NN 37/2020 (27.3.2020.), Pravilnik o registru prostornih jedinica

Državna geodetska uprava

808

Na temelju članka 142. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18), glavni ravnatelj Državne geodetske uprave uz prethodno mišljenje glavnog ravnatelja Državnog zavoda za statistiku, 18. ožujka 2020. donio je

PRAVILNIK

O REGISTRU PROSTORNIH JEDINICA

POGLAVLJE I. OSNOVNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj registra prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: registar), način vođenja i održavanja registra te sadržaj, oblik i način dostavljanja podataka registra Državnom zavodu za statistiku.

Članak 2.

Registar se osniva u svrhu stvaranja službene osnove za prikupljanje, evidentiranje, iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje različitih vrsta prostornih podataka.

Članak 3.

(1) Registar se sastoji od područnih registara i od središnjeg registra prostornih jedinica.

(2) Područni registri prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: područni registri) osnivaju se za područja nadležnosti područnih ureda za katastar odnosno tijela nadležnog za katastarske i geodetske poslove Grada Zagreba.

(3) Središnji registar prostornih jedinica (u daljnjem tekstu: središnji registar) osniva se za područje cijele države.

Članak 4.

Središnji registar se vodi u Središnjem uredu Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu: Središnji ured), a područni registri u područnim uredima za katastar Državne geodetske uprave te u tijelu nadležnom za katastarske i geodetske poslove Grada Zagreba (u daljnjem tekstu: katastarski uredi).

POGLAVLJE II. SADRŽAJ REGISTRA

ODJELJAK 1. SASTAVNI DIJELOVI REGISTRA

Članak 5.

(1) Sastavni dijelovi registra su:

1. grafički dio registra

2. popisi prostornih jedinica i

3. zbirka isprava.

(2) Registar se vodi i održava u elektroničkom obliku.

Članak 6.

(1) Grafički dio registra sastoji se od grafičkih osnova i grafičkih podataka registra.

(2) U grafičkom dijelu registra vode se podaci prema zadnjem stanju upisanom u popise prostornih jedinica.

Članak 7.

Popisi prostornih jedinica vode se za svaku vrstu prostorne jedinice.

Članak 8.

(1) Zbirka isprava sastoji se od zbirke elaborata promjena i zbirke rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnih brojeva.

(2) Uz zbirku isprava vodi se dnevnik promjena koji se sastoji od dnevnika promjena na prostornim jedinicama i dnevnika promjena na kućnim brojevima.

(3) Dnevnik promjena vodi se u elektroničkom obliku.

ODJELJAK 2. VRSTE PROSTORNIH JEDINICA

Članak 9.

(1) U registru se vode podaci za sljedeće vrste prostornih jedinica: država (ujedno i statistička regija 1. razine), županija i Grad Zagreb (ujedno i statističke regije 3. razine), grad, općina, naselje, dostavno područje poštanskog ureda, jedinice mjesne samouprave (gradski kotar, gradska četvrt, područje mjesnog odbora), zaštićena područja, katastarska općina, katastarsko područje na moru, statistički krug, popisni krug, ulica, trg i zgrada s pripadajućim kućnim brojevima.

(2) U registru se vode i podaci o statističkim regijama 2. razine, područjima mjesne nadležnosti katastarskih ureda, kao i podaci o područjima mjesne nadležnosti općinskih sudova.

(3) U registru se vode podaci i o drugim vrstama prostornih jedinica kada je to određeno posebnim propisima.

(4) Prostorne jedinice koje se vode u registru detaljno su opisane u Prilogu 1. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 10.

U područnim registrima vode se podaci o svim prostornim jedinicama iz članka 9. stavka 1. ovoga Pravilnika, za područje nadležnog katastarskog ureda.

Članak 11.

U područnim registrima se ne vode podaci o statističkim regijama 1., 2. i 3. razine.

Članak 12.

U središnjem registru se vode podaci o svim prostornim jedinicama iz članka 9. ovoga Pravilnika, za područje cijele države.

ODJELJAK 3. VRSTE PODATAKA

Članak 13.

(1) U registru se vode podaci kojima se prikazuje područje i granice prostorne jedinice, izvornici podataka o granicama, podaci o vrsti, imenu i identifikatorima prostorne jedinice, podaci o vezama među prostornim jedinicama te posebni podaci (status, sjedište i dr.).

(2) Podaci o promjenama prostornih jedinica sadrže redni broj i godinu promjene, podatke o vrsti promjene, datumima njenog nastanka te podatke o tijelu i aktu tijela kojim je promjena nastala (izvor promjene).

ODJELJAK 4. GRAFIČKE OSNOVE REGISTRA

Članak 14.

(1) Grafičke osnove registra izrađuju se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (»Narodne novine«, br. 112/18) (u daljnjem tekstu: Zakon).

(2) Grafičke osnove registra su službene državne karte (digitalna ortofotokarta i dr.), topografske i kartografske baze podataka te digitalni katastarski plan.

ODJELJAK 5. GRAFIČKI PODACI REGISTRA

Članak 15.

Grafičke podatke registra čine podaci o granicama prostornih jedinica, identifikatori prostornih jedinica, brojčane i slovčane šifre vrsta prostornih jedinica, imena prostornih jedinica, podaci koji omogućuju prikazivanje posebnih podataka o sjedištu i statusu prostorne jedinice, linije koje povezuju kućne brojeve u ulici ili trgu, odnosno u naselju ako naselje nije podijeljeno na ulice i trgove te podaci o zgradi i pripadajućim kućnim brojevima.

Članak 16.

(1) Granice prostornih jedinica prikazuju se njihovim lomnim točkama i povezujućim linijama.

(2) Granicama prostornih jedinica definiraju se položaj, oblik i površina prostornih jedinica.

(3) Granice prostornih jedinica u pravilu idu granicama katastarskih čestica, a iznimno i sredinom prirodnih ili izgrađenih stalnih objekata (vodotoci, prometnice i sl.), a vode se kao topološki obrađeni zatvoreni poligoni.

(4) U registru se vode podaci o granicama države, statističkih regija 2. razine, županija, Grada Zagreba, gradova i općina, naselja, jedinica mjesne samouprave, zaštićenih područja, katastarskih općina, katastarskih područja na moru, statističkih i popisnih krugova.

(5) Uz granice prostornih jedinica u registru se vodi podatak o izvorniku iz kojeg su granice preuzete.

(6) U svrhu iskazivanja pripadnosti otoka, otočića i hridi jedinicama lokalne samouprave u grafičkom dijelu registra prikazuju se linije iz kojih ova pripadnost postaje vidljiva. Pripadnost otoka, otočića i hridi ostalim prostornim jedinicama prikazuje se pridruživanjem slovčane šifre vrste i jedinstvenog identifikatora poligonima koje tvore obalna linija i granice prostornih jedinica.

(7) Linije iz stavka 6. ovoga članka nisu granice jedinica lokalne samouprave na moru.

Članak 17.

(1) Identifikatori prostornih jedinica jesu koordinatni identifikatori i jedinstveni identifikatori koji se preuzimaju iz popisa prostornih jedinica.

(2) Jedinstveni identifikatori se na kartografskim prikazima prikazuju zajedno sa slovčanom šifrom vrste prostorne jedinice.

Članak 18.

(1) Granice prostornih jedinica i koordinatni identifikatori vode se u ravninskoj kartografskoj projekciji iz članka 12. stavka 2. Zakona.

(2) U kartografskim prikazima granice se prikazuju sukladno pravilniku kojim se propisuje način prikazivanja sadržaja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim znakovima.

ODJELJAK 6. KARTOGRAFSKI PRIKAZI PROSTORNIH JEDINICA

Članak 19.

Kartografski prikazi prostornih jedinica sastoje se iz grafičkih osnova i grafičkih podataka registra.

Članak 20.

(1) Kartografski prikazi prostornih jedinica jesu osnovni, pregledni i skupni.

(2) Kartografski prikazi prostornih jedinica izrađuju se za državu po županijama, za Grad Zagreb, po gradovima, općinama i naseljima.

Članak 21.

Osnovni kartografski prikazi izrađuju se na službenoj državnoj karti u mjerilu 1:5000 ili u krupnijim mjerilima.

Članak 22.

Pregledni kartografski prikazi izrađuju se na službenoj državnoj karti u mjerilu 1:25 000 ili u mjerilu 1:50 000.

Članak 23.

Skupni kartografski prikazi izrađuju se u mjerilima pogodnim za prikazivanje cijele države ili pojedinih jedinica lokalne samouprave.

Članak 24.

Izgled osnovnih, preglednih i skupnih kartografskih prikaza, ovisno o grafičkim osnovama na kojima se kartografski prikazi izrađuju, mora biti u skladu s pravilnikom kojim se propisuje način prikazivanja sadržaja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim znakovima.

ODJELJAK 7. POPISI PROSTORNIH JEDINICA

Članak 25.

(1) Popisi prostornih jedinica su: popis jedinica područne (regionalne) samouprave, popis gradova i općina, popis jedinica mjesne samouprave, popis naselja, popis dostavnih područja poštanskih ureda, popis područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda, popis područja mjesne nadležnosti općinskih sudova, popis zaštićenih područja, popis katastarskih općina i katastarskih područja na moru, popis statističkih regija 2. razine, popis statističkih krugova, popis popisnih krugova, popis ulica i trgova te popis kućnih brojeva.

(2) U registru se vode i podaci popisnog kruga – obrazac PK.

Članak 26.

U popisima prostornih jedinica vode se podaci o vrsti, jedinstvenom identifikatoru, imenu, površini, koordinatnom identifikatoru, sjedištu i statusu, vezama među prostornim jedinicama kao i podaci o brojevima promjena na prostornim jedinicama.

Članak 27.

(1) Podaci o imenima vode se za one prostorne jedinice za koje je posebnim propisima određeno da imaju ime.

(2) Podaci o sjedištu vode se za županije, gradove i općine te za jedinice mjesne samouprave.

(3) Pod sjedištem se podrazumijeva naselje u kojem se nalazi sjedište jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice mjesne samouprave.

(4) Pod sjedištem se, za jedinice mjesne samouprave, može voditi i dio naselja s posebnim imenom.

(5) Podaci o statusu vode se za gradove i općine, jedinice mjesne samouprave, zaštićena područja, katastarske urede i njihove ispostave, katastarske općine i katastarska područja na moru te za službene, odnosno privremene kućne brojeve.

(6) Popisi prostornih jedinica i obrazac PK detaljno su opisani u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

ODJELJAK 8. ZBIRKA ISPRAVA

Članak 28.

Zbirka isprava u područnim registrima sastoji se od zbirke elaborata promjena i zbirke rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnih brojeva.

Članak 29.

(1) Dnevnici promjena vode se za područje mjesne nadležnosti katastarskog ureda.

(2) Dnevnici promjena vode se na način koji omogućava praćenje i izvještavanje o promjenama prema datumu njihovog stupanja na snagu kao i prema datumu evidentiranja promjena u registru.

Članak 30.

(1) Elaborati promjena sastoje se, ovisno o vrsti promjene, od odluke nadležnog tijela, kopije objave odluke, kartografskih prikaza na kojima je vidljivo stanje prije i nakon promjene, obrasca za iskazivanje promjene (obrazac RPJ-PROM), promijenjenih popisa prostornih jedinica, skica statističkih i popisnih krugova i obrazaca PK.

(2) Elaborati promjena, obrazac za iskazivanje promjene i obrasci za vođenje dnevnika promjena detaljno su opisani u Prilogu 3. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 31.

(1) Rješenje o kućnom broju provodi se u registru.

(2) Iz rješenja o kućnim brojevima mora biti vidljiva pripadnost kućnog broja ulici, trgu, naselju, katastarskoj općini i katastarskoj čestici.

ODJELJAK 9. SUSTAV IDENTIFIKATORA PROSTORNIH JEDINICA

Članak 32.

(1) Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica su redni, matični i kombinirani brojevi.

(2) Jedinstveni identifikatori prostornih jedinica, samostalno ili u kombinaciji s brojčanom šifrom vrste prostorne jedinice, jednoznačno, stalno i neponovljivo identificiraju prostornu jedinicu.

Članak 33.

(1) Matični brojevi unose se u registar prema sustavu matičnih brojeva propisanom ovim Pravilnikom.

(2) Matični broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati, a njegova se točnost kontrolira po modulu 11.

1. Matični broj jedinice lokalne samouprave (grada i općine) peteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja grada odnosno općine u okviru države (prve četiri znamenke) i

– kontrolnog broja po modulu 11 (peta znamenka).

2. Matični broj jedinice mjesne samouprave peteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja jedinice mjesne samouprave u okviru države (prve četiri znamenke) i

– kontrolnog broja po modulu 11 (peta znamenka).

3. Matični broj naselja šesteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja naselja u okviru države (prvih pet znamenaka) i

– kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

4. Matični broj katastarske općine i katastarskog područja na moru šesteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– broja 3 (tri) kao broja koji označava da je riječ o katastarskoj općini ili katastarskom području na moru (prva znamenka)

– rednog broja katastarske općine ili katastarskog područja na moru u okviru države (druga do peta znamenka) i

– kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

5. Matični broj statističkoga kruga sedmeroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja statističkog kruga u okviru države (prvih šest znamenaka) i

– kontrolnog broja po modulu 11 (sedma znamenka).

6. Matični broj područja mjesne nadležnosti općinskog suda četveroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja općinskog suda u državi (prve tri znamenke) i

– kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka).

7. Matični broj područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda četveroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– rednog broja područnog ureda i njegovih ispostava (prve tri znamenke) i

– kontrolnog broja po modulu 11 (četvrta znamenka).

8. Matični broj zaštićenog područja šesteroznamenkasti je broj i sastoji se od:

– broja 2 (dva) kao broja koji označava da je riječ o zaštićenom području (prva znamenka)

– rednog broja zaštićenog i štićenog područja (druga do peta znamenka) i

– kontrolnog broja po modulu 11 (šesta znamenka).

(3) Primjer određivanja kontrolnog broja, zajedno s primjerom određivanja matičnog broja detaljno je opisan u Prilogu 4. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 34.

(1) Redni broj prostorne jedinice određuje se u okviru više prostorne jedinice u skladu s ovim Pravilnikom.

(2) Redni brojevi samostalno, odnosno zajedno s matičnim brojevima više prostorne jedinice predstavljaju potpunu identifikaciju jedinice.

(3) Redni broj jednom dodijeljen prostornoj jedinici po njezinom prestanku ne može se više dodjeljivati.

(4) Redni broj županija i Grada Zagreba unosi se u registar onakav kakav je objavljen u zakonu kojim se propisuje područno ustrojstvo Republike Hrvatske te se određuju područja svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, njihovi nazivi i sjedišta, način utvrđivanja i promjene granica općina i gradova, postupak koji prethodi promjeni područnog ustrojstva i druga pitanja od značaja za područno ustrojstvo jedinica lokalne samouprave, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave i ima dvije znamenke.

(5) Redni broj popisnoga kruga određuje se unutar statističkog kruga. Matični broj statističkog kruga zajedno s rednim brojem popisnog kruga u statističkom krugu čini jedinstveni identifikator za popisni krug. Redni broj popisnoga kruga ima tri znamenke.

(6) Redni broj ulice odnosno trga određuje se unutar naselja. Matični broj naselja, zajedno s rednim brojem ulice odnosno trga unutar naselja čini jedinstveni identifikator za ulicu odnosno trg. Redni broj ulice odnosno trga ima četiri znamenke.

(7) Redni broj zgrade određuje se unutar naselja. Matični broj naselja zajedno s rednim brojem zgrade u naselju čini jedinstveni identifikator za zgradu. Redni broj zgrade u naselju ima šest znamenaka.

(8) Broj zgrade (kućni broj) određuje se unutar naselja ili ulice odnosno trga. Broj zgrade ima četiri znamenke za broj zgrade, jedno mjesto za slovčani dodatak broju zgrade i tri znamenke za brojčani dodatak broju zgrade. Brojčani dodatak broja zgrade odjeljuje se od broja zgrade kosom razmaknicom. Potpunu identifikaciju kućnog broja čini matični broj naselja, redni broj ulice ili trga u okviru naselja te sam kućni broj.

(9) Jedinstveni identifikator iz stavka 7. ovoga članka povezuje se s jedinstvenim identifikatorom zgrade iz registra zgrada sukladno članku 116. Zakona.

Članak 35.

Identifikatore dostavnih područja poštanskih ureda određuje Hrvatska pošta.

Članak 36.

(1) Vrste prostornih jedinica označavaju se šiframa.

(2) Šifre vrsta prostornih jedinica su slovčane i brojčane.

(3) Slovčane šifre vrsta prostornih jedinica koriste se u grafičkom dijelu registra.

(4) Brojčane šifre vrsta prostornih jedinica koriste se prilikom vođenja popisa prostornih jedinica u elektroničkom obliku.

(5) Slovčane i brojčane šifre vrsta prostornih jedinica detaljno su opisane u šifarniku vrsta prostornih jedinica u Prilogu 5. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE III. VOĐENJE I ODRŽAVANJE REGISTRA

Članak 37.

Podaci o prostornim jedinicama vode se i održavaju u registru na temelju službenih dokumenata nadležnih tijela koja o prostornim jedinicama donose odluke i druge akte.

Članak 38.

(1) Tijela nadležna za donošenje odluka i drugih akata o prostornim jedinicama dostavljaju odluke i akte katastarskim uredima.

(2) Iznimno odluke i drugi akti koji se odnose na podatke o statističkim regijama 1., 2. i 3. razine dostavljaju se Središnjem uredu.

(3) Donošenje odluka i drugih akata, tijela nadležna za vođenje registra prate uvidom u službene glasnike tijela koje donose odluke i na drugi način.

Članak 39.

(1) Na temelju dostavljenih odluka i drugih akata katastarski uredi izrađuju elaborat promjene.

(2) Elaborati promjena obavezno se izrađuju u slučajevima u kojima je došlo do promjene područja i granica prostornih jedinica, kao i u slučajevima uvođenja uličnog sustava u naselje.

(3) Elaborati promjena izrađuju se u svim slučajevima kada promjena iz odluke ili drugog akta ima za posljedicu promjene na prostornim jedinicama niže razine.

(4) Kada je za izradu elaborata promjena potrebno odrediti matične brojeve prostornih jedinica odnosno redne brojeve, isti se određuju sukladno člancima 33. i 34. ovoga Pravilnika.

Članak 40.

(1) Promjene na prostornim jedinicama mogu biti promjene područja i granica, promjene ostalih podataka o prostornim jedinicama te tehnički ispravci.

(2) Promjene mogu biti posljedica odluka nadležnih tijela te promjene nastale usklađivanjem upisanog stanja sa stanjem na terenu.

Članak 41.

(1) Promjene kod kojih dolazi do promjene područja i granica su pripajanje, izdvajanje, dijeljenje, spajanje, pripajanje dijela i korek­cija granica.

(2) Promjena područja uvijek ima za posljedicu promjenu granice i obrnuto.

(3) Promjene ostalih podataka o prostornim jedinicama su imenovanje, promjena imena, određivanje, ukidanje, promjena pripadnosti i promjena posebnih podataka.

(4) U registru se osim promjena iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, mogu provoditi tehnički ispravci pogrešno unesenih podataka o granicama, kao i ispravci pogrešno objavljenih i pogrešno upisanih podataka.

(5) Promjene prostornih jedinica, datumi koji se odnose na promjene, šifarnik vrsta promjena i šifarnik izvora promjena na prostornim jedinicama detaljno su opisani u Prilogu 6. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 42.

(1) Promjene u registru provode se na temelju elaborata promjene.

(2) Promjene vezane uz kućne brojeve provode se temeljem odgovarajućeg rješenja o kućnom broju.

(3) Promjene nastale usklađivanjem upisanog stanja kućnih brojeva sa stanjem na terenu, provode se po utvrđivanju tog stanja, a na temelju promijenjenih i ispravljenih skica i obrazaca PK.

(4) Promijenjene i ispravljene skice i obrasci PK ulažu se u zbirku rješenja o određivanju, mijenjanju ili ukidanju kućnog broja sa službenom zabilježbom da je na osnovi njih promijenjeno stanje kućnih brojeva u registru.

Članak 43.

(1) Kada su odluke i akti iz članka 38. ovoga Pravilnika nepotpuni, odnosno takvi da njihovo provođenje u registru nije moguće, ured nadležan za vođenje registra pismeno će obavijestiti tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta o nepotpunosti i nemogućnosti provedbe u registru.

(2) Ukoliko tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta ne zamjeni svoju odluku ili drugi akt službenim dokumentom na osnovi kojega je provođenje promjene u registru moguće, u roku od 60 dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članaka, ured nadležan za vođenje registra će pismeno obavijestiti tijelo nadležno za donošenje odluke ili drugog akta da isti nije proveden u registru te da se podaci iz odluke ili drugog akta ne mogu koristiti za evidentiranje, prikupljanje, iskazivanje, razmjenjivanje i povezivanje prostornih podataka.

POGLAVLJE IV. IZDAVANJE PODATAKA

Članak 44.

Podaci registra su javni i svatko ima pravo uvida u podatke sadržane u registru.

Članak 45.

(1) Podaci se izdaju sukladno pravilniku kojim se propisuju uvjeti korištenja i mjerila za određivanje visine stvarnih troškova podataka koji se izdaju kao javne isprave iz članka 168. stavka 3. Zakona te mjerila za određivanje visine stvarnih troškova za izvođenje određenih tehničkih radnji po zahtjevu stranaka i pravilniku kojim se propisuju uvjeti za ponovnu uporabu (uvjeti korištenja) podataka iz članka 6. stavka 1. Zakona te odluci kojom se propisuje visina stvarnih troškova ponovne uporabe podataka iz članka 6. stavka 1. Zakona.

(2) Izdavanje alfanumeričkih podataka obavlja se sukladno razmjenskom XML formatu prikazanom u Prilogu 7. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE V. SADRŽAJ, OBLIK I NAČIN DOSTAVLJANJA PODATAKA DRŽAVNOM ZAVODU ZA STATISTIKU

Članak 46.

Državna geodetska uprava dostavlja Državnom zavodu za statistiku podatke registra po službenoj dužnosti.

Članak 47.

(1) Podaci iz članka 46. ovoga Pravilnika dostavljaju se u elektroničkom obliku.

(2) Medij i učestalost dostave podataka Državna geodetska uprava i Državni zavod za statistiku određuju sporazumno.

(3) Korištenje podataka registra omogućeno je i izravno elektroničkim putem.

Članak 48.

(1) Državna geodetska uprava izrađuje, po posebnim programima koji su sastavni dio strateških i programskih dokumenata, tehničku dokumentaciju za provođenje popisa i anketnih istraživanja.

(2) Za potrebe provođenja svakog popisa stanovništva izrađuje se tehnička dokumentacija prema posebnim uputama za izradu tehničke dokumentacije koje donosi glavni ravnatelj Državne geodetske uprave uz suglasnost glavnog ravnatelja Državnog zavoda za statistiku.

(3) U okviru izrade tehničke dokumentacije usklađuje se stanje upisano u registar sa stanjem na terenu.

(4) Način izrade tehničke dokumentacije detaljno je opisan u Prilogu 8. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 49.

(1) Tehničku dokumentaciju čine skice statističkih i popisnih krugova, podaci o popisnom krugu – obrazac PK i pregledni kartografski prikazi po županijama, gradovima i općinama.

(2) Skice statističkih i popisnih krugova izrađuju se iz osnovnih kartografskih prikaza u pogodnom mjerilu ovisno o veličini i izgrađenosti kruga.

(3) Primjer skice statističkog kruga prikazan je u Prilogu 9. koji je sastav­ni dio ovoga Pravilnika.

(4) Primjer skice popisnog kruga prikazan je u Prilogu 10. koji je sastav­ni dio ovoga Pravilnika.

POGLAVLJE VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 50.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o registru prostornih jedinica (»Narodne novine«, br. 37/08).

Članak 51.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-01/01

Urbroj: 541-1-20-48

Zagreb, 18. ožujka 2020.

Glavni ravnatelj dr. sc. Damir Šantek, dipl. ing. geod., v. r.

PRILOG 1.

OPIS PROSTORNIH JEDINICA KOJE SE VODE U REGISTRU

1. OPĆENITO

Prostor Republike Hrvatske podijeljen je na prostorne jedinice nastale na zemljopisnim, povijesnim, gospodarskim, administrativnim, tehničkim i drugim načelima.

Općenito se prostorne jedinice dijele:

• na normativne (ili institucionalne) prostorne jedinice koje su izraz političke volje; njihova su područja određena sudskim, upravnim, samoupravnim i drugim zadacima prenesenim na njih, a ustrojene su s obzirom na veličinu populacije za koju je potrebno provesti te poslove efikasno i ekonomično, ali i prema povijesnim, kulturnim i drugim čimbenicima i

• na stručne (ili funkcionalne odnosno tehničke) prostorne jedinice definirane prema stručnim zahtjevima, a njihova su područja određena primjenom geodetsko-katastarskih, statističkih i drugih stručnih kriterija.

2. KLASIFIKACIJA PROSTORNIH JEDINICA U REGISTRU PROSTORNIH JEDINICA

S obzirom na navedene kriterije, propise koji uređuju ustroj prostornih jedinica, upotrebu podataka o njima i prostornu hijerarhiju, u registru razlikujemo sljedeće vrste jedinica:

1. upravne prostorne jedinice

• država

• županija i Grad Zagreb.

2. prostorne jedinice lokalne samouprave

• županija i Grad Zagreb

• grad

• općina.

3. prostorne jedinice mjesne samouprave

• gradski kotar

• gradska četvrt

• mjesni odbor.

4. sudske prostorne jedinice

• područje mjesne nadležnosti općinskog suda.

5. katastarske prostorne jedinice

• područje mjesne nadležnosti katastarskog ureda

• katastarska općina

• katastarsko područje na moru.

6. statističke regije

• država – statistička regija 1. razine – ujedno i upravna prostorna jedinica

• statistička regija 2. razine

• županija i Grad Zagreb – statistička regija 3. razine – ujedno i upravna prostorna jedinica

• grad i općina

• naselje

• statistički krug

• popisni krug.

7. adresne prostorne jedinice

• dostavno područje poštanskog ureda

• naselje

• ulica

• zgrada s pripadajućim brojevima zgrade (kućnim brojevima).

8. prostorne jedinice zaštićenih područja

• strogi rezervat

• nacionalni park

• posebni rezervat

• park prirode

• regionalni park

• spomenik prirode

• značajni krajobraz

• park-šuma

• spomenik parkovne arhitekture.

Prostorne jedinice iste razine za koje se vode podaci o granicama pokrivaju cjelokupno kopneno ili ukupno područje Republike Hrvatske, osim prostornih jedinica zaštićenog područja.

3. DEFINICIJE PROSTORNIH JEDINICA

Država (HR)

Država je u registru prostorna jedinica najviše razine. U registru se vodi ime i podaci o granicama države. Prema standardu ISO 3166 Republika Hrvatska ima dvoslovnu oznaku HR, troslovnu oznaku HRV i troznamenskastu brojčanu oznaku 191. Država je ujedno i statistička regija 1. razine.

Županija (ŽU)

Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave. Područje županije predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnog (regionalnog) interesa. Područje županije definirano je područjima pripadajućih gradova i općina. U registru se vode podaci o rednom broju, imenu, sjedištu i granicama županije te podaci o promjenama. Županija je ujedno i statistička regija 3. razine.

Grad Zagreb (GZ)

Grad Zagreb je jedinica područne (regionalne) samouprave. Grad Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske. Posebna je i jedinstvena prostorna i upravna cjelina koja ima položaj županije. Područje Grada Zagreba definirano je područjem pripadajućih naselja.

U registru se vode podaci o rednom broju, imenu, sjedištu i granicama Grada Zagreba te podaci o promjenama. Grad Zagreb je ujedno i statistička regija 3. razine. Županija i Grad Zagreb su prostorne jedinice iste razine.

Grad (GR)

Grad je jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedište tijela županije i predstavlja prirodnu, urbanu, gospodarsku i društvenu cjelinu. Osim toga, grad je i svako mjesto koje ima više od 10 000 stanovnika. Iznimno se gradom može zakonom proglasiti mjesto koje ne zadovoljava navedene uvjete, kad za to postoje posebni povijesni, gospodarski, geoprometni i dr. razlozi. Područje grada definirano je područjem pripadajućih naselja.

U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu, sjedištu i granicama grada te podaci o promjenama.

Općina (OP)

Općina je jedinica lokalne samouprave osnovana, u pravilu, za područje više naselja koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i društvenu cjelinu, a povezana su zajedničkim interesima stanovništva. Područje općine definirano je područjem pripadajućih naselja. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu, sjedištu i granicama općine te podaci o promjenama.

Grad i općina jesu prostorne jedinice iste razine.

Mjesni odbor (MO)

Mjesni odbor je jedinica mjesne samouprave. Mjesni odbor se osniva za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama mjesnog odbora te podaci o promjenama.

Gradski kotar (GK)

Gradski kotar je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana.

U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama gradskoga kotara te podaci o promjenama.

Gradska četvrt (GČ)

Gradska četvrt je oblik mjesne samouprave koji se osniva za područje koje predstavlja gradsku, gospodarsku i društvenu cjelinu, a koje je povezano zajedničkim interesima građana. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama gradske četvrti te podaci o promjenama. Jedinice mjesne samouprave sastavljene su u registru od cijelih popisnih krugova.

Naselje (NA)

Naselje je prostorna antropogeografska jedinica koja se sastoji od građevinskog područja i područja za druge namjene, a ima vlastiti sustav obilježavanja zgrada u okviru naselja ili u okviru uličnog sustava u naselju. Naselje može pripadati samo jednoj općini odnosno gradu. Na području jedne općine, odnosno grada, dva ili više naselja ne mogu imati isto ime. U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama te podaci o promjenama.

Katastarska općina (KO)

Katastarska općina je osnovna prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. Katastarska općina u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim zemljištem (područje jednog naselja). Katastarska općina može obuhvaćati i više naselja, odnosno jedno naselje može biti podijeljeno na više katastarskih općina ako za to postoje opravdani razlozi (mala, odnosno velika naselja). U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama katastarske općine te podaci o promjenama.

Katastarsko područje na moru (KP)

Katastarsko područje na moru je prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski operat. Katastarsko područje na moru obuhvaća unutarnje morske vode, teritorijalno more, epikontinentalni pojas Republike Hrvatske i dio kopna koji je i u režimu pomorskog dobra.

U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i granicama katastarskog područja na moru te podaci o promjenama.

Katastarska općina i katastarsko područje na moru jesu prostorne jedinice iste razine.

Statistička regija 2. razine

Statistička regija 2. razine sastoji se od neadministrativnih jedinica nastalih grupiranjem županija kao administrativnih jedinica niže razine.

U registru se vode podaci o oznakama, imenu, granicama te podaci o promjenama.

Podaci o oznakama statističkih regija 1., 2. i 3. razine unose se iz Nacionalne klasifikacije statističkih regija 2021. (HR_NUTS 2021.) – »Narodne novine«, br. 125/19.

Statistički krug (SK)

Statistički krug je statistička prostorna jedinica. Statistički krugovi nastali 1959. godine, a revidirani dijeljenjem pri svakom dosadašnjem popisu stanovništva, predstavljaju stalnu mrežu prostornih jedinica, koja pokriva cjelokupno kopneno područje Republike Hrvatske.

U registru se vode podaci o matičnom broju i granicama statističkoga kruga te podaci o promjenama.

Područje statističkoga kruga sastoji se od jednog ili više pripadajućih popisnih krugova. Statistički krug može pripadati samo jednom naselju i samo jednoj katastarskoj općini. Ukoliko statistički krug ne pripada samo jednoj katastarskoj općini, potrebno je statistički krug dijeliti tako da se ostvari navedeno načelo. To načelo može se uspostaviti i korekcijom granica statističkog kruga ukoliko se radi o nenaseljenom području.

Promjena područja i granica statističkog kruga moguća je, osim u navedenim slučajevima i pri promjeni područja i granica viših prostornih jedinica.

Popisni krug (PK)

Popisni krug je najmanja statistička prostorna jedinica koju ne sijeku granice viših prostornih jedinica.

U registru se vode podaci o rednom broju popisnoga kruga u okviru statističkoga kruga i granicama popisnog kruga te podaci o promjenama.

Područja i granice popisnih krugova određeni su za Popis stanovništva, domaćinstava, poljoprivrednih gospodarstava i stanova 1991. godine. Ovi popisni krugovi čine stalnu mrežu prostornih jedinica koja pokriva cjelokupno kopneno područje Republike Hrvatske.

Popisni krug može pripadati samo jednom statističkom krugu.

Područje i granice popisnih krugova mogu se mijenjati dijeljenjem i korekcijom granica pod sljedećim uvjetima:

1. Dijeljenje popisnih krugova moguće je zbog:

− promjene granica viših prostornih jedinica i

− dijeljenja popisnih krugova po kriteriju broja pripadajućih kućanstava (broj kućanstava u popisnom krugu može biti do 130) prilikom izrade tehničke dokumentacije.

2. Korekcija granica popisnih krugova moguća je u slučaju korekcije granica viših prostornih jedinica (moguće samo kada se radi o nenaseljenom području) i ukoliko se na postojećoj granici popisnog kruga izgradi zgrada kojoj se određuje broj zgrade (kućni broj). To posljednje pravilo primjenjuje se na odgovarajući način i za korekciju granica statističkih krugova.

Ulica i trg

(cesta, avenija, aleja, perivoj, prolaz, prilaz, magistrala, šetalište, stube, skaline, skale, obala, uvala, zaseok, rudina, odvojak, put, poljana, gat, stubište, ogranak, jarak, obronak, vijenac, brijeg, zavoj, dol, prečac, vidikovac itd.).

Ulicom odnosno trgom smatra se javno-prometna površina unutar građevinskog područja naselja. Područje ulice odnosno trga obuhvaća javno-prometnu površinu i pripadajuće katastarske čestice. Ulica odnosno trg mora imati ime. Na području naselja ne mogu biti dvije ili više ulica odnosno trgova s istim imenom. Ulica odnosno trg može se nalaziti samo unutar područja jednog naselja.

U registru se vode podaci o imenu ulice odnosno trga, rednom broju ulice odnosno trga u naselju, prikaz ulica i trgova te podaci o promjenama.

Ukoliko postojećoj ulici ili trgu još nije određeno ime, prilikom izrade tehničke dokumentacije podaci o toj ulici ili trgu unose se u registar s oznakom »nema imena«. Uz tu oznaku navodi se i uobičajeno ime za područje u kojem se takva ulica ili trg nalazi.

Zgrada i pripadajući brojevi zgrada (kućni brojevi)

Zgradom se smatra svaki stambeni i poslovni objekt, kao i objekti javne namjene, koji su trajnog karaktera, a stalno se ili povremeno koriste.

U registru se vode podaci o brojevima zgrada (kućnim brojevima), prikaz zgrada te podaci o promjenama.

Na području ulice ili trga odnosno naselja bez uličnog sustava ne mogu biti dvije ili više zgrada s istim kućnim brojem.

Brojevi zgrada (kućni brojevi) iznimno mogu biti i privremeni. Privremenim kućnim brojevima smatraju se oni kućni brojevi o kojima nadležno tijelo nije donijelo odgovarajuće rješenje, već postoje evidentirani samo u planu dodjeljivanja kućnih brojeva.

Podaci o brojevima zgrada (kućnim brojevima) unose se u registar iz rješenja nadležnih katastarskih ureda odnosno iz ažurnog plana dodjeljivanja kućnih brojeva koji se izrađuje, a time i koristi, kao službeni podatak samo pri izradi tehničke dokumentacije i provođenju popisa i anketnih istraživanja.

Dostavno područje poštanskog ureda (PU)

Pod dostavnim područjem poštanskog ureda podrazumijeva se područje na kojemu poštanski ured obavlja prijam i uručenje poštanskih pošiljaka.

U registru se vode podaci o poštanskom broju i imenu poštanskog ureda, podaci o dostavnom području te podaci o promjenama.

Podaci o dostavnim područjima poštanskih ureda unose se u registar na temelju podjele područja koju određuje Hrvatska pošta.

Područje mjesne nadležnosti općinskog suda (OS)

Područje mjesne nadležnosti općinskog suda uređeno je posebnim zakonom te se u registar unosi iz tog zakona. U registru se vode podaci o matičnom broju, sjedištu i imenu općinskog suda te podaci o promjenama.

Područje mjesne nadležnosti katastarskih ureda (KU)

Područja mjesne nadležnosti katastarskih ureda definirana su područjima katastarskih općina i katastarskih područja na moru za koje su katastarski uredi mjesno nadležni.

U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu i statusu katastarskih ureda te podaci o promjenama.

Podaci o području mjesne nadležnosti katastarskih ureda unose se u registar iz uredbe Vlade Republike Hrvatske odnosno drugih akata.

Zaštićena područja (ZP)

Zaštićena područja su područja koja su definirana propisima o zaštiti prirode (strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture), a proglašena su zaštićenima od tijela utvrđenih tim propisima i upisana su u Upisnik zaštićenih područja.

U registru se vode podaci o matičnom broju, imenu, statusu, godini proglašenja, granicama zaštićenog područja te podaci o promjenama.

Podaci o zaštićenim područjima unose se u registar na temelju akta o proglašenju zaštićenog područja koje dostavlja ministarstvo nadležno za poslove zaštite prirode.

Strogi rezervat (SR)

Strogi rezervat je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode.

Nacionalni park (NP)

Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti koje obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekosustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih i krajobraznih vrijednosti.

Posebni rezervat (PR)

Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja zbog jedinstvenih, rijetkih ili reprezentativnih prirodnih vrijednosti ili je ugroženo stanište ili stanište ugrožene divlje vrste, a prvenstveno je namijenjen očuvanju tih vrijednosti.

Park prirode (PP)

Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti s vrijednim ekološkim obilježjima naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima.

Park prirode ima i znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu te rekreativnu namjenu.

Regionalni park (RP)

Regionalni park je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima i krajobraznim vrijednostima karakterističnim za područje na kojem se nalazi.

Spomenik prirode (SP)

Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio prirode koji ima ekološku, znanstvenu, estetsku ili odgojno-obrazovnu vrijednost.

Značajni krajobraz (ZK)

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i bioraznolikosti i/ili georaznolikosti ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje.

Park-šuma (PŠ)

Park-šuma je prirodna ili sađena šuma, veće bioraznolikosti i/ili krajobrazne vrijednosti, a koja je namijenjena odmoru i rekreaciji.

Spomenik parkovne arhitekture (SA)

Spomenik parkovne arhitekture je umjetno oblikovani prostor (perivoj, botanički vrt, arboretum, gradski park), koji ima estetsku, stilsku, umjetničku, kulturno-povijesnu i odgojno-obrazovnu vrijednost.

Strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture jesu prostorne jedinice iste razine.

PRILOG 2.

POPISI PROSTORNIH JEDINICA I OBRAZAC PK

PRILOG 3.

ELABORATI PROMJENA I OBRAZAC RPJ-PROM

Elaborat promjena se, ovisno o vrsti promjene, sastoji od:

a) odluke nadležnog tijela i kopije odluke objavljene u službenom glasilu

b) kartografskih prikaza promijenjenih područja i granica sa stanjem prije i nakon promjene

c) obrasca RPJ-PROM

d) skica statističkih i popisnih krugova

e) obrazaca PK i

f) potrebnih promijenjenih popisa prostornih jedinica.

Elaborat promjena, nakon njegovog provođenja, ulaže se u zbirku elaborata promjena područnog registra.

Osnovna funkcija obrasca RPJ-PROM je sistematiziranje podataka o promjenama u formu koja omogućuje unos podataka o promjenama u sustav za obradu u elektroničkom obliku.

STARO STANJE

U prva tri stupca RPJ-PROM obrasca unose se podaci o onim prostornim jedinicama koje su doživjele promjenu. U prvi stupac se unose podaci o imenima prostornih jedinica za one prostorne jedinice koje imaju ime te podaci o sjedištu i statusu. U drugi stupac unosi se brojčana šifra vrste prostorne jedinice. Sljedeća tri stupca služe za unos podataka o promjeni i posljedicama promjene. U treći stupac unosi se jedinstveni identifikator prostorne jedinice. U četvrti stupac unose se vrsta promjene iz šifarnika vrste promjene i to vrsta promjene koja se dogodila u odnosu na postojeću prostornu jedinicu. U peti stupac unosi se datum kada je odluka o promjeni stupila na snagu te šifra iz šifarnika izvora promjene. U šesti stupac unose se brojčane šifre vrste i jedinstveni identifikatori prvih nižih prostornih jedinica koje se mijenjaju uslijed promjene na prostornoj jedinici. Vrste jedinica koje se mijenjaju u obrascu RPJ-PROM odjeljuju se horizontalnom linijom.

NOVO STANJE

U sedmi stupac upisuje se oznaka A, B, C ili D prema obrascu i vrsta promjene iz šifarnika vrsta promjene, a koja ne mora biti ista kao promjena u četvrtom stupcu. U osmi stupac unose se podaci o promijenjenim, odnosno nastalim prostornim jedinicama. U deveti stupac unosi se brojčana šifra vrste promijenjene ili nastale prostorne jedinice. U deseti stupac unose se jedinstveni identifikatori promijenjenih odnosno nastalih prostornih jedinica. U jedanaesti stupac unose se brojčana šifra vrste i jedinstveni identifikator prostornih jedinica više razine kojima promijenjena ili nastala prostorna jedinica pripada.

OBRAZAC RPJ – PROM

REPUBLIKA HRVATSKA

___________________

(naziv nadležnog tijela)

OBRAZAC ZA ISKAZIVANJE PROMJENE PODATAKA O PROSTORNIM JEDINICAMA

Podaci područnog registra

Broj:

Županija:

Grad/općina:

Redni broj promjene/godina:

Datum unošenja promjene:

Obrazac izradio ______ dana ____ M. P. ___________________

(potpis službene osobe)

Podaci središnjeg registra

Broj iz središnjeg registra:

Datum unošenja promjene u središnji registar:

Obrazac dopunio ______ dana _____ M. P. _________________

(potpis službene osobe)

PRILOG 4.

ODREĐIVANJE KONTROLNOG I MATIČNOG BROJA

Otkrivanje pogrešaka pri upisivanju matičnih brojeva vrši se pomoću kontrolnog broja koji je sastavni dio matičnog broja. On se sastoji od jedne znamenke generirane iz osnovnoga matičnog broja, a omogućuje otkrivanje svake pojedinačne pogreške i pogreške permutacije dviju ili više znamenaka u matičnom broju. U slučaju višestrukih pogrešaka u jednom matičnom broju, kontrolni broj omogućava otkrivanje 90% takvih pogrešaka.

Za generiranje kontrolnih brojeva primjenjuje se metoda arit­metičke ponderacije razloženoga osnovnoga matičnog broja po modulu 11.

Primjer postupka određivanja kontrolnog broja naselja:

 

Pojedinačne znamenke osnovnoga matičnog broja naselja treba pomnožiti konstantnim ponderima (znamenke 6, 5, 4, 3, 2). Ponder kojim se množi posljednja znamenka u osnovnom matičnom broju je 2, a ostali ponderi su, gledajući s desne na lijevu stranu, takvi da je svaki sljedeći ponder za broj veći. Nakon množenja formira se zbroj umnožaka i podijeli sa 11. Dobiveni ostatak dijeljenja oduzme se od 11, da bi se dobio kontrolni broj. Konačni matični broj sastoji se od osnovnoga matičnog broja i kontrolnog broja. Iz skupa osnovnih matičnih brojeva isključeni su brojevi čiji je zbroj umnožaka djeljiv s 11, a brojevi kod kojih je ostatak dijeljenja 1, imaju kontrolni broj 0.

Istovjetnim postupkom određuju se matični brojevi za ostale jedinice.

PRILOG 5.

ŠIFARNIK VRSTA PROSTORNIH JEDINICA

 

 

PRILOG 6.

PROMJENE PROSTORNIH JEDINICA

1. OPIS PROMJENA

Pripajanje

Jedna ili više prostornih jedinica (A) pripojila se drugoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B), kojoj identifikator i ime ostaju nepromijenjeni. Pripojena prostorna jedinica (A) prestaje postojati. Promijenilo se područje prostorne jedinice B, kojoj se prostorna jedinica A pripojila.

Slika 1.

Izdvajanje

Od postojeće prostorne jedinice (A) izdvojio se jedan ili više dijelova. Svaki pojedinačni dio (B, C) postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Dio prvotne prostorne jedinice (A) zadržava identifikator i ime, a promijenilo mu se područje i granice.

Slika 2.

Dijeljenje

Jedna prostorna jedinica (A) razdijelila se na dva ili više dijelova (B, C, D). Svaki dio postaje samostalna prostorna jedinica s novim identifikatorom i imenom. Prestaje postojati prostorna jedinica A.

Slika 3.

Spajanje

Dvije ili više prostornih jedinica (A, B, C) spojilo se u novu prostornu jedinicu (D) koja dobiva novi identifikator, ime i područje. Prestaju postojati prostorne jedinice A, B, C.

Slika 4.

Pripajanje dijela

Dio prostorne jedinice A (jedan ili više popisnih krugova) priključio se susjednoj, već postojećoj prostornoj jedinici (B). Ne mijenja se identifikator i ime svake prostorne jedinice (A, B), već se mijenjaju područja i granice prostornih jedinica (A, B).

Izdvajanje dijela

Izdvajanje dijela uvijek nastaje kao posljedica pripajanja dijela.

Slika 5.

Korekcija granica

Korekcija granica moguća je:

1. kad su granice nejednoznačno prikazane u registru

2. kad se unose podaci o koordinatama granica iz točnijeg izvornika (izvornika krupnijeg mjerila) i

3. kod statističkih i popisnih krugova na način propisan ovim Pravilnikom.

Imenovanje

Ova vrsta promjene moguća je samo pri određivanju imena novoizgrađenim ulicama i uvođenju uličnog sustava u naselju. Imenovanje kojem prethodi promjena područja i granica smatra se promjenom koja je posljedica promjena područja i granica.

Promjena imena

Kod ove vrste promjene mijenja se samo ime prostorne jedinice, a svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Određivanje

Ova vrsta promjene moguća je samo za brojeve zgrada (kućne brojeve), a znači dodjeljivanje novog ili promjenu postojećeg broja zgrade (kućnog broja).

Ukidanje

Ova vrsta promjene moguća je samo za ulice i brojeve zgrada (kućne brojeve), a posljedica je prestanka postojanja ulice odnosno zgrade ili prestanka postojanja potrebe za postojanjem kućnog broja (npr. promjena načina uporabe zgrade).

Promjena pripadnosti

Promjena pripadnosti nastaje kad niža prostorna jedinica promijeni pripadnost hijerarhijski višoj prostornoj jedinici. Svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Promjena statusa

Kad se za jedinice vode podaci o statusu, može doći do promjene statusa. Svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

Promjena sjedišta

Kad se za jedinice vode podaci o sjedištu, moguća je promjena sjedišta. Mijenja se samo sjedište, a svi ostali podaci o prostornoj jedinici ostaju nepromijenjeni.

2. DATUMI PROMJENA

Za svaku vrstu promjene vodi se i datum promjene.

Za promjene koje se provode na temelju akata nadležnih tijela u registar unosi se kao datum promjene datum stupanja na snagu akta kojim je utvrđena promjena.

Za promjene koje se provode na temelju usklađivanja sa stanjem na terenu kao datum promjene unosi se datum kada je promjena provedena u registru.

Osim datuma promjene u registru se vode podaci o datumu unošenja promjene u registar.

3. ŠIFARNIK VRSTA PROMJENA

 

4. ŠIFARNIK IZVORA PROMJENA

 

PRILOG 7.

FORMAT XML DOKUMENTA ZA IZDAVANJE I RAZMJENU ALFANUMERIČKIH PODATAKA REGISTRA PROSTORNIH JEDINICA

Detaljan opis pojedinih polja iz XML dokumenta:

 

 

 

NUMBER(X) – brojčani tip podatka duljine x.

VARCHAR2(X) – alfanumerički tip podatka duljine x.

DATE – datumski tip podatka. DD.MM.YYYY označava format u kojem se datum prikazuje, a navedena maska prikazuje datum u obliku 01.01.2019.

Popunjenost pojedinih polja XML dokumenta ovisi o vrsti prostorne jedinice i o tome koliko ima neposredno nadređenih prostornih jedinica.

Drugu nadređenu prostornu jedinicu imaju samo statistički krugovi, popisni krugovi i zgrade s pripadajućim kućnim brojevima.

PRILOG 8.

IZRADA TEHNIČKE DOKUMENTACIJE

U okviru izrade tehničke dokumentacije za svaki statistički i popisni krug izrađuje se skica. U skici moraju biti jasno vidljiva imena ulica i trgova i kućni brojevi. Granice statističkog, odnosno popisnoga kruga za koji se skica izrađuje, treba na skici istaknuti i jasno označiti prema pravilniku kojim se propisuje način prikazivanja sadržaja karata, katastarskih planova, situacija, posebnih geodetskih podloga i drugih georeferenciranih prikaza kartografskim znakovima.

U gornjem lijevom kutu skice statističkog kruga upisuje se ime i matični broj naselja, matični broj statističkog kruga i broj popisnih krugova u statističkom krugu, a u gornjem lijevom kutu skice popisnog kruga upisuje se ime i matični broj naselja te matični broj statističkog i redni broj popisnog kruga. U donjem desnom kutu skice upisuje se ime i prezime osobe koja je izradila skicu i datum izrade skice.

Ukoliko popisni krug ima neizgrađenog područja koje nije evidentirano na skici, područje prema nenaseljenom dijelu markira se isprekidanom linijom.

Obrasci PK izrađuju se na temelju djelomično ispunjenih obrazaca PK s posljednjim stanjem u RPJ, bilo unošenjem promjena, bilo izradom novog obrasca PK.

Ako je u obrascu PK iskazani broj kućanstava veći od 130 ili ukoliko je uvidom na terenu utvrđeno da je broj kućanstava u popisnom krugu veći od toga broja, u okviru izrade tehničke dokumentacije je takav popisni krug potrebno podijeliti s time da se granice novih popisnih krugova formiraju u skladu s ovim Pravilnikom i na način da broj kućanstava u novim popisnim krugovima bude približno jednak.

Redni broj i ime ulice/trga upisuje se u obrasce PK iz prethodno provjerenog i ažuriranog popisa ulica u naselju, a kućni brojevi iz ažuriranoga osnovnoga kartografskog prikaza.

Prazni obrasci PK koriste se u slučaju da je došlo do dijeljenja popisnih krugova. U tom je slučaju potrebno poništiti postojeće obrasce PK za te popisne krugove i na njih upisati na koje su novoosnovane popisne krugove dosadašnji podijeljeni.

Izradi skica i dopuni obrazaca statističkih i popisnih krugova u sklopu izrade tehničke dokumentacije obavezno prethodi terenski obilazak svakoga popisnoga kruga radi prikupljanja i notiranja podataka o zgradama koje su obilježene kućnim brojevima, kao i onima koje to nisu, a trebale bi biti.

Svaku takvu zgradu treba unijeti u osnovni kartografski prikaz s oznakom određenoga kućnog broja, a zgradama kojima kućni broj nije određen, treba dodijeliti privremeni kućni broj.

Privremeni kućni brojevi evidentiraju se u skladu s ovim Pravilnikom. Unošenje svih zgrada u osnovne kartografske prikaze i određivanje svih privremenih kućnih brojeva smatra se izradom plana dodjeljivanja kućnih brojeva.

Skice statističkih i popisnih krugova i obrasci PK izrađuju se u tri primjerka.

PRILOG 9.

PRIMJER SKICE STATISTIČKOG KRUGA

PRILOG 10.

PRIMJER SKICE POPISNOG KRUGA