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju podržavati međunarodni predbroj »00« prigodom uspostavljanja međunarodnih poziva prema javnim komunikacijskim mrežama izvan Republike Hrvatske.

(2) Agencija će osigurati da svi operatori javno dostupnih telefonskih usluga, kada je to tehnički i gospodarski ostvarivo, i kada pozvani pretplatnik zbog tržišnih razloga nije ograničio pristup pozivateljima iz određenih zemljopisnih područja, omoguće:

1. pristup nezemljopisnim brojevima u Europskoj uniji,

2. pristup svim brojevima koji se upotrebljavaju u Europskoj uniji, neovisno o tehnologiji i uređajima kojima se koriste operatori, uključujući i brojeve iz planova numeriranja država članica Europske unije i univerzalne međunarodne besplatne pozivne brojeve (UIFN),

3. pristup službi davanja obavijesti (informacija) u državama članicama Europske unije, putem govornog poziva ili putem SMS poruke,

4. uspostavljanje svih poziva prema brojevima iz Europskog telefonskog brojevnog prostora (ETNS), ne zadirući pritom u pravo operatora javno dostupnih telefonskih usluga na nadoknadu troškova prijenosa poziva kroz vlastitu javnu komunikacijsku mrežu, koji moraju biti usporedivi s troškovima što se odnose na pozive prema drugim državama članicama Europske unije.

(3) Agencija će osigurati da svi operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga onemoguće, na pojedinačnoj osnovi, pristup brojevima ili uslugama kada postoji opravdana sumnja u zlouporabu ili prijevaru, te će u takvim slučajevima donijeti odluku kojom će operatoru narediti zadržavanje pripadajućih prihoda od međupovezivanja ili od drugih usluga.

(4) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju osigurati da korisnici usluga iz drugih država mogu pristupati nezemljopisnim brojevima u Republici Hrvatskoj ako je to tehnički i gospodarski ostvarivo, osim u slučaju kada je pozvani pretplatnik zbog tržišnih razloga ograničio pristup pozivateljima iz određenih zemljopisnih područja.«.

Članak 73.

Iza članka 78. dodaje se naslov i članak 78.a koji glase:

»Europski brojevi za usluge s posebnom socijalnom osjetljivosti

Članak 78.a

(1) Agencija će osigurati da svi operatori javno dostupnih telefonskih usluga omoguće uspostavljanje svih poziva prema brojevima iz raspona koji počinje brojem 116 i namijenjen je uslugama s posebnom socijalnom osjetljivosti, u skladu s mjerodavnom odlukom Komisije i Planom numeriranja, a osobito prema broju 116000 koji je namijenjen službi nadležnoj za prijavu slučajeva nestale djece.

(2) Operatori javno dostupnih telefonskih usluga moraju u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti pozive prema brojevima iz raspona koji počinje brojem 116 i krajnjim korisnicima usluga s invaliditetom, osobito u slučaju njihova putovanja u druge države članice Europske unije, u skladu s normama i tehničkim specifikacijama iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Agencija na prikladan i javno dostupan način obavješćuje i upoznaje korisnike usluga sa svrhom i načinom uporabe brojeva iz raspona koji počinje brojem 116 te s uslugama iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Način i uvjeti dodjele i uporabe brojeva iz raspona koji počinje brojem 116 pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 70. stavka 9. ovoga Zakona.«.

Članak 74.

U članku 80. stavku 3. riječi: »na europskoj« zamjenjuju se riječima: »na razini Europske unije«.

Stavak 4. briše se.

Članak 75.

U članku 81. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Tablica namjene radiofrekvencijskog spektra određuje namjenu radiofrekvencijskih pojasa za pojedine radiokomunikacijske službe u skladu s Radijskim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU) te za svaki radiofrekvencijski pojas dodatno utvrđuje osobito sljedeće:

– njegovu namjenu za jednu ili više radiokomunikacijskih služba u Republici Hrvatskoj, pri čemu pojedini radiofrekvencijski pojas ne mora biti namijenjen određenim radiokomunikacijskim službama (uporaba neovisna o vrsti radiokomunikacijske službe),

– njegovu dodjelu za jednu ili više odgovarajućih primjena ili tehnologija, pri čemu uporaba pojedinoga radiofrekvencijskog pojasa može biti neovisna o primijenjenoj tehnologiji (tehnološki neovisna uporaba),

– njegovu namjenu u svrhu civilne i/ili vojne uporabe,

– mogućnost njegova prijenosa ili najma,

– uvjete dodjele i uporabe pripadajućih radijskih frekvencija koji osobito mogu upućivati na primjenu odluka i preporuka Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT), mjerodavnih odluka i propisa Europske unije i drugih nadležnih međunarodnih organizacija i institucija, te drugih mjerodavnih propisa, međunarodnih ugovora i sporazuma,

– način izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra kojim se utvrđuje obveza pribavljanja tih dozvola u skladu sa člankom 82. ovoga Zakona.«.

Stavak 4. briše se.

Članak 76.

Naslov iznad članka 82. mijenja se i glasi: »Planovi i uvjeti dodjele radijskih frekvencija«.

Članak 82. mijenja se i glasi:

»(1) Podrobniji uvjeti dodjele i uporabe radijskih frekvencija u okviru pojedinih radiofrekvencijskih pojasa, određenih Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, utvrđuju se u planovima dodjele radijskih frekvencija, koje donosi Agencija.

(2) Planovi dodjele radijskih frekvencija moraju se temeljiti na Pravilniku o namjeni radiofrekvencijskog spektra te biti u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.

(3) Planovi dodjele radijskih frekvencija mogu osobito sadržavati sljedeće:

– podjelu državnog područja Republike Hrvatske na područja za dodjelu dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, pri čemu se mogu odrediti posebni uvjeti uporabe radi zaštite susjednih područja od djelovanja smetnja,

– podjelu radiofrekvencijskih pojasa na radiofrekvencijske kanale, zajedno sa širinom tih kanala, razmakom između tih kanala i zaštitnim kanalima,

– druge potrebne tehničke uvjete za uporabu radijskih frekvencija.

(4) Temeljni uvjeti dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra te postupak izdavanja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(5) Pravilnik iz stavka 4. ovoga članka osobito mora sadržavati sljedeće:

– način, uvjete i postupak izdavanja, izmjene i produljenja dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra,

– izgled i sadržaj obrazaca dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra,

– odgovarajuću tehničku dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje dozvola iz članka 88. ovoga Zakona,

– rokove valjanosti dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra,

– sadržaj, uvjete i rokove provedbe postupka javnog poziva iz članka 88.a ovoga Zakona,

– mjerila odabira, sadržaj, postupak, uvjete i rokove provedbe javnog natječaja iz članka 89. ovoga Zakona,

– opći postupak i načela provedbe javne dražbe iz članka 90. ovoga Zakona,

– način i uvjete prijenosa ili davanja u najam radiofrekvencijskog spektra drugoj osobi u skladu s člankom 92. ovoga Zakona,

– način i uvjete prijave radijske postaje te dostavljanja tehničkih i drugih podataka o određenim vrstama radijskih postaja, kada je to nužno radi zaštite od smetnja i provedbe nadzora uporabe radiofrekvencijskog spektra,

– način i uvjete obavljanja tehničkih pregleda, radijskih mjerenja te drugih mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru za određene vrste radijskih postaja,

– način i uvjete ograničenja uporabe radijskih frekvencija,

– način i uvjete obvezne identifikacije određenih vrsta radijskih postaja,

– način i uvjete uporabe radijskih postaja u slučaju opasnosti i drugim hitnim slučajevima.«.

Članak 77.

Iza članka 82. dodaje se naslov i članak 82.a koji glase:

»Uporaba radijskih frekvencija

Članak 82.a

(1) Radiofrekvencijski spektar upotrebljava se na sljedeće načine:

– bez dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu sa člankom 86. ovoga Zakona,

– na temelju opće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 87. ovoga Zakona,

– na temelju pojedinačne dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, izdane prema postupku iz članka 88., 88.a, 89., 90. ili 92. ovoga Zakona.

(2) Broj pojedinačnih dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koje se izdaju u pojedinom radiofrekvencijskom pojasu na temelju ovoga članka, može se ograničiti samo u slučaju iz stavka 6. i 7. ovoga članka, ili u slučaju zaprimanja više pravovaljanih zahtjeva za izdavanje dozvole kojima nije moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost određenoga radiofrekvencijskog pojasa.

(3) Dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra namijenjenog digitalnoj radiodifuziji može se izdati isključivo operatoru javne komunikacijske mreže.

(4) Dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra namijenjenog analognoj radiodifuziji izdaje se u skladu s odredbama ovoga Zakona nakladniku elektroničkih medija koji svoju djelatnost obavlja u skladu s posebnim zakonom kojim je uređena djelatnost elektroničkih medija.

(5) Podrobniji uvjeti dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra za potrebe amaterskih radijskih komunikacija, radioamaterski razredi, polaganje radioamaterskog ispita, tehnički i drugi uvjeti uporabe amaterskih radijskih postaja i opreme propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.

(6) Agencija može uvesti ograničenja uporabe radiofrekvencijskog spektra za pojedine vrste radijskih mreža ili bežičnih pristupnih tehnologija, na temelju načela razmjernosti i nediskriminacije, kada je to nužno radi:

1. izbjegavanja štetnih smetnja,

2. zaštite ljudskog zdravlja od djelovanja elektromagnetskog polja,

3. osiguravanja tehničke kakvoće usluge,

4. osiguravanja najveće moguće zajedničke uporabe radiofrekvencijskog spektra

5. zaštite djelotvorne uporabe radiofrekvencijskog spektra,

6. osiguravanja ostvarivanja ciljeva od javnog interesa, u skladu sa stavkom 7. ovoga članka,

7. ispunjavanja uvjeta iz Radijskih propisa Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU).

(7) Elektroničke komunikacijske usluge moraju se pružati u određenom radiofrekvencijskom pojasu namijenjenom za te usluge, ako je to opravdano u svrhu ispunjavanja javnog interesa i u skladu s mjerodavnom pravnom stečevinom Europske unije, što uključuje, ali se ne ograničuje na sljedeće:

1. sigurnost života,

2. promicanje društvene, regionalne ili zemljopisne povezanosti,

3. izbjegavanje nedjelotvorne uporabe radijskih frekvencija,

4. promicanje kulturne i jezične raznolikosti te medijskog pluralizma, i to primjerice pružanjem usluga odašiljanja radijskih i televizijskih programa.

(8) Agencija će u skladu s člankom 85. i 85a. ovoga Zakona obavljati redovitu provjeru djelotvornosti i svrhovitosti mjera iz stavka 6. i 7. ovoga članka.

(9) U slučaju da je dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 88., 88a., 89., 90. ili 92. ovoga Zakona izdana na razdoblje od deset ili više godina, a prava uporabe ne mogu se prenositi ili davati u najam u skladu sa člankom 92. ovoga Zakona, Agencija će osigurati da se uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra iz takve dozvole primjenjuju i da se nositelj dozvole pridržava obveza iz te dozvole u cijelom razdoblju valjanosti dozvole. U slučaju da ti uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra više nisu primjenjivi, Agencija će postupiti u skladu s odredbom članka 85.a stavka 5. ovoga Zakona.

(10) U utvrđivanju načina izdavanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz stavka 1. ovoga članka Agencija će osobito voditi računa o ostvarivanju najvećih pogodnosti za korisnike usluga i poticanju pravednoga tržišnog natjecanja.«.

Članak 78.

U članku 84. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju dozvole iz članka 88., 88.a, 89., 90., 91. i 92. ovoga Zakona plaća se naknada, a izračun i visina naknade te način plaćanja naknade propisuju se:

1. pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije u skladu sa člankom 16. ovoga Zakona, u svrhu podmirivanja troškova Agencije nastalih u upravljanju radiofrekvencijskim spektrom,

2. pravilnikom koji donosi ministar, za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.«.

Članak 79.

Članak 85. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija obavlja provjeru načina upravljanja radiofrekvencijskim spektrom i njegove djelotvorne uporabe putem javne rasprave u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona, kako bi se svim zainteresiranim stranama omogućilo davanje mišljenja, primjedaba i prijedloga u vezi s postojećim načinom upravljanja radiofrekvencijskim spektrom.

(2) Provjera iz stavka 1. ovoga članka može obuhvatiti cijeli radiofrekvencijski spektar ili samo odabrane radiofrekvencijske pojase.

(3) Agencija provodi postupak provjere iz stavka 1. ovoga članka po službenoj dužnosti.

(4) Javna rasprava u okviru postupka provjere iz stavka 1. ovoga članka provodi se o prijedlogu izmjena i dopuna Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra, planova dodjele radijskih frekvencija i pravilnika iz članka 84. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(5) Prigodom izrade prijedloga izmjena i dopuna akata iz stavka 4. ovoga članka, koje objavljuju radi provedbe javne rasprave u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona, Agencija i Ministarstvo moraju osobito voditi računa o sljedećem:

– usklađivanju namjene radiofrekvencijskog spektra na razini Europske unije i međunarodnoj razini,

– razvoju tehnologije,

– mogućem učinku predloženih izmjena i dopuna na tržišta elektroničkih komunikacija,

– mogućem utjecaju predloženih izmjena i dopuna na gospodarsku vrijednost radiofrekvencijskog spektra, i to osobito radijskih frekvencija za koje su već izdane dozvole,

– mogućem utjecaju predloženih izmjena i dopuna Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra na odgovarajuće izmjene i dopune planova dodjele radijskih frekvencija, u skladu sa člankom 82.a stavkom 6. i 7. ovoga Zakona, te pravilnika iz članka 82. stavka 4. i članka 84. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.

(6) Ministar će uskladiti pravilnik iz članka 84. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, a Agencija će uskladiti pravilnik iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona s izmjenama i dopunama Pravilnika o namjeni radiofrekvencijskog spektra, vodeći pritom računa o mišljenjima, primjedbama i prijedlozima zaprimljenim u javnoj raspravi.«.

Članak 80.

Iza članka 85. dodaje se naslov i članak 85.a koji glase:

»Provjera ograničenja uporabe radiofrekvencijskog spektra u izdanim dozvolama

Članak 85.a

(1) Ograničenja uporabe radiofrekvencijskog spektra u dozvolama za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu sa člankom 82.a stavkom 6. i 7. ovoga Zakona, mogu se provjeravati u skladu sa člankom 85. ovoga Zakona na temelju zahtjeva nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Agencija će prije donošenja odluke o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti podnositelja zahtjeva o ishodu provedene provjere ograničenja iz stavka 1. ovoga članka, navodeći pritom opseg njegova prava na uporabu radiofrekvencijskog spektra nakon provedene provjere. Agencija će u obavijesti o ishodu provjere iz stavka 1. ovoga članka podnositelju zahtjeva omogućiti razuman rok za povlačenje njegova zahtjeva.

(3) U slučaju da podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka povuče svoj zahtjev u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra ostaju neizmijenjeni do isteka valjanosti dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, a najdulje pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovoga članka Agencija će poduzeti mjere u skladu s odredbama članka 82.a ovoga Zakona i osigurati da se odredba članka 81. stavka 2. podstavka 2. ovoga Zakona primjenjuje na sve dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra izdane do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, osim u slučajevima iz članka 82.a stavka 6. i 7. ovoga Zakona.

(5) Ako Agencija utvrdi u skladu sa člankom 82. ovoga Zakona i stavkom 1. ovoga članka da uvjeti iz članka 82.a stavka 6. i 7. ovoga Zakona više nisu primjenjivi, može za radiofrekvencijski pojas, koji je predmet postupka iz stavka 1. ovoga članka i za koji je izdana dozvola iz članka 88., 88.a, 89., 90. ili 92. ovoga Zakona, odrediti sljedeće:

1. da se radiofrekvencijski pojas može upotrebljavati na temelju dozvole iz članka 87. ovoga Zakona, nakon isteka roka valjanosti dozvole iz članka 88., 88.a, 89., 90. ili 92. ovoga Zakona,

2. da se radiofrekvencijski pojas može prenijeti ili dati u najam u skladu s odredbama članka 92. ovoga Zakona.

(6) Agencija će u primjeni odredaba ovoga članka poduzimati odgovarajuće mjere za promicanje pravednoga tržišnog natjecanja.

(7) Mjere, koje Agencija određuje u primjeni odredaba ovoga članka, ne predstavljaju odobravanje novih prava na uporabu radiofrekvencijskog spektra, te se na njih ne primjenjuju odredbe članka 88. do 93. ovoga Zakona.«.

Članak 81.

U članku 86. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Oružane snage Republike Hrvatske, policija, sigurnosno-obavještajne agencije, tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje te hitne službe upotrebljavaju radiofrekvencijske pojase, koji su Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra određeni za civilnu i/ili vojnu uporabu, bez pribavljanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, u skladu s uvjetima dodjele i uporabe utvrđenim u toj Tablici i pravilniku iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona. Za takvu uporabu radiofrekvencijskih pojasa potrebno je pribaviti prethodno odobrenje Agencije.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Za uporabu radiofrekvencijskog spektra u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne plaća se naknada iz članka 84. ovoga Zakona.«.

Članak 82.

Članak 88. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju podnesenog zahtjeva za izdavanje dozvole, za radiofrekvencijski pojas u kojem je takav način izdavanja dozvole utvrđen Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.

(2) Agencija će izdati dozvolu iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

– ako je zahtjev za izdavanje dozvole podnesen u skladu s pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona,

– ako je zahtjev za izdavanje dozvole usklađen s uvjetima dodjele i uporabe koji su za pripadajuće radijske frekvencije utvrđeni Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra i planom dodjele radijskih frekvencija,

– ako su zatražene radijske frekvencije raspoložive.

(3) Zahtjevi za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka rješavaju se prema redoslijedu njihova zaprimanja u Agenciji, a ovisno o raspoloživim tehničkim mogućnostima, Agencija može zaprimati te zahtjeve i elektroničkim putem.

(4) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka ako utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Uvoz, proizvodnja, prodaja, iznajmljivanje i uporaba uređaja za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža nisu dopušteni, osim u slučajevima kada to zahtijevaju interesi obrane ili nacionalne sigurnosti.

(6) Agencija će na temelju podnesenog zahtjeva nadležnog tijela državne vlasti ili nadležne sigurnosno-obavještajne agencije izdati pojedinačnu dozvolu za uporabu uređaja iz stavka 5. ovoga članka na određenom prostoru ili području, nakon prethodno provedenog postupka u kojem će saslušati sve operatore s izdanom dozvolom za uporabu pripadajućega radiofrekvencijskog spektra.

(7) Način i postupak podnošenja zahtjeva iz stavka 1. i 6. ovoga članka, način, postupak i rokovi izdavanja dozvole iz stavka 1. i 6. ovoga članka te uvjeti uporabe radiofrekvencijskog spektra, za koji se izdaje dozvola iz stavka 1. i 6. ovoga članka, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.«.

Članak 83.

Iza članka 88. dodaje se naslov i članak 88.a koji glase:

»Postupak izdavanja pojedinačne dozvole na temelju javnog poziva

Članak 88.a

(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju prethodno provedenog postupka javnog poziva, za radiofrekvencijski pojas u kojem je, zbog ograničenja raspoloživoga radiofrekvencijskog spektra, takav način izdavanja dozvole utvrđen Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.

(2) Postupak izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija pokreće odlukom po službenoj dužnosti.

(3) Zahtjev za izdavanje dozvole iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Agenciji u roku od 30 dana od dana objave javnog poziva iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Ako Agencija zaprimi jedan ili više zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, kojima je moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost toga radiofrekvencijskog pojasa, donijet će odluku o izdavanju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra podnositeljima zahtjeva, prema redoslijedu zaprimanja tih zahtjeva u Agenciji, u roku od 30 dana od isteka roka iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako Agencija zaprimi više zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, kojima nije moguće udovoljiti s obzirom na raspoloživost toga radiofrekvencijskog pojasa, donijet će odluku o raspisivanju javnog natječaja u skladu sa člankom 89. ovoga Zakona ili odluku o raspisivanju javne dražbe u skladu sa člankom 90. ovoga Zakona, u roku od 30 dana od isteka roka iz stavka 3. ovoga članka.

(6) Odluke u postupku provedbe javnog poziva iz ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona. Odluke iz stavka 4. i 5. ovoga članka Agencija dostavlja svim podnositeljima zahtjeva u postupku javnog poziva.

(7) Sadržaj, uvjeti i rokovi provedbe postupka javnog poziva iz stavka 1. ovoga članka te sadržaj, način i postupak podnošenja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.«.

Članak 84.

Naslov iznad članka 89. mijenja se i glasi: »Postupak izdavanja pojedinačne dozvole na temelju javnog natječaja«.

Članak 89. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju prethodno provedenog postupka javnog natječaja, za radiofrekvencijski pojas:

1. u slučaju iz članka 88.a stavka 5. ovoga Zakona, ili

2. u slučaju u kojem je zbog ograničenja raspoloživoga radiofrekvencijskog spektra takav način izdavanja dozvole utvrđen Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.

(2) Postupak izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija pokreće odlukom po službenoj dužnosti.

(3) Mjerila odabira, na temelju kojih Agencija odabire jednog ili više podnositelja ponuda u postupku javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka, moraju se temeljiti na načelima objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije, pri čemu osobito treba voditi računa o regulatornim načelima i ciljevima iz članka 5. ovoga Zakona.

(4) Agencija će na temelju mjerila odabira iz stavka 3. ovoga članka, a nakon usporedbe i ocjene svih ponuda zaprimljenih u postupku javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka, donijeti obrazloženu odluku:

1. o odabiru jednog ili više najpovoljnijih podnositelja ponuda, ovisno o raspoloživom radiofrekvencijskom pojasu za koji je raspisan javni natječaj, pri čemu će tom odlukom izdati jednu ili više dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra odabranim podnositeljima ponuda, ili

2. o poništenju javnog natječaja, ako niti jedna ponuda zaprimljena u postupku javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka nije ispunila mjerila odabira iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Rok provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka ne može biti dulji od šest mjeseci od dana objave tog javnog natječaja.

(6) Odluke u postupku javnog natječaja iz ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona. Odluke iz stavka 4. ovoga članka Agencija dostavlja svim podnositeljima ponuda u postupku javnog natječaja.

(7) Sadržaj, postupak, uvjeti i rokovi provedbe javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka te mjerila odabira iz stavka 3. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.«.

Članak 85.

Članak 90. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija izdaje pojedinačnu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra na temelju prethodno provedenog postupka javne dražbe, za radiofrekvencijski pojas:

1. u slučaju iz članka 88.a stavka 5. ovoga Zakona, ili

2. u slučaju u kojem je zbog ograničenja ili gospodarske vrijednosti raspoloživoga radiofrekvencijskog spektra takav način izdavanja dozvole utvrđen Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.

(2) Postupak izdavanja dozvole iz stavka 1. ovoga članka Agencija pokreće odlukom po službenoj dužnosti.

(3) Agencija će na temelju svih ponuda zaprimljenih u postupku javne dražbe iz stavka 1. ovoga članka donijeti obrazloženu odluku:

1. o odabiru jednog ili više najpovoljnijih podnositelja ponuda, na temelju uvjeta iz dražbovne dokumentacije ponuđene u postupku javne dražbe, pri čemu će tom odlukom izdati jednu ili više dozvola za uporabu radiofrekvencijskog spektra odabranim podnositeljima ponuda,

2. o poništenju javne dražbe ako niti jedna zaprimljena ponuda ne ispunjava uvjete javne dražbe.

(4) Rok provedbe javne dražbe iz stavka 1. ovoga članka ne može biti dulji od šest mjeseci od dana objave pokretanja te javne dražbe.

(5) Odluke u postupku javne dražbe iz ovoga članka Agencija objavljuje u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona. Odluke iz stavka 3. ovoga članka Agencija dostavlja svim podnositeljima ponuda u postupku javne dražbe.

(6) Opći postupak i načela provedbe javne dražbe iz stavka 1. ovoga članka pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona. Pravila i primijenjeni oblik javne dražbe u pojedinačnom slučaju pobliže se utvrđuju u pripadajućoj dražbovnoj dokumentaciji koja je sastavni dio odluke iz stavka 2. ovoga članka.«.

Članak 86.

U članku 91. stavku 1. riječi: »članka 88., 89. i 90.« zamjenjuju se riječima: »članka 88., 88.a, 89. i 90.«.

U stavku 4. riječi: »članka 88., 89. i 90.« zamjenjuju se riječima: »članka 88., 88.a, 89. ili 90.«.

Članak 87.

Iza članka 91. dodaje se naslov i članak 91.a koji glase:

»Izmjena uvjeta uporabe i produljenje dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra

Članak 91.a

(1) Uvjeti uporabe iz dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koja se izdaje na temelju članka 88. ovoga Zakona, mogu se izmijeniti na temelju odluke Agencije, u skladu s odredbama pravilnika iz članka 82. stavka 4. ovoga članka.

(2) Uvjeti uporabe iz dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koja se izdaje na temelju članka 88.a, 89., 90. i 92. ovoga Zakona, mogu se izmijeniti na temelju odluke Agencije, u skladu s odredbama pravilnika iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona te nakon provedenog postupka javne rasprave u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona.

(3) Agencija može, na temelju zahtjeva nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra koja se izdaje u skladu sa člankom 88.a, 89., 90. i 92. ovoga Zakona, produljiti pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra, nakon provedenog postupka javne rasprave u skladu sa člankom 22. ovoga Zakona.

(4) Zahtjev iz stavka 3. ovoga članka podnosi se Agenciji u pisanom obliku, najmanje šest mjeseci prije isteka roka valjanosti dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

(5) Način, uvjeti i postupak izmjene uvjeta uporabe i produljenja prava uporabe radiofrekvencijskog spektra pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.«.

Članak 88.

Naslov iznad članka 92. mijenja se i glasi: »Prijenos ili najam radiofrekvencijskog spektra«.

Članak 92. mijenja se i glasi:

»(1) Nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 88., 88.a, 89. i 90. ovoga Zakona može prenijeti ili dati u najam radiofrekvencijski pojas, koji je dodijeljen tom dozvolom, drugoj osobi, uz prethodno pribavljenu suglasnost Agencije.

(2) Prijenos ili davanje u najam radiofrekvencijskog pojasa iz stavka 1. ovoga članka može se dogovoriti između nositelja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 88., 88.a, 89. i 90. ovoga Zakona i druge osobe na tržišnoj osnovi, za pojedini dio ili cijeli radiofrekvencijski pojas koji je dodijeljen tom dozvolom.

(3) Nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra i osoba, na koju se prenosi ili kojoj se daje u najam radiofrekvencijski pojas, zajednički podnose Agenciji pisani zahtjev za davanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka.

(4) U postupku rješavanja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka Agencija provjerava zadovoljavanje načela objektivnosti, transparentnosti, razmjernosti i nediskriminacije te regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona. Agencija osobito mora utvrditi ispunjava li osoba, na koju se prenosi ili kojoj se daje u najam radiofrekvencijski pojas, uvjete dodjele i uporabe određene pripadajućom dozvolom za uporabu radiofrekvencijskog spektra.

(5) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev iz stavka 3. ovoga članka koji ne zadovoljava načela i ciljeve, ili ne ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Prijenosom ili davanjem u najam radiofrekvencijskog pojasa u cijelosti se prenose prava i obveze koje proizlaze iz pripadajuće dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra, uključujući i uvjete dodjele i uporabe određene tom dozvolom.

(7) Agencija će osobi iz stavka 3. ovoga članka i prethodnom nositelju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra izdati nove dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, te istodobno poništiti postojeću dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra, koja je bila temelj za prijenos ili davanje u najam radiofrekvencijskog pojasa u skladu sa stavkom 2. ovoga članka.

(8) Radiofrekvencijski pojasi, za koje je predviđena mogućnost prijenosa ili davanja u najam u skladu s odredbama ovoga članka, pobliže se utvrđuju Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra.

(9) Način i uvjeti prijenosa ili davanja u najam radiofrekvencijskog spektra drugoj osobi, za pojedini dio ili cijeli dodijeljeni radiofrekvencijski pojas, pobliže se propisuju pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona.«.

Članak 89.

U članku 93. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Agencija će donijeti odluku o oduzimanju dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra ako utvrdi da je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1. ako je dozvola izdana na temelju netočnih podataka ili dokumentacije od važnosti za provedbu postupka izdavanja dozvole,

2. ako nositelj dozvole, ni nakon izricanja propisanih mjera inspektora elektroničkih komunikacija, ne postupa u skladu s uvjetima dodjele i uporabe koji su određeni dozvolom,

3. ako nositelj dozvole, ni nakon izricanja propisanih mjera inspektora elektroničkih komunikacija, ne uskladi uporabu dodijeljenih radijskih frekvencija s Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, odgovarajućim planom dodjele radijskih frekvencija ili pravilnikom iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona,

4. ako su nužne znatne izmjene Tablice namjene radiofrekvencijskog spektra ili odgovarajućeg plana dodjele radijskih frekvencija, zbog potrebe usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na domaćoj ili međunarodnoj razini, ili provedbe međunarodnih ugovora, sporazuma ili konvencija koje obvezuju Republiku Hrvatsku, ili djelotvornije zaštite od smetnja, ili sprječavanja narušavanja ili ograničavanja tržišnog natjecanja, a nakon prethodno pribavljenog mišljenja nositelja dozvole,

5. ako ni nakon dostave opomene zbog neplaćanja nije u roku određenom opomenom plaćena propisana naknada za uporabu radiofrekvencijskog spektra,

6. ako je nositelju dozvole zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju odluke Agencije iz članka 33. stavka 6. i 10. ovoga Zakona,

7. ako je nositelju dozvole oduzeta koncesija za obavljanje djelatnosti pružanja medijskih usluga televizije i/ili radija, ili je isteklo vrijeme na koje mu je dodijeljena ta koncesija, u skladu s posebnim zakonom,

8. ako je nositelju dozvole pravomoćnom sudskom presudom zabranjeno obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga,

9. ako se nositelj dozvole u pisanom obliku odrekao uporabe dodijeljenih radijskih frekvencija,

10. ako je nositelj dozvole prestao postojati, bez nasljednika ili pravnog sljednika,

11. ako je na temelju prethodne odluke Agencije iz članka 68. stavka 6. ili stručnog mišljenja Agencije iz članka 68. stavka 3. ovoga Zakona utvrđeno narušavanje regulatornih načela i ciljeva iz članka 5. ovoga Zakona,

12. ako je uporaba dodijeljenih radijskih frekvencija protivna javnom interesu Republike Hrvatske.«.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Bez obzira na odredbe stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka, Agencija može postupiti u skladu s odredbama članka 33. stavka 8. i 9. ovoga Zakona.«.

Članak 90.

Članak 94. mijenja se i glasi:

»(1) U svrhu provedbe usklađivanja uporabe radijskih frekvencija na domaćoj i međunarodnoj razini, obavljanja kontrole radiofrekvencijskog spektra, mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka stvaranja smetnja u radiofrekvencijskom spektru i poduzimanja propisanih mjera za njihovo uklanjanje, te radi obavljanja drugih stručnih i tehničkih poslova u sklopu djelotvornog upravljanja radiofrekvencijskim spektrom, unutar Agencije se ustrojava sustav kontrolno-mjernih središta i kontrolno-mjernih postaja, s potrebnom mjernom, računalnom i komunikacijskom opremom, programskom potporom te mjernim i drugim vozilima.

(2) Unutarnje ustrojstvo, poslovi i opremljenost sustava iz stavka 1. ovoga članka pobliže se uređuju općim aktom Agencije.

(3) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža moraju obavljati poslove mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja te poduzimanja mjera za njihovo uklanjanje unutar vlastite elektroničke komunikacijske mreže.

(4) Agencija obavlja poslove mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru, koje stvaraju radijske postaje, radijski sustavi i druga RiTT oprema, ili druga elektronička komunikacijska oprema izvan elektroničkih komunikacijskih mreža operatora.

(5) Poslove iz stavka 4. ovoga članka u odnosu na smetnje u radiofrekvencijskom spektru, koje stvaraju elektroničke komunikacijske mreže, radijske postaje, radijski sustavi ili druga RiTT oprema strane države, Agencija obavlja u suradnji s nadležnim tijelom te države, u skladu s mjerodavnim propisima Međunarodne telekomunikacijske unije (ITU), Europske konferencije poštanskih i telekomunikacijskih uprava (CEPT) i Europske unije.

(6) Poslove iz stavka 4. ovoga članka u odnosu na smetnje u radiofrekvencijskom spektru, koji upotrebljavaju Oružane snage Republike Hrvatske, policija i sigurnosno-obavještajne agencije u skladu s Tablicom namjene radiofrekvencijskog spektra, obavljaju njihove ovlaštene osobe, po službenoj dužnosti ili na zahtjev Agencije, u suradnji s inspektorom elektroničkih komunikacija.

(7) Inspektor elektroničkih komunikacija u obavljanju inspekcijskog nadzora može poduzimati ili narediti poduzimanje mjera propisanih člankom 112. ovoga Zakona u svrhu mjerenja, ispitivanja i utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru, koje uzrokuje radijska postaja ili druga RiTT oprema, elektronička komunikacijska mreža ili druga elektronička komunikacijska oprema, te u svrhu uklanjanja tih smetnja.

(8) U slučaju utvrđivanja smetnja u radijskim komunikacijama tijela državne uprave nadležnog za zaštitu i spašavanje te hitnih služba, kao i pomorskih i zrakoplovnih radijskih komunikacija te radijskih komunikacija u plovidbi unutarnjim vodama, koje služe u svrhu sigurnosti ljudskih života na kopnu, moru i u zraku te na unutarnjim vodama, mjere iz stavka 7. ovoga članka moraju se provesti bez odgode.

(9) Operatori elektroničkih komunikacijskih mreža iz stavka 3. ovoga članka i vlasnici ili korisnici radijskih postaja, radijskih sustava i druge RiTT opreme te druge elektroničke komunikacijske opreme iz stavka 4. ovoga članka, prigodom poduzimanja propisanih mjera inspektora elektroničkih komunikacija, imaju obveze nadziranih osoba iz članka 115. ovoga Zakona.«.

Članak 91.

Iza članka 94. dodaje se naslov i članak 94.a koji glase:

»Posebna ovlaštenja za obavljanje poslova u elektroničkim komunikacijama

Članak 94.a

(1) Agencija može izdati, na način i uz uvjete propisane pravilnicima iz članka 24. stavka 8., članka 82. stavka 4. i članka 95. stavka 2. ovoga Zakona, posebno ovlaštenje pravnoj osobi za obavljanje sljedećih poslova:

– tehničke preglede i radijska mjerenja iz članka 82. ovoga Zakona,

– mjerenja i ispitivanja u svrhu utvrđivanja uzroka smetnja u radiofrekvencijskom spektru,

– izračun i mjerenja vrijednosti elektromagnetskog polja iz članka 95. ovoga Zakona,

– sravnjivanje računa za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga u pomorskom prometu,

– mjerenja i ispitivanja elektroničke komunikacijske infrastrukture, elektroničke komunikacijske mreže i druge povezane opreme u poslovnim i stambenim zgradama,

– tehničke preglede građevina u dijelu elektroničke komunikacijske infrastrukture, elektroničke komunikacijske mreže i druge povezane opreme.

(2) Ako Agencija utvrdi da pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ne obavlja poslove iz dobivenog posebnog ovlaštenja u skladu s uvjetima utvrđenima ovim Zakonom ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, donijet će rješenje o oduzimanju posebnog ovlaštenja toj pravnoj osobi, i to u cijelosti ili u dijelu u kojem je pravna osoba prestala ispunjavati propisane uvjete.

(3) Danom izvršnosti rješenja iz stavka 2. ovoga članka pravna osoba obvezna je prestati s obavljanjem poslova iz stavka 1. ovoga članka, bez prava na odštetu.«.

Članak 92.

U članku 95. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Posebni uvjeti postavljanja i uporabe određenih vrsta radijskih postaja te način i uvjeti obavljanja izračuna i mjerenja vrijednosti elektromagnetskog polja propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije.«.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Potvrda o usklađenosti iz stavka 3. ovoga članka predstavlja uvjet za izdavanje uporabne dozvole za građevinu povezanu s radijskom postajom, ako je obveza pribavljanja uporabne dozvole utvrđena posebnim propisima o gradnji.«.

U stavku 6. riječi: »članka 94.« zamjenjuju se riječima: »članka 94.a«.

Članak 93.

U članku 96. stavku 3. iza podstavka 2. dodaje se podstavak 3. koji glasi:

»– da u suradnji s proizvođačima opreme osiguraju krajnjim korisnicima usluga s invaliditetom pružanje međusobno povezanih usluga digitalne televizije.«.

Članak 94.

U članku 97. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Na temelju odluke tijela nadležnog za elektroničke medije o obveznom prijenosu jednog ili više radijskih i/ili televizijskih programa u Republici Hrvatskoj na državnoj, regionalnoj ili drugoj razini, te dopunskih usluga, a osobito usluga pristupačnosti koje omogućuju odgovarajući pristup krajnjim korisnicima usluga s invaliditetom, Agencija će odlukom odrediti operatore javnih komunikacijskih mreža koji imaju obvezu prijenosa tih programa.

(2) Obveza prijenosa iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti, u skladu s načelima razmjernosti i transparentnosti, operatorima samo onih javnih komunikacijskih mreža koje upotrebljava značajan broj krajnjih korisnika usluga kao glavni način prijma radijskih i televizijskih programa, i to samo u slučaju kada za to postoji javni interes, što se mora obrazložiti u odluci Agencije iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 95.

Naslov iznad članka 99. mijenja se i glasi: »Sigurnost i cjelovitost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga«.

Članak 99. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javnih komunikacijskih usluga moraju poduzeti odgovarajuće tehničke i ustrojstvene mjere kako bi se zaštitila sigurnost njihovih usluga, a zajedno s operatorima javnih komunikacijskih mreža poduzimaju potrebne mjere radi zaštite sigurnosti elektroničke komunikacijske mreže i usluga. Poduzete mjere moraju osigurati razinu sigurnosti koja odgovara postojećoj razini opasnosti za sigurnost mreže, vodeći pritom računa o raspoloživim tehničkim i tehnološkim rješenjima i troškovima tih mjera. Poduzete mjere osobito se provode kako bi se spriječio i umanjio utjecaj sigurnosnih incidenata na korisnike usluga i međupovezane elektroničke komunikacijske mreže.

(2) U slučaju osobite opasnosti za sigurnost mreže operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora obavijestiti korisnike svojih usluga o toj opasnosti. Ako je opasnost izvan opsega mjera koje poduzima operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, korisnici usluga moraju biti obaviješteni i o raspoloživim mjerama za uklanjanje opasnosti i/ili njezinih posljedica, uključujući i naznaku mogućih troškova takvih mjera.

(3) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezan je odrediti odgovornu osobu za provedbu mjera iz ovoga članka.

(4) Mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju osobito:

1. osigurati da osobnim podacima mogu pristupati samo ovlaštene osobe u zakonom dopuštene svrhe,

2. štititi prenošene ili pohranjene osobne podatke od slučajnog ili nezakonitog uništenja, slučajnog gubitka ili izmjene, te neovlaštene ili nezakonite pohrane, obrade, pristupa ili razotkrivanja,

3. osigurati primjenu sigurnosne politike u odnosu na obradu osobnih podataka.

(5) Agencija i tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka imaju pravo nadzirati mjere koje u provedbi odredaba ovoga članka poduzimaju operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, te davati preporuke o najboljoj praksi u vezi s razinom sigurnosti koju te mjere moraju ostvariti.

(6) Operatori javnih komunikacijskih mreža moraju poduzimati sve odgovarajuće mjere kako bi zajamčili cjelovitost svojih mreža, u svrhu osiguravanja neprekinutog obavljanja usluga koje se pružaju putem tih mreža.

(7) Operatori javnih komunikacijskih mreža i operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju bez odgode izvijestiti Agenciju pisanim putem o povredi sigurnosti ili gubitku cjelovitosti od značajnog utjecaja na rad njihovih mreža ili obavljanje njihovih usluga. Agencija može obavijestiti javnost, ili zahtijevati od operatora javnih komunikacijskih mreža i operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga da obavijeste javnost o takvoj povredi sigurnosti ili gubitku cjelovitosti, ako utvrdi da je takva obavijest u javnom interesu.

(8) Agencija će, prema potrebi, o povredi sigurnosti ili gubitku cjelovitosti iz stavka 7. ovoga članka izvijestiti ENISA-u i nadležna nacionalna regulatorna tijela drugih država članica Europske unije. Jedanput godišnje Agencija će dostaviti Komisiji i ENISA-i sažeto izvješće o obavijestima koje je zaprimila u tijeku protekle kalendarske godine u skladu sa stavkom 7. ovoga članka, te o mjerama koje je poduzela u vezi sa zaprimljenim obavijestima.

(9) Vijeće Agencije pravilnikom propisuje način i rokove u kojima operatori javnih komunikacijskih mreža i operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga moraju provesti odredbe stavka 6., 7. i 8. ovoga članka.

(10) Agencija u svrhu provedbe odredaba stavka 6. do 9. ovoga članka može operatorima javnih komunikacijskih mreža i operatorima javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga narediti:

1. dostavu podataka potrebnih za procjenu sigurnosti i cjelovitosti njihovih mreža i usluga, uključujući i dokumentiranu sigurnosnu politiku,

2. provedbu nadzora sigurnosti mreža i usluga, koji mora obaviti osposobljeno neovisno tijelo ili nadležno državno tijelo, te učiniti ishod tog nadzora dostupnim Agenciji. Troškove takvog nadzora sigurnosti snose operatori javnih komunikacijskih mreža i operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga.«.

Članak 96.

Iza članka 99. dodaje se naslov i članak 99.a koji glase:

»Povreda osobnih podataka u elektroničkim komunikacijama

Članak 99.a

(1) U slučaju povrede osobnih podataka operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora bez odgode obavijestiti Agenciju i tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka o nastaloj povredi. Obavijest mora sadržavati opis posljedica nastale povrede te predložene ili poduzete mjere u svrhu uklanjanja uzroka povrede. Ako je vjerojatno da će nastala povreda osobnih podataka štetno utjecati na osobne podatke ili privatnost korisnika usluga ili druge fizičke osobe, operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga mora o nastaloj povredi bez odgode obavijestiti i korisnika usluga ili drugu fizičku osobu.

(2) Operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ne mora obavijestiti korisnika usluga ili drugu fizičku osobu o povredi iz stavka 1. ovoga članka ako na temelju njegove obavijesti iz stavka 1. ovoga članka Agencija svojim mišljenjem utvrdi da je operator na osobne podatke, na koje se odnosi ta povreda, na zadovoljavajući način primijenio odgovarajuće tehnološke mjere zaštite, koje moraju učiniti osobne podatke nerazumljivim bilo kojoj osobi koja im neovlašteno pristupa. Agencija dostavlja mišljenje o potrebi obavješćivanja korisnika usluga ili druge fizičke osobe operatoru javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga i tijelu nadležnom za zaštitu osobnih podataka.

(3) Tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka može, neovisno o mišljenju Agencije iz stavka 2. ovoga članka, zahtijevati od operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, koji još nije proveo tu obvezu, da obavijesti korisnika usluga ili drugu fizičku osobu o povredi osobnih podataka, ako procijeni da bi nastala povreda mogla štetno djelovati na korisnika usluga ili drugu fizičku osobu.

(4) Obavijest korisniku usluga ili drugoj fizičkoj osobi iz stavka 3. ovoga članka mora osobito sadržavati opis prirode povrede osobnih podataka i kontaktne podatke putem kojih se mogu dobiti dodatne obavijesti, kao i preporučene mjere u svrhu umanjivanja mogućih štetnih učinaka nastale povrede osobnih podataka.

(5) Vijeće Agencije, u suradnji s tijelom nadležnim za zaštitu osobnih podataka, a u skladu s tehničkim provedbenim mjerama koje je donijela Komisija, može pravilnikom iz članka 99. stavka 9. ovoga Zakona propisati u kojim okolnostima su operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni obavijestiti o povredi osobnih podataka, kao i oblik, sadržaj i rokove davanja obavijesti iz stavka 1. i 3. ovoga članka.

(6) Agencija i tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka imaju pravo nadzirati provedbu obveza operatora javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u vezi s davanjem obavijesti u skladu s odredbama ovoga članka, te poduzimati odgovarajuće mjere u slučaju neispunjavanja tih obveza.

(7) Operatori javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga obvezni su voditi popis povreda osobnih podataka, koji sadržava činjenice o uzroku povrede osobnih podataka, učincima nastale povrede i poduzetim mjerama zaštite, što omogućuje Agenciji i tijelu nadležnom za zaštitu osobnih podataka provjeru usklađenosti operatora s odredbama ovoga članka. Sadržaj popisa povreda osobnih podataka mora biti ograničen samo na svrhu njegova vođenja.«.

Članak 97.

U članku 100. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža za pohranu podataka ili za pristup već pohranjenim podacima u terminalnoj opremi pretplatnika ili korisnika usluga dopušteno je samo u slučaju kada je taj pretplatnik ili korisnik usluga dao svoju privolu, nakon što je dobio jasnu i potpunu obavijest u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka, i to osobito o svrhama obrade podataka. Time se ne može spriječiti tehnička pohrana podataka ili pristup podacima isključivo u svrhu obavljanja prijenosa komunikacija putem elektroničke komunikacijske mreže, ili, ako je to nužno, radi pružanja usluga informacijskog društva na izričit zahtjev pretplatnika ili korisnika usluga.«.

Članak 98.

Članak 102. mijenja se i glasi:

»(1) Prometni podaci, koji se odnose na pretplatnike ili korisnike usluga, a koje je obradio i pohranio operator javne komunikacijske mreže ili javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, moraju se izbrisati ili učiniti neimenovanima kada više nisu potrebni u svrhu prijenosa komunikacije, osim u slučajevima iz stavka 2., 3. i 5. ovoga članka te članka 109. stavka 3. i stavka 5. točke 4. ovoga Zakona.

(2) Prometni podaci, koji su potrebni za obračun troškova elektroničkih komunikacijskih usluga pretplatnika ili korisnika usluga te troškova međupovezivanja, mogu se obrađivati samo do zastare tražbina u skladu s općim propisima o obveznopravnim odnosima.

(3) U svrhu promidžbe i prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga ili pružanja usluga s posebnom tarifom operator javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga može obrađivati prometne podatke iz stavka 1. ovoga članka na način i u razdoblju potrebnom za promidžbu i prodaju ili pružanje tih usluga, ako je pretplatnik ili korisnik usluga, na kojeg se odnose ti podaci, dao svoju prethodnu privolu. Pretplatnici ili korisnici usluga mogu uskratiti svoju prethodnu privolu za obradu prometnih podataka ili je povući u svako doba.«

(4) Operator mora obavijestiti pretplatnika ili korisnika usluga o vrstama prometnih podataka koji se obrađuju i o trajanju obrade podataka u svrhe iz stavka 2. ovoga članka, a prije pribavljanja prethodne privole pretplatnika ili korisnika usluga, o vrstama prometnih podataka koji se obrađuju i o trajanju obrade podataka u svrhe iz stavka 3. ovoga članka.«

(5) Pristup obradi prometnih podataka u skladu s odredbama stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka dopušten je isključivo ovlaštenim osobama operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga koje rade na poslovima obračuna troškova, upravljanja elektroničkom komunikacijskom mrežom, obrade pritužbi potrošača, otkrivanja prijevara, promidžbe i prodaje elektroničkih komunikacijskih usluga te pružanja usluga s posebnom tarifom. Pristup obradi prometnih podataka mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s obavljanjem tih poslova.

(6) Odredbe stavka 1., 2., 3. i 5. ovoga članka ne primjenjuju se na izvješćivanje Ministarstva, Agencije, nadležnog suda i drugih nadležnih državnih tijela o prometnim podacima u skladu s posebnim propisima, u svrhu rješavanja sporova iz članka 20. i 21. ovoga Zakona, osobito u vezi s pristupom i međupovezivanjem, ili rješavanja sporova iz članka 51. ovoga Zakona.«.

Članak 99.

Članak 104. mijenja se i glasi:

»(1) Podaci o lokaciji bez prometnih podataka, koji se odnose na pretplatnike ili korisnike javnih komunikacijskih mreža ili javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, mogu se obrađivati samo u slučaju kada su učinjeni neimenovanima, ili na temelju prethodne privole pretplatnika ili korisnika usluga, na način i u razdoblju potrebnom za pružanje usluge s posebnom tarifom.

(2) Operator mora obavijestiti pretplatnika ili korisnika usluga, prije pribavljanja prethodne privole iz stavka 1. ovoga članka, o vrsti podataka o lokaciji bez prometnih podataka, koji će se obrađivati, o svrhama i trajanju obrade te o tome hoće li ti podaci biti dostavljeni trećoj strani radi pružanja usluge s posebnom tarifom. Pretplatniku ili korisniku usluga mora se u svako doba pružiti mogućnost uskraćivanja njegove prethodne privole za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka.

(3) Kada je pribavljena prethodna privola pretplatnika ili korisnika usluga iz stavka 1. ovoga članka, pretplatnik ili korisnik usluga mora zadržati mogućnost jednostavnog i besplatnog načina privremenog odbijanja obrade podataka o lokaciji bez prometnih podataka, prigodom svakog priključivanja na elektroničku komunikacijsku mrežu ili svakog prijenosa komunikacije.

(4) Obrada podataka o lokaciji bez prometnih podataka u skladu s odredbama stavka 1., 2. i 3. ovoga članka dopuštena je isključivo ovlaštenim osobama operatora javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, ili ovlaštenim osobama treće strane koja pruža usluge s posebnom tarifom, i mora se ograničiti na najnužnije radnje u vezi s pružanjem usluga s posebnom tarifom.«.

Članak 100.

Naslov iznad članka 105. mijenja se i glasi: »Zlonamjerni ili uznemiravajući pozivi, SMS poruke i MMS poruke«.

Članak 105. mijenja se i glasi:

»(1) U javnim komunikacijskim mrežama zabranjeno je svako lažno predstavljanje pozivatelja ili pošiljatelja SMS poruka i MMS poruka.

(2) Ako krajnji korisnik usluga u pisanom podnesku operatoru javnih komunikacijskih usluga učini vjerojatnim prijam zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, operator javnih komunikacijskih usluga mora, nakon zaprimanja podneska, zabilježiti i pohraniti podatke o pozivajućem broju, nadnevku i vremenu takvih poziva ili pokušaja uspostave takvih poziva, odnosno podatke o pošiljatelju, nadnevku i vremenu slanja takvih SMS poruka ili MMS poruka. Operator može bilježiti i pohranjivati te podatke samo na temelju pisanog podneska svojeg krajnjeg korisnika usluga.

(3) U podnesku iz stavka 2. ovoga članka krajnji korisnik usluga mora naznačiti točan nadnevak i okvirno vrijeme zaprimanja određenih zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, na temelju čega operator javnih komunikacijskih usluga utvrđuje ime i prezime i adresu ili naziv i sjedište krajnjeg korisnika usluga koji je uputio te pozive ili poruke.

(4) Utvrđene podatke o zlonamjernim ili uznemiravajućim pozivima, SMS porukama ili MMS porukama operator javnih komunikacijskih usluga mora zadržati u skladu s odredbama članka 109. ovoga Zakona te bez odgode dostaviti nadležnoj policijskoj upravi na daljnje postupanje u skladu s posebnim propisima, o čemu će u pisanom obliku izvijestiti podnositelja podneska iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Operatori javnih komunikacijskih usluga obvezni su međusobno surađivati u svrhu praćenja i otkrivanja zlonamjernih ili uznemiravajućih poziva, SMS poruka ili MMS poruka, a osobito radi razmjene podataka iz stavka 3. ovoga članka.«.

Članak 101.

Članak 107. mijenja se i glasi:

»(1) Uporaba automatskih pozivnih i komunikacijskih sustava bez ljudskog posredovanja, telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući SMS poruke i MMS poruke, u svrhu izravne promidžbe i prodaje dopuštena je samo uz prethodno pribavljenu privolu pretplatnika ili korisnika usluga.

(2) Fizička ili pravna osoba trgovca može upotrebljavati podatke o adresama elektroničke pošte, koje je pribavila od svojih potrošača u svrhu prodaje proizvoda i usluga, za izravnu promidžbu i prodaju isključivo vlastitih sličnih proizvoda ili usluga, uz uvjet da ti potrošači imaju jasnu i nedvojbenu mogućnost besplatnog i jednostavnog prigovora na takvu uporabu podataka o adresama elektroničke pošte prigodom njihova prikupljanja i prigodom zaprimanja svake elektroničke poruke, u slučaju da potrošač nije unaprijed odbio takvu uporabu podataka.

(3) Zabranjeno je, u svrhu izravne promidžbe i prodaje, slanje elektroničke pošte, uključujući i SMS poruke i MMS poruke, u kojima se pogrešno prikazuje ili prikriva identitet pošiljatelja u čije se ime šalje elektronička pošta ili poruka, i koja je protivna posebnim propisima o elektroničkoj trgovini, kao i slanje elektroničke pošte ili poruka bez ispravne adrese elektroničke pošte ili broja na koji primatelj može, bez naknade, poslati zahtjev za sprječavanje daljnje komunikacije, ili elektroničke pošte ili poruka što potiču primatelje da posjete internetske stranice koje su protivne posebnim propisima o elektroničkoj trgovini.

(4) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na pozive pravnim osobama u svrhu izravne promidžbe i prodaje.

(5) Operatori usluga elektroničke pošte moraju pretplatnicima tih usluga omogućiti filtriranje dolazne elektroničke pošte koja sadržava neželjene elektroničke poruke ili štetan sadržaj. Pretplatnicima se mora omogućiti jednostavan način oblikovanja, uključivanja i isključivanja takvih filtara.

(6) Operatori usluga elektroničke pošte moraju na prikladan i javno dostupan način objaviti adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, te odgovoriti na svaki prigovor u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte u roku od najviše petnaest dana od dana zaprimanja tog prigovora putem elektroničke pošte.

(7) Operatori usluga elektroničke pošte moraju pretplatničkim ugovorom obvezati svoje pretplatnike na zabranu slanja neželjenih elektroničkih poruka u skladu s odredbama ovoga članka, te na poduzimanje odgovarajućih mjera radi sprječavanja zlouporaba pretplatnikova korisničkog računa elektroničke pošte.

(8) Kada operator usluga elektroničke pošte zaprimi dokaz da je pretplatnik poslao neželjenu elektroničku poruku, ili da je pretplatnikov korisnički račun elektroničke pošte bio zlouporabljen, obvezan je utvrditi činjenično stanje i poduzeti odgovarajuće mjere. Ovisno o stupnju počinjene zlouporabe, operator može izdati upozorenje pretplatniku ili privremeno onemogućiti uporabu pretplatnikova korisničkog računa elektroničke pošte, o čemu mora, bez odgode, u pisanom obliku obavijestiti pretplatnika.

(9) Ako pretplatnik opetovano krši obveze iz stavka 7. ovoga članka, utvrđene pretplatničkim ugovorom, operator ima pravo trajno izbrisati pretplatnikov korisnički račun elektroničke pošte i raskinuti pretplatnički ugovor u skladu s općim uvjetima poslovanja.

(10) Odredbe stavka 7., 8. i 9. ovoga članka ne primjenjuju se na pretplatnike za koje je utvrđeno da je zlouporabu pripadajućeg korisničkog računa elektroničke pošte prouzročila treća strana, osim u slučaju kada se pretplatnik oglušio na opetovana upozorenja operatora za poduzimanje mjera zaštite.

(11) Način i uvjeti djelotvornog sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte te ispunjavanje obveza operatora i pretplatnika utvrđenih ovim člankom pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije. U postupku donošenja tog pravilnika Agencija osobito surađuje s operatorima usluga elektroničke pošte.«.

Članak 102.

Iza članka 107. dodaje se naslov i članak 107.a koji glase:

»Provedba zaštite podataka i sigurnosti elektroničkih komunikacija

Članak 107.a

(1) Agencija ili tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka mogu, u skladu sa svojim ovlastima, po službenoj dužnosti ili na zahtjev zainteresirane strane, odlukom narediti prestanak povreda odredaba članka 99. do 107. ovoga Zakona.

(2) U svrhu provedbe odluke iz stavka 1. ovoga članka Agencija ili tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka imaju pravo tražiti sve podatke koje smatraju potrebnim za utvrđivanje mogućih povreda odredaba članka 99. do 107. ovoga Zakona, ili koje smatraju potrebnim za nadzor i primjenu odredaba članka 99. do 107. ovoga Zakona.

(3) Vijeće Agencije može pravilnikom iz članka 99. stavka 9. ovoga Zakona propisati mjere za osiguravanje djelotvorne prekogranične suradnje u provedbi odredaba članka 99. do 107. ovoga Zakona i stvaranje usklađenih uvjeta za pružanje usluga koje obuhvaćaju prekogranični protok podataka.

(4) Prije donošenja pravilnika iz stavka 3. ovoga članka Agencija će pravodobno dostaviti Komisiji prijedlog mjera iz stavka 3. ovoga članka, s obrazloženim razlozima za njihovo donošenje i namjeravanim djelovanjem. Komisija može dati prijedloge ili preporuke u vezi s predloženim mjerama, i to osobito kako bi osigurala da te mjere neće štetno utjecati na djelovanje unutarnjeg tržišta Europske unije.

(5) U postupku donošenja pravilnika iz stavka 3. ovoga članka Vijeće Agencije će u najvećoj mogućoj mjeri voditi računa o prijedlozima i preporukama Komisije iz stavka 4. ovoga članka.«.

Članak 103.

Članak 108. mijenja se i glasi:

»(1) Operatori javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga te pravne i fizičke osobe, koje na temelju posebnih propisa postavljaju, upotrebljavaju ili daju na korištenje elektroničku komunikacijsku mrežu ili pružaju elektroničke komunikacijske usluge na području Republike Hrvatske, moraju o vlastitom trošku osigurati i održavati funkciju tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, kao i elektroničke komunikacijske vodove do operativno-tehničkog tijela nadležnog za aktivaciju i upravljanje mjerom tajnog nadzora elektroničkih komunikacija, u skladu s posebnim zakonom kojim je uređeno područje nacionalne sigurnosti.

(2) Nadležno tijelo iz stavka 1. ovoga članka određuje mjere i standarde informacijske sigurnosti u vezi s obvezama operatora iz stavka 1. ovoga članka u osiguranju i održavanju funkcije tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, te u suradnji s tijelima ovlaštenim za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga nadzire provedbu mjera i standarda informacijske sigurnosti. Operator iz stavka 1. ovoga članka obvezan je odrediti osobu odgovornu za provedbu mjera i standarda informacijske sigurnosti.

(3) Obveze operatora te pravnih i fizičkih osoba iz stavka 1. ovoga članka prema nadležnom tijelu iz stavka 1. ovoga članka i prema tijelima ovlaštenim za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u skladu s posebnim zakonima iz područja nacionalne sigurnosti i kaznenog postupka, utvrđuju se tim zakonima i posebnim propisom koji uređuje obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama.

(4) Na obveze iz stavka 3. ovoga članka, koje imaju operatori te pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe članka 99. do 104. ovoga Zakona, niti odredbe posebnih propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka.

(5) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju voditi popis krajnjih korisnika svojih usluga, koji su obvezni dostaviti nadležnim tijelima iz stavka 3. ovoga članka na temelju njihova zahtjeva.

(6) Popis krajnjih korisnika usluga iz stavka 5. ovoga članka mora sadržavati sve potrebne podatke koji omogućuju jednoznačnu i trenutačnu identifikaciju svakoga krajnjeg korisnika usluga.

(7) Ako operatori iz stavka 1. ovoga članka sažimaju ili kodiraju (enkriptiraju) elektronički komunikacijski promet, takve prometne podatke moraju dostaviti nadležnim tijelima iz stavka 3. ovoga članka u izvornom obliku.

(8) Na zahtjev nadležnih tijela iz stavka 3. ovoga članka operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju onemogućiti korisnicima usluga uporabu programa za kodiranje (enkripciju) sadržaja komunikacije.

(9) Na zahtjev nadležnog tijela iz stavka 1. ovoga članka Agencija će provesti postupak inspekcijskog nadzora u vezi s ispunjavanjem obveza iz ovoga članka, koje su određene operatorima iz stavka 1. ovoga članka.«.

Članak 104.

U članku 109. stavku 5. u točkama 3. i 4. riječi: »članka 105. stavka 3.« zamjenjuju se riječima: »članka 105. stavka 4.«.

Stavak 7. mijenja se i glasi:

»(7) Nadzor nad primjenom načela sigurnosti zadržanih podataka iz stavka 5. ovoga članka, prikupljanje statističkih pokazatelja o zadržanim podacima i godišnje izvješćivanje Komisije o pristupu zadržanim podacima pobliže se propisuju posebnim propisom koji uređuje obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama, u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije o zadržavanju podataka.«.

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

»(8) Operatori iz stavka 1. ovoga članka obvezni su ustrojiti postupke u svrhu ispunjavanja obveza iz ovoga članka, te u primjerenom roku dostaviti nadležnom tijelu iz članka 108. stavka 1. ovoga Zakona, na njegov zahtjev, podatke o ustrojenim postupcima, broju zaprimljenih zahtjeva, pravnom temelju za podnošenje zahtjeva i vrsti dostavljenih podataka na temelju zaprimljenih zahtjeva.«.

Članak 105.

U članku 110. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Podrobnije odrednice o pojedinim vrstama zadržanih podataka iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se posebnim propisom koji uređuje obveze iz područja nacionalne sigurnosti za pravne i fizičke osobe u elektroničkim komunikacijama, u skladu s mjerodavnom direktivom Europske unije o zadržavanju podataka.«.

Članak 106.

Naslov Glave XIII. mijenja se i glasi: »XIII. INSPEKCIJSKI NADZOR«.

Članak 107.

U članku 111. stavku 1. riječ: »Ministarstvo« zamjenjuje se riječju: »Agencija«.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Poslove inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka provode inspektori elektroničkih komunikacija (u daljnjem tekstu: inspektori), koji su ovlašteni radnici Agencije.«.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Radna mjesta s ovlastima inspekcijskog nadzora i podrobnijim uvjetima koje moraju ispunjavati osobe na tim radnim mjestima utvrđuju se općim aktom Agencije.«.

Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:

»(10) Inspektor je u obavljanju inspekcijskog nadzora odgovoran ako propusti poduzeti, odnosno odrediti mjere ili radnje koje je prema ovome Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, ili posebnim propisima kojima se uređuje RiTT oprema bio obvezan poduzeti ili odrediti, ako prekorači svoje propisane ovlasti, ako ne donese rješenje u skladu s odredbama ovoga Zakona, ako ne predloži Agenciji podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka pred nadležnim sudom ili ne izda prekršajni nalog u skladu s odredbama ovoga Zakona i Prekršajnog zakona, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nedostacima.«.

Članak 108.

Članak 112. mijenja se i glasi:

»(1) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor je ovlašten:

1. zatražiti i pregledati isprave (osobna iskaznica, putovnica i sl.) na temelju kojih može utvrditi identitet nadzirane osobe, kao i drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru,

2. ući i pregledati poslovne prostorije, zgrade, građevine, gradilišta i zemljišta, te se koristiti tehničkim sredstvima i opremom nadzirane osobe u svrhu obavljanja inspekcijskog nadzora,

3. pregledati poslovnu dokumentaciju, opremu i druge stvari koje omogućuju uvid u poslovanje nadzirane osobe u vezi s primjenom ovoga Zakona,

4. uzimati izjave od odgovornih osoba, radi pribavljanja dokaza o činjenicama koje se ne mogu izravno utvrditi, kao i od drugih osoba nazočnih inspekcijskom nadzoru, te saslušati pojedine osobe u upravnom postupku,

5. zatražiti pisanim putem od nadzirane osobe točne i potpune podatke i dokumentaciju potrebnu radi provedbe inspekcijskog nadzora,

6. zatražiti pisano izvješće nadzirane osobe o poduzetim mjerama i radnjama naređenim u inspekcijskom nadzoru,

7. nadzirati obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, a osobito provjeravati ispunjavanje uvjeta iz općeg ovlaštenja, koji su utvrđeni ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

8. narediti usklađivanje obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

9. privremeno zabraniti obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga o kojoj nije obaviještena Agencija, ili se opetovano obavlja protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnje obavljanje djelatnosti, do donošenja odluke Agencije,

10. zabraniti uvoz, proizvodnju, prodaju, iznajmljivanje i uporabu radijske postaje, RiTT opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme koja ne zadovoljava uvjete utvrđene ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima te narediti mjere za njezino privremeno ili trajno povlačenje s tržišta,

11. nadzirati uporabu radiofrekvencijskog spektra te provjeravati rad i uporabu radijskih postaja, a osobito ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, te uvjeta utvrđenih u dozvolama za uporabu radiofrekvencijskog spektra,

12. zabraniti rad i uporabu radijske postaje bez pribavljene propisane dozvole ili obavljenoga tehničkog pregleda, ili radijske postaje koja se opetovano upotrebljava protivno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te narediti mjere kojima se onemogućuje daljnji rad i uporaba te radijske postaje,

13. utvrditi uzroke smetnja u radiofrekvencijskom spektru koje stvara radijska postaja, RiTT oprema, elektronička komunikacijska mreža ili druga elektronička komunikacijska oprema, ili druga tehnička oprema te poduzeti ili narediti mjere za njihovo uklanjanje,

14. privremeno zabraniti rad i uporabu radijske postaje, RiTT opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme, ili druge tehničke opreme koja stvara smetnje u radiofrekvencijskom spektru, dok se te smetnje ne uklone,

15. nadzirati i pregledati elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, radijsku postaju, RiTT opremu, elektroničku komunikacijsku mrežu i drugu elektroničku komunikacijsku opremu te provjeravati ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i posebnim propisima,

16. zabraniti postavljanje tehničke opreme u zaštitnoj zoni ili u radijskom koridoru radijske postaje, ili u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ako postavljanje te opreme nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona,

17. izvijestiti u pisanom obliku nadležnoga građevinskog inspektora u slučaju izvođenja radova ili građenja novih građevina u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru radijske postaje, ili u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ako izvođenje radova ili građenje nije u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, ili posebnih propisa kojima je uređena gradnja,

18. nadzirati i provjeravati poslove mjerenja, ispitivanja i uklanjanja utvrđenih smetnja u radiofrekvencijskom spektru, koji se obavljaju u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, i narediti provedbu potrebnih mjerenja, ispitivanja i uklanjanja utvrđenih smetnja,

19. nadzirati obavljanje drugih poslova u elektroničkim komunikacijama, koji se obavljaju na temelju posebnog ovlaštenja, te provjeravati ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona,

20. narediti uklanjanje drugih utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta u primjeni ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih propisa za nadzor kojih je ovlašten,

21. predlagati Agenciji podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka pred nadležnim sudom, u skladu s odredbama Prekršajnog zakona,

22. narediti poduzimanje drugih mjera i poduzimati druge radnje u skladu sa svrhom inspekcijskog nadzora.

(2) Pod poslovnim prostorijama u smislu ovoga članka smatraju se stambene i poslovne prostorije i drugi prostor u kojem nadzirana osoba obavlja svoju djelatnost.

(3) Inspektor je obvezan s podacima, za koje nadzirana osoba dokaže da su poslovna tajna, postupati u skladu s propisanim uvjetima za njihovo čuvanje.

(4) U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor može, do donošenja sudske presude, privremeno oduzeti dokumentaciju i predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u prekršajnom postupku, te može pečatiti ili privremeno oduzeti radijsku postaju, RiTT opremu ili drugu elektroničku komunikacijsku opremu, i to u cijelosti ili samo određene dijelove te opreme, što se unosi u zapisnik o inspekcijskom pregledu, i o čemu inspektor izdaje potvrdu s točnim podacima o oduzetoj dokumentaciji i predmetima, ili o oduzetoj opremi ili dijelovima opreme.

(5) Oblik, sadržaj i način uporabe pečata za pečaćenje opreme iz stavka 4. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi ministar.

(6) Ako inspektor u obavljanju inspekcijskog nadzora ili na temelju izvješća drugog inspektora ovlaštenog za provedbu inspekcijskog nadzora prema posebnom zakonu, ili na temelju izvješća drugoga nadležnog tijela utvrdi povredu odredaba ovoga Zakona ili propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, obvezan je donijeti rješenje ili poduzeti druge propisane mjere iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka inspekcijskog nadzora ili zaprimanja izvješća s utvrđenim činjenicama presudnim za donošenje rješenja. Nedonošenje rješenja u tom roku ne isključuje obvezu njegova donošenja.

(7) Inspektor može predložiti Agenciji podnošenje optužnog prijedloga radi pokretanja prekršajnog postupka ili izdati prekršajni nalog u skladu s odredbama Prekršajnog zakona, kojim može izreći novčane kazne i zaštitne mjere propisane odredbama članka 118., 119., 120. i 121. ovoga Zakona.

(8) Nadležni prekršajni sud o ishodu prekršajnog postupka izvješćuje Agenciju.«.

Članak 109.

Članak 113. briše se.

Članak 110.

Članak 114. briše se.

Članak 111.

Članak 115. mijenja se i glasi:

»(1) Nadzirane osobe i tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezne su inspektoru omogućiti provedbu inspekcijskog nadzora te osigurati uvjete za njegov neometani rad, omogućiti mu uvid i uporabu svih potrebnih podataka i dokumentacije, uporabu pripadajuće infrastrukture, opreme i drugih tehničkih sredstava, te na pisani zahtjev inspektora pripremiti i dostaviti bez naknade dodatne podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog nadzora.

(2) Nadzirane osobe obvezne su, na zahtjev inspektora, privremeno prekinuti rad i poslovanje u nadziranim poslovnim prostorijama, zgradi ili građevini u tijeku inspekcijskog nadzora, ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor, ili utvrditi činjenično stanje.

(3) Inspektor može, i nakon obavljanja inspekcijskog nadzora, zatražiti od nadzirane osobe izvršenje pojedine radnje u svrhu potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja te odrediti rok za izvršenje te radnje.

(4) Nadzirana osoba nije omogućila inspektoru provedbu inspekcijskog nadzora ako:

– ne omogući ulazak i pregled poslovnih prostorija, zgrada, građevina, gradilišta ili zemljišta gdje se obavlja inspekcijski nadzor,

– ne omogući pregled elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, radijske postaje, RiTT opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme na kojoj se obavlja inspekcijski nadzor,

– ne osigura uvid u traženu dokumentaciju, isprave i podatke radi utvrđivanja činjeničnog stanja u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora, ili u roku određenom u zapisniku o inspekcijskom pregledu,

– ne dostavi, na pisani zahtjev inspektora, u određenom roku na uvid sve podatke i dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog nadzora,

– ne izvijesti u određenom roku o poduzetim mjerama koje je naredio inspektor radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta,

– ne izvrši radnje iz stavka 2. i 3. ovoga članka.

(5) Ako se inspektoru u obavljanju inspekcijskog nadzora pruži fizički otpor, ili ako se takav otpor osnovano očekuje, ovlaštena službena osoba nadležne policijske uprave obvezna je inspektoru, na njegov zahtjev, pružiti svu potrebnu pomoć.«.

Članak 112.

Naslov iznad članka 116. mijenja se i glasi: »Rješenje inspektora elektroničkih komunikacija«.

Članak 116. mijenja se i glasi:

»Protiv rješenja inspektora nije dopuštena žalba, ali se protiv njega može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske, što ne odgađa izvršenje rješenja.«.

Članak 113.

U članku 117. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Inspektor može izdati prekršajni nalog u prekršajnom postupku u skladu s odredbama Prekršajnog zakona i uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.«.

Članak 114.

Članak 118. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 1% do najviše 5% vrijednosti ukupnoga godišnjeg bruto prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne pribavi prethodno odobrenje Agencije za maloprodajne cijene univerzalnih usluga iz članka 35. stavka 4. ovoga Zakona,

2. ako u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne postupi u skladu s odlukama Agencije iz članka 56. stavka 2. ili 4. ovoga Zakona u vezi s regulatornim obvezama iz članka 58. do 64. ovoga Zakona,

3. ako ne podnese prijavu iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona ili ne postupi u skladu s odlukom Agencije iz članka 68. stavka 6. ovoga Zakona,

4. ako ne osigura ili ne održava o vlastitom trošku funkciju tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, ili elektroničke komunikacijske vodove do operativno-tehničkog tijela nadležnog za aktivaciju i upravljanje mjerom tajnog nadzora elektroničkih komunikacija, ili ne ispunjava obveze prema tom tijelu ili prema tijelima ovlaštenim za primjenu mjera tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, u skladu s odredbama članka 108. stavka 1., 3. ili 4. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka, ako je prekršaj počinjen iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist, pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u dvostrukom iznosu određenom na temelju stavka 1. ovoga članka, a odgovorna osoba u pravnoj osobi ili fizička osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 200.000,00 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine za pravnu osobu, ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, poslova ili dužnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine za fizičku osobu ili odgovornu osobu u pravnoj osobi.

(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.«.

Članak 115.

Članak 119. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako imenuje člana Vijeća Agencije ili ravnatelja Agencije, koji je razriješen s dužnosti, protivno odredbi članka 9. stavka 3. ovoga Zakona,

2. ako ne postupi u skladu sa zahtjevom Agencije iz članka 15. stavka 1. ili članka 33. stavka 2. ovoga Zakona,

3. ako u propisanom ili ostavljenom roku ne postupi u skladu s odlukom ili drugim upravnim aktom Agencije iz članka 18. ovoga Zakona, osim odluka iz članka 118. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,

4. ako donese dokument prostornog uređenja protivno odredbama članka 25. stavka 3. ovoga Zakona,

5. ako ne provede strukturno odvajanje u skladu sa člankom 25. stavkom 4. ovoga Zakona,

6. ako ne osigura pristup elektroničkoj komunikacijskoj mreži, elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi ili drugoj povezanoj opremi po cijeni koja uključuje samo stvarne troškove održavanja, ili ne omogući prednost u pružanju elektroničkih komunikacijskih usluga u skladu sa člankom 25. stavkom 6. ovoga Zakona,

7. ako s elektroničkom komunikacijskom mrežom, elektroničkom komunikacijskom infrastrukturom ili drugom povezanom opremom, ili s radijskom postajom ne postupi u skladu s odredbama članka 25. stavka 7. ili 8. ovoga Zakona,

8. ako u svojstvu upravitelja općeg dobra, ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ili pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne poštuje načelo nediskriminacije u skladu sa člankom 27. stavkom 2. ovoga Zakona,

9. ako u svojstvu upravitelja općeg dobra ili vlasnika nekretnine postupa protivno odredbi članka 28. stavka 4. ovoga Zakona,

10. ako u svojstvu infrastrukturnog operatora odbije sklopiti ugovor s operatorom korisnikom, ili ne omogući operatoru korisniku pristup ili zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u skladu s odredbama članka 30. ovoga Zakona,

11. ako u svojstvu operatora korisnika koristi elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu infrastrukturnog operatora bez sklopljenog ugovora iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona, ili bez odluke Agencije iz članka 30. stavka 7. ovoga Zakona koja u cijelosti zamjenjuje taj ugovor,

12. ako u svojstvu infrastrukturnog operatora ne rješava zahtjeve operatora korisnika u skladu sa člankom 30. stavkom 6. ovoga Zakona, ili postupa protivno pravilniku iz članka 30. stavka 9. ovoga Zakona,

13. ako obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i nakon izvršnosti odluke iz članka 33. stavka 6. ili 10. ovoga Zakona,

14. ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne ispunjava obveze iz članka 35. stavka 5. ovoga Zakona,

15. ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne postupa u skladu s pravilnikom iz članka 35. stavka 7. ovoga Zakona,

16. ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne ispunjava posebne obveze iz članka 37. stavka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona,

17. ako u svojstvu operatora javnih komunikacijskih usluga ne izvijesti Agenciju o godišnjem prihodu na maloprodajnim tržištima tih usluga u skladu sa člankom 40. stavkom 4. ovoga Zakona,

18. ako ne temelji ili ne sklapa pretplatničke ugovore u skladu s odredbama članka 41. ovoga Zakona,

19. ako ne izrađuje, mijenja, primjenjuje, objavljuje ili dostavlja na uvid Agenciji opće uvjete poslovanja u skladu s odredbama članka 42. ovoga Zakona,

20. ako ne izrađuje, mijenja, primjenjuje, objavljuje ili dostavlja na uvid Agenciji cjenike usluga u skladu s odredbama članka 42.a ili članka 43. stavka 5. ovoga Zakona,

21. ako ne omogući jednaku dostupnost javnih komunikacijskih usluga i korisnicima usluga s invaliditetom, ili ih redovito ne izvješćuje o svim pojedinostima usluga u skladu sa člankom 43. stavkom 1. ovoga Zakona, ili ne dostavi Agenciji, na njezin zahtjev, podatke o poduzetim mjerama iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona,

22. ako ne osigura krajnjim korisnicima svojih usluga primjerenu zaštitu od zlouporaba ili prijevara u javnoj komunikacijskoj mreži, ili propusti upoznati krajnje korisnike svojih usluga s tom zaštitom u skladu sa člankom 43. stavkom 3. ovoga Zakona,

23. ako ne obavješćuje postojeće ili nove korisnike svojih usluga o podacima od javnog interesa, koje su dostavila nadležna javnopravna tijela, u skladu sa člankom 43. stavkom 7. ovoga Zakona,

24. ako ne osigura krajnjim korisnicima svojih usluga jedinstveno informacijsko središte u skladu sa člankom 43. stavkom 8. ovoga Zakona,

25. ako obustavi pružanje usluge pretplatniku ili isključi pretplatničku terminalnu opremu iz elektroničke komunikacijske mreže, ili ponovno ne započne i nastavi pružati uslugu pretplatniku (ponovno uključenje) protivno odredbama članka 50. stavka 6., 7. ili 8. ovoga Zakona,

26. ako u svojstvu operatora javnih komunikacijskih usluga odbije sudjelovati u postupcima rješavanja sporova iz članka 51. stavka 1. ovoga Zakona, ili ne surađuje s Agencijom u svrhu rješavanja tih sporova u skladu sa člankom 51. stavkom 5. ovoga Zakona,

27. ako ne postupi po odluci Agencije iz članka 53. stavka 3. ovoga Zakona,

28. ako ne postupi po odluci Agencije iz članka 54. stavka 2. ovoga Zakona, ili ne dostavi Agenciji potrebne podatke iz članka 54. stavka 7. ovoga Zakona,

29. ako u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne dostavi Agenciji na uvid maloprodajne cijene svojih usluga u skladu sa člankom 63. stavkom 5. ovoga Zakona,

30. ako u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne postupi u skladu sa člankom 65. stavkom 1. ovoga Zakona,

31. ako odbije pregovarati o međupovezivanju u svrhu pružanja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga u skladu sa člankom 66. stavkom 3. ovoga Zakona,

32. ako postupa s podacima pribavljenim u vezi s pristupom ili međupovezivanjem protivno odredbama članka 66. stavka 5. ovoga Zakona,

33. ako ne postupi u skladu s odlukama Agencije iz članka 66. stavka 6. ovoga Zakona,

34. ako ne ispunjava obveze u pogledu vođenja zasebnog računovodstva iz članka 67. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, ili ustrojstvenog razdvajanja poslovanja iz članka 67. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona,

35. ako ne sastavlja ili ne objavljuje financijska izvješća, ili ne obavlja godišnju reviziju poslovanja u skladu s odredbama članka 67. stavka 3., 4. ili 5. ovoga Zakona,

36. ako upotrebljava dodijeljene adrese ili brojeve protivno odredbama članka 73. ovoga Zakona,

37. ako ne prestane upotrebljavati oduzete adrese ili brojeve u roku utvrđenom odlukom Agencije iz članka 75. stavka 1. ovoga Zakona,

38. ako ne omogući prenosivost broja u skladu s odredbama članka 76. ovoga Zakona,

39. ako ne omogući besplatne pozive na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, ili na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj, ili nadležnom središnjem tijelu ne dostavlja bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima prema broju 112 u skladu s odredbama članka 77. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona, ili ne postupa s pozivima prema broju 112 na način iz članka 77. stavka 3. ovoga Zakona, ili ne ispunjava tehničke ili druge zahtjeve ili mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112 utvrđena pravilnikom iz članka 77. stavka 4. ovoga Zakona,

40. ako upotrebljava radiofrekvencijski spektar protivno načinu ili uvjetima dodjele i uporabe utvrđenima u Tablici namjene radiofrekvencijskog spektra, ili u planovima dodjele radijskih frekvencija, ili u pravilniku iz članka 82. stavka 4. ovoga Zakona,

41. ako se ne pridržava uvjeta utvrđenih u općoj dozvoli iz članka 87. ovoga Zakona,

42. ako ne pribavi propisanu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra iz članka 88., 88.a, 89., 90., 91. ili 92. ovoga Zakona, ili se ne pridržava uvjeta utvrđenih u tim dozvolama,

43. ako uveze, proizvodi, prodaje, iznajmljuje ili upotrebljava uređaj za ometanje radijskih frekvencija javnih elektroničkih komunikacijskih mreža protivno odredbama članka 88. ovoga Zakona,

44. ako upotrebljava radiofrekvencijski spektar na temelju privremene dozvole protivno odredbama članka 91. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona,

45. ako prenese ili daje u najam pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra protivno odredbama članka 92. ovoga Zakona,

46. ako ne prestane upotrebljavati radijske frekvencije u roku utvrđenom odlukom Agencije iz članka 93. stavka 1. ovoga Zakona,

47. ako postavlja ili upotrebljava radijske postaje protivno posebnim uvjetima postavljanja i uporabe utvrđenima pravilnikom iz članka 95. stavka 2. ovoga Zakona,

48. ako ne pribavi propisanu potvrdu o usklađenosti radijske postaje u skladu sa člankom 95. stavkom 3. ovoga Zakona,

49. ako ne poduzima propisane mjere u svrhu zaštite sigurnosti i cjelovitosti elektroničke komunikacijske mreže ili elektroničkih komunikacijskih usluga, ili ne obavješćuje korisnike usluga o opasnostima za sigurnost mreže, ili ne odredi odgovornu osobu, ili ne izvijesti Agenciju ili javnost o povredi sigurnosti ili gubitku cjelovitosti od značajnog utjecaja na rad mreža ili obavljanje usluga, ili ne postupi po zahtjevu Agencije u skladu s odredbama članka 99. ovoga Zakona,

50. ako u slučaju povrede osobnih podataka korisnika usluga ili drugih fizičkih osoba ne postupa u skladu s odredbama članka 99.a ovoga Zakona,

51. ako ne osigura tajnost elektroničkih komunikacija ili pripadajućih prometnih podataka u skladu sa člankom 100. stavkom 1. ovoga Zakona,

52. ako upotrebljava elektroničku komunikacijsku mrežu za pohranu podataka ili za pristup već pohranjenim podacima protivno odredbama članka 100. stavka 4. ovoga Zakona,

53. ako upotrebljava pozivne ili komunikacijske sustave, telefaksne uređaje ili elektroničku poštu u svrhu izravne promidžbe ili prodaje, ili upotrebljava podatke o adresama elektroničke pošte potrošača, ili šalje elektroničku poštu u svrhu izravne promidžbe ili prodaje protivno odredbama članka 107. stavka 1., 2. ili 3. ovoga Zakona,

54. ako u svojstvu operatora usluga elektroničke pošte ne omogući filtriranje dolazne elektroničke pošte, ili ne objavi adresu elektroničke pošte za prijavu zlouporaba, ili ne postupa s prigovorima u vezi sa zlouporabom elektroničke pošte, ili ne poduzima odgovarajuće mjere u slučaju utvrđivanja zlouporaba pretplatnikova korisničkog računa elektroničke pošte u skladu s odredbama članka 107. stavka 5., 6., 7. ili 8. ovoga Zakona, ili ne poduzima mjere radi sprječavanja ili suzbijanja zlouporaba ili prijevara u pružanju usluga elektroničke pošte, utvrđene pravilnikom iz članka 107. stavka 11. ovoga Zakona,

55. ako ne postupi u skladu s odlukom iz članka 107.a stavka 1. ovoga Zakona, ili ne dostavi podatke iz članka 107.a stavka 2. ovoga Zakona, ili ne provodi mjere iz članka 107.a stavka 3. ovoga Zakona,

56. ako ne odredi osobu odgovornu za provedbu mjera i standarda informacijske sigurnosti u skladu sa člankom 108. stavkom 2. ovoga Zakona, ili ne vodi popis krajnjih korisnika usluga u skladu sa člankom 108. stavkom 6. ovoga Zakona, ili ne dostavi taj popis nadležnim tijelima u skladu sa člankom 108. stavkom 5. ovoga Zakona, ili ne dostavi prometne podatke u izvornom obliku u skladu sa člankom 108. stavkom 7. ovoga Zakona, ili ne postupi u skladu sa zahtjevom nadležnih tijela iz članka 108. stavka 8. ovoga Zakona,

57. ako ne zadržava podatke o elektroničkim komunikacijama, ili ne pohranjuje ili ne dostavlja zadržane podatke, ili ne primjenjuje načela sigurnosti zadržanih podataka, ili ne osigura o vlastitom trošku potrebne tehničke ili ustrojstvene mjere, ili ne dostavi Agenciji podatke u skladu s odredbama članka 109. ovoga Zakona,

58. ako ne zadržava pojedine vrste podataka u skladu s odredbama članka 110. ovoga Zakona, ili zadržava podatke koji otkrivaju sadržaj komunikacije,

59. ako u svojstvu nadzirane osobe u provedbi inspekcijskog nadzora ne omogući inspektoru ulazak ili pregled poslovnih prostorija, zgrada, građevina, gradilišta ili zemljišta gdje se obavlja inspekcijski nadzor, ili ne omogući pregled elektroničke komunikacijske infrastrukture ili povezane opreme, radijske postaje, RiTT opreme, elektroničke komunikacijske mreže ili druge elektroničke komunikacijske opreme na kojoj se obavlja inspekcijski nadzor, ili ne osigura uvid u traženu dokumentaciju, isprave i podatke radi utvrđivanja činjeničnog stanja u tijeku obavljanja inspekcijskog nadzora, ili u roku određenom u zapisniku o inspekcijskom pregledu, ili ne dostavi, na pisani zahtjev inspektora, u određenom roku na uvid sve podatke ili dokumentaciju potrebnu za obavljanje inspekcijskog nadzora, ili ne izvijesti u određenom roku o poduzetim mjerama koje je naredio inspektor radi uklanjanja utvrđenih nepravilnosti, nedostataka ili propusta, ili ne izvrši radnje iz članka 115. stavka 2. ili 3. ovoga Zakona,

60. ako ne postupa u skladu s odredbama mjerodavnog propisa Europske unije o regulaciji maloprodajnih i/ili veleprodajnih cijena međunarodnog roaminga u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka, ako je prekršaj počinjen iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist, odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 40.000,00 do 200.000,00 kuna, a fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od tri mjeseca do jedne godine za pravnu osobu, ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti, poslova ili dužnosti u trajanju od jednog mjeseca do šest mjeseci za fizičku osobu ili odgovornu osobu u pravnoj osobi.

(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje, RiTT opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme, a za prekršaj iz stavka 1. točke 53. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja računalne i/ili druge tehničke opreme.

(7) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.«.

Članak 116.

Članak 120. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako ne planira, projektira, proizvodi, gradi, postavlja, ugrađuje, održava ili upotrebljava elektroničku komunikacijsku mrežu ili elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u skladu s odredbama članka 24. stavka 4. ili 5. ovoga Zakona,

2. ako ne omogući pristup svim operatorima u skladu sa člankom 24. stavkom 6. ovoga Zakona,

3. ako u roku od 60 dana od dana utvrđivanja smetnje ne osigura o vlastitom trošku prijam radijskih ili televizijskih programa nakladnika radija ili nakladnika televizije u skladu sa člankom 24. stavkom 7. ovoga Zakona,

4. ako postupa protivno odredbama pravilnika iz članka 24. stavka 8. ovoga Zakona kojima se pobliže propisuju tehnički, uporabni i drugi uvjeti za određene vrste elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme,

5. ako ne gradi, ne postavlja ili se ne koristi elektroničkom komunikacijskom mrežom ili ne pruža elektroničke komunikacijske usluge u skladu s uvjetima iz članka 25. stavka 1. ovoga Zakona,

6. ako izvodi radove ili gradi nove građevine, ili postavlja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu ili drugu povezanu opremu, ili postrojenja u zoni elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ili u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru određenih radijskih postaja protivno odredbama članka 26. stavka 1. ili 2. ovoga Zakona,

7. ako sadi nasade ispod nadzemnih ili iznad podzemnih elektroničkih komunikacijskih vodova, ili u njihovoj neposrednoj blizini, ili u zaštitnoj zoni ili radijskom koridoru određenih radijskih postaja protivno odredbi članka 26. stavka 3. ovoga Zakona,

8. ako ne osigura o vlastitom trošku zaštitu ili premještanje elektroničke komunikacijske infrastrukture ili druge povezane opreme u skladu sa člankom 26. stavkom 4. ovoga Zakona,

9. ako ne obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga u skladu s odredbama pravilnika iz članka 34. ovoga Zakona,

10. ako svojim krajnjim korisnicima usluga ne omogući uvid i kontrolu podataka o troškovima pruženih usluga, ili ako svojim pretplatnicima ne omogući, na njihov zahtjev, podroban ispis računa za pružene usluge u skladu s odredbama članka 44. ovoga Zakona,

11. ako svojim krajnjim korisnicima usluga ne omogući zabranu odlaznih javnih komunikacijskih usluga u skladu s odredbama članka 45. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno zabranu odlaznih poziva ili zabranu slanja ili primanja SMS i MMS poruka u skladu s odredbama članka 45. stavka 2. ovoga Zakona,

12. ako svojim pretplatnicima ne omogući zabranu automatskog preusmjeravanja poziva u skladu sa člankom 46. ovoga Zakona,

13. ako ne ustroji ili ne obnavlja javni imenik svojih pretplatnika, ili ne postupa s osobnim podacima krajnjih korisnika usluga, ili ne dostavi podatke o krajnjim korisnicima usluga osobama koje obavljaju djelatnost davanja obavijesti (informacija) o brojevima pretplatnika ili osobama koje obavljaju djelatnost izdavanja javnih imenika pretplatnika, ili ne udovolji opravdanim zahtjevima tih osoba ili krajnjih korisnika usluga za dostavu podataka o pretplatnicima u skladu s odredbama članka 47. ovoga Zakona,

14. ako provodi postupak privremenog isključenja ili trajnog isključenja pretplatničke terminalne opreme protivno odredbama članka 48. ovoga Zakona,

15. ako u svojstvu operatora usluga s posebnom tarifom pruža pogrešne ili zavaravajuće obavijesti, ili prikriva važne obavijesti, ili ne oglašava svoje usluge, ili ne ispunjava obveze iz članka 49. stavka 2. ovoga Zakona,

16. ako u svojstvu operatora usluga s posebnom tarifom ne postupa s pozivima prema usluzi s posebnom tarifom, ili SMS porukama i MMS porukama s posebnom tarifom u skladu sa člankom 49. stavkom 3. ili 4. ovoga Zakona,

17. ako u svojstvu operatora javnih komunikacijskih usluga ne postupa s prigovorom krajnjeg korisnika usluga u skladu sa člankom 49. stavkom 6. ovoga Zakona,

18. ako upotrebljava pozivne brojeve za potrebe internetskih pozivnih programa protivno članku 49. stavku 7. ovoga Zakona,

19. ako omogući spajanje poziva na internetske pozivne programe protivno članku 49. stavku 8. ovoga Zakona,

20. ako izvrši prijenos prava na uporabu adresa ili brojeva protivno odredbama članka 74. ovoga Zakona,

21. ako ne podržava međunarodni predbroj »00« u skladu sa člankom 78. stavkom 1. ovoga Zakona, ili ne omogući pristup brojevima, ili pristup službi davanja obavijesti (informacija), ili uspostavljanje poziva prema brojevima iz Europskog telefonskog brojevnog prostora (ETNS) u skladu sa člankom 78. stavkom 2. ovoga Zakona, ili ne onemogući pristup brojevima ili uslugama kada postoji opravdana sumnja u zlouporabu ili prijevaru u skladu sa člankom 78. stavkom 3. ovoga Zakona, ili ne osigura pristup korisnika usluga iz drugih država nezemljopisnim brojevima u Republici Hrvatskoj u skladu sa člankom 78. stavkom 4. ovoga Zakona,

22. ako ne omogući uspostavljanje poziva prema brojevima iz raspona koji počinje brojem 116 u skladu s odredbama članka 78.a stavka 1. ili 2. ovoga Zakona,

23. ako obavlja amaterske radijske komunikacije protivno odredbama pravilnika iz članka 82.a stavka 5. ovoga Zakona,

24. ako izvrši prijenos dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra protivno odredbama članka 92. ovoga Zakona,

25. ako ne obavlja poslove mjerenja, ispitivanja ili utvrđivanja uzroka smetnja, ili poduzimanja mjera za njihovo uklanjanje u skladu sa člankom 94. stavkom 3. ovoga Zakona,

26. ako obavlja poslove iz članka 94.a stavka 1. ovoga Zakona bez propisanoga posebnog ovlaštenja iz članka 94.a stavka 1. ovoga Zakona,

27. ako ne ispunjava obveze u vezi s prijenosom digitalnoga radijskog ili televizijskog signala u skladu s odredbama članka 96. ovoga Zakona,

28. ako ne ispunjava obvezu prijenosa radijskih ili televizijskih programa u Republici Hrvatskoj iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona,

29. ako u svojstvu operatora usluga uvjetovanog pristupa ne ispunjava obveze u skladu s odredbama članka 98. ovoga Zakona,

30. ako u svojstvu nositelja prava intelektualnog vlasništva postupa u odnosu na uređaje ili sustave uvjetovanog pristupa protivno odredbama članka 98. stavka 5. ovoga Zakona,

31. ako prekrši odredbe o tajnosti radijskih komunikacija iz članka 101. stavka 1. ovoga Zakona,

32. ako ne postupa ili ne obrađuje prometne podatke, ili ne obavješćuje pretplatnike ili korisnike usluga o obradi prometnih podataka, ili ne osigurava pristup obradi prometnih podataka u skladu s odredbama članka 102. ovoga Zakona,

33. ako ne omogući sprječavanje prikaza pozivajućeg broja ili s njim povezanog broja, ili odbijanje dolaznog poziva u slučaju sprječavanja prikaza pozivajućeg broja u skladu s odredbama članka 103. ovoga Zakona,

34. ako ne postupa ili ne obrađuje podatke o lokaciji bez prometnih podataka, ili ne obavješćuje pretplatnike ili korisnike usluga o obradi tih podataka u skladu s odredbama članka 104. ovoga Zakona,

35. ako se u svojstvu pozivatelja ili pošiljatelja SMS poruka i MMS poruka lažno predstavlja u javnoj komunikacijskoj mreži,

36. ako ne zabilježi, pohrani ili zadrži podatke o zlonamjernim ili uznemiravajućim pozivima, odnosno SMS porukama ili MMS porukama, ili ne dostavi te podatke nadležnoj policijskoj upravi, ili ne surađuje s drugim operatorima u skladu s odredbama članka 105. ovoga Zakona,

37. ako ne onemogući sprječavanje prikaza pozivajućeg broja ili privremeno odbijanje ili izostanak privole pretplatnika ili korisnika usluga za obradu podataka o lokaciji bez prometnih podataka u skladu sa člankom 106. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna.

(4) Iznimno od odredbe stavka 2. i 3. ovoga članka, ako je prekršaj počinjen iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist, odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, a fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 40.000,00 kuna.

(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i zaštitna mjera oduzimanja radijske postaje, RiTT opreme ili druge elektroničke komunikacijske opreme.

(6) Imovinska korist ostvarena prekršajem oduzet će se.«.

Članak 117.

Članak 121. mijenja se i glasi:

»(1) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

1. ako u svojstvu infrastrukturnog operatora ne dostavi Agenciji pisanu obavijest u skladu sa člankom 25. stavkom 5. ovoga Zakona,

2. ako ne dostavi Agenciji prethodnu pisanu obavijest ili promjenu podataka u toj obavijesti u skladu s odredbama članka 32. ovoga Zakona,

3. ako u svojstvu operatora univerzalnih usluga ne objavljuje ili redovito ne dostavlja Agenciji obavijesti i podatke o uvjetima pružanja univerzalnih usluga u skladu sa člankom 35. stavkom 6. ovoga Zakona,

4. ako ne obavijesti pretplatnike javno javnih komunikacijskih usluga u skladu sa člankom 41. stavkom 7. ovoga Zakona,

5. ako ne obavijesti javnost o mogućnostima sprječavanja prikaza pozivajućeg broja ili s njim povezanog broja, ili odbijanja dolaznog poziva u slučaju sprječavanja prikaza pozivajućeg broja u skladu sa člankom 103. stavkom 6. ovoga Zakona.

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka može se kazniti i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 20.000,00 kuna.

(3) Ako prekršaj iz stavka 1. ovoga članka počini fizička osoba, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) Novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba ako počini zlouporabu poziva na broj 112 iz članka 77. stavka 5. ovoga Zakona.«.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 118.

(1) Pravna ili fizička osoba, koja na dan stupanja na snagu ovoga Zakona obavlja djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga na temelju općeg ovlaštenja, obvezna je uskladiti obavljanje svoje djelatnosti s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) U slučaju izmjene općih uvjeta poslovanja radi ispunjavanja obveze iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o pravu na raskid pretplatničkog ugovora bez podmirivanja ugovornih obveza.

(3) Do usklađenja dokumenata prostornog uređenja s odredbama ovoga Zakona primjenjuje se uredba Vlade Republike Hrvatske iz članka 25. ovoga Zakona.

(4) Agencija će u roku od dvije godine od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji provesti postupak analize mjerodavnih tržišta iz članka 53. ovoga Zakona.

(5) Agencija će po službenoj dužnosti uskladiti uvjete dodjele i uporabe radiofrekvencijskog spektra, utvrđene u dozvolama za uporabu radiofrekvencijskog spektra koje su izdane prema propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona, te prema potrebi izdati nove dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra u skladu s odredbama ovoga Zakona do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

(6) Agencija će obaviti provjeru obveze prijenosa iz članka 94. ovoga Zakona do dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Članak 119.

(1) Ministar će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti akt kojim će utvrditi koja sredstva i oprema koju upotrebljava Ministarstvo postaje imovina Agencije.

(2) Ministar će zajedno s predsjednikom Vijeća Agencije odrediti aktom iz stavka 1. ovoga članka koji službenici Ministarstva, koji obavljaju poslove što prema odredbama ovoga Zakona ulaze u nadležnost Agencije, postaju u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona radnici Agencije.

(3) Vijeće Agencije donijet će opći akt iz članka 107. ovoga Zakona u roku iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona inspektori elektroničkih komunikacija i nadzornici elektroničkih komunikacija nastavljaju obavljati poslove na kojima su zatečeni u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona, te zadržavaju sva stečena prava iz državne službe, odnosno stečena prava iz radnog odnosa, do sklapanja ugovora o radu u skladu s općim aktom Agencije iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Do početka obavljanja poslova iz nadležnosti Agencije u skladu s odredbama ovoga Zakona, poslove inspekcijskog nadzora iz Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08.) obavljat će Ministarstvo.

(6) Postupci u okviru inspekcijskog i stručnog nadzora, koji su započeti prema odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08.) do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama toga Zakona.

Članak 120.

Do početka rada Visokog upravnog suda Republike Hrvatske upravni sporovi iz članka 17. i 112. ovoga Zakona pokreću se pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.

Članak 121.

(1) Vijeće Agencije će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Statut Agencije s odredbama ovoga Zakona i dostaviti ga na prethodnu suglasnost Vladi Republike Hrvatske.

(2) Vijeće Agencije uskladit će druge opće akte Agencije s odredbama ovoga Zakona i Statuta Agencije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Statuta Agencije iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 122.

(1) Vlada Republike Hrvatske donijet će uredbu iz članka 25. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar i Vijeće Agencije donijet će propise koje su ovlašteni donijeti na temelju ovoga Zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. i 2. ovoga članka ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, br. 73/08.) u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.

Članak 123.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti:

– Pravilnik o javnim telekomunikacijama u nepokretnoj mreži (»Narodne novine«, br. 58/95. i 85/01.),

– Pravilnik o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe radijskih postaja za odašiljanje televizijskog programa u frekvencijskim područjima I, III i IV/V (»Narodne novine«, br. 66/96.),

– Pravilnik o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe radiofrekvencijskih pretvarača za prijenos televizijskog programa u frekvencijskim područjima I, III i IV/V (»Narodne novine«, br. 88/96.),

– Pravilnik o tehničkim uvjetima i uvjetima uporabe za objekte i tehničku opremu kabelske televizije (»Narodne novine«, br. 83/95. i 29/97.).

Članak 124.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i objavi pročišćeni tekst Zakona o elektroničkim komunikacijama.

Članak 125.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredaba članka 5. stavka 8. koje se mijenjaju člankom 5. ovoga Zakona, članka 15. stavka 5. i 6. koje se mijenjaju člankom 14. ovoga Zakona, članka 20. i 22. ovoga Zakona, članka 32. stavka 11. koje se dopunjuju člankom 32. ovoga Zakona, članka 34. stavka 4. koje se mijenjaju člankom 34. ovoga Zakona, članka 36. stavka 9. koje se mijenjaju člankom 36. ovoga Zakona, članka 47. stavka 8. druge rečenice koje se mijenjaju člankom 48. ovoga Zakona, članka 52. stavka 3. i 4. koje se mijenjaju člankom 53. ovoga Zakona, članka 56. stavka 5. koje se mijenjaju člankom 57. ovoga Zakona, članka 58. i 63. ovoga Zakona, članka 78. stavka 2. koje se mijenjaju člankom 72. ovoga Zakona, članka 73. ovoga Zakona, članka 99. stavka 4. do 10. koje se mijenjaju člankom 95. ovoga Zakona, članka 96. i 102. ovoga Zakona i članka 119. stavka 1. točke 60. koje se mijenjaju člankom 115. ovoga Zakona, a koje stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 344-03/11-01/01

Zagreb, 15. srpnja 2011.

HRVATSKI SABOR