NN 13/2020 (31.1.2020.), Pravilnik o brodicama, čamcima i jahtama

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

223

Na temelju članka 288. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika (»Narodne novine«, br. 17/19) i članka 44., stavak 2. Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda (»Narodne novine« 109/07, 132/07, 51/13, 152/14, 118/18) ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O BRODICAMA, ČAMCIMA I JAHTAMA

GLAVA I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Odredbama ovoga Pravilnika uređuju se uvjeti za plovidbu, stavljanje na tržište i/ili uporabu rekreacijskih plovila, područja plovidbe, uvjeti i nadzor nad gradnjom jahti, brodica i čamaca, utvrđivanje sposobnosti za plovidbu jahti, brodica i čamaca, isprave jahti, brodica i čamaca, te nadzor nad provođenjem odredaba ovoga Pravilnika.

(2) Pravilnik propisuje i tehničke zahtjeve u svrhu utvrđivanja sposobnosti jahte, brodice i čamca za plovidbu u svezi sa:

1. sigurnošću ljudskih života, brodice, čamca ili jahte i imovine,

2. sprečavanjem onečišćenja pomorskog okoliša i unutarnjih voda uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i smećem,

3. zaštitom morskog okoliša i unutarnjih voda od štetnog djelovanja sustava protiv obrastanja trupa,

4. zaštitom na radu, smještajem posade i putnika,

5. sprečavanjem onečišćenja zraka,

6. uvjetima za prijevoz putnika,

7. sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.

Članak 2.

(1) Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Direktiva 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 94/25/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 354, 28. 12. 2013.),

– Uredba (EU) 2016/1628 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. rujna 2016. o zahtjevima koji se odnose na ograničenja emisija plinovitih i krutih onečišćujućih tvari i homologaciju tipa za motore s unutarnjim izgaranjem za necestovne pokretne strojeve, o izmjeni uredbi (EU) br. 1024/2012 i (EU) br. 167/2013 te o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 97/68/EZ.

(2) Ovim se Pravilnikom utvrđuje okvir za provedbu sljedećih propisa Europske unije:

– Uredba (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. srpnja 2008. o utvrđivanju zahtjeva za akreditaciju i za nadzor tržišta u odnosu na stavljanje proizvoda na tržište i o stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 339/93 Tekst značajan za EGP (SL L 218, 13. 8. 2008.),

– Uredba (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća Tekst značajan za EGP (SL L 316, 14. 11. 2012.),

– Uredba (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ Tekst značajan za EGP (SL L 188, 18. 7. 2009.),

– Provedbena Uredba Europske komisije (EU) 2017/1, od 3. siječnja 2017., o postupcima za identifikaciju plovila u skladu s Direktivom 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon (SL L, L 1, 4. siječnja 2017.) (tekst značajan za EEA).

Područje primjene

Članak 3.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na jahte, brodice i čamce upisane u hrvatski upisnik brodova, te na sve brodice, jahte koji plove unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, te na sve čamce koji plove unutarnjim vodama Republike Hrvatske, kada je to izričito propisano odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika koje se odnose na prevenciju od onečišćenja mora i morskog okoliša, te unutarnjih voda, primjenjuju se na sve brodice, čamce i jahte koje plove u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i zaštićenoj ekološko-ribolovnoj zoni i unutarnjim vodama Republike Hrvatske.

(3) Odredbe ovog pravilnika ne primjenjuju se na velike putničke jahte kako su definirane Pomorskim zakonikom.

Definicije

Članak 4.

(1) Za potrebe ovoga Pravilnika navedeni pojmovi imaju sljedeće značenje:

1) akreditacija znači akreditacija kako je definirana u članku 2. točki 10. Uredbe (EZ) br. 765/2008;

2) brodica jest plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji je ovlašten prevoziti najviše 12 putnika, čija je duljina trupa veća od 2,5 metra, a manja ili jednaka 15 metara, ili ukupne snage porivnih uređaja veća od 5 kW;

Pojam brodica ne obuhvaća:

– plovila koja pripadaju drugom pomorskom objektu u svrhu prikupljanja, spašavanja ili obavljanja radova,

– plovila namijenjena isključivo za natjecanja,

– kanue, kajake, gondole i pedaline,

– daske za jedrenje i daske za jahanje na valovima;

3) brodica za osobne potrebe jest brodica za sport i razonodu koja se ne koristi u gospodarske namjene, odnosno rekreacijsko plovilo duljine između 2,5 i 15 metara, uključujući i osobno plovilo na vodomlazni pogon bez obzira na duljinu trupa;

4) brodica, čamac za gospodarske namjene jest brodica, čamac koji se koristi za obavljanje gospodarske djelatnosti;

5) brodica, čamac ili jahta na jedra je brodica, čamac ili jahta koja kao porivni uređaj ima jedra dovoljne površine pomoću kojih se može kretati na moru ili unutarnjim vodama, ovaj pojam ne isključuje brodice, čamce ili jahte koje uz jedra imaju i mehanički porivni uređaj;

6) brodica, čamac ili jahta u gradnji jest brodica, čamac ili jahta u gradnji od trenutka polaganja kobilice, ili sličnog stadija gradnje, do trenutka završetka gradnje;

7) brodica, čamac na vesla jest brodica, čamac koja kao porivno sredstvo koristi vesla;

8) charter kompanija je fizička ili pravna osoba vlasnik ili korisnik plovila ili je od vlasnika ili korisnika temeljem pisanog ugovora preuzela odgovornost za upravljanje plovilom;

9) čamac jest plovilo namijenjeno isključivo za plovidbu unutarnjim vodama, koje nije brod, plutajuće postrojenje ili skela, a čija je duljina trupa veća od 2,5 metara, ali manje ili jednako 20 metara, ili ukupne snage porivnih strojeva veće od 5 kW;

10) čamac za osobne potrebe je čamac za sport i razonodu koji se ne koristi u gospodarske namjene, odnosno rekreacijsko plovilo duljine između 2,5 i 20 metara;

11) Direktiva jest Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća broj 2013/53/EU kako je izmijenjena i dopunjena o usklađivanju zakona i drugih propisa zemalja članica koji se odnose na rekreacijska plovila;

12) distributer znači svaka fizička ili pravna osoba u lancu opskrbe, različita od proizvođača ili uvoznika, koja stavlja proizvod na raspolaganje na tržištu;

13) duljina jahte čija je duljina trupa veća od 24 metra jest duljina koja predstavlja 96% ukupne duljine na vodnoj liniji, povučenoj na visini od 85% najmanje visine brodice iznad gornjeg ruba kobilice, ili duljina od prednjega ruba pramčane statve do osi osovine kormila na istoj vodnoj liniji, ako je ta vrijednost veća. Na jahtama izvedenim s kosom kobilicom, vodna linija na kojoj se mjeri ta duljina mora biti paralelna s projektiranom vodnom linijom;

14) duljina trupa brodice, čamca, (bez obzira koristi li se za osobne potrebe ili gospodarske namjene), jest duljina od krajnje krmene do krajnje pramčane točke integralnog dijela trupa plovila mjerena paralelno s vodnom linijom koja odgovara plovilu nakrcanom punim zalihama i s najvećim dopuštenim opterećenjem plovila, mjerena prema hrvatskoj normi HRN EN ISO 8666:2003 – »Mala plovila – Osnovni podaci«;

15) duljina brodice/čamca za gospodarske ili javne namjene (izuzev ribarskih plovila) jest duljina preko svega, odnosno duljina od krajnje krmene do krajnje pramčane točke integralnog dijela trupa plovila mjerena paralelno s vodnom linijom koja odgovara plovilu nakrcanom punim zalihama i s najvećim dopuštenim opterećenjem plovila. Kod određivanja duljine preko svega sljedeće treba biti uključeno:

– trup,

– palube,

– linice,

– odbojnici trajno pričvršćeni za trup,

– dijelovi strukture trajno pričvršćeni za trup, palubu, nadgrađe, palubne kućice ili linicu,

– strukturni elementi koji čine dio trupa i utječu na njegovu izvedbu, kapacitet ili njegove značajke (npr. pramčani ulazni siz, rampe za ukrcaj/iskrcaj),

– krmene sohe sredstava za spašavanje, uključujući i ostale dijelove strukture smještene na krmi, a koji služe za smještaj i osiguravanje sredstava za spašavanje,

– strukturni elementi koji služe za skladištenje uređaja, opreme ili alata bez obzira na način pričvršćenja,

– podvodni izdanci na trupu koji služe u svrhu hidrostatičkog ili hidrodinamičkog uzgona,

– dodani volumeni na trupu, kao što je bulb ili izdanak za ugradnju kormilarskog uređaja, pričvršćeni za trup, palubu, nadgrađe, palubne kućice ili linicu bez obzira na način pričvršćenja.

Kormilo, kosnik, krmene platforme, odbojnici, rešetkaste ograde i ostali privjesci koji nisu trajno pričvršćeni za trup i koji ne utječu na kapacitet (volumen) broda ne uzimaju se u obzir kod određivanja duljine preko svega;

16) duljina ribarskog plovila jest duljina ribarskog plovila kako je definirana člankom 2. Uredbe (EU) (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o definiranju karakteristika ribarskih plovila;

17) gospodarski subjekti znači proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik i distributer;

18) ispostava jest ispostava lučke kapetanije;

19) jahta jest plovni objekt za sport i razonodu, neovisno o tome koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru[1](Pod pojmom »namijenjen za dulji boravak na moru« podrazumijevaju se odgovarajući uvjeti smještaja i boravka koji osobama na jahti omogućuju dulji autonomni boravak na moru prvenstveno s aspekta zaštite i sigurnosti. U tom smislu očekuje se da jahta bude zatvorenog tipa s nadgrađem, te da je pri tome osiguran: kabinski i/ili posteljni smještaj za sve osobe na jahti, ventilacija, rasvjeta, opskrba pitkom vodom, kuhinja, sanitarni čvorovi, mjesta za odlaganje osobnih stvari za osobe na jahti i putovi pristupa / bijega.), te koji je osim posade ovlašten prevoziti do 12 putnika;

20) jahta za gospodarske namjene jest jahta namijenjena iznajmljivanju sa ili bez posade;

21) jahta za osobne potrebe jest jahta koja se ne koristi u gospodarske namjene;

22) javna brodica, čamac jest brodica, čamac, osim ratne brodice, čamca, namijenjena i opremljena za obavljanje djelatnosti od općeg interesa države, a čiji je vlasnik, odnosno brodar država ili neko drugo tijelo ovlašteno od države i koja služi isključivo u negospodarske namjene;

23) korisnik jahte, odnosno brodice, čamca jest fizička ili pravna osoba koja drži jahtu, odnosno brodicu, čamac u posjedu kao vlasnik ili temeljem ugovora o zakupu ili ugovora o leasingu, s tim što se pretpostavlja, dok se ne dokaže suprotno, da je korisnik jahte, odnosno brodice, čamca osoba koja je u upisniku brodova upisana kao vlasnik;

24) Ministarstvo označava ministarstvo nadležno za sigurnost plovidbe;

25) motorna brodica, čamac ili jahta je brodica, čamac ili jahta koja se kreće pomoću mehaničkog porivnog uređaja;

26) nacionalno akreditacijsko tijelo znači nacionalno akreditacijsko tijelo kako je definirano u članku 2. točki 11. Uredbe (EZ) br. 765/2008;

27) nadzor tržišta znači aktivnosti koje provode i mjere koje poduzimaju javna tijela kako bi osigurala da proizvodi ispunjavaju zahtjeve koji se primjenjuju utvrđene zakonodavstvom Europske unije o usklađivanju te da ne ugrožavaju zdravlje, sigurnost ili bilo koji drugi aspekt zaštite javnog interesa;

28) nova brodica, čamac ili jahta je brodica, čamac ili jahta koja nije bila upisana u upisnik brodova Republike Hrvatske, a čija starost u trenutku podnošenja zahtjeva za upis u upisnik brodova ne prelazi dvije godine i koja pri tome nije bila stavljena na tržište i/ili u uporabu u državi članici Europske unije ili trećoj državi;

29) ocjenjivanje sukladnosti znači postupak kojim se utvrđuje jesu li ispunjeni zahtjevi ovog pravilnika i tehničkih pravila koji se odnose na proizvod;

30) opoziv znači svaka mjera usmjerena na postizanje povratka proizvoda koji je već dostupan krajnjem korisniku;

31) osobno plovilo na vodomlazni pogon (vodeni skuter, i sl.) jest brodica, čamac duljine manje od 4 metra opremljena motorom s unutarnjim izgaranjem i vodomlaznom pumpom kao glavnim pogonskim uređajem, projektirana na način da osoba ili osobe na njoj sjede, stoje ili kleče na trupu a ne unutar trupa;

32) osobe u brodici, čamcu ili jahti su članovi posade i putnici na brodici, čamcu ili jahti;

33) ovlašteni zastupnik znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom unutar Europske unije, koju je proizvođač pisano ovlastio da u njegovo ime obavlja određene zadaće;

34) oznaka CE znači oznaka kojom proizvođač označuje da je proizvod sukladan sa zahtjevima koji se primjenjuju utvrđenima zakonodavstvom Europske unije o usklađivanju koje propisuje njezino stavljanje;

35) plovilo znači bilo koja brodica, čamac, jahta ili osobno plovilo na vodomlazni pogon;

36) plovilo građeno za vlastite potrebe graditelja (samogradnja) – plovilo koje je pretežito izgradio njegov budući korisnik za vlastite potrebe.

37) plovilo na zračnom jastuku je neistisninsko plovilo čiji je trup tijekom plovidbe potpuno iznad površine uslijed djelovanja aerodinamičkih sila generiranih površinskim efektom;

38) pokusna plovidba brodice, čamca i jahte je plovidba brodice, čamca i jahte u gradnji ili brodice, čamca i jahte na kojoj je obavljena značajna preinaka;

39) porivni stroj jest svaki motor s unutarnjim izgaranjem s paljenjem goriva iskrom ili tlakom, koji se upotrebljava u svrhu poriva plovila, a koji uključuju dvotaktne i četverotaktne ugrađene motore, krmene propulzore sa ili bez integralnog ispuha, te izvanbrodske motore;

40) porivni uređaj jest svako sredstvo koje služi za poriv uključujući i porivni stroj;

41) porodica motora znači proizvođačevo razvrstavanje motora koji prema projektu imaju slične osobine emisije ispušnih plinova ili buke;

42) posada brodice, čamca su osobe koje upravljaju brodicom/čamcem i druge osobe koje obavljaju poslove u svezi s plovidbom brodice, čamca;

43) posada jahte jest zapovjednik jahte i druge osobe koje obavljaju poslove u svezi s plovidbom jahte i upisane su u popis posade jahte;

44) postojeća brodica, čamac/jahta jest brodica, čamac/jahta koja nije nova brodica, čamac/jahta ili brodica, čamac/jahta u gradnji;

45) povlačenje znači svaka mjera usmjerena na sprječavanje da proizvod u lancu opskrbe bude dostupan na tržištu;

46) privatni uvoznik znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom unutar Europske unije koja u okviru nekomercijalne djelatnosti uvozi proizvod iz treće zemlje na tržište Europske unije s namjerom da ga pusti u upotrebu za vlastite potrebe;

47) priznata organizacija jest organizacija koja ispunjava uvjete propisane posebnim propisom i koja je ovlaštena od Ministarstva za obavljanje statutarne certifikacije pomorskih objekata, a koja obuhvaća obavljanje pregleda i izdavanje propisanih isprava.

48) proizvođač znači svaka fizička ili pravna osoba koja proizvodi proizvod ili za koju se takav proizvod projektira ili proizvede te koja stavlja taj proizvod na tržište pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom;

49) proizvod znači rekreacijsko plovilo, te djelomično završeno rekreacijsko plovilo, osobno plovilo na vodomlazni pogon, komponente navedene u Dodatku 3. ovoga Pravilnika kada se stavljaju na tržište ili kada su namijenjeni za ugradnju, rekreacijsko plovilo na kojima su obavljene značajne preinake, porivni stroj ugrađen ili su namijenjen za ugradnju u ili na rekreacijska plovila i plovila na vodomlazni pogon te porivni stroj na kojem su obavljene značajne preinake;

50) puštanje u upotrebu znači prva upotreba proizvoda obuhvaćenog ovim pravilnikom unutar Europske unije od strane krajnjeg korisnika;

51) rekreacijsko plovilo jest plovilo bilo koje vrste namijenjeno za sport i razonodu duljine trupa od 2,5 do 24 metra mjerenoj prema usuglašenoj normi, neovisno o vrsti poriva. Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i u slučaju kada se isto plovilo prethodno korišteno za gospodarske namjene ili za obuku rekreacijskog jedrenja, stavlja na tržište za rekreacijske svrhe.

52) ribarska brodica, čamac je brodica, čamac za gospodarske namjene opremljena za gospodarsko iskorištavanje resursa koji žive u moru/unutarnjim vodama;

53) stavljanje na raspolaganje na tržištu znači svaka isporuka proizvoda za distribuiranje, potrošnju ili upotrebu na tržištu Europske unije u okviru komercijalne djelatnosti, s plaćanjem ili bez plaćanja;

54) stavljanje na tržište znači prvo stavljanje na raspolaganje proizvoda na tržištu Europske unije;

55) Tehnička pravila su pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova;

56) tijelo za ocjenjivanje sukladnosti znači tijelo koje obavlja poslove ocjenjivanja sukladnosti, uključujući umjeravanje, testiranje, potvrđivanje i pregled;

57) uvoznik znači svaka fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom unutar Europske unije koja stavlja proizvod iz treće zemlje na tržište Europske unije;

58) usklađena norma znači usklađena norma kako je definirana u članku 2. točki 1. podtočki (c) Uredbe (EU) br. 1025/2012;

59) vrsta pogona znači metoda kojom se pokreće plovilo;

60) zakonodavstvo Europske unije o usklađivanju označava svako zakonodavstvo Europske unije kojim se usklađuju uvjeti za stavljanje proizvoda na tržište.

61) značajnija preinaka motora jest preinaka porivnog stroja koja potencijalno može prouzročiti da motor prekorači granične vrijednosti ispuštanja propisanih u ovom Pravilniku, ili poveća nazivnu snagu motora za više od 15%;

62) značajnija preinaka plovila je preinaka koja mijenja vrstu pogona plovila, uključuje značajniju preinaku motora ili mijenja plovilo u tolikoj mjeri da ono možda neće ispuniti temeljne sigurnosne i okolišne zahtjeve utvrđene ovim Pravilnikom;

GLAVA II. UVJETI ZA PLOVIDBU

Članak 5.

(1) Brodice, čamci i jahte hrvatske državne pripadnosti mogu ploviti ako je njihova sposobnost za plovidbu utvrđena sukladno odredbama Pomorskog zakonika, Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda i ovoga Pravilnika, ako posjeduju valjani upisni list, odnosno svjedodžbu o sposobnosti za plovidbu, ako brodicom, čamcem ili jahtom upravlja osoba s odgovarajućom svjedodžbom odnosno uvjerenjem o osposobljenosti i ako brodica, čamac ili jahta ima najmanji broj članova posade potreban za sigurnu plovidbu utvrđen sukladno odredbama posebnog propisa kojim se uređuje najmanji broj članova posade za sigurnu plovidbu brodica, čamaca i jahti.

(2) Brodicom, čamcem ili jahtom hrvatske državne pripadnosti može upravljati osoba sa svjedodžbom ili uvjerenjem o osposobljenosti izdanom temeljem odredbi posebnih propisa kojim se uređuje način stjecanja zvanja i svjedodžbi o osposobljenosti.

(3) Na brodici ili jahti za osobne potrebe iz stavka 1. ovoga članka u vlasništvu fizičke osobe mora se za vrijeme plovidbe nalaziti vlasnik brodice ili jahte, članovi njegove uže obitelji ili osobe ovlaštene pisanom i ovjerenom punomoći.

(4) Na brodici ili jahti za osobne potrebe iz stavka 1. ovog članka u vlasništvu pravne osobe, mogu se za vrijeme plovidbe nalaziti zaposlenici pravne osobe ili osobe ovlaštene za korištenje plovila temeljem pisane i ovjerene punomoći.

(5) Na tekstu punomoći iz stavka 4. ovog članka mora biti jasno ispisano ime i prezime odgovorne osobe u pravnoj osobi koja je potpisala i ovjerila punomoć, vremensko razdoblje korištenja plovila na koje se punomoć odnosi, ime i prezime osobe koja je odgovorna za upravljanje plovilom, ukoliko plovilo nema stalno zaposlenu posadu te imena svih osoba koje će u vremenskom razdoblju važenja punomoći boraviti na plovilu.

(6) Punomoć iz stavaka 3. i 4. ovog članka mora se tijekom plovidbe nalaziti na brodici ili jahti.

Članak 6.

Plovnim objektom duljine jednake ili manje od 2,5 metara mogu se istovremeno prevoziti najviše dvije osobe.

Članak 7.

(1) Osoba koja upravlja brodicom ili čamcem ili zapovjednik jahte koja je doživjela pomorsku ili plovidbenu nesreću, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o događaju pomorske ili plovidbene nesreće ili su u pomorsku ili plovidbenu nesreću uključeni, dužni su bez odgađanja o tome obavijestiti lučku kapetaniju ili ispostavu.

(2) Osoba koja upravlja brodicom ili čamcem ili zapovjednik jahte koja je doživjela pomorsku ili plovidbenu nezgodu, kao i sve fizičke i pravne osobe koje steknu saznanje o događaju pomorske ili plovidbene nezgode, dužni su u roku ne duljem od 12 sati od trenutka nezgode ili od trenutka saznanja o pomorskoj ili plovidbenoj nezgodi, prijaviti istu lučkoj kapetaniji ili ispostavi.

(3) Lučka kapetanija ili ispostava kojoj je prijavljena pomorska ili plovidbena nesreća ili nezgoda dužna je obaviti izvanredni tehnički pregled brodice ili čamca u slučajevima kada postoji opravdana sumnja da brodica ili čamac ne ispunjava propisane uvjete u pogledu sposobnosti za plovidbu, te o rezultatima pregleda sačiniti zapisnik.

(4) Lučka kapetanija ili ispostava kojoj je prijavljena pomorska ili plovidbena nesreća ili nezgoda dužna je provesti izvide pomorskih prekršaja na način utvrđen Pomorskim zakonikom, odnosno Zakonom o plovidbi i lukama unutarnjih voda, te o rezultatima istrage sačiniti zapisnik.

(5) Prijava pomorske ili plovidbene nesreće i nezgode provodi se putem obrasca objavljenog na internetskim stranicama Ministarstva.

Članak 8.

Sve domaće i strane brodice, čamci i jahte ukupne snage porivnog uređaja veće od 15 kW, koje plove u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i unutarnjim vodama Republike Hrvatske moraju imati valjanu policu o osiguranju od odgovornosti u skladu s posebnim propisom o obveznom osiguranju u prometu.

GLAVA III. STAVLJANJE NA TRŽIŠTE

Članak 9.

(1) Odredbe ove Glave Pravilnika u svezi projektiranja i građenja primjenjuju se na:

1. Rekreacijska plovila, te djelomično završena rekreacijska plovila,

2. Osobna plovila na vodomlazni pogon (vodeni skuteri i sl.),

3. Komponente navedene u Dodatku 3. »Sastavni dijelovi plovila« koji je sastavni dio ovoga Pravilnika kada se stavljaju na tržište ili kada su namijenjeni za ugradnju,

4. Plovila iz točke 1. stavka 1. ovog članka na kojima su obavljene značajne preinake.

(2) Odredbe ove Glave Pravilnika u svezi projektiranja i građenja ne primjenjuju se na:

1. Plovila namijenjena isključivo za utrke, uključujući plovila za veslačke utrke i trening označene kao takve od strane proizvođača;

2. Kajake, kanue, gondole, pedaline i slična plovila pogonjena ljudskom snagom;

3. Daske za jedrenje projektirane isključivo za pokretanje na vjetreni pogon i za upravljanje od strane jedne ili više osoba koje stoje te daske za jahanje na valovima;

4. Povijesna plovila građena prije 1950. godine i njihove replike građene pretežito od izvornih materijala i označene kao takve od strane proizvođača;

5. Eksperimentalna plovila koja se ne stavljaju na tržište;

6. Plovila građena za vlastite potrebe graditelja (samogradnje) koja se ne stavljaju na tržište, u razdoblju od pet godina od datuma izdavanja Svjedodžbe o gradnji;

7. Plovila s posadom namijenjena prijevozu putnika uz naplatu neovisno o broju putnika i posebno plovila unutarnje plovidbe definirana u Direktivi Vijeća 82/714/EEC od 4. listopada 1982. koja propisuje tehničke zahtjeve za plovila unutarnje plovidbe, pri čemu se ovo izuzeće ne odnosi na rekreacijska plovila;

8. Ronilice;

9. Plovila na zračnom jastuku;

10. Hidrokrilna plovila;

11. Plovila pogonjena na paru s vanjskim izgaranjem koja kao pogonsko gorivo koriste ugljen, drvo, ulje ili plin;

12. Amfibijska vozila, tj. motorna vozila koja se kreću na kotačima ili na gusjenicama i kojima se može upravljati i na vodi i na kopnu.

(3) Odredbe ove Glave Pravilnika u svezi zahtjeva za ispušne plinove primjenjuju se na:

1. Porivne strojeve koji su ugrađeni ili su namijenjeni za ugradnju u ili na rekreacijska plovila i plovila na vodomlazni pogon;

2. Porivne strojeve iz točke 1. stavka 3. ovog članka na kojima su obavljene značajne preinake.

(4) Odredbe ove Glave Pravilnika u svezi zahtjeva za ispušne plinove ne primjenjuju se na:

1. porivne strojeve ugrađene ili posebno namijenjene za ugradnju u ili na:

– Plovila namijenjena isključivo za utrke, označene kao takve od strane proizvođača,

– Eksperimentalna plovila koja se ne stavljaju na tržište u Republici Hrvatskoj,

– Plovila s posadom namijenjena prijevozu putnika uz naplatu neovisno o broju putnika i posebno plovila unutarnje plovidbe definirana u Direktivi Vijeća 82/714/EEC od 4. listopada 1982. koja propisuje tehničke zahtjeve za plovila unutarnje plovidbe, pri čemu se ovo izuzeće ne odnosi na rekreacijska plovila;

– Ronilice,

– Plovila na zračnom jastuku,

– Hidrokrilna plovila,

– Amfibijska vozila, tj. motorna vozila koja se kreću na kotačima ili na gusjenicama i kojima se može upravljati i na vodi i na kopnu.

2. Originale ili pojedinačne replike povijesnih porivnih strojeva, građenih temeljem projekta izrađenog prije 1950. godine, a koji nisu iz serijske proizvodnje i koji su ugrađeni na plovilo iz točke 4. i točke 6. stavka 2. ovoga članka

Kada se ovakva plovila namjeravaju staviti na tržište i/ili uporabu kao plovila za gospodarske namjene ista nisu izuzeta od odredbi ovog Pravilnika, a o opsegu udovoljavanja tehničkim zahtjevima ovog Pravilnika odlučuje se razmatrajući svaki slučaj zasebno.

3. Pogonske strojeve građene za vlastite potrebe graditelja (samogradnje) koji se ne stavljaju na tržište u razdoblju od pet godina.

(5) Odredbe ove Glave Pravilnika u svezi zahtjeva za buku primjenjuju se na:

1. Rekreacijska plovila s krmenim propulzorom bez integralnog ispuha ili ugrađenim porivnim strojevima;

2. Rekreacijska plovila sa značajkama porivnog sustava kako je naveden u točki 1. ovoga stavka na kojima je izvršena preinaka većeg opsega, a stavlja se na tržište prije isteka roka od 5 godina nakon preinake;

3. Plovila na vodomlazni pogon;

4. Izvanbrodske motore i krmene propulzore s integralnim ispuhom namijenjene za opremanje rekreacijskih plovila.

(6) Odredbe ove Glave Pravilnika u svezi zahtjeva za buku ne primjenjuju se na sva plovila na koja se odnosi stavak 4. i točka 6. stavka 2. ovoga članka.

Stavljanje na tržište i puštanje u uporabu

Članak 10.

(1) Proizvodi na koje se primjenjuje ova Glava Pravilnika, sukladno članku 9. ovoga Pravilnika mogu biti stavljeni na tržište i pušteni u uporabu radi korištenja u skladu s njihovom namjenom samo ako su propisno građeni i održavani tako da ne ugrožavaju sigurnost i zdravlje ljudi, imovine ili okoliša.

(2) Proizvodi koji imaju CE oznaku o sukladnosti slobodno se stavljaju na tržište.

Temeljni zahtjevi

Članak 11.

(1) Proizvodi na koje se primjenjuje ova Glava Pravilnika, sukladno članku 9. ovoga Pravilnika, moraju udovoljavati temeljnim zahtjevima glede sigurnosti, zdravlja, zaštite okoliša i zaštite potrošača koji zahtjevi su utvrđeni u Dodatku 1 »Temeljni tehnički zahtjevi« ovog Pravilnika.

(2) Smatra se da proizvodi na koje se odnosi ova Glava Pravilnika, koji udovoljavaju nacionalnim tehničkim normama, udovoljavaju temeljnim zahtjevima iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Popis nacionalnih tehničkih normi iz stavka 2. ovoga članka usvojenih sukladno harmoniziranim normama, sa upućivanjem na odgovarajuću harmoniziranu normu, objavljenu u službenom glasilu Europskih zajednica i glasilu Hrvatskog zavoda za norme, dan je u Dodatku 2 »Popis harmoniziranih normi« koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(4) Ako Ministarstvo utvrdi da neka od harmoniziranih normi iz stavka 3. ne udovoljava temeljnim zahtjevima iz stavka 1. ovog članka, o tome će, uz odgovarajuće obrazloženje, izvijestiti Komisiju.

Slobodno kretanje proizvoda

Članak 12.

(1) Na području Republike Hrvatske dozvoljeno je stavljanje na tržište i/ili u uporabu proizvoda na koje se primjenjuje ova Glava Pravilnika sukladno članku 9. ovoga Pravilnika, koji imaju CE oznaku, a kojom se potvrđuje sukladnost proizvoda s odredbama ovoga Pravilnika, uključujući i postupak ocjene sukladnosti.

(2) Na području Republike Hrvatske dozvoljeno je stavljanje na tržište djelomično izgrađenih rekreacijskih plovila kada graditelj ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Europskoj zajednici ili osoba odgovorna za stavljanje na tržište izda potvrdu, da će plovilo biti dovršeno od strane drugih osoba.

(3) Potvrda iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati najmanje podatke koji su navedeni u Dodatku 4 »Izjava proizvođača ili uvoznika djelomično završenog plovila« koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(4) Na području Republike Hrvatske dozvoljeno je stavljanje na tržište i/ili u uporabu komponenti navedenih u Dodatku 3 »Sastavni dijelovi plovila« koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i koje su označene CE oznakom, kada su ti dijelovi praćeni pisanom deklaracijom o sukladnosti kako je definirana u Dodatku 5 »EU izjava o sukladnosti«, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i koji se namjeravaju ugraditi u rekreacijsko plovilo sukladno potvrdi proizvođača ili njegovog ovlaštenog zastupnika sa sjedištem u Europskoj zajednici ili u slučaju uvoza iz trećih zemalja, bilo koje osobe koja taj proizvod pušta u promet.

(5) Na području Republike Hrvatske dozvoljeno je stavljanje na tržište i/ili u uporabu:

– motora, ugrađenih te onih koji nisu ugrađeni u plovilo, kada su sukladni s zahtjevima ovog Pravilnika;

– motora odobrenog tipa sukladno Direktivi 97/68/EC koji je sukladan sa stupnjem III A, stupnjem III B ili stupnjem IV graničnih vrijednosti emisija za motore s kompresijskim paljenjem, kako je predviđeno u Prilogu I, točki 4.1.2 te Direktive;

– motora ugrađenih u plovilo i homologiranih u skladu s Uredbom (EZ) br. 595/2009;

– kada proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik u Europskoj zajednici potvrdi, sukladno točki 3. Dodatka 5 »EU izjava o sukladnosti«, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, da će motor zadovoljiti zahtjeve ovoga Pravilnika kada se ugradi na rekreacijsko plovilo ili plovilo na vodomlazni pogon prema uputama proizvođača.

(6) Na sajmovima, izložbama i sličnim prilikama mogu se izlagati i proizvodi koji ne udovoljavaju zahtjevima propisanim ovim Pravilnikom pod uvjetom da je vidljivim znakom jasno označeno da proizvodi ne mogu biti stavljeni na tržište i/ili u uporabu dok se ne usklade sa zahtjevima ovoga Pravilnika.

(7) Kada se na proizvode na koje se odnosi ova Glava Pravilnika primjenjuju i drugi propisi koji zahtijevaju označavanje CE oznakom, ista će označavati udovoljavanje zahtjevima tih propisa.

(8) U slučaju iz stavka 7. ovoga članka, podaci o propisima primijenjenim od strane proizvođača moraju biti navedeni u dokumentima, deklaracijama o sukladnosti ili uputama iz navedenih propisa, te pratiti takav proizvod.

Obveze proizvođača

Članak 13.

(1) Prilikom stavljanja svojih proizvoda na tržište, proizvođači osiguravaju da je njihov proizvod projektiran i proizveden u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika.

(2) Proizvođači izrađuju tehničku dokumentaciju, u skladu s Dodatkom 6 »Tehnička dokumentacija«, koji je sastavni dio ovog Pravilnika te provode ili osiguravaju provođenje primjenjivog postupka ocjenjivanja sukladnosti proizvoda u skladu s Dodatkom 7 »Moduli za ocjenu sukladnosti«, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

(3) U slučaju kada je sukladnost proizvoda s propisanim zahtjevima dokazana navedenim postupkom, proizvođači sastavljaju EU izjavu o sukladnosti sukladno Dodatku 5 »EU izjava o sukladnosti«, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, te označavaju i stavljaju oznaku CE, kao što je utvrđeno u članku 25. ovog Pravilnika.

(4) Proizvođači čuvaju tehničku dokumentaciju i kopiju EU izjave o sukladnosti 10 godina nakon što je proizvod stavljen na tržište.

(5) Proizvođači osiguravaju da se provode postupci u cilju održanja sukladnosti proizvodne serije. Promjene u oblikovanju ili karakteristikama proizvoda te promjene u usklađenim normama na temelju kojih je objavljena sukladnost proizvoda na primjeren se način uzimaju u obzir.

(6) Kada to smatra prikladnim, s obzirom na rizike koje predstavlja proizvod, a kako bi zaštitio zdravlje i sigurnost potrošača, proizvođač provodi testiranje uzoraka proizvoda koji se stavljaju na raspolaganje na tržištu, istražuje i prema potrebi vodi evidenciju o pritužbama, nesukladnim proizvodima i opozivima proizvoda te obavješćuje distributere o svakom takvom praćenju.

(7) Proizvođači osiguravaju da njihov proizvod nosi broj tipa, šarže ili serije ili bilo koji drugi element koji omogućuje njihovu identifikaciju ili, kada to ne dopušta veličina ili priroda sastavnih dijelova, da se traženi podaci navode na ambalaži ili u dokumentima koji prate proizvod.

(8) Proizvođači na proizvodu ili, kada to nije moguće, na ambalaži proizvoda ili u dokumentu koji prati proizvod navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registriranu trgovačku oznaku i adresu na kojoj su dostupni za informacije o proizvodu. Adresa sadržava jedinstveno mjesto na kojem je moguće stupiti u kontakt s proizvođačem.

(9) Proizvođači osiguravaju da je uz proizvod priložen priručnik za vlasnika s uputama i informacijama o sigurnosti na hrvatskom jeziku.

(10) Proizvođači koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije u skladu s ovim Pravilnikom, bez odgode poduzimaju sve potrebne korektivne mjere kako bi se navedeni proizvod prema potrebi uskladio, povukao s tržišta ili opozvao. Nadalje, u slučaju kada proizvod predstavlja rizik, proizvođači bez odgode o tome obavješćuju Ministarstvo, posebno navodeći detalje o nesukladnosti te o svim poduzetim korektivnim mjerama.

(11) Proizvođači na temelju obrazloženog zahtjeva Ministarstva pružaju sve podatke i dokumentaciju potrebnu za dokazivanje sukladnosti proizvoda, na hrvatskom jeziku te surađuju s Ministarstvom na njegov zahtjev, u svim radnjama koje se poduzimaju kako bi se uklonili rizici koje predstavljaju proizvodi koje su stavili na tržište.

Ovlašteni zastupnici

Članak 14.

(1) Izdavanjem pisanog ovlaštenja proizvođač može imenovati ovlaštenog zastupnika.

(2) Obveze proizvođača utvrđene u stavku 1. članka 13. i sastavljanje tehničke dokumentacije nisu dio ovlaštenja ovlaštenog zastupnika.

(3) Ovlašteni zastupnik obavlja zadaće specificirane u ovlaštenju koje je dobio od proizvođača. Tim se ovlaštenjem ovlaštenom zastupniku omogućava najmanje sljedeće:

a) da čuva kopiju deklaracije i tehničku dokumentaciju na raspolaganju nacionalnim nadzornim tijelima tijekom 10 godina nakon što je proizvod stavljen na tržište;

b) da na temelju opravdanog zahtjeva nadležnog nacionalnog tijela tom tijelu dostavi sve podatke i dokumentaciju potrebnu za dokazivanje sukladnosti proizvoda;

c) da surađuje s nadležnim nacionalnim tijelima, na njihov zahtjev, u svakoj poduzetoj radnji u svrhu uklanjanja rizika koje predstavljaju proizvodi obuhvaćeni njihovim ovlaštenjem.

Obveze uvoznika

Članak 15.

(1) Uvoznici na tržište Republike Hrvatske stavljaju samo sukladne proizvode.

(2) Prije stavljanja proizvoda na tržište, uvoznici osiguravaju da je proizvođač proveo odgovarajući postupak ocjenjivanja sukladnosti. Oni također osiguravaju da je proizvođač sastavio tehničku dokumentaciju kojom dokazuje da proizvod nosi oznaku CE, kako je navedeno u članku 25., i da su uz njega priloženi svi potrebni dokumenti u skladu s ovim Pravilnikom, te da je proizvođač zadovoljio sve zahtjeve utvrđene u članku 13. stavcima 8. i 9.

(3) Ako uvoznik smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom Pravilniku, ne smije staviti proizvod na tržište sve dok se ne provede njegovo usklađivanje. Nadalje, ako proizvod predstavlja rizik, uvoznik o tome obavješćuje proizvođača i Ministarstvo.

(4) Uvoznici na proizvodu ili, u slučaju sastavnih dijelova gdje to nije moguće, na ambalaži ili u dokumentu koji prati proizvod navode svoje ime, registrirano trgovačko ime ili registriranu trgovačku oznaku i adresu na kojoj su dostupni za informacije o proizvodu.

(5) Uvoznici osiguravaju da je uz proizvod priložen priručnik za vlasnika s uputama i informacijama o sigurnosti na hrvatskom jeziku.

(6) Uvoznici osiguravaju da, dok je proizvod pod njihovom odgovornošću, uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugrožavaju njegovu sukladnost sa zahtjevima utvrđenima ovim Pravilnikom.

(7) Kada smatraju prikladnim s obzirom na rizike koje predstavlja proizvod, a kako bi zaštitili zdravlje i sigurnost potrošača, uvoznici provode testiranje uzoraka proizvoda koji se stavljaju na raspolaganje na tržištu, istražuju i prema potrebi vode evidenciju o pritužbama, nesukladnim proizvodima i opozivima proizvoda te obavješćuju distributera o takvom praćenju.

(8) Uvoznici koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na tržište nije u skladu s ovim Pravilnikom bez odgode poduzimaju sve potrebne korektivne mjere kako bi se navedeni proizvod prema potrebi uskladio, povukao s tržišta ili opozvao. Nadalje, u slučaju kada proizvod predstavlja rizik, uvoznici bez odgode o tome izvješćuju Ministarstvo, posebno navodeći detalje o nesukladnosti te o svim poduzetim korektivnim mjerama.

(9) Uvoznici tijekom 10 godina nakon što je proizvod stavljen na tržište čuvaju kopiju EU izjave o sukladnosti koja mora biti dostupna tijelima za nadzor tržišta i osiguravaju da tehnička dokumentacija bude dostupna tim tijelima na njihov zahtjev.

(10) Uvoznici na zahtjev Ministarstva osiguravaju dostupnost na hrvatskom jeziku svih podataka i dokumentacije potrebne za dokazivanje sukladnosti proizvoda, te surađuju s Ministarstvom na njegov zahtjev u svim radnjama koje se poduzimaju kako bi se uklonili rizici koje predstavljaju proizvodi koje su stavili na tržište.

Obveze distributera

Članak 16.

(1) Pri stavljanju proizvoda na raspolaganje na tržištu distributeri djeluju s dužnom pažnjom u odnosu na zahtjeve ovog Pravilnika.

(2) Prije stavljanja proizvoda na raspolaganje na tržište, distributeri provjeravaju je li proizvod označen oznakom CE, jesu li uz njega priloženi dokumenti koji se zahtijevaju u članku 13., stavku 9., članku 21. stavku 7., kao i upute i informacije o sigurnosti na hrvatskom jeziku, te jesu li proizvođač i uvoznik ispunili sve zahtjeve utvrđene u članku 13., stavcima 7. i 8. i članku 15., stavku 4. ovog Pravilnika.

(3) Ako distributer smatra ili ima razloga vjerovati da proizvod nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 11. stavku 1. ovog Pravilnika, ne smije staviti proizvod na raspolaganje na tržište sve dok se ne provede njegovo usklađivanje. Nadalje, ako proizvod predstavlja rizik, distributer o tome obavješćuje proizvođača ili uvoznika, kao i Ministarstvo.

(4) Distributeri osiguravaju da, dok je proizvod pod njihovom odgovornošću, uvjeti skladištenja ili prijevoza ne ugrožavaju njegovu sukladnost sa zahtjevima ovog Pravilnika.

(5) Distributeri koji smatraju ili imaju razloga vjerovati da proizvod koji su stavili na raspolaganje na tržištu nije u skladu s ovim Pravilnikom, osiguravaju poduzimanje svih potrebnih korektivnih mjera kako bi se navedeni proizvod prema potrebi uskladio, povukao s tržišta ili opozvao. Nadalje, u slučaju kada proizvod predstavlja rizik, distributeri bez odgode o tome obavješćuju Ministarstvo, posebno navodeći detalje o nesukladnosti te o svim poduzetim korektivnim mjerama.

(6) Distributeri na zahtjev Ministarstva osiguravaju dostupnost svih podataka i dokumentacije potrebne za dokazivanje sukladnosti proizvoda i surađuju s Ministarstvom, na njegov zahtjev, u svim radnjama koje se poduzimaju kako bi se uklonili rizici koje predstavljaju proizvodi koje su stavili na tržište.

Članak 17.

Uvoznik ili distributer smatraju se proizvođačem u smislu ovog Pravilnika te podliježu obvezama proizvođača na temelju članka 13. ovog Pravilnika kada proizvod stavljaju na tržište pod svojim imenom ili trgovačkom oznakom ili kada proizvod koji je već stavljen na tržište preinačuju na način koji može utjecati na njegovu sukladnost sa zahtjevima ovog Pravilnika.

Obveze privatnih uvoznika

Članak 18.

(1) Ako proizvođač ne ispunjava obveze u vezi sa sukladnosti proizvoda s ovim Pravilnikom, privatni uvoznik, prije puštanja proizvoda u upotrebu, osigurava da je proizvod projektiran i proizveden u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 11. stavku 1. ovog Pravilnika te ispunjava ili osigurava ispunjavanje obveza proizvođača utvrđenih u članku 13. stavcima 2., 3., 4., 9. i 10. ovog Pravilnika.

(2) Ako od proizvođača ne može dobiti propisanu tehničku dokumentaciju, privatni uvoznik osigurava njezinu izradu na temelju prikladnog stručnog znanja.

(3) Privatni uvoznik osigurava da su na proizvodu navedeni ime i adresa prijavljenog tijela koje je provelo ocjenjivanje sukladnosti.

Identifikacija gospodarskih subjekata

Članak 19.

(1) Gospodarski subjekti obvezni su na zahtjev dostaviti Ministarstvu podatke o identitetu:

a) svakog gospodarskog subjekta koji im je isporučio proizvod;

b) svakog gospodarskog subjekta kojemu su isporučili proizvod.

(2) Gospodarski subjekti moraju osigurati dostavljanje podataka iz stavka 1. ovoga članka za razdoblje koje obuhvaća 10 godina nakon što im je proizvod isporučen i 10 godina nakon što su oni isporučili proizvod.

(3) Privatni uvoznici obvezni su na zahtjev dostaviti Ministarstvu podatke o identitetu gospodarskog subjekta koji im je isporučio proizvod.

(4) Privatni uvoznici moraju osigurati dostavljanje podataka iz stavka 3. ovoga članka za razdoblje koje obuhvaća 10 godina nakon što im je proizvod isporučen.

Nadzor nad tržištem, kontrola proizvoda i zaštitne mjere

Članak 20.

(1) Na proizvode obuhvaćene ovim Pravilnikom primjenjuju se odredbe članka 15. stavka 3. i članaka 16. do 29. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

(2) Ako Ministarstvo ima dostatne razloge vjerovati da proizvod obuhvaćen ovim Pravilnikom može predstavljati rizik za zdravlje ili sigurnost osoba, za imovinu ili za okoliš, procijenit će ispunjava li dotični proizvod relevantne zahtjeve utvrđene ovim Pravilnikom. pri čemu su relevantni gospodarski subjekti i privatni uvoznici dužni surađivati s Ministarstvom.

(3) Ako Ministarstvo utvrdi da proizvod nije u skladu sa zahtjevima utvrđenima u ovom Pravilniku, u skladu sa člankom 21. Uredbe (EZ) br. 765/2008 bez odgode će:

– zahtijevati od relevantnog gospodarskog subjekta da, u razumnom roku koji odredi i koji je razmjeran prirodi rizika, poduzme odgovarajuće korektivne mjere kako bi proizvod uskladio s navedenim zahtjevima, povuče proizvod s tržišta ili ga opozove;

– obavijestiti privatnog uvoznika o odgovarajućim korektivnim mjerama koje se moraju poduzeti kako bi se proizvod uskladio s navedenim zahtjevima, suspendiralo puštanje proizvoda u upotrebu ili suspendirala upotreba proizvoda, razmjerno prirodi rizika.

(4) O mjerama iz stavka 3. Ministarstvo obavještava prijavljeno tijelo.

(5) Ako Ministarstvo smatra da nesukladnost nije ograničena na područje Republike Hrvatske, tada o rezultatima procjene te o poduzetim mjerama izvješćuje Komisiju i ostale države članice.

(6) Gospodarski subjekt je obvezan osigurati da su poduzete odgovarajuće korektivne mjere u vezi sa svim proizvodima koje je stavio na tržište na cijelom području Europske unije.

(7) Ako gospodarski subjekt ne poduzme odgovarajuće korektivne mjere u roku iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo će rješenjem gospodarskom subjektu koji proizvod stavlja na tržište ili na raspolaganje na tržištu:

– privremeno zabraniti stavljanje na tržište ili na raspolaganje na tržištu proizvoda, isporuku, ponudu isporuke, oglašavanje ili izlaganje proizvoda u vremenu potrebnom za različite preglede i ispitivanja ako postoji osnovana sumnja da proizvod ne odgovara propisanim tehničkim zahtjevima,

– narediti otklanjanje utvrđenih nesukladnosti i odrediti primjereni rok za njihovo otklanjanje,

– zabraniti ili ograničiti stavljanje na tržište ili na raspolaganje na tržištu nesukladnih proizvoda, ili narediti njihovo povlačenje s tržišta ili povrat od krajnjih korisnika i provesti dodatne mjere kojima će se osigurati poštivanje te zabrane.

(8) Privatni uvoznik je obvezan osigurati da su poduzete odgovarajuće korektivne mjere u vezi s proizvodom koji je uvezao u Republiku Hrvatsku za osobnu upotrebu.

(9) Ako privatni uvoznik ne poduzme odgovarajuće korektivne mjere, Ministarstvo će poduzeti odgovarajuće privremene mjere sa svrhom zabrane puštanja proizvoda u upotrebu, odnosno zabrane ili ograničenja upotrebe proizvoda na teritoriju Republike Hrvatske.

(10) Ministarstvo će rješenjem od gospodarskog subjekta ili uvoznika zahtijevati da ukloni nesukladnost ako nastupi jedan od sljedećih slučajeva:

a) oznaka CE postavljena je suprotno članku 25. ovog Pravilnika;

b) oznaka CE, kako je navedeno u članku 25. ovog Pravilnika, nije postavljena;

c) EU izjava o sukladnosti nije sastavljena;

d) EU izjava o sukladnosti nije ispravno sastavljena;

e) tehnička dokumentacija nije dostupna ili nije potpuna;

f) informacije utvrđene u članku 13. stavku 8. ili članku 15. stavku 4. ovog Pravilnika nedostaju, netočne su ili nepotpune;

g) nije ispunjen bilo koji drugi administrativni zahtjev predviđen u članku 13. ili članku 15. ovog Pravilnika.

(11) Ako nesukladnost iz stavka 10. ovoga članka nije otklonjena, Ministarstvo će donijeti rješenje kojim će zabraniti stavljanje na tržište ili na raspolaganje proizvoda na tržištu.

(12) Ministarstvo o poduzetim mjerama iz stavka 11. ovoga članka bez odlaganja izvješćuje Komisiju i ostale države članice uz dostavljanje svih dostupnih informacija, a posebice podataka potrebnih za identifikaciju nesukladnih proizvoda, podrijetlo proizvoda, prirodu navodne nesukladnosti i uključeni rizik, prirodu i trajanje poduzetih nacionalnih mjera i argumente koje je iznio gospodarski subjekt ili privatni uvoznik, te posebno naznačuje je li nesukladnost posljedica:

a) nemogućnosti proizvoda da zadovolji zahtjeve utvrđene ovim Pravilnikom u vezi sa zdravljem ili sigurnošću osoba, zaštitom imovine ili okoliša; ili

b) nedostataka usklađenih normi navedenih u ovom Pravilniku kojima se dodjeljuje pretpostavka sukladnosti.

(13) Ako u roku od tri mjeseca od primitka informacije iz stavka 12. ovoga članka nijedna država članica ni Komisija nisu uložile prigovor na poduzetu privremenu mjeru, navedena mjera smatra se opravdanom.

(14) U slučaju pokretanja postupka od strane druge države članice Ministarstvo će bez odlaganja izvijestiti Komisiju i države članice o svim usvojenim mjerama te o svim dodatnim informacijama koje ima na raspolaganju a koje se odnose na nesukladnost dotičnoga proizvoda, kao i o svojim prigovorima u slučaju neslaganja s prijavljenim nacionalnim mjerama.

(15) Ako druga država članica poduzme mjere povlačenja proizvoda s njenog tržišta, i ako se ta mjera smatra opravdanom, ministarstvo će poduzeti potrebne mjere za povlačenje proizvoda s tržišta Republike Hrvatske te o tome obavijestiti Europsku komisiju.

Sukladnost proizvoda

Članak 21.

(1) Prije stavljanja u promet i/ili uporabu proizvoda na koje se odnosi ovaj Pravilnik, proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik sa sjedištem u Europskoj uniji moraju primijeniti postupak propisan ovim Pravilnikom.

(2) Smatra se da su proizvodi koji su u skladu s usklađenim normama ili njihovim dijelovima objavljenim u Službenom listu Europske unije također u skladu sa zahtjevima obuhvaćenima tim normama ili njihovim dijelovima, utvrđenima u ovom Pravilniku.

(3) Prijavljeno tijelo za ocjenu sukladnosti provodi postupak propisan ovim Pravilnikom i nakon završenog postupka izdaje potvrdu na temelju provedene ocjene sukladnosti, te izvješćuje gospodarskog subjekta ili privatnog uvoznika koji proizvod namjeravaju staviti na tržište i/ili uporabu o njihovim obvezama.

(4) Gospodarski subjekt ili privatni uvoznik iz stavka 3. ovoga članka će sastaviti EU izjavu o sukladnosti sukladno Dodatku 5 »EU izjava o sukladnosti«, koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, te će postaviti ili osigurati postavljanje CE oznake na proizvod uz odgovarajući identifikacijski broj prijavljenog tijela.

(5) U EU izjavi o sukladnosti navodi se da je dokazano ispunjenje zahtjeva navedenih u ovom Pravilniku.

(6) Sastavljanjem EU izjave o sukladnosti, privatni uvoznik ili osoba koja prilagođava motor preuzima odgovornost za sukladnost proizvoda.

(7) EU izjava o sukladnosti prilaže se sljedećim proizvodima kada se stavljaju na raspolaganje na tržištu ili se puštaju u upotrebu:

a) plovilima;

b) sastavnim dijelovima ako se odvojeno stavljaju na tržište;

c) porivnim strojevima.

(8) Izjava proizvođača ili uvoznika utvrđena u Dodatku 4. »Izjava proizvođača ili uvoznika djelomično dovršenog plovila« ovoga Pravilnika za djelomično dovršena plovila sadrži elemente navedene u tom Dodatku i prilaže se djelomično dovršenim plovilima.

(9) EU izjava o sukladnosti i Izjava proizvođača ili uvoznika djelomično dovršenog plovila kod stavljanja proizvoda ili djelomično dovršenog plovila na tržište Republike Hrvatske izrađuje se na hrvatskom jeziku ili prevodi na hrvatski jezik.

Prijavljivanje tijela za ocjenu sukladnosti

Članak 22.

(1) Ministarstvo će prijaviti Europskoj komisiji i drugim državama članicama EU tijela ovlaštena za obavljanje postupaka ocjenjivanje sukladnosti i ispitivanja iz članka 21. Pravilnika zajedno sa specifičnim poslovima koje su prijavljena tijela ovlaštena obavljati i identifikacijskim brojevima koje im je prethodno dodijelila Europska komisija, putem sredstva za elektroničko prijavljivanje koji je razvila i kojim upravlja Komisija.

(2) Ministarstvo provodi prijavljivanje, te utvrđuje i provodi postupke za ocjenjivanje i prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti za potrebe ovog Pravilnika, te prati prijavljena tijela, uključujući i praćenje njihove sukladnosti s odredbama stavka 5., 6., 7. i 8. ovoga članka.

(3) O postupcima za ocjenjivanje i prijavljivanje tijela za ocjenjivanje sukladnosti i praćenje prijavljenih tijela, kao i o svim promjenama s time u vezi, Ministarstvo obavještava Europsku komisiju.

(4) U postupku ocjenjivanja tijela u svrhu dobivanja statusa ovlaštenog tijela Ministarstvo će primijeniti kriterije navedene u članku 24. ovoga Pravilnika.

(5) U slučaju da prijavljeno tijelo podugovori posebne zadaće povezane s ocjenjivanjem sukladnosti ili se za to služi poduzećem kćeri, osigurava da podizvoditelj ili poduzeće kći ispunjavaju uvjete određene u članku 23. ovog Pravilnika te o tome obavješćuje Ministarstvo.

(6) Prijavljena tijela preuzimaju potpunu odgovornost za zadaće koje provode podizvoditelji ili poduzeća kćeri, bez obzira na mjesto njihova osnivanja.

(7) Poduzeće kći može podugovoriti ili provoditi aktivnosti samo u dogovoru s korisnikom usluge.

(8) Prijavljeno tijelo Ministarstvu stavlja na raspolaganje svu relevantnu dokumentaciju koja se odnosi na ocjenjivanje osposobljenosti podizvoditelja ili poduzeća kćeri, kao i posla koje isti obavljaju na temelju ovog Pravilnika.

(9) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti podnosi zahtjev za prijavljivanje Ministarstvu.

(10) Uz zahtjev za prijavljivanje prilaže se opis aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, jedan ili više modula za ocjenjivanje sukladnosti i jedan ili više proizvoda za koje navedeno tijelo tvrdi da je osposobljeno, kao i potvrdu o akreditaciji, ako ista postoji, a koju izdaje Hrvatska akreditacijska agencija, u kojoj potvrđuje da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti zadovoljava zahtjeve utvrđene u članku 23. ovoga Pravilnika.

(11) U slučaju da tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ne može predočiti potvrdu o akreditaciji, predočava Ministarstvu sve dokumentirane dokaze potrebne za provjeru, priznavanje i redovito praćenje njegove sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u članku 23. ovoga Pravilnika.

(12) Ministarstvo može prijaviti samo tijela za ocjenjivanje sukladnosti koja su ispunila zahtjeve utvrđene članku 23. ovoga Pravilnika.

(13) Prijava sadrži sve pojedinosti o aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti, modulu ili modulima za ocjenjivanje sukladnosti te proizvodu ili proizvodima koji se ocjenjuju te relevantnu potvrdu o stručnosti.

(14) U slučaju kada se prijavljivanje ne temelji na potvrdi o akreditaciji, Ministarstvo predočava Komisiji i drugim državama članicama dokumentirani dokaz koji potvrđuje stručnost tijela za ocjenjivanje sukladnosti, kao i postojanje mehanizama koji jamče da će se to tijelo redovito pratiti i da će nastaviti ispunjavati zahtjeve utvrđene u članku 23. ovoga Pravilnika.

(15) Tijelo za ocjenu sukladnosti može obavljati aktivnosti prijavljenog tijela isključivo ako Komisija ili druge države članice ne ulože prigovor u roku od dva tjedna od dana prijavljivanja, u slučaju kada se upotrebljava potvrda o akreditaciji, ili u roku od dva mjeseca od dana prijavljivanja, u slučaju kada se ne upotrebljava akreditacija.

(16) O svim naknadnim relevantnim izmjenama prijave Ministarstvo obavještava Komisiju i druge države članice.

(17) Ministarstvo će ograničiti, suspendirati ili povući ovlaštenje tijelu ako se utvrdi da ono više ne udovoljava kriterijima navedenim u članku 23. ovoga Pravilnika ili da nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze. Ministarstvo će o ograničavanju, suspendiranju ili povlačenju ovlaštenja odmah izvijestiti Europsku komisiju i druge države članice.

(18) Ministarstvo će obavijest o dodjeli kao i o ograničavanju, suspendiranju ili povlačenju ovlaštenja objaviti u službenom glasilu Republike Hrvatske.

(19) U slučaju ograničenja, suspenzije ili povlačenja prijave, odnosno u slučaju kada prijavljeno tijelo prestane sa svojom aktivnošću, Ministarstvo će poduzeti prikladne mjere kako bi osiguralo da dosje tog tijela obrađuje drugo prijavljeno tijelo.

(20) Ministarstvo će na zahtjev predočiti Komisiji sve informacije u vezi s prijavljivanjem ili održavanjem osposobljenosti prijavljenog tijela.

Zahtjevi u vezi s prijavljenim tijelima

Članak 23.

(1) Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti mora udovoljavati sljedećim zahtjevima:

1. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti osniva se na temelju nacionalnog prava i ima pravnu osobnost.

2. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti je tijelo koje ima svojstvo treće strane i neovisno je o organizaciji ili proizvodu koji ocjenjuje. Tijelo koje pripada poslovnom udruženju ili strukovnom savezu koji zastupaju poduzeća uključena u projektiranje, proizvodnju, isporuku, sklapanje, upotrebu ili održavanje proizvoda koje ono ocjenjuje, može se smatrati tijelom za ocjenjivanje sukladnosti pod uvjetom da dokaže svoju neovisnost te da ne postoji sukob interesa.

3. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegovo najviše rukovodstvo i djelatnici odgovorni za provedbu ocjenjivanja sukladnosti ne smiju biti projektant, proizvođač, dobavljač, instalater, kupac, vlasnik, korisnik ili održavatelj proizvoda koji se ocjenjuju, kao ni zastupnik ijedne od tih strana. To ne isključuje upotrebu ocijenjenih proizvoda nužnih za radnje tijela na ocjenjivanju sukladnosti ili upotrebu takvih proizvoda u osobne svrhe. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti, njegovo rukovodstvo i djelatnici odgovorni za provedbu ocjenjivanja sukladnosti ne smiju biti izravno uključeni u projektiranje ili proizvodnju, stavljanje na tržište, ugradnju, upotrebu ili održavanje tih proizvoda, kao ni zastupati strane koje sudjeluju u tim djelatnostima. Ne smiju sudjelovati ni u jednoj djelatnosti koja bi mogla biti u sukobu s njihovom neovisnošću prosudbe ili integritetom u vezi s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti za koje su prijavljeni. Navedeno se posebno odnosi na usluge savjetovanja. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti osiguravaju da aktivnosti njihovih poduzeća kćeri ili podizvoditelja ne utječu na povjerljivost, objektivnost ili nepristranost njihovih aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti.

4. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti i njegovi djelatnici provode poslove ocjenjivanja sukladnosti s najvišim stupnjem profesionalnog integriteta i neophodne tehničke stručnosti na određenome području, bez ikakvih pritisaka i poticaja, posebno financijskih, koji bi mogli utjecati na njihovu prosudbu ili na rezultate njihovih aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti, posebno od strane osoba ili skupina osoba koje su zainteresirane za rezultate tih aktivnosti.

5. Tijelo za ocjenjivanje sukladnosti u stanju je obavljati sve zadaće ocjenjivanja sukladnosti koje su mu dodijeljene prema odredbama ovog Pravilnika, a za koje je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti prijavljeno, bez obzira na to obavlja li navedene zadaće samo ili se one obavljaju u njegovo ime i pod njegovom odgovornošću. U svakom trenutku te za svaki zasebni postupak ocjenjivanja sukladnosti i svaki tip ili kategoriju proizvoda za koje je prijavljeno, tijelo za ocjenjivanje sukladnosti ima na raspolaganju potrebne:

(a) djelatnike s tehničkim znanjem te dostatnim i primjerenim iskustvom za obavljanje zadaća ocjenjivanja sukladnosti;

(b) opise postupaka u skladu s kojima provodi ocjenjivanje sukladnosti, koji osiguravaju transparentnost i mogućnost ponavljanja tih postupaka. Raspolaže primjerenim metodama i postupcima kojima se pravi razlika između zadaća koje obavlja kao prijavljeno tijelo i drugih aktivnosti;

(c) postupke za obavljanje aktivnosti koji uzimaju u obzir veličinu poduzeća, sektor u kojem djeluje, njegovu strukturu, stupanj složenosti dotične tehnologije proizvoda te masovnu ili serijsku prirodu proizvodnog procesa.

Raspolaže sredstvima potrebnima za primjereno obavljanje tehničkih i administrativnih zadaća povezanih s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti te pristup potrebnoj opremi ili objektima.

6. Djelatnici odgovorni za provođenje aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti imaju:

(a) temeljito tehničko i stručno obrazovanje koje obuhvaća sve aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti za koje je tijelo za ocjenjivanje sukladnosti prijavljeno;

(b) zadovoljavajuće znanje o zahtjevima ocjenjivanja koje provode i odgovarajuće ovlaštenje za obavljanje navedenih ocjenjivanja;

(c) odgovarajuće znanje i razumijevanje bitnih zahtjeva, primjenjivih usklađenih normi, relevantnog zakonodavstva Europske unije o usklađivanju i relevantnog nacionalnog zakonodavstva;

(d) sposobnost izrade potvrda, bilješki i izvješća kojima se dokazuje da su ocjenjivanja izvršena.

7. Jamči se nepristranost tijela za ocjenjivanje sukladnosti, njihovih rukovodstava i djelatnika koji provode ocjenjivanje. Naknada za rad rukovodstva i djelatnika tijela za ocjenjivanje sukladnosti ne smije ovisiti o broju provedenih ocjenjivanja ni o njihovim rezultatima.

8. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti osigurana su od odgovornosti, osim u slučaju ako odgovornost preuzima država članica u skladu sa svojim nacionalnim pravom, ili ako je država članica izravno odgovorna za ocjenjivanje sukladnosti.

9. Djelatnici tijela za ocjenjivanje sukladnosti čuvaju poslovnu tajnu koja se odnosi na sve podatke prikupljene pri obavljanju svojih zadaća na temelju članaka od 18. do 23. ili bilo koje odredbe nacionalnog prava kojom se tomu daje učinak, osim u vezi s nadležnim vlastima države članice u kojoj se navedene aktivnosti obavljaju. Vlasnička prava su zaštićena.

10. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti sudjeluju u relevantnim aktivnostima normizacije i aktivnostima koordinacijske skupine prijavljenoga tijela ili osiguravaju da su njihovi djelatnici koji provode ocjenjivanje o tome obaviješteni, te kao opće načelo primjenjuju administrativne odluke i dokumente koji su izrađeni kao rezultat rada te skupine.

Obveze prijavljenih tijela

Članak 24.

(1) Prijavljena tijela provode ocjenjivanja sukladnosti u skladu s postupcima ocjenjivanja sukladnosti kako je predviđeno ovim Pravilnikom.

(2) Ocjenjivanje sukladnosti provodi se na proporcionalan način, izbjegavajući nepotrebna opterećenja gospodarskih subjekata i privatnih uvoznika. Tijela za ocjenjivanje sukladnosti obavljaju svoje aktivnosti uzimajući u obzir veličinu poduzeća, sektor u kojem djeluje, njegovu strukturu, stupanj složenosti dotične tehnologije proizvoda te masovnu ili serijsku prirodu proizvodnog procesa, uz poštivanje zahtjeva za sukladnost propisanih ovim Pravilnikom.

(3) Ako prijavljeno tijelo zaključi da proizvođač ili privatni uvoznik nije zadovoljio zahtjeve utvrđene u ovom Pravilniku ili u odgovarajućim usklađenim normama, zahtijeva od proizvođača ili od privatnog uvoznika poduzimanje odgovarajućih korektivnih mjera te ne izdaje potvrdu o sukladnosti.

(4) Ako prijavljeno tijelo tijekom praćenja sukladnosti, a nakon izdavanja potvrde, utvrdi da proizvod više nije sukladan, zahtijeva od proizvođača poduzimanje korektivnih mjera te prema potrebi suspendira ili povlači potvrdu.

(5) Ako korektivne mjere nisu poduzete ili nemaju traženi učinak, prijavljeno tijelo prema potrebi ograničava, suspendira ili povlači sve potvrde.

(6) Protiv odluka prijavljenog tijela proizvođač ili privatni uvoznik imaju pravo žalbe koju podnose Ministarstvu.

(7) Prijavljena tijela izvješćuju Ministarstvo o sljedećem:

a) o svakom odbijanju, ograničenju, suspenziji ili povlačenju potvrde;

b) o svim okolnostima koje utječu na područje primjene i uvjete za prijavljivanje;

c) o svakom zahtjevu za informacijama u vezi s aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti koji su im uputila tijela za nadzor tržišta;

d) na zahtjev, o aktivnostima ocjenjivanja sukladnosti obavljenima u području za koje su prijavljeni, te o svim drugim obavljenim aktivnostima, uključujući prekogranične aktivnosti i podugovaranje.

(8) Prijavljena tijela drugim tijelima prijavljenima na temelju Direktive koja provode slične aktivnosti ocjenjivanja sukladnosti i obuhvaćaju iste proizvode, osiguravaju relevantne informacije o pitanjima koja se odnose na negativne te, na zahtjev, na pozitivne rezultate ocjenjivanja sukladnosti.

(9) Prijavljena tijela sudjeluju u radu koordinacijskih skupina imenovanih od strane Europske komisije.

CE označavanje

Članak 25.

(1) Oznaka CE podliježe općim načelima utvrđenima u članku 30. Uredbe (EZ) br. 765/2008.

(2) Prilikom puštanja na tržište sljedeći proizvodi moraju imati oznaku o sukladnosti CE:

a) plovila;

b) sastavni dijelovi;

c) porivni strojevi.

(3) Oznaka CE stavlja se na proizvode iz stavka 2. ovog članka tako da bude vidljiva, čitljiva i neizbrisiva. U slučaju sastavnih dijelova, kada navedeno zbog veličine ili naravi proizvoda nije moguće ili opravdano, oznaka se stavlja na ambalažu i u priložene dokumente. U slučaju plovila, oznaka CE stavlja se na pločicu graditelja plovila koja je postavljena odvojeno od identifikacijskog broja plovila. U slučaju porivnog stroja, oznaka CE stavlja se na motor.

(4) Oznaka CE stavlja se prije nego što je proizvod stavljen na tržište ili pušten u upotrebu. Oznaka CE i identifikacijski broj iz stavka 5. mogu biti popraćeni piktogramom ili bilo kojom drugom oznakom kojom se naznačuje poseban rizik ili način upotrebe.

(5) Oznaka CE popraćena je identifikacijskim brojem prijavljenog tijela ako je to tijelo uključeno u fazu kontrole proizvodnje ili u ocjenjivanje nakon izgradnje.

(6) Identifikacijski broj prijavljenog tijela stavlja samo tijelo ili, prema njegovim uputama:

– proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik, ili

– proizvođač ili njegov ovlašteni zastupnik; ili

– privatni uvoznik prije puštanja u upotrebu proizvoda ako proizvođač nije proveo ocjenjivanje sukladnosti za dotični proizvod; ili

– osoba koja stavlja na tržište ili pušta u upotrebu porivni stroj ili plovilo nakon njihove značajnije preinake, ili bilo koja osoba koja mijenja predviđenu svrhu plovila koje nije obuhvaćeno Direktivom tako da nakon toga ulazi u njezino područje primjene, prije nego što proizvod stavi na tržište ili ga pusti u upotrebu; ili

– osoba koja stavlja na tržište plovilo građeno za vlastite potrebe (samogradnju) prije isteka petogodišnjeg razdoblja prije stavljanja proizvoda na tržište.

Postupci ocjenjivanja sukladnosti koji se primjenjuju

Članak 26.

(1) Ocjenjivanje sukladnosti provodi se u svrhu utvrđivanja da li proizvod udovoljava bitnim tehničkim zahtjevima navedenim u Dodatku 1 »Temeljni tehnički zahtjevi«, Dodatku 9 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju jahti«, Dodatku 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica« i Dodatku 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«, koji su sastavni dio ovog Pravilnika.

(2) Proizvođač primjenjuje postupke utvrđene u modulima iz članaka 27., 28. i 29. ovog Pravilnika prije stavljanja na tržište proizvoda iz članka 9. stavka 1., 3. i 5. ovog Pravilnika.

(3) Privatni uvoznik primjenjuje postupak iz članka 30. ovog Pravilnika prije puštanja u upotrebu proizvoda iz članka 9. stavka 1. ovog Pravilnika ako proizvođač nije proveo ocjenjivanje sukladnosti za dotični proizvod.

(4) Svaka osoba koja stavlja na tržište ili pušta u upotrebu porivni stroj ili plovilo nakon njihove značajnije preinake, ili bilo koja osoba koja mijenja predviđenu svrhu plovila koje nije obuhvaćeno ovim Pravilnikom tako da nakon toga ulazi u područje primjene Pravilnika, primjenjuje postupak iz članka 27., 28. i 29. ovog Pravilnika prije nego što proizvod stavi na tržište ili ga pusti u upotrebu.

(5) Svaka osoba koja stavlja na tržište plovilo građeno za vlastite potrebe (samogradnju) prije isteka petogodišnjeg razdoblja iz članka 9. stavka 2. točke 6. ovog Pravilnika primjenjuje postupak iz članka 31. ovog Pravilnika prije stavljanja proizvoda na tržište.

Projektiranje i izgradnja rekreacijskih plovila

Članak 27.

(1) Sva rekreacijska plovila moraju biti svrstana u jednu od sljedećih projektnih kategorija:

– A – rekreacijsko plovilo projektirano za vjetar čija snaga može biti veća od 8 Bf i za značajnu valnu visinu od 4 metra i veću, pri čemu su isključeni ekstremni uvjeti, kao što su oluje, snažne oluje, orkani, tornada i ekstremni morski uvjeti ili golemi valovi;

– B – rekreacijsko plovilo projektirano za snagu vjetra do uključivo 8 Bf i značajnu valnu visinu do uključivo 4 metra;

– C – plovilo projektirano za snagu vjetra do uključivo 6 Bf i značajnu valnu visinu do uključivo 2 metra;

– D – plovilo projektirano za snagu vjetra do uključivo 4 Bf i značajnu valnu visinu do uključivo 0,3 metara, uz povremenu pojavu valova najveće visine do 0,5 metara.

(2) Za projektiranje i izgradnju rekreacijskih plovila primjenjuju se sljedeći moduli utvrđeni u Dodatku 7 »Moduli za ocjenu sukladnosti«:

1. Ocjenjivanje sukladnosti rekreacijskih plovila za projektne kategorije A i B

a) Za rekreacijska plovila duljine trupa od 2,5 metara do manje od 12 metara, bilo koji od sljedećih modula:

– Modul A1 (unutarnja kontrola proizvodnje i nadzirano testiranje proizvoda).

– Modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F.

– Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

– Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

b) Za rekreacijska plovila duljine trupa od 12 m do 24 m, bilo koji od sljedećih modula:

– Modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F.

– Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

– Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

2. Ocjenjivanje sukladnosti rekreacijskih plovila za projektne kategorije C

a) Za rekreacijska plovila duljine trupa od 2,5 metara do manje od 12 metara, bilo koji od sljedećih modula:

i) Kada su ispunjene usklađene norme u vezi s stabilitetom, nadvođem, uzgonom i plovnosti (toč. 4.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika):

– modul A (unutarnja kontrola proizvodnje), ili

– modul A1 (unutarnja kontrola proizvodnje i nadzirano testiranje proizvoda), ili

– modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F, ili

– modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda), ili

– modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

ii) Kada nisu ispunjene usklađene norme u vezi sa stabilitetom, nadvođem, uzgonom i plovnosti (toč. 4.2 ovog Priloga Pravila):

– modul A1 (unutarnja kontrola proizvodnje i nadzirano testiranje proizvoda), ili

– modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F, ili

– modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda), ili

– modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

b) Za rekreacijska plovila duljine trupa od 12 metara do 24 metara, bilo koji od sljedećih modula:

– Modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F.

– Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

– Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

3. Ocjenjivanje sukladnosti rekreacijskih plovila za projektne kategorije D

Za rekreacijska plovila duljine trupa od 2,5 metara do 24 metara, bilo koji od sljedećih modula:

– Modul A (unutarnja kontrola proizvodnje).

– Modul A1 (unutarnja kontrola proizvodnje i nadzirano testiranje proizvoda).

– Modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F.

– Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

– Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

4. Ocjenjivanje sukladnosti osobnih plovila na vodomlazni pogon

Za projektiranje i izgradnju osobnih plovila na vodomlazni pogon primjenjuje se bilo koji od sljedećih postupaka:

– Modul A (unutarnja kontrola proizvodnje).

– Modul A1 (unutarnja kontrola proizvodnje i nadzirano testiranje proizvoda).

– Modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F.

– Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

– Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

5. Ocjenjivanje sukladnosti sastavnih dijelova

Za projektiranje i izgradnju sastavnih dijelova primjenjuje se bilo koji od sljedećih postupaka:

– Modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F.

– Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

– Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

Emisija ispušnih plinova rekreacijskih plovila

Članak 28.

U vezi s ispuštanjem ispušnih plinova, proizvođač motora primjenjuje sljedeće postupke:

1. Ako se testovi provode uz primjenu usklađene norme, bilo koji od sljedećih modula:

a) Modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F.

b) Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

c) Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

2. Ako se testovi provode bez primjene usklađene norme, bilo koji od sljedećih modula:

a) Modul B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulom C1.

b) Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

Emisija buke rekreacijskih plovila

Članak 29.

(1) Ocjena sukladnosti za rekreacijska plovila s krmenim propulzorima bez integralnog ispuha ili ugrađenog pogonskog sustava motora kao i za rekreacijska plovila s krmenim propulzorima bez integralnog ispuha ili s ugrađenim pogonskim sustavima motora koji su predmet značajnije preinake te se stavljaju na tržište unutar pet godina nakon preinake provodi se primjenom sljedećih postupaka:

1. Ako se testovi provode uz primjenu usklađene norme za mjerenje buke, bilo koji od sljedećih modula:

a) Modul A1 (unutarnja kontrola proizvodnje i nadzirano testiranje proizvoda).

b) Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

c) Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

2. Ako se testovi provode bez primjene usklađene norme za mjerenje buke, modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

3. Kada se za ocjenjivanje upotrebljava metoda Froudeovog broja i omjera snage i istisnine, bilo koji od sljedećih modula:

a) Modul A (unutarnja kontrola proizvodnje).

b) Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

c) Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

(2) Ocjena sukladnosti za osobna plovila na vodomlazni pogon te izvanbrodske porivne strojeve i krmene propulzore s integralnim ispuhom namijenjene ugradnji u rekreacijsko plovilo provodi se primjenom sljedećih postupaka:

1. Ako se testovi provode uz primjenu usklađene norme za mjerenje buke, bilo koji od sljedećih modula:

a) Modul A1 (unutarnja kontrola proizvodnje i nadzirano testiranje proizvoda).

b) Modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

c) Modul H (sukladnost na temelju jamčenja potpune kvalitete).

2. Ako se testovi provode bez primjene usklađene norme za mjerenje buke, modul G (sukladnost na temelju provjere pojedinačnog proizvoda).

(3) Zahtjevi za ocjenom sukladnosti temeljem modula C1

1. Općenito:

Sukladnost s tipom na temelju interne kontrole proizvodnje i nadziranog ispitivanja proizvoda predstavlja dio postupka ocjenjivanja sukladnosti prilikom kojeg proizvođač ispunjava dolje propisane obveze točkama te kojim jamči i potvrđuje na vlastitu odgovornost da su dotični proizvodi u skladu s tipom opisanim u certifikatu o EU ispitivanju tipa te da zadovoljavaju zahtjeve zakonodavnog instrumenta koji se na njih primjenjuju.

2. Proizvodnja:

Proizvođač je obvezan poduzeti sve potrebne mjere kako bi se procesom proizvodnje i njegovim nadzorom zajamčila sukladnost proizvedenih proizvoda s odobrenim tipom opisanim u certifikatu o EU ispitivanju tipa te sa zahtjevima zakonodavnoga instrumenta koji se na njih primjenjuje.

3. Pregledi proizvoda:

Proizvođač je obvezan, samostalno ili u svoje ime, za svaki zasebni proizvedeni proizvod izvršiti jedan ili više pregleda jednog ili nekoliko posebnih aspekata proizvoda, kako bi potvrdio sukladnost s odgovarajućim zahtjevima zakonodavnog instrumenta. Odlukom proizvođača preglede proizvoda može izvršiti akreditirano interno tijelo ili pod odgovornošću prijavljenoga tijela koje odabere proizvođač.

U slučaju kada preglede izvršava prijavljeno tijelo, proizvođač je obvezan, pod odgovornošću prijavljenoga tijela, tijekom procesa proizvodnje na proizvod pričvrstiti identifikacijski broj prijavljenoga tijela.

4. Oznaka sukladnosti i izjava o sukladnosti:

Proizvođač stavlja potrebnu oznaku sukladnosti utvrđenu u zakonodavnom instrumentu na svaki zasebni proizvod koji je u skladu s tipom opisanim u certifikatu o EU ispitivanju tipa te koji zadovoljava primjenjive zahtjeve zakonodavnoga instrumenta.

Proizvođač je obvezan sastaviti pisanu izjavu o sukladnosti za svaki model proizvoda te je zajedno s tehničkom dokumentacijom staviti na raspolaganje nacionalnim tijelima sljedećih 10 godina nakon što je proizvod stavljen na tržište. Izjava o sukladnosti služi za identifikaciju proizvoda za koji je sastavljena. Preslika izjave o sukladnosti mora biti dostupna relevantnim tijelima na njihov zahtjev.

Ocjenjivanje nakon izgradnje rekreacijskih plovila

Članak 30.

Ocjenjivanje nakon izgradnje proizvoda iz članka 26., stavak 3., 4. i 5., ovog Pravilnika provodi se kao što je utvrđeno u Dodatku 8 »Jednakovrijedna sukladnost na temelju ocjenjivanja nakon izgradnje (Modul PCA)« koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

Dodatni zahtjevi za rekreacijska plovila

Članak 31.

(1) Kada se upotrebljava Modul B, EU ispitivanje tipa provodi se na sljedeći način:

Ocjena sukladnosti projekta proizvoda kroz provjeru tehničke dokumentacije i dodatnih dokaza, uz provjeru reprezentativnog uzorka proizvoda cjelokupne istovrsne proizvodnje te jednog ili više kritičnih dijelova proizvoda (kombinacija odobrenja projekta i ispitivanja prototipa).

Tip proizvodnje iz modula B može obuhvaćati više verzija proizvoda pod uvjetom da:

a) razlike između verzija ne utječu na razinu sigurnosti i na druge zahtjeve u vezi s performansama proizvoda; i

b) verzije proizvoda navedene su u odgovarajućem certifikatu o EU ispitivanju tipa, putem izmjena originalnog certifikata ako je to nužno.

(2) Kada se upotrebljava Modul A1 pregledi proizvoda provode se na jednom ili više plovila iz proizvodnog programa proizvođača i primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:

1. Projektiranje i izgradnja:

Proizvođač ili treća osoba u ime proizvođača na jednom ili nekoliko plovila iz proizvodnog programa proizvođača provodi jedan ili više dolje navedenih testova, odgovarajući proračun ili kontrolu:

a) provjeru stabiliteta u skladu s točkom 2.4.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika;

b) provjeru uzgonskih karakteristika u skladu s točkom 2.4.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika.

2. Emisije buke:

– Za rekreacijska plovila opremljena ugrađenim motorima ili krmenim propulzorom bez integralnog ispuha i za osobna plovila na vodomlazni pogon, proizvođač plovila ili treća osoba u ime proizvođača, pod odgovornošću prijavljenog tijela koje izabere proizvođač, na jednom ili nekoliko plovila iz proizvodnog programa proizvođača plovila provodi testove emisije buke definirane u točki 8. Dodatka 1 ovog Pravilnika.

– Za izvanbrodske motore i krmene propulzore s integralnim ispuhom, proizvođač motora ili treća osoba u ime proizvođača, pod odgovornošću prijavljenog tijela koje izabere proizvođač, na jednom ili nekoliko motora iz svake porodice motora iz proizvodnog programa proizvođača motora provodi testove emisije buke definirane u točki 2.8 Dodatka 1 ovog Pravilnika.

Pri testiranju više od jednog motora iz jedne porodice motora, primjenjuje se slijedeća statistička metoda navedena u poglavlju Potvrđivanje sukladnosti u proizvodnji u svezi ispušnih plinova i buke iz Dodatka 1 ovog pravilnika kako bi se osigurala sukladnost uzorka.

(3) Nije moguće upotrijebiti akreditirana interna tijela iz modula A1 i C1.

(4) Kada se upotrebljava modul F, postupak potvrđivanja sukladnosti u proizvodnji u svezi ispušnih plinova i buke, opisan u Dodatku 1 ovog Pravilnika, primjenjuje se na ocjenjivanje sukladnosti sa zahtjevima za emisiju ispušnih plinova.

(5) Kada se upotrebljava modul C u vezi s ocjenjivanjem sukladnosti sa zahtjevima za emisiju ispušnih plinova, i ako proizvođač ne radi u skladu s odgovarajućim sustavom kvalitete iz modula H, prijavljeno tijelo koje izabere proizvođač provodi ili organizira provođenje pregleda proizvoda u nasumičnim razmacima koje određuje to tijelo da bi se potvrdila kvaliteta internih pregleda proizvoda.

Ako razina kvalitete nije zadovoljavajuća ili ako je neophodno potvrditi valjanost podataka koje je podnio proizvođač, primjenjuje se sljedeći postupak:

Motor se uzme iz serije i na njemu se provede test opisan poglavlju. 7.2. Dodatka 1 ovog Pravilnika. Testni motori stavljeni su u pogon, djelomično ili u cijelosti, u skladu sa specifikacijama proizvođača. Ako specifične emisije ispušnih plinova motora uzetog iz serije prelaze granične vrijednosti u skladu s poglavljem 7.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika, proizvođač može zatražiti da se mjerenja provedu na uzorku više motora uzetih iz serije, uključujući i motor koji je prvotno testiran. Kako bi se osigurala sukladnost uzorka motora sa zahtjevima Direktive, primjenjuje se statistička metoda utvrđena u poglavlju Potvrđivanje sukladnosti u proizvodnji u svezi ispušnih plinova i buke Dodatka 1 ovog Pravilnika.

Jedinstvena oznaka proizvođača

Članak 32.

(1) Ministarstvo, kao nacionalno tijelo za dodjelu jedinstvene oznake proizvođača, u skladu s Provedbenom uredbom Europske komisije (EU) 2017/1 od 3. siječnja 2017. o postupcima za identifikaciju plovila u skladu s Direktivom 2013/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća o rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon, na zahtjev proizvođača ili njegova ovlaštenog zastupnika, dodjeljuje jedinstvenu oznaku proizvođača.

(2) Ministarstvo vodi nacionalni registar jedinstvenih oznaka proizvođača s poslovnim nastanom na području Republike Hrvatske i objavljuje ga na mrežnim stranicama Ministarstva.

(3) Ministarstvo obavještava Europsku komisiju o ovlasti Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka i nacionalnom registru iz stavka 2. ovoga članka.

Članak 33.

(1) Prije stavljanja plovila na tržište proizvođač koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj podnosi zahtjev za dodjelu jedinstvene oznake proizvođača Ministarstvu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na hrvatskom jeziku, a koji sadrži naziv ili ime i prezime podnositelja zahtjeva, adresa sjedišta ili prebivališta i OIB.

(3) Usvajanjem zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo dodjeljuje jedinstvenu oznaku proizvođača te osigurava da je jedinstvena oznaka proizvođača registrirana u nacionalnom registru iz članka 33. stavka 2. ovoga Pravilnika.

Članak 34.

(1) Proizvođač koji ima poslovni nastan u trećoj zemlji koji namjerava plovilo staviti na tržište Republike Hrvatske ili njegov ovlašteni predstavnik podnosi zahtjev za dodjelu jedinstvene oznake proizvođača Ministarstvu.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na hrvatskom jeziku, a zahtjevu se prilaže izvadak iz sudskog registra ili drugi jednakovrijedni dokument države poslovnog nastana kojim se dokazuje da proizvođač ima poslovni nastan u toj državi.

(3) Nakon primitka zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo u registru trećih zemalja provjerava dostupnost kombinacija oznaka kako bi se osiguralo da proizvođač prvi put podnosi zahtjev nekoj državi članici.

(4) Nakon provjere iz stavka 3. ovoga članka Ministarstvo unosi ime i adresu proizvođača u registar trećih zemalja kako bi navelo da država članica započinje dodjelu jedinstvene oznake proizvođača.

(5) Jedinstvenu oznaku proizvođača dodijeljenu proizvođaču s poslovnim nastanom u trećoj zemlji Ministarstvo bilježi u registru trećih zemalja iz članka 2., točke d, Provedbene uredbe Europske komisije (EU) 2017/1.

Članak 35.

(1) U slučaju ocjenjivanja nakon izgradnje, kada prijavljeno tijelo mora pod svojom nadležnošću staviti identifikacijski broj plovila, jedinstvena oznaka proizvođača navodi se identifikacijskom oznakom ocjenjivanja nakon izgradnje te je dodjeljuje Ministarstvo za ona prijavljena tijela za koja je proveden postupak prijavljivanja iz članka 22. ovog Pravilnika.

(2) Prijavljeno tijelo iz stavka 1. ovog članka bilježi jedinstvenu oznaku proizvođača u registru prijavljenih tijela iz članka 2., točka f, Provedbene uredbe Europske komisije (EU) 2017/1.

Elektronička prijava podataka

Članak 36.

(1) Proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik i distributer (u daljnjem tekstu: registrirani korisnik) dužan je Ministarstvu podnijeti pisani zahtjev za registraciju u Elektronički sustav upisa brodova koji sadrži:

– naziv ili ime i prezime podnositelja zahtjeva

– adresu sjedišta ili prebivališta

– OIB

– tip korisnika – pravna osnova za službeni postupak prijave (npr. proizvođač, ovlašteni zastupnik, uvoznik ili distributer)

– ime i prezime i OIB, te kontakt podaci odgovorne osobe

– ime, prezime i OIB ovlaštenog/ih djelatnika – fizičkih osoba korisnika sustava

– kontakt podaci ovlaštenih djelatnika.

(2) Ministarstvo će registriranom korisniku iz stavka 1. ovog članka dodijeliti korisničko pravo rada u Elektroničkom sustavu upisa brodova izdavanjem korisničkog imena i zaporke za svakog prijavljenog ovlaštenog djelatnika.

GLAVA IV. PODRUČJA PLOVIDBE BRODICA, ČAMACA I JAHTI

Područja plovidbe brodica i jahti

Članak 37.

(1) Brodica ili jahta ovisno o svojoj veličini, konstrukciji i drugim tehničkim karakteristikama može ploviti u sljedećim području plovidbe:

1. Područje plovidbe I – obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora

2. Područje plovidbe II – obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora uz ograničenje udaljavanja od 20 Nm od najbliže obale kopna i otoka

3. Područje plovidbe III – obuhvaća međunarodnu plovidbu svim morima i vodama koje su pristupačne s mora uz ograničenje udaljavanja od 12 Nm od najbliže obale kopna i otoka. Za ribarske brodice duljine veće od 7 metara obuhvaća plovidbu teritorijalnim morem i zaštićenim ekološko-ribolovnim pojasom Republike Hrvatske (ZERP).

U području plovidbe III mogu postojati sljedeća ograničenja:

IIIa – do 6 Nm od obale kopna ili otoka;

IIIb – do 3 Nm od obale kopna ili otoka;

IIIc – do 1 Nm od obale kopna i otoka

4. Područje plovidbe IV – obuhvaća plovidbu lukama, zaljevima, ušćima rijeka, te rijekama do granica do koje su one plovne s morske strane.

(2) U području plovidbe iz stavka 1., alineja 3., ovoga članka lučka kapetanija ili Hrvatski registar brodova može ograničiti plovidbu brodice ili jahte na teritorijalno more i unutarnje morske vode Republika Hrvatske.

(3) U području plovidbe iz stavka 1. ovoga članka lučka kapetanija ili Hrvatski registar brodova može ograničiti plovidbu brodice ili jahte u određenim vremenskim uvjetima odnosno za određeno vremensko razdoblje.

(4) Osobno plovilo na vodomlazni pogon može ploviti isključivo u području plovidbe IIIc uz ograničenje na plovidbu unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

(5) Ograničenje iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka mora biti naznačeno u Upisnom listu brodice ili Svjedodžbi o sposobnosti jahte za plovidbu.

(6) Sva plovila građena prema zahtjevima ovog Pravilnika moraju biti svrstana u odgovarajuću projektnu kategoriju kako je to određeno člankom 28., stavak 1. ovog Pravilnika, a područje plovidbe u odnosu na projektnu kategoriju određuje se kako slijedi:

– Projektna kategorija A – sva područja plovidbe;

– Projektna kategorija B – područje plovidbe, II, III, IIIa, IIIb, IIIc, IV;

– Projektna kategorija C – područje plovidbe III, IIIa, IIIb, IIIc, IV;

– Projektna kategorija D – područje plovidbe IV.

*) H1/3 jest značajna valna visina u metrima, odnosno srednja vrijednost jedne trećine najvećih valova

(7) Brodica može ploviti i unutarnjim vodama iz članka 38. ovog Pravilnika

Područja plovidbe čamaca

Članak 38.

(1) Čamac može ploviti u granicama unutarnjih voda Republike Hrvatske.

(2) Područje plovidbe čamca, na zahtjev vlasnika, određuje lučka kapetanija ili ispostava.

(3) Zabranjena je plovidba čamca izvan određenog mu područja plovidbe.

(4) Čamcu za osobne potrebe i čamcu za gospodarske namjene, osim prijevoza putnika, lučka kapetanija odnosno ispostava može ograničiti područje plovidbe na točno određene zatvorene vode (jezera, šljunčare, bare i sl.) ili manje rijeke i kanale na kojima nema intenzivne plovidbe.

(5) U čamcima iz stavka 4. ovoga članka najviše se može nalaziti dvije osobe.

(6) Čamac ne može ploviti područjima plovidbe iz članka 37. ovog Pravilnika.

GLAVA V. GRADNJA BRODICE, ČAMCA I JAHTE

Članak 39.

(1) Pravna ili fizička osoba koja namjerava započeti gradnju brodice, čamca ili jahte dužna je prije početka gradnje podnijeti prijavu o gradnji brodice ili jahte tijelu nadležnom za nadzor nad projektiranjem i gradnjom, odnosno za ocjenu sukladnosti.

(2) Nadzor nad projektiranjem i gradnjom brodice, čamca za gospodarsku namjenu i javne brodice, čamca, osim brodice za rekreaciju za iznajmljivanje, obavlja Hrvatski registar brodova.

(3) Nadzor nad projektiranjem i gradnjom plovila za rekreaciju (bez obzira koristi li se za osobne potrebe ili gospodarske namjene za iznajmljivanje) obavlja tijelo za ocjenu sukladnosti iz članka 23. ovog Pravilnika.

(4) Nadzor nad projektiranjem i gradnjom jahte duljine trupa veće od 24 metra u nacionalnoj plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova.

(5) Nadzor nad projektiranjem i gradnjom jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi obavlja priznata organizacija.

(6) Po završetku gradnje brodice, čamca iz stavka 2. ovog članka Hrvatski registar brodova izdaje potvrdu o gradnji.

(7) Po završetku gradnje jahte iz stavaka 4. i 5. ovog članka Hrvatski registar brodova, odnosno priznata organizacija izdaje odgovarajuće isprave sukladno odredbama ovog Pravilnika i Tehničkim pravilima.

(8) Nadzor nad projektiranjem i gradnjom obavlja se sukladno odredbama ovog Pravilnika i Tehničkim pravilima.

Samogradnja

Članak 40.

(1) Nadzor nad projektiranjem i gradnjom brodice ili čamca, koja se gradi za vlastite potrebe graditelja (samogradnja), obavlja lučka kapetanija ili ispostava.

(2) Po završetku gradnje brodice, čamca iz stavka 1. ovog članka lučka kapetanija ili ispostava izdaje svjedodžbu o gradnji.

(3) Lučka kapetanija ili ispostava može nadzor nad gradnjom brodice, čamca iz stavka 1. ovog članka, povjeriti Hrvatskom registru brodova.

(4) Nadzor nad projektiranjem i gradnjom jahte duljine trupa do 24 metra koja se gradi za vlastite potrebe graditelja (samogradnja), obavlja Hrvatski registar brodova.

(5) Samogradnjom se ne smatra gradnja brodice, čamca ili jahte čija je gradnja ugovorena sa trećom osobom (brodogradilištem, specijaliziranom tvrtkom ili privatnim graditeljem).

(6) Samogradnjom se ne smatra uzastopna gradnja više od dvije brodice, čamca ili jahte koje se sa istim tehničkim karakteristikama trupa i po istoj tehničkoj dokumentaciji, grade na istom mjestu gradnje.

(7) Samogradnjom se ne smatra gradnja brodice, čamca ili jahte od stakloplastike, bez obzira na mjesto gradnje, prilikom koje je vlasnik kalup za lijevanje trupa iznajmio od treće osobe.

(8) Po završetku gradnje brodice, čamca ili jahte iz stavaka 3., i 4. ovog članka Hrvatski registar brodova, izdaje potvrdu o gradnji.

(9) Vlasnik brodice odnosno jahte koja se gradi za vlastite potrebe graditelja ne smije staviti na tržište brodicu odnosno jahtu u roku od najmanje pet godina od dana izdavanja svjedodžbe o gradnji odnosno potvrde o gradnji.

GLAVA VI. UTVRĐIVANJE SPOSOBNOSTI ZA PLOVIDBU BRODICA, ČAMACA I JAHTI

Članak 41.

(1) Sposobnost za plovidbu brodica, čamaca utvrđuju lučke kapetanije ili ispostave obavljanjem tehničkog pregleda sukladno odredbama Dodatka 12 »Pregledi brodica i čamaca« ovog Pravilnika.

(2) Sposobnost za plovidbu jahti u nacionalnoj plovidbi i jahti duljine trupa do 24 metra u međunarodnoj plovidbi utvrđuje Hrvatski registar brodova, obavljanjem tehničkog pregleda sukladno Dodatku 11 »Pregledi jahti« ovog Pravilnika.

(3) Sposobnost za plovidbu jahti duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi utvrđuje priznata organizacija, obavljanjem tehničkog pregleda sukladno Dodatku 11 »Pregledi jahti« ovog Pravilnika.

(4) Brodica je sposobna za plovidbu u određenim kategorijama plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljavaju odredbama Pomorskog zakonika i ovog Pravilnika u vezi sa:

– sigurnošću ljudskih života, brodice i imovine,

– sprječavanjem onečišćavanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i otpadom,

– sprječavanjem onečišćavanja zraka,

– zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obrastanja trupa,

– zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba zaposlenih na brodici,

– uvjetima za prijevoz putnika,

– sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.

(5) Čamac je sposoban za plovidbu u određenim kategorijama plovidbe i za određenu namjenu ako udovoljava odredbama Zakona o plovidbi i lukama unutarnjih voda i ovog Pravilnika u vezi sa:

– sigurnošću ljudskih života, čamca i imovine,

– sprječavanjem onečišćavanja unutarnjih voda uljem, štetnim tvarima, otpadnim vodama i otpadom,

– sprječavanjem onečišćavanja zraka,

– zaštitom unutarnjih voda od štetnog djelovanja sustava protiv obrastanja trupa,

– zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba zaposlenih na čamcu,

– uvjetima za prijevoz putnika,

– sigurnošću uređaja za rukovanje teretom.

(6) Jahta je sposobna za plovidbu, u određenim kategorijama plovidbe, zavisno o veličini i svojoj namjeni, ako udovoljava odredbama Pomorskog zakonika, ovog Pravilnika i Tehničkih pravila u vezi sa:

– sigurnošću ljudskih života, jahte i imovine,

– sustavom upravljanja sigurnošću,

– sigurnosnom zaštitom,

– sprječavanjem onečišćavanja pomorskog okoliša uljem, štetnim tvarima, sanitarnim otpadnim vodama i smećem,

– sprječavanjem onečišćavanja zraka,

– zaštitom morskog okoliša od štetnog djelovanja sustava protiv obrastanja trupa,

– zaštitom na radu, smještajem posade i drugih osoba zaposlenih na jahti,

– uvjetima za prijevoz putnika,

– sprečavanjem onečišćavanja i upravljanjem balastnim vodama.

(7) Pregledi iz stavka 1., 2., i 3. ovog članka obavljaju se na zahtjev vlasnika uz naknadu.

Članak 42.

(1) Brodici, čamcu, koja je upisana u upisnik brodova za koju je pregledom iz članaka 40. i 41. ovog Pravilnika, odnosno za koju je osnovnim pregledom iz Dodatka 12 ovog Pravilnika utvrđena sposobnost za plovidbu izdaje se Upisni list.

(2) Lučka kapetanija ili ispostava može na zahtjev korisnika brodice, čamca, izdati neupisanoj brodici, čamcu, privremeni upisni list za plovidbu u trajanju do najviše 30 dana zbog uplovljavanja u luku na čijem području se nalazi lučka kapetanija odnosno ispostava u kojoj će se brodica, čamac upisati.

(3) Lučka kapetanija ili ispostava može na zahtjev korisnika brodice, čamca, izdati novoj brodici/čamcu ili brodici/čamcu na kojoj su obavljene značajne preinake privremeni upisni list za plovidbu u trajanju do najviše 30 dana zbog obavljanja pokusne plovidbe.

(4) Privremeni upisni list iz stavka 3. ovog članka zbog obavljanja pokusne plovidbe može se izdati samo za područje nadležnosti lučke kapetanije kojoj je zahtjev podnesen nakon obavljanja pregleda sukladno odredbama Dodatka 12 »Pregledi brodica i čamaca« ovog Pravilnika.

(5) Privremeni upisni list, iz stavka 2. ovog članka, zbog uplovljavanja u luku na čijem području se nalazi lučka kapetanija odnosno ispostava u kojoj će se brodica, čamac, upisati može se izdati novim i postojećim brodicama, čamcima, nakon obavljanja tehničkog pregleda sukladno odredbama Dodatka 12 »Pregledi brodica i čamaca« ovog Pravilnika i to samo ako se privremeni upisni list izdaje u svrhu plovidbe teritorijalnim morem i unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske.

(6) Iznimno, privremeni upisni list, iz stavka 2. ovog članka, zbog uplovljavanja u luku na čijem području se nalazi lučka kapetanija odnosno ispostava u kojoj će se brodica upisati može se izdati bez obavljanja pregleda novim brodicama koje uplovljavaju u teritorijalno more i unutarnje morske vode iz strane luke ukoliko podnositelj zahtjeva uz zahtjev dostavi slijedeće dokumente:

– EU izjavu o sukladnosti, sukladno Dodatku 5 »EU izjava o sukladnosti« ovog Pravilnika, a kojom graditelj potvrđuje da je brodica projektirana za najmanje projektnu kategoriju B sukladno članku 28., stavak 1., te da je ocjena sukladnosti brodice provedena sukladno modulu B (EU ispitivanje tipa) zajedno s modulima C, D, E ili F;

– EU potvrdu o ispitivanju tipa izdanu od tijela ovlaštenog za ocjenu sukladnosti;

– Popis posade uz koji je potrebno dostaviti preslike svjedodžbi, odnosno uvjerenja o osposobljenosti izdana sukladno posebnom propisu, a kojima se potvrđuje da brodica udovoljava zahtjevima za najmanji broj članova posade sukladno posebnom propisu;

– Izjavu da će brodica biti opremljena opremom sukladno Dodatku 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica« ovog Pravilnika;

– Plan plovidbe.

(7) Osoba koja upravlja brodicom iz stavka 6. ovog članka dužna je po uplovljavanju u teritorijalno more Republike Hrvatske o tome obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju prema luci u koju planira obaviti graničnu kontrolu, a koja će po uplovljavanju brodice obaviti pregled sukladno odredbama Dodatka 12 »Pregledi brodica i čamaca«, u svrhu utvrđivanja zadovoljavanja uvjeta iz stavka 6. ovog članka.

(8) Privremeni upisni list iz stavaka 2. i 3. ovog članka može se izdati samo za područje plovidbe prema projektnoj kategoriji brodice, čamca, kako je to propisano člancima 37. i 38. ovog Pravilnika.

(9) Brodici, čamcu, koja ne posjeduje EU deklaraciju o sukladnosti iz koje je vidljiva projektna kategorija, a bila je upisana u hrvatski upisnik brodova, privremeni upisni list iz stavaka 2. i 3. ovog članka, može se izdati samo za područje plovidbe navedeno u podacima o ranijem upisu.

(10) Brodici, čamcu, koja ne posjeduje EU deklaraciju o sukladnosti iz koje je vidljiva projektna kategorija, a nije bila upisana u hrvatski upisnik brodova, ne može se izdati privremeni upisni list iz stavka 2. i 3. ovog članka.

(11) Pregledi iz stavka 4., 5. i 7. ovog članka obavljaju se uz naknadu.

(12) Odredbe iz stavaka 2. do 11. ovog članka mogu se odgovarajuće primijeniti i na jahtu duljine trupa do 24 metra, s time da provjeru EU izjave o sukladnosti, EU potvrde o ispitivanju i popis opreme iz stavka 6. ovog članka obavlja Hrvatski registar brodova.

Članak 43.

(1) Ako se prilikom pregleda brodice, čamca utvrde nedostaci koji bitno ne ugrožavaju sigurnost plovidbe, lučka kapetanija ili ispostava donijet će rješenje kojim će naložiti korisniku brodice da ih otkloni u određenom roku ne duljem od 30 dana.

(2) Ukoliko se u danom roku ne otklone nedostaci, lučka kapetanija ili ispostava donijet će rješenje o zabrani plovidbe brodice, čamca i oduzeti Upisni list brodice, čamca.

(3) Ukoliko su nedostaci iz stavka 1. ovog članka takve prirode da brodica, čamac može sigurno ploviti uz određena ograničenja, korisniku brodice, čamca može se izdati Upisni list brodice, čamca s ograničenim rokom trajanja, ograničenim područjem plovidbe ili smanjenom dopuštenom nosivosti tereta i/ili putnika.

(4) Ukoliko su utvrđeni nedostaci po svojoj prirodi takvi da bitno ugrožavaju sigurnost plovidbe, zdravlje ljudi i okoliš, lučka kapetanija ili ispostava će donijeti rješenje o zabrani plovidbe brodice, čamca do otklanjanja nedostataka i oduzeti Upisni list brodice, čamca.

Članak 44.

(1) Jahti duljine trupa do 24 metra, koja je upisana u upisnik brodova i za koju je utvrđena sposobnost za plovidbu izdaje se Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu.

(2) Jahti duljine trupa preko 24 metra, koja je upisana u upisnik brodova i za koju je utvrđena sposobnost za plovidbu, i koja obavlja međunarodna putovanja, zavisno od veličine, izdaju se isprave kako je to navedeno u Dodatku 11 »Pregledi jahti« ovog Pravilnika.

(3) Svjedodžbu iz stavka 1. ovog članka izdaje Hrvatski registar brodova, a isprave iz stavka 2. ovog članka priznata organizacija.

(4) Hrvatski registar brodova, ili priznata organizacija za jahtu duljine trupa preko 24 metra i koja obavlja međunarodna putovanja, može na zahtjev korisnika jahte ili graditelja izdati jahti u gradnji privremeno odobrenje za plovidbu u trajanju do 30 dana radi obavljanja probnih vožnji ili uplovljavanja u luku na čijem području se nalazi lučka kapetanija u kojoj će se jahta upisati, sukladno odredbama »Pravila za obavljanje pokusne plovidbe«.

(5) Sadržaj, obrasci, načini vođenja isprava, zapisa i knjiga, kao i oblik, rokovi valjanosti, mogućnosti produljenja valjanosti, prestanak valjanosti, suspenzija ili povlačenje isprava, zapisa i knjiga, propisani su ovim Pravilnikom i Tehničkim pravilima.

Članak 45.

(1) Charter kompanija koja u svojoj floti ima deset i više rekreacijskih plovila (brodica i/ili jahti) duljine trupa do 24 metra i za koje postoji izdana EU izjava o sukladnosti, koje daje na korištenje krajnjem korisniku, sa ili bez posade, i koja je predviđena za višednevni boravak na moru, može uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću na način predviđen Dodatkom 14 ovoga Pravilnika.

(2) U rekreacija plovila iz stavka 1. ovog članka spadaju jahte i brodice hrvatske državne pripadnosti za koje je charter kompanija, sukladno posebnom propisu kojim su propisani uvjeti i način obavljanja djelatnosti iznajmljivanja jahti ili brodica sa ili bez posade (charter) uključujući i pružanje usluge smještaja gostiju na jahti ili brodici u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, vlasnik ili korisnik plovila ili je od vlasnika ili korisnika temeljem pisanog ugovora preuzela odgovornost za upravljanje.

(3) Prosudbu sustava upravljanja sigurnošću, na zahtjev charter kompanije, provodi Hrvatski registar brodova te izdaje potvrdu o usklađenosti sustava na rok valjanosti od pet godina.

(4) Prosudba sustava upravljanja sigurnošću može biti osnovna, obnovna i dodatna.

(5) Osnovna prosudba provodi se kod prve uspostave sustava upravljanja sigurnošću, odnosno kada se po prvi put izdaje potvrda o usklađenosti.

(6) Obnovna prosudba obavlja se svakih pet godina nakon isteka valjanosti potvrde o usklađenosti. Ukoliko se u vremenu valjanosti potvrde o usklađenosti broj rekreacijskih plovila iz stavka 1. ovog članka u floti charter kompanije smanji na manje od deset, charter kompanija gubi pravo na daljnju primjenu sustava upravljanja sigurnošću, odnosno obnovna prosudba neće biti obavljena niti će biti produljena valjanost potvrde o usklađenosti.

(7) Dodatna prosudba obavlja se ako su izvršene bitne izmjene u sustavu upravljanja sigurnošću.

(8) Prosudbe iz stavka 4. ovoga članka obavljaju se uz naknadu sukladno propisu donesenom temeljem članka 93.a. Pomorskog zakonika.

(9) Potvrda o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću gubi valjanost u sljedećim slučajevima:

– ako charter kompanija nije podvrgnuta obnovnom ili dodatnom pregledu;

– ako charter kompanija nije poduzela popravne radnje za otklanjanje nesukladnosti koje su utvrđene za vrijeme obnovne ili dodatne prosudbe, u dogovorenom periodu;

– ako charter kompanija ne obavlja preglede rekreacijskih plovila uključenih u sustav upravljanja sigurnošću na način propisan Dodatkom 14 ovog Pravilnika;

– ako se inspekcijskim pregledom rekreacijskih plovila uključenih u sustav upravljanja sigurnošću utvrde nedostaci koji nepobitno potvrđuju da charter kompanija ne primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću.

(10) Ukoliko se inspekcijskim pregledom brodica i jahti na koje se primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću utvrdi da charter kompanija ne postupa sukladno uspostavljenom sustavu, ovlaštena službena osoba će, putem nadležne lučke kapetanije, o tome obavijestiti Ministarstvo a koje će, nakon analize zaprimljene prijave naložiti dodatne preglede brodica i jahti ili suspendirati valjanost potvrde o sukladnosti sustava upravljanja sigurnošću.

(11) Danom prestanka valjanosti potvrde o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću sva rekreacijska plovila koja su bila uključena u sustav upravljanja sigurnošću prestaju biti sposobna za plovidbu do obavljanja tehničkih pregleda iz članka 41., stavak 1., 2. i 3., ovoga Pravilnika.

Članak 46.

Baždarenja brodica, čamaca i jahti obavlja se na zahtjev korisnika brodice, čamca ili jahte obavlja se na sljedeći način:

– baždarenje brodica koje se koriste za ribolovne aktivnosti, neovisno o tome koriste li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost obavlja se sukladno Uredbi (EU) 2017/1130 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o definiranju karakteristika ribarskih plovila (SL L 169, 30. 6. 2017.);

– baždarenje ostalih brodica i baždarenje čamaca obavlja se sukladno Prilogu 4. Pravila za baždarenje pomorskih objekata;

– baždarenje jahti obavlja se sukladno Prilogu 6. Pravila za baždarenje pomorskih objekata.

GLAVA VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 47.

(1) Jedinstvene oznake proizvođača dodijeljene sukladno člancima 32., 33., 34. i 35. ovog Pravilnika prije stupanja na snagu ovog Pravilnika i dalje ostaju na snazi.

(2) Vlasnici brodica, čamaca, namijenjenih za osobne potrebe, čija je duljina trupa veća od 7 metara ili snage ugrađenog porivnog uređaja veće od 15 kW, a koje sukladno odredbama Pravilnika o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/2005, 57/2006, 80/2007, 3/2008, 18/2009, 56/2010, 97/2012, 137/2013, 18/2016, 72/2017), odnosno Pravilnika o čamcima (»Narodne novine« br. 72/2015, 81/2015 i 91/2016), nisu bile u obvezi obavljati redovne preglede, dužni su podnijeti zahtjev za obavljanje redovnog pregleda kako slijedi:

– za brodice čija starost ne prelazi 5 godina najkasnije do 31. prosinca 2025.;

– za brodice čija je starost između 5 i 10 godina, najkasnije do 31. prosinca 2023.;

– za brodice čija starost prelazi 10 godina, najkasnije do 31. prosinca 2021. godine.

(3) Vlasnici brodica i jahti koje su, sukladno odredbama Pravilnika o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/2005, 57/2006, 80/2007, 3/2008, 18/2009, 56/2010, 97/2012, 137/2013, 18/2016, 72/2017), bile registrirane za područja plovidbe Ia, II i IIa, dužni su podnijeti zahtjev za usklađivanje područja plovidbe prema odredbama ovog Pravilnika najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

Članak 48.

(1) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/2005, 57/2006, 80/2007, 3/2008, 18/2009, 56/2010, 97/2012, 137/2013, 18/2016, 72/2017, 8/2020), osim:

1. odredbi Glave II.a PRAVA I OBVEZE KORISNIKA, VODITELJA I ČLANOVA POSADE RIBARSKIH BRODICA, (članci 8a. i 8b) koje ostaju na snazi do donošenja posebnih propisa kojim se uređuju zvanja i svjedodžbe o osposobljenosti pomoraca,

2. odredbi članka 4., stavak 2., 3., 4. i 8., Glave IX. POSADA BRODICE (članci 49., 50., 51., 52., 53., 54., 55., 56., 57., 58., 59., 60., 61., 62., 63., 64., 65., 66., 67., 68., 68.a, 68.b, 68.c, 68.d, 68.e), Glave XII PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE (članci 86., 87., 88., 90., 91., 96., 98.), Dodatka 6., Dodatka 7., Dodatka 8., Dodatka 9., Dodatka 10., Dodatka 11., te članci 35., 36. i 37. prijelaznih i završnih odredbi Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 57/06), koje ostaju na snazi do donošenja posebnih propisa kojim se uređuju zvanja i svjedodžbe o osposobljenosti pomoraca;

3. odredbi Glave X. NAJMANJI BROJ ČLANOVA POSADE POTREBAN ZA SIGURNU PLOVIDBU BRODICA I JAHTI (članci 69., 70., 71., 72., 73., 74., 75., 76., 77., 78., 79., 80., 81., 82., 83., 84. i 84.a), koje ostaju na snazi do donošenja posebnog propisa kojim se uređuje najmanji broj članova posade za sigurnu plovidbu brodica i jahti.

(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka, u članku 80. članku 81. i članku 82. Pravilnik o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/2005, 57/2006, 80/2007, 3/2008, 18/2009, 56/2010, 97/2012, 137/2013, 18/2016, 72/2017, 8/2020) riječi »30 BT« zamjenjuju se riječima »18 m«.

(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka, u članku 82. i članku 83. Pravilnik o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/2005, 57/2006, 80/2007, 3/2008, 18/2009, 56/2010, 97/2012, 137/2013, 18/2016, 72/2017, 8/2020) riječi »100 BT« zamjenjuju se riječima »24 m«.

(4) Odredbe ovog članka 38., stavak 6., ovoga Pravilnika primjenjuju se od datuma stupanja na snagu posebnog propisa koje određuje upise čamaca.

(5) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti (»Narodne novine« broj 19/2016).

(6) Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Glave II, III i IV Pravilnika o čamcima (»Narodne novine« br. 72/2015, 81/2015 i 91/2016).

(7) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaju važiti Pravila za statutarnu certifikaciju čamaca unutarnje plovidbe (»Narodne novine« broj 3/2009).

(8) Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti odredba članka 1. stavka 1. točke 16. Naredbe o visini naknade za isprave i knjige koje izdaju lučke kapetanije (»Narodne novine« broj 5/17).

(9) Temeljem odredbi članka 283. Pomorskog zakonika, Hrvatski registar brodova će do 31. prosinca 2021. godine, u skladu s odredbama ovog Pravilnika koji se odnose na utvrđivanje sposobnosti za plovidbu brodica, utvrđivati sposobnost za plovidbu plovila za sport i razonodu, neovisno koristi li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost, a čija je duljina trupa veća od 12 i manja od 15 metara i koji je namijenjen za dulji boravak na moru te koji je pored posade ovlašten prevoziti do 12 putnika.

Članak 49.

(1) Ovlaštenja pomorskih učilišta stečena sukladno odredbama Pravilnika o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/2005, 57/2006, 80/2007, 3/2008, 18/2009, 56/2010, 97/2012, 137/2013, 18/2016, 72/2017, 8/2020) ostaju na snazi do isteka njihove valjanosti.

(2) Svjedodžbe i uvjerenja o osposobljenosti izdane sukladno odredbama Pravilnika o brodicama i jahtama (»Narodne novine« br. 27/2005, 57/2006, 80/2007, 3/2008, 18/2009, 56/2010, 97/2012, 137/2013, 18/2016, 72/2017, 8/2020) ostaju na snazi do isteka njihove valjanosti.

Članak 50.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-03/143

Urbroj: 530-03-1-2-2-20-3

Zagreb, 22. siječnja 2020.

Ministar Oleg Butković, v. r.

DODATAK 1

TEMELJNI TEHNIČKI ZAHTJEVI

1. UVODNE ODREDBE

1.1. Plovilo mora udovoljavati zahtjevima navedenim u ovom dodatku u mjeri koliko je primjenjivo.

1.2. Udovoljavanjem valjanim usuglašenim međunarodnim normama podrazumijeva udovoljavanje temeljnim tehničkim zahtjevima.

1.3. Primjena valjanih usuglašenih međunarodnih normi ne smatra se jedinim načinom dokazivanja udovoljavanju temeljnim tehničkim zahtjevima.

1.4. Ako proizvođač ne želi koristiti valjane usuglašene međunarodne norme, njegova je obveza da udovoljavanje proizvoda temeljnim tehničkim zahtjevima dokaže udovoljavanjem drugim tehničkim propisima po svom izboru (npr. neusuglašenim međunarodnim normama ili drugim tehničkim propisima) ili drugim načinima dokazivanja udovoljavanju, pod uvjetom da se osigura barem jednaka razina sigurnosti.

1.5. Ako proizvođač koristi dio usuglašene međunarodne norme ili primijenjena usuglašena norma ne pokriva u cijelosti temeljne tehničke zahtjeve udovoljavanje se podrazumijeva samo u dijelu u kojem se norma odnosi na temeljne tehničke zahtjeve.

1.6. Pored temeljnih tehničkih zahtjeva u svrhu statutarne certifikacije u ime Republike Hrvatske plovilo mora, ovisno o vrsti, udovoljavati i dodatnim zahtjevima navedenima u Dodatku 9. »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju jahtu« i Dodatku 10. »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«.

1.7. Za plovila na napuhavanje primjenjuje se točka 9. ovog Dodatka, a za osobna plovila na vodomlazni pogon, točka 10. ovog Dodatka.

2. PROJEKTNE KATEGORIJE PLOVILA

2.1. Sva plovila ovisno o predviđenoj projektnoj kategoriji moraju biti sposobna izdržati opterećenje od vjetra i valova najmanje u pogledu zahtjeva iz točke 4.2., te ostalih zahtjeva iz ovog Dodatka čiji zahtjevi su temeljeni na njima, te imati zadovoljavajuće značajke upravljivosti.

2.2. Projektna kategorija A – rekreacijsko plovilo projektirano za vjetar čija snaga može biti veća od 8 bofora i za značajnu valnu visinu od 4 metra i veću, pri čemu su isključeni ekstremni uvjeti, kao što su oluje, snažne oluje, orkani, tornada i ekstremni morski uvjeti ili golemi valovi.

2.3. Projektna kategorija B – rekreacijsko plovilo projektirano za snagu vjetra do uključivo 8 bofora i značajnu valnu visinu do uključivo 4 metra.

2.4. Projektna kategorija C – plovilo projektirano za snagu vjetra do uključivo 6 bofora i značajnu valnu visinu do uključivo 2 metra.

2.5. Projektna kategorija D – plovilo projektirano za snagu vjetra do uključivo 4 bofora i značajnu valnu visinu do uključivo 0,3 metara, uz povremenu pojavu valova najveće visine do 0,5 metara.

2.6. Tablicom u članku 38., stavak 4., ovog Pravilnika dana je usporedba projektnih kategorija s područjima plovidbe određenim člankom 38., stavak 1., ovog Pravilnika.

3. OPĆI ZAHTJEVI

3.1. Definicije osnovnih značajki plovila

U svrhu ovog Dodatka primjenjuju se definicije kako su navedene u hrvatskoj normi HRN EN ISO 8666:2016 – »Mala plovila – Osnovni podaci«.

3.2. Identifikacijski broj plovila (CIN)

Na trupu plovila mora se nalaziti oznaka koja sadrži sljedeće podatke:

1. Oznaku zemlje proizvođača.

2. Jedinstvenu oznaku proizvođača (MIC) koju dodjeljuje nacionalno tijelo zemlje članice.

3. Jedinstveni serijski broj.

4. Mjesec i godinu proizvodnje.

5. Godinu modela.

Detalji označavanja moraju biti u skladu s hrvatskom normom HRN EN ISO 10087:2008 – »Mala plovila – Prepoznavanje trupa – Sustav kodiranja«

3.3. Pločica graditelja plovila

Na svakom plovilu mora se nalaziti trajno pričvršćena pločica, postavljenu odvojeno od identifikacijskog broja plovila, koja sadrži najmanje sljedeće podatke:

1. Naziv proizvođača, registrirano trgovačko ime ili registriranu trgovačku oznaku, kao i adresu za kontakt.

2. CE oznaku, kako je definirano u članku 26. ovog Pravilnika.

3. Projektnu kategoriju plovila, kako je definirano u članku 28. ovog Pravilnika i točki 2. ovog Dodatka.

4. Najveće opterećenje plovila sukladno točki 4.5. ovog Dodatka, pri tome ne uključujući težinu sadržaja punih ugrađenih spremnika.

5. Najveći dopušteni broj osoba za čiji je prijevoz plovilo projektirano.

U slučaju ocjenjivanja nakon izgradnje, podaci za kontakt uključuju podatke prijavljenog tijela koje je provelo ocjenjivanje sukladnosti.

Pločica graditelja plovila izrađena i postavljena prema hrvatskoj normi HRN EN ISO 14945:2004 – »Mala plovila – Tvornička pločica«, HRN EN ISO 14945:2004/Ispr.1:2008 – »Mala plovila – Tvornička pločica«, smatra se sukladnom.

3.4. Zaštita osoba na plovilu od pada s plovila i sredstva za ponovno ukrcavanje

Ovisno o projektnoj kategoriji plovila projektna rješenja primijenjena na plovilu moraju biti takva da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji rizik od pada s broda i olakša ponovno ukrcavanje. Osoba u vodi mora moći dohvatiti sredstva za ponovno ukrcavanje ili mora moći njima rukovati bez tuđe pomoći.

Primijenjena tehnička rješenja u skladu s hrvatskom normom HRN EN ISO 15085:2005/A1:2010 – »Mala plovila – Čovjek u moru, sprečavanje i spašavanje« podrazumijevaju sukladnost.

3.5. Vidljivost s glavnog mjesta za kormilarenje

Na rekreacijskim plovilima mora biti osigurana vidljivost s glavnog mjesta za kormilarenje (upravljanje) u svim smjerovima u normalnim uvjetima plovidbe (brzina, opterećenje). Udovoljavanje hrvatskoj normi HRN EN ISO 11591:2012 – »Motorna mala plovila – Preglednost s mjesta upravljanja« podrazumijeva sukladnost.

3.6. Priručnik za vlasnika

Za svako plovilo koje se namjerava staviti na tržište Republike Hrvatske mora biti izrađen Priručnik za vlasnika za korištenje plovila na hrvatskom jeziku.

Priručnik mora pružati sve informacije neophodne za sigurno korištenje proizvoda, pri čemu se posebna pozornost obraća na strukturu, održavanje, pravilan rad, sprečavanje rizika i upravljanje rizikom (npr. opasnost od požara i naplavljivanja plovila).

Priručnik mora sadržavati podatke navedene u točkama 3.3., 4.5. i 5. ovog Dodatka kao i podatak o masi praznog opremljenog plovila.

Priručnik izrađen u skladu s hrvatskim normama HRN EN ISO 10240:2008 – »Mala plovila – Knjiga uputa«, HRN EN ISO 10240:2008/A1:2015 – »Mala plovila – Knjiga uputa« i HRN EN ISO 11192:2008 – »Mala plovila – Grafički simboli« podrazumijeva sukladnost.

U slučaju da se plovilo namjerava staviti na tržište neke druge zemlje članice EU, Priručnik za vlasnika mora izrađen biti na službenom jeziku te zemlje.

4. INTEGRITET I STRUKTURNA CJELOVITOST KONSTRUKCIJE PLOVILA

4.1. Struktura

4.1.1. Izbor i kombinacija materijala te konstrukcija plovila moraju osigurati njegovu dovoljnu čvrstoću u svakom pogledu. Posebnu pažnju potrebno je obratiti na projektnu kategoriju (vidi točku 2. ovog Dodatka) i najveće dopušteno opterećenje plovila (vidi točku 4.5. ovog Dodatka).

4.1.2. Temeljni zahtjevi smatraju se ispunjenim ako je udovoljeno zahtjevima iz dolje navedenih normi ili jednakovrijednih tehničkih propisa (vidi točku 1. ovog Dodatka).

1. Zahtjevi za materijal gradnje:

a) materijal za gradnju plovila od plastičnih materijala koji udovoljava hrvatskoj normi HRN EN ISO 12215-1:2004: »Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – Dio 1. – Materijali: Toplinski očvrstive smole, pojačanja od staklenih vlakana, referencijski laminat« i HRN EN ISO 12215-2:2004 – Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzija konstrukcijskih elemenata – 2. dio: Materijali: materijali jezgre za sendvič konstrukciju, ugrađeni materijali

b) u slučaju primjene čelika, aluminijskih slitina, drva ili drugih materijala zahtjevi navedeni u hrvatskoj normi HRN EN ISO 12215-3:2004 – »Mala plovila – konstrukcija trupa i dimenzije, Dio 3.: Materijali – Čelik, aluminijske slitine, drvo, ostali materijali«.

2. Uvjeti proizvodnje:

a) u vezi proizvodnih prostora u kojima se ostvaruje gradnja plovila, ovisno o materijalu gradnje, zahtjevi navedeni u hrvatskoj normi HRN EN ISO 12215-4:2004 – »Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije, Dio 4.: »Proizvodni prostor i proizvodnja«.

3. Projektna opterećenja, dopuštena naprezanja i dimenzioniranje elemenata:

HRN EN ISO 12215-5:2008: »Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – Dio 5.: Projektni tlakovi za jednotrupna plovila, projektna naprezanja, određivanje dimenzija konstrukcijskih elemenata«, HRN EN ISO 12215-5:2008/A1:2014 – »Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 5. dio: Projektni tlakovi za jednotrupna plovila, projektna naprezanja, određivanje dimenzija konstrukcijskih elemenata – Dopune 1«;

a) HRN EN ISO 12215-6:2008: »Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – Dio 6.: Raspored i detalji konstrukcije«;

b) HRN EN ISO 12215-8:2010 – »Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 8. dio: Kormila«, HRN EN ISO 12215-8:2010 / isp. 1 2010 – »Mala plovila – Konstrukcija trupa i dimenzije konstrukcijskih elemenata – 8. dio: Kormila«,

c) HRN EN ISO 12215-9:2012 – »Konstrukcija trupa malih plovila – Dio 9.: Jedrilice – Privjesci na trupu i pričvršćenje opute«.

4.1.3. Neovisno o navedenom u točki 4.1.2. ovog Dodatka, proizvođač može, primijeniti i alternativne metode određivanja dimenzija konstruktivnih elemenata.

4.2. Stabilitet, nadvođe, uzgon i plovnost

Stabilitet i nadvođe

4.2.1. Plovilo mora imati zadovoljavajući stabilitet i dovoljno nadvođe s obzirom na projektnu kategoriju (vidi točku 2. ovog Dodatka) i na najveće dopušteno opterećenje (vidi točku 4.5. ovog Dodatka).

Uzgon i plovnost

4.2.2. Konstrukcija plovila mora osiguravati da njegove uzgonske karakteristike s obzirom na projektnu kategoriju (vidi točku 2 ovog Dodatka) i na najveće dopušteno opterećenje (vidi točku 4.5. ovog Dodatka).

Sva nastanjiva višetrupna rekreacijska plovila kod kojih postoji mogućnost prevrtanja moraju imati dovoljan uzgon da u slučaju prevrnuća ostanu u plutajućem stanju.

4.2.3. Kod plovila duljine trupa manje od 6 metara kod kojih postoji sumnja da u plovidbi sukladno njihovoj projektnoj kategoriji može doći do naplavljivanja uslijed djelovanja vjetra i valova moraju biti predviđeni dodatni uzgonski elementi.

4.2.4. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima sljedećih hrvatskih normi podrazumijeva sukladnost:

1. Plovila bez jedara duljine trupa 6 metara i više moraju udovoljavati hrvatskoj normi HRN EN ISO 12217-1:2015 – »Mala plovila – Ocjenjivanje i razredba stabiliteta ili plovnosti – Dio 1: Plovila bez jedara duljine trupa 6 m i više«.

2. Plovila na jedra duljine trupa 6 metara i više moraju udovoljavati hrvatskoj normi HRN EN ISO 12217-2:2015 – »Mala plovila – Ocjenjivanje i razredba stabiliteta i plovnosti – Dio 2: Plovila s jedrima duljine trupa 6 m ili više«.

3. Plovila duljine trupa manje od 6 metara HRN EN ISO 12217-3:2015 – »Mala plovila – Ocjenjivanje i razredba stabiliteta i plovnosti – Dio 3: Plovila duljine trupa manje od 6 m«.

4.3. Otvori na trupu, palubi i nadgrađu

4.3.1. Otvori na trupu, palubi ili palubama i nadgrađu ne umanjuju strukturnu cjelovitost plovila ili njegovu vremensku nepropusnost kada su zatvoreni.

4.3.2. Prozori, okna, vrata i poklopci grotlašaca moraju izdržati, ovisno o smještaju na plovilu, te projektnoj kategoriji plovila, pritisak vode koji se može pojaviti u plovidbi na položaju na kojem se nalaze, te koncentrirano opterećenje uzrokovano težinom osoba koje se kreću palubom.

Udovoljavanje tehničkim zahtjevima sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 12216:2004 – »Mala plovila – Prozori, okna, grotlašca, vidnici, vrata – Zahtjevi za čvrstoću i nepropusnost« podrazumijeva sukladnost.

4.3.3. Oplatni ventili i prolazi namijenjeni propuštanju vode u trup ili iz njega, smješteni ispod vodne linije koja odgovara najvećem dopuštenom opterećenju plovila (vidi točku 4.5 ovog Dodatka), moraju biti opremljeni lako pristupačnim sredstvima zatvaranja.

4.3.4. Udovoljavanje, ovisno o materijalu izrade, hrvatskim normama HRN EN ISO 9093-1:2001 – »Mala plovila – Oplatni ventili i prolazi – Dio 1. – Metalni«, te HRN EN ISO 9093-2:2004 – »Mala plovila – Oplatni ventili i prolazi – Dio 2. – Nemetalni« podrazumijeva sukladnost.

4.4. Naplavljivanje

4.4.1. Plovilo mora biti projektirano i građeno na način da rizik potonuća uslijed njegovog naplavljivanja bude umanjen u najvećoj mogućoj mjeri.

4.4.2. Posebna pažnja mora se obratiti na:

1. kokpite i zdence koji moraju biti samoprazneći ili opremljeni drugim sredstvima sprečavanja ulaska vode u plovilo;

2. sredstva za ventilaciju;

3. odstranjivanje vode iz plovila pomoću pumpi ili drugih sredstava.

4.4.3. Udovoljavanje dolje navedenim hrvatskim normama podrazumijeva sukladnost:

1. HRN EN ISO 11812:2004 – »Mala plovila – Vodonepropusni kokpiti i brzoprazneći kokpiti«;

2. HRN EN ISO 12216:2004 – »Mala plovila – Prozori, okna, grotlašca, vidnici, vrata – Zahtjevi za čvrstoću i nepropusnost«;

3. HRN EN ISO 15083:2005 – »Mala plovila – Sustavi za pražnjenje kaljuže«.

4.5. Najveće opterećenje prema preporuci proizvođača

4.5.1. Pod najvećim dopuštenim opterećenjem plovila podrazumijeva se masa goriva, vode, zaliha, razne opreme i osoba (u kilogramima) za koje je plovilo projektirano uzimajući u obzir projektnu kategoriju (vidi točku 2. ovog Dodatka), stabilitet, nadvođe, uzgon i plovnost (vidi točku 4.2. ovog Dodatka) te naplavljivanje (vidi točku 4.4. ovog Dodatka).

4.5.2. Podatak o opterećenju određuje graditelj, a isti mora biti naznačen na pločici graditelja (vidi točku 3.3. ovog Dodatka).

4.5.3. Postupak određivanja najvećeg dopuštenog opterećenja kako je naveden u hrvatskoj normi HRN EN ISO 14946:2004 – »Mala plovila – Najveća nosivost« podrazumijeva sukladnost.

4.6. Smještaj splavi za spašavanje

4.6.1. Na svim rekreacijskim plovilima projektnih kategorija A i B, te rekreacijskim plovilima projektnih kategorija C i D duljih od 6 metara mora biti predviđen prostor za smještaj splavi za spašavanje kapaciteta dovoljnog za ukrcaj najvećeg dopuštenog broja osoba za koje je rekreacijsko plovilo projektirano i kako je preporučeno od proizvođača (vidi toč. 2.4.5 ovog priloga Pravila).

4.6.2. Prostor za smještaj splavi može biti na palubi ili u unutrašnjosti plovila te u svakom trenutku mora biti lako pristupačan.

4.7. Mogućnost evakuacije

4.7.1. Sva nastanjiva višetrupna rekreacijska plovila kod kojih postoji mogućnost prevrtanja moraju imati dovoljan uzgon da u slučaju prevrnuća ostanu u plutajućem stanju.

Kad postoje izlazi u nuždi predviđeni za korištenje u slučaju prevrtanja, oni ne smiju ugroziti strukturu trupa (vidi toč. 2.4.1 ovog priloga Pravila), stabilitet ili uzgon (vidi toč. 2.4.2), bez obzira na to da li je rekreacijsko plovilo u uspravnom ili prevrnutom položaju.

4.7.2. Sva nastanjiva višetrupna rekreacijska plovila moraju imati odgovarajuće izlaze u nužnosti u slučaju požara.

4.7.3. Udovoljavanje hrvatskoj normi HRN ISO EN 9094:2016 – »Mala plovila – Protupožarna zaštita« i HRN EN ISO 12216:2004 – »Mala plovila – prozori, okna, grotlašca, vidnici, vrata – zahtjevi za čvrstoću i nepropusnost, podrazumijeva sukladnost«.

4.8. Sidrenje, vez i tegalj

4.8.1. Na svim plovilima, ovisno o njihovim projektnim kategorijama i drugim značajkama mora biti ugrađena jedna ili više čvrstih točaka ili drugih sredstava koji omogućavaju preuzimanje opterećenja od sidrenja, veza kao i u slučaju tegljenja plovila.

4.8.2. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima za naprijed navedena sredstva sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 15084:2005 – »Mala plovila – Sidrenje, vez i tegljenje – čvrste točke« podrazumijeva sukladnost.

5. UPRAVLJIVOST

5.1. Proizvođač mora osigurati da su karakteristike upravljivosti plovila zadovoljavajuće uz upotrebu najsnažnijeg porivnog stroja za koji je plovilo projektirano i izgrađeno. Za sve porivne strojeve, najveća nazivna snaga motora navedena je u priručniku za korištenje plovila (vidi točku 3.6. ovog Dodatka).

5.2. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima za plovila duljine trupa do 8 metara navedenih u hrvatskoj normi HRN EN ISO 11592-1:2016 – »Mala plovila – Određivanje najveće porivne snage pri manevarskoj brzini – 1. dio: Plovila duljine trupa manje od 8 m«, podrazumijeva sukladnost.

5.3. Na plovilima za razonodu najveća snaga motora, izmjerena u skladu s hrvatskom normom HRN EN ISO 8665:2008 – »Mala plovila – Brodski porivni motor i sustav – Mjerenje snage i deklariranje«, podrazumijeva sukladnost.

6. ZAHTJEVI ZA STROJEVE I UREĐAJE

U ovom poglavlju navedeni su zahtjevi za uređaje koji se ugrađuju na plovila (strojni uređaj, električna oprema, protupožarna zaštita, sredstva za navigaciju).

6.1. Strojevi i prostorije strojeva

6.1.1. Ugrađeni pogonski strojevi:

1. Ugrađeni pogonski strojevi moraju biti smješteni unutar zatvorene prostorije odijeljene od nastambi na način da se smanji rizik od požara i spriječi širenje vatre i smanji opasnost od otrovnih plinova kao i štetni utjecaj topline, buke ili vibracija u prostorijama nastambi.

2. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima, u mjeri koliko je primjenljivo za pojedinu vrstu pogona sadržanim u hrvatskim normama HRN EN ISO 15584:2004 – »Mala plovila – Ugrađeni benzinski motori – Komponente sustava goriva i elektrouređaja«, HRN EN ISO 16147:2004 – »Mala plovila – Ugrađeni dizelski motori – Komponente sustava goriva i elektrouređaja« i HRN EN ISO 16147:2004/A1:2013 – »Mala plovila – Ugrađeni dizelski motori – Komponente sustava goriva i elektrouređaja ovješene na motor – Dopuna 1«, podrazumijeva se sukladnost. Pored navedenih normi vidi i točke 6.2.1, 6.3. i 6.6. ovog Dodatka.

3. Dijelovi strojnog uređaja i pripadne opreme koji zahtijevaju učestaliji nadzor moraju biti lako pristupačni.

4. Izolacijski materijali u prostoriji strojeva ne smiju biti zapaljivi. Materijal se smatra negorivim ako je indeks kisika, izmjeren prema ISO 4589-3, najmanje 21.

6.1.2. Ventilacija:

1. Ako su prostorije strojeva s ugrađenim benzinskim motorima ventilirane kako je propisano hrvatskom normom HRN EN ISO 11105:2001 – »Mala plovila – Ventilacija prostora za smještaj benzinskih motora i/ili benzinskih spremnika« podrazumijeva se sukladnost.

2. U prostorijama s ugrađenim dizelskim motorima mora biti osigurana odgovarajuća prirodna ventilacija.

3. Mogućnost prodora vode kroz otvore u prostorije strojeva mora biti sveden na najmanju moguću mjeru.

6.1.3. Izloženi dijelovi:

Ako stroj nije smješten u prostoriji strojeva ili zaštićen poklopcem ili odgovarajućim sandukom, pokretni i vrući dijelovi moraju biti odgovarajuće zaštićeni kako bi se spriječile ozljede osoba na plovilu.

6.1.4. Pokretanje izvanbrodskog porivnog stroja:

Svaki izvanbrodski porivni stroj postavljen na bilo koje plovilo mora imati zaštitu od upućivanja motora u radnom položaju, osim:

1. ako pogonski motor proizvodi statičku silu poriva manju od 500 N, ili je

2. ako je pogonski motor opremljen uređajem koji ograničava silu poriva na manje od 500 N u trenutku upućivanja motora.

Sukladnost se podrazumijeva ako je udovoljeno hrvatskoj normi HRN ISO 11547:2004 – »Mala plovila – Zaštita od upućivanja stroja u radnom položaju«.

6.1.5. Osobna plovila na vodomlazni pogon u kretanju bez vozača:

Osobna plovila na vodomlazni pogon moraju biti opremljena ili uređajem za automatsko zaustavljanje porivnog stroja ili automatskim uređajem koji omogućava plovilu kružno gibanje prema naprijed smanjenom brzinom ako vozač namjerno napusti plovilo ili padne s plovila.

Zahtjevi za pogonski uređaj osobnih plovila na vodomlazni pogon sadržani su u normi HRN EN ISO 13590: 2004 – »Mala plovila – Osobna plovila – Zahtjevi za gradnju i ugradnju sustava«, HRN EN ISO 13590: 2004/Ispr.1:2008 – »Mala plovila – Osobna plovila – Zahtjevi za gradnju i ugradnju sustava«.

6.1.6. Izvanbrodski porivni strojevi s upravljanjem ručicom moraju biti opremljeni s napravom za zaustavljanje u nuždi koja se može povezati s kormilarom.

6.1.7. Ako je pogonski uređaj na ukapljeni naftni plin na jahtama, brodicama i ostalim plovilima izveden kako je propisano međunarodnom normom HRN EN 15609:2012 – »Oprema i pribor za UNP – Pogonski sustavi na UNP za brodove, jahte i ostala plovila« podrazumijeva se sukladnost.

6.2. Sustav goriva

6.2.1. Općenito:

Sustav punjenja, spremanja, odušivanja i pražnjenja spremnika goriva mora biti tako izveden da se u najvećoj mogućoj mjeri smanji opasnost od požara ili eksplozije.

Tehnički zahtjevi navedeni u normama HRN EN ISO 10088:2013 – »Mala plovila – Trajno ugrađeni sustavi goriva« i HRN EN ISO 21487:2013 – »Mala plovila – Trajno ugrađeni spremnici za benzinsko i dizelsko gorivo«, HRN EN ISO 21487:2013/A1:2015 – »Mala plovila – Trajno ugrađeni spremnici za benzinsko i dizelsko gorivo«, HRN EN ISO 21487:2013/A2:2016 – »Mala plovila – Trajno ugrađeni spremnici za benzinsko i dizelsko gorivo«, podrazumijevaju sukladnost. Pored navedene norme moraju se uzeti u obzir zahtjevi iz točki 6.1.1., 6.1.2. te 6.5. ovog Dodatka, kao i odnosni zahtjevi iz hrvatskih normi HRN EN ISO 7840:2013 – »Mala plovila – Vatrootporne savitljive cijevi za gorivo«, HRN EN ISO 8469:2013 – »Mala plovila – Savitljive cijevi za gorivo neotporne na vatru«, HRN EN ISO 14895:2016 – »Mala plovila – Štednjaci i grijalice na tekuća goriva«. Udovoljavanje gore navedenim normama podrazumijeva sukladnost.

Zahtjevi ove točke ne odnose se na prenosive spremnike goriva.

6.2.2. Spremnici goriva:

Spremnici i cjevovodi goriva moraju biti osigurani, odvojeni ili zaštićeni od bilo kojeg značajnijeg izvora topline. Materijal izrade spremnika i način izradbe mora biti u skladu s kapacitetom spremnika i vrsti goriva koje sadrži.

Prostori za spremnike koji sadrže benzinsko gorivo moraju se moći provjetravati.

Spremnici koji sadrže benzinsko gorivo ne smiju biti dio trupa i moraju biti:

1. zaštićeni od požara od bilo kojeg motora ili drugog izvora zapaljenja;

2. odvojeni od prostorija nastambi.

Spremnici koji sadrže dizelsko gorivo mogu biti strukturni.

6.3. Električna oprema

6.3.1. Električna oprema mora biti projektirana i ugrađena na način da se omogući sigurno korištenje plovila u normalnim uvjetima uporabe te da se u najvećoj mogućoj mjeri umanji opasnost od požara ili strujnog udara.

6.3.2. Svi strujni krugovi, osim strujnih krugova za pokretanje motora koji se napajaju iz akumulatorskih baterija, moraju biti sigurni kada su izloženi preopterećenju.

6.3.3. Pogonski strujni krugovi (kod plovila s elektro-propulzijom) i ostali strujni krugovi ne smiju utjecati jedni na druge na način da bilo koji od njih prestane funkcionirati kao što je namijenjeno.

6.3.4. U prostorijama gdje su smještene akumulatorske baterije mora biti osigurana odgovarajuća ventilacija radi sprečavanja nakupljanja eksplozivnih plinova koje akumulatorske baterije mogu ispuštati. Akumulatorske baterije moraju biti pravilno učvršćene i zaštićene od prodora vode.

6.3.5. Udovoljavanje zahtjevima iz hrvatskih normi HRN EN ISO 10133:2013 – »Mala plovila – Električni sustavi – Istosmjerne instalacije vrlo niskog napona«, i HRN EN ISO 13297:2015 – »Mala plovila – Električni sustavi – Instalacije za izmjeničnu struju«, HRN EN 60092-507:2015 – »Brodske električne instalacije – 507. dio – Mala plovila« i HRN EN 60092-507:2015/Ispr.1.:2015 – »Brodske električne instalacije – 507. dio – Mala plovila«, podrazumijeva sukladnost.

6.3.6. Električna oprema smještena u prostorijama koje mogu sadržavati zapaljive plinove izvedbe kako je propisano hrvatskom normom HRN EN 28846:2001 – »Mala plovila – Električni uređaji – Zaštita od zapaljenja okolnih zapaljivih plinova« i HRN EN 28846:2001/A1:2008 »Mala plovila – Električni uređaji – Zaštita od zapaljenja okolnih zapaljivih plinova« podrazumijeva sukladnost.

6.3.7. Električni ventilatori moraju biti izvedeni u skladu s hrvatskom normom HRN EN ISO 9097:2001 – »Mala plovila – Električni ventilatori« i HRN EN ISO 9097:2001/A1:2008 – »Mala plovila – Električni ventilatori«.

6.3.8. Za elektro pogonjene kaljužne pumpe koje udovoljavaju zahtjevima hrvatske norme HRN EN 8849:2004 – »Mala plovila – Elektromotorne kaljužne crpke na istosmjernu struju« podrazumijeva se sukladnost.

6.3.9. Za električne dijelove glavnih i pomoćnih motora koji su u skladu s hrvatskim normama HRN EN ISO 15584:2004 – »Mala plovila – Ugrađeni benzinski motori – komponente sustava goriva i elektrouređaja« i HRN EN ISO 16147:2004 – »Mala plovila – ugrađeni benzinski motori – komponente sustava goriva i elektrouređaja ovješene na motor« i HRN EN ISO 16147:2004/A1:2013 – »Mala plovila – Ugrađeni dizelski motori – Komponente sustava goriva i elektrouređaja ovješene na motor – Dopuna 1« podrazumijeva se sukladnost.

6.4. Sustav kormilarenja

6.4.1. Općenito:

Sustavi za kontrolu kormilarenja i pogona moraju biti projektirani, izveden i ugrađeni na način da omogućavaju prijenos opterećenja zbog kormilarenja u svim predvidljivim uvjetima plovidbe.

Udovoljavanje tehničkim zahtjevima navedenima u hrvatskim normama HRN EN ISO 8847:2004 – »Mala plovila – Kormilarski uređaj – Sustavi užadi i užnica«, HRN EN 8847:2004 / isp. 1:2008 – Mala plovila – Kormilarski uređaj – Sustavi užadi i užnica«, HRN EN 28848:2001 – »Mala plovila – Sustav daljinskog kormilarenja«, »HRN EN 28848:2001/A1:2008 – Mala plovila – Sustav daljinskoga kormilarenja« HRN EN ISO 10592:2001 – »Mala plovila – Hidraulički kormilarski sustav«, HRN EN ISO 10592:2001/A1:2008 »Mala plovila – Hidraulički kormilarski sustav«, HRN EN 29975:2001 – »Mala plovila – Daljinsko kormilarenje za izvanbrodske motore snage od 15 kW do 40 kW«, HRN EN 29775:2001/A1:2008 – »Mala plovila – Daljinsko kormilarenje za izvanbrodske motore snage od 15 kW do 40 kW«, HRN EN ISO 13929:2004 – »Mala plovila – Kormilarski uređaj – Sustavi sa zupčano-polužnim prijenosom« i HRN EN ISO 25197:2013 – »Mala plovila – »Električno/elektronski nadzorni sustavi za kormilarenje, osovina i regulator«, podrazumijeva sukladnost.

6.4.2. Sustav za slučaj nužnosti:

Svako rekreacijsko plovilo na jedra i rekreacijsko plovilo s jednim porivnim strojem i bez jedara, opremljeno sustavom za daljinsko upravljanje kormilom ima opremu za upravljanje rekreacijskim plovilom u nužnosti smanjenom brzinom.

6.4.3. Ako je sustav daljinskog kormilarenja brodica s ugrađenim motorom koje pogoni mali vodomlazni propulzor izveden kako je propisano hrvatskom normom HRN EN ISO 15652:2008 – »Mala plovila – Sustav daljinskog kormilarenja za brodice s ugrađenim motorom koji pogoni mali vodomlazni propulzor« podrazumijeva se sukladnost.

6.5. Plinska instalacija

6.5.1. Plinska instalacija za domaćinske potrebe moraju imati sustav za regulaciju pritiska ispuštanjem para i biti projektirani i ugrađeni tako da se izbjegne istjecanje plina i rizik od eksplozije te da ih je moguće testirati na istjecanje plina.

Materijali i sastavni dijelovi moraju biti prikladni za vrstu plina koji se upotrebljava te podnose opterećenja i izloženosti svojstvena pomorskom okruženju.

6.5.2. Svaka plinska instalacija koju je proizvođač namijenio za primjenu za koju se upotrebljava instalira se u skladu s uputama proizvođača.

Svaka plinska instalacija mora imati zasebnu dobavu plina kontroliranu zasebnim sredstvima zatvaranja dotoka plina. Odgovarajućom ventilacijom mora se spriječiti opasnost od istjecanja plina i produkata izgaranja.

6.5.3. Sva plovila s trajno ugrađenim plinskim sustavima moraju imati prostor u kojemu su smještene sve spremnike plina. Taj prostor mora biti odvojen od prostora nastambi, pristupačan samo s vanjske strane i ventiliran prema van tako da se istekli plin odvodi izvan plovila.

6.5.4. Nakon ugradnje svaka trajno ugrađena plinska instalacija mora biti ispitana.

6.5.5. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima navedenima u hrvatskim normama HRN EN ISO 10239:2015 – »Mala plovila – Sustav ukapljenih naftnih plinova«, HRN EN ISO 14895:2016 – »Mala plovila – Štednjaci i grijalice na tekuća goriva« podrazumijeva sukladnost.

6.6. Protupožarna zaštita

6.6.1. Općenito:

Pri određivanju tipa protupožarne opreme koja će se ugraditi i kod projektiranja plovila mora se u najvećoj mogućoj mjeri uzeti u obzir rizik pojave i širenja požara. Posebna pažnja mora se obratiti na okolinu uređaja koji proizvode otvoreni plamen, vruće dijelove glavnih i pomoćnih motora, preljevima ulja i goriva, nezaštićenim cijevima ulja i goriva, te posebno na postavljanje električnih vodova koji moraju biti udaljeni od izvora topline i vrućih površina.

6.6.2. Oprema za gašenje požara:

Rekreacijska plovila moraju biti opskrbljena opremom za gašenje požara primjerenom riziku pojave požara, ili položaj i zapremnina protupožarne opreme, primjerene riziku pojave požara, mora biti naznačen.

Prostori za benzinske motore moraju biti zaštićeni sustavom za gašenje požara koji ne zahtijeva otvaranje tog prostora u slučaju požara.

Prenosive naprave za gašenje požara moraju biti smještene na lako pristupačnim mjestima. Jedna naprava mora biti lako dostupna s glavnog mjesta upravljanja rekreacijskog plovilom.

6.6.3. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima navedenim u hrvatskoj normi HRN ISO EN 9094:2016 – »Mala plovila – Protupožarna zaštita« podrazumijeva sukladnost.

6.7. Navigacijska svjetla, oblici i zvučni signali

Ako su ugrađena navigacijska svjetla, oblici i zvučni signali isti moraju udovoljiti zahtjevima COLREG 72 za plovila predviđena za plovidbu morem, odnosno propisima CEVNI za plovidbu rijekama i jezerima.

Udovoljavanje tehničkim zahtjevima navedenim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 16180:2013 – »Mala plovila – Navigacijska svjetla – Ugradnja, smještaj i vidljivost« podrazumijeva sukladnost.

6.8. Sprečavanje onečišćenja i sredstva za iskrcaj na kopno

6.8.1. Plovilo mora biti građeno na način da je onemogućeno slučajno ispuštanje štetnih tvari u more (ulje, gorivo i dr.).

6.8.2. Svaki sanitarni čvor ugrađen u rekreacijsko plovilo mora biti povezan samo sa sustavom spremnika otpadnih voda ili sustavom za pročišćavanje voda.

6.8.3. Rekreacijska plovila s ugrađenim spremnicima za zadržavanje fekalija moraju biti opremljeni standardnom priključnicom za iskrcaj na kopno što omogućava da se cijevi uređaja za prihvat priključe na ispusni cjevovod rekreacijskog plovila.

6.8.4. Na cijevima fekalija koje završavaju na oplati plovila moraju biti ugrađeni ventili s ugrađenim sredstvima osiguranja zatvorenog položaja ventila.

6.8.5. Ako je ugrađen sustav sanitarnog otpada, a isti udovoljava hrvatskoj normi HRN EN ISO 8099:2004 – »Mala plovila – Sustav za prikupljanje sanitarnog otpada« podrazumijeva se sukladnost.

7. ZAHTJEVI ZA EMISIJU ISPUŠNIH PLINOVA IZ PORIVNIH STROJEVA

Porivni strojevi moraju udovoljavati dolje navedenim temeljnim zahtjevima za emisiju ispušnih plinova.

7.1. Identifikacija porivnog stroja

7.1.1. Na svakom motoru moraju biti jasno naznačeni sljedeći podaci:

1. Naziv proizvođača motora, registrirano trgovačko ime ili registrirana trgovačka oznaka i adresa za kontakt; i ako je primjenjivo, ime i adresa osobe koja ugrađuje motor.

2. Tip motora, porodica motora, ako je primjenjivo.

3. Jedinstveni identifikacijski broj motora.

4. CE oznaku, kako je definirana u članku 26. ovog Pravilnika.

7.1.2. Oznake navedene u točki 7.1.1. moraju trajati tijekom normalnog radnog vijeka motora, a moraju biti čitljive i neizbrisive. Ako se koriste natpisi ili natpisne pločice, moraju se pričvrstiti na način da traju tijekom radnog vijeka motora, te da se natpisi/pločice ne mogu ukloniti a da ih se ne uništi ili ne oštete.

7.1.3. Navedene oznake moraju biti pričvršćene na dio motora neophodan za normalan rad, koji uobičajeno ne treba zamjenjivati tijekom radnog vijeka motora.

7.1.4. Navedene oznake moraju biti smještene tako da ih se može jasno vidjeti nakon montaže motora, odnosno kada se motor sastavi od svih sastavnih dijelova neophodnih za normalan rad motora.

7.2. Zahtjevi u pogledu emisije ispušnih plinova

Porivni strojevi moraju se projektirati, konstruirani i sklapati tako da, kad su ispravno ugrađeni i u uobičajenoj upotrebi, emisije ispušnih plinova ne smije prijeći granične vrijednosti navedene u Tablici 7.2.-1 u točki. 7.2.1. i Tablicama 7.2.-2 i 7.2.-3 u točki 7.2.2.

7.2.1. Vrijednosti iz Tablice 7.2.-1 primjenjuju se u prijelaznom razdoblju (prema Direktivi i Tablici 7.2.-3 iz točke 7.2.2. ovog Dodatka). Naime, Direktivom 2013/53/EU je propisano kako izvanbrodski porivni strojevi s paljenjem iskrom s nazivnom snagom jednakom ili manjom od 15 kW, koji su u skladu sa stupnjem I. graničnih vrijednosti emisije ispušnih plinova utvrđenih točki 7.2. ovog Dodatka, i koje su proizvela mala i srednja poduzeća kako su definirana u Preporuci Komisije 2003/361/EZ mogu biti stavljeni na tržište ili pušteni u upotrebu najkasnije do 18. siječnja 2020.

Tablica .7.2-1     Granične vrijednosti emisije ispušnih plinova [g/kWh]

gdje je:

A, B, n – konstante prema tablici

PN nazivna snaga motora, [kW]

7.2.2. Vrijednosti iz Tablice 7.2.-2 i Tablice 7.2.-3 primjenjuju se od 18. siječnja 2016.

Tablica 7.2.-2     Granične vrijednosti emisije ispušnih plinova za motore s kompresijskim paljenjem (**)

(*) Alternativno, motori s kompresijskim paljenjem s nazivnom snagom motora jednakom ili većom od 37 [kW], a manjom od 75 [kW] i s radnim obujmom ispod 0,9 L/cyl ne prelaze graničnu vrijednost emisije čestica (PT) od 0,20 [g/kWh] i kombiniranu graničnu vrijednost emisija ugljikovodika i dušikovih oksida (HC + NOx) od 5,8 [g/kWh]

(**) Nijedan motor s kompresijskim paljenjem ne smije prelaziti graničnu vrijednost emisije ugljičnog monoksida (CO) od 5,0 [g/kWh]

Tablica 7.2.-3     Granične vrijednosti emisije ispušnih plinova za motore s paljenjem iskrom

7.2.3. Ciklusi testiranja:

Ciklusi testiranja i faktori ponderiranja koji se primjenjuju:

1. Upotrebljavaju se sljedeći zahtjevi ISO norme 8178-4:2007, uzimajući u obzir vrijednosti utvrđene u donjoj tablici.

2. Za motore s kompresijskim paljenjem s promjenjivim brojem okretaja primjenjuje se ciklus testiranja E1 ili E5 ili alternativno, iznad 130 [kW], može se primjenjivati ciklus testiranja E3. Za motore s paljenjem iskrom s promjenjivim brojem okretaja primjenjuje se ciklus testiranja E4.

Prijavljena tijela mogu prihvatiti testove provedene na temelju drugih ciklusa testiranja, kako je navedeno u usklađenoj normi i primjenjivo za radni ciklus motora.

7.2.4. Primjena porodice porivnog stroja i izbor osnovnog porivnog stroja:

Proizvođač motora odgovoran je za određivanje motora iz svog proizvodnog programa koji se moraju uključiti u porodicu motora.

Osnovni motor izabire se iz porodice motora na takav način da su njegove emisijske karakteristike reprezentativne za sve motore u toj porodici motora. Motor koji u sebi združuje obilježja za koja se očekuje da će, kad se mjere u primjenjivom ciklusu testiranja, prouzročiti najviše specifične emisije, izražene u [g/kWh], trebao bi se izabrati kao osnovni motor te porodice.

7.2.5. Testna goriva

Testna goriva koja se upotrebljavaju u testiranju emisija ispušnih plinova imaju sljedeće karakteristike.

Prijavljena tijela mogu prihvatiti testove provedene na temelju drugih testnih goriva navedenih u usklađenoj normi.

Udovoljavanje tehničkim zahtjevima navedenim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 18854:2015 Mala plovila – Mjerenje emisije ispušnih plinova klipnih motora s unutarnjim izgaranjem – Mjerenje emisije plinovitih tvari i čestica ispušnih plinova na ispitnom postolju podrazumijeva sukladnost.

7.3. Trajnost

Proizvođač motora mora izraditi upute za ugradnju i održavanje motora, koje, ako se primjenjuju, osiguravaju da će motor u uobičajenoj upotrebi stalno biti u skladu s ograničenjima navedenim u toč. 7.2.1 i 7.2.2 tijekom svog radnog vijeka i u uobičajenim radnim uvjetima.

Ovaj podatak mora biti raspoloživ od proizvođača motora, a mora biti dobiven pomoću prethodnog ispitivanja izdržljivosti temeljenog na uobičajenim ispitnim ciklusima, te proračunom dijelova na zamor, tako da proizvođač može pripremiti neophodne upute za održavanje i izdati ih za sve nove motore prilikom prvog stavljanja na tržište.

Uobičajeni vijek trajanja motora je sljedeći:

1. Za motore s kompresijskim paljenjem: 480 sati rada ili 10 godina, ovisno o tome što nastupi ranije.

2. Za ugrađene motore s paljenjem iskrom ili krmene propulzore s integralnim ispuhom ili bez njega:

za kategoriju motora PN ≤ 373 [kW]: 480 sati rada ili 10 godina, ovisno o tome što nastupi ranije;

za motore iz kategorije 373 < PN ≤ 485 [kW]: 150 sati rada ili tri godine, ovisno o tome što nastupi ranije;

za kategoriju motora PN > 485 [kW]: 50 sati rada ili godina dana, ovisno o tome što nastupi ranije.

3. Motori osobnih plovila na vodomlazni pogon: 350 radnih sati ili pet godina, ovisno o tome što nastupi ranije.

4. Izvanbrodski motori: 350 sati ili 10 godina, ovisno o tome što nastupi ranije.

7.4. Priručnik za vlasnika

7.4.1. Svaki motor opremljen je priručnikom za korištenje na jeziku ili jezicima koji su lako razumljivi potrošačima i drugim krajnjim korisnicima, na način koji je utvrdila država članica u kojoj će se motor stavljati na tržište.

Za motore koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske priručnik za korištenje mora biti na hrvatskom jeziku.

7.4.2. Priručnik mora sadržavati:

1. Upute za ugradnju, uporabu i održavanje, koje su potrebne za osiguravanje ispravnog rada motora, kako bi se udovoljilo zahtjevima iz točke 7.3. ovog Dodatka («Trajnost«).

2. Snagu motora kada je izmjerena prema usuglašenoj normi.

8. ZAHTJEVI ZA EMISIJU BUKE

Rekreacijska plovila s ugrađenim motorima ili krmenim propulzorima bez integralnog ispuha, osobna plovila na vodomlazni pogon i izvanbrodski motori te krmeni propulzori s integralnim ispuhom moraju ispunjavati bitne zahtjeve u svezi s emisijama buke kako je određeno ovim poglavljem.

8.1. Razina emisije buke

8.1.1. Rekreacijska plovila s ugrađenim motorima ili krmenim propulzorima bez integralnog ispuha, osobna plovila na vodomlazni pogon i izvanbrodski motori te krmeni propulzori s integralnim ispuhom projektiraju se, izgrađuju i sastavljaju tako da razina buke ne smije prijeći granične vrijednosti navedene u Tablici 8.-1.

Tablica 8-1

gdje je:

PN – nazivna snaga motora, [kW] pri nazivnoj brzini vrtnje;

LpAS max - razina najvećeg tlaka zvuka, [dB].

Kod sustava s dva ili više motora, neovisno o vrsti motora, može se dopustiti odstupanje do 3 [dB].

8.1.2. Kao alternativa mjerenjima buke, za plovila za razonodu s ugrađenim motorom ili s krmenim propulzorom, bez integralnog ispuha, smatrat će se da udovoljavaju ovim zahtjevima za razina buke kako je određena u 8.1.1., ako im je Froudeov broj (Fn) < 1,1, kao i omjer snaga/istisnina < 40, uz uvjet da su motor i ispušni sustav ugrađeni u skladu sa specifikacijom proizvođača motora.

8.1.3. Froude-ov broj izračunava se tako da se najveća brzina rekreacijskog plovila v [m/s] podijeli s kvadratnim korijenom duljine vodne linije LWL [m] pomnožene s danom gravitacijskom konstantom ubrzanja, g:

Fn = x =

gdje je:

v najveća brzina plovila, [m/s];

LWL duljina na vodnoj liniji, [m];

g = 9,81 [m/s2] – ubrzanje sile teže.

Omjer snaga/istisnina računa se dijeljenjem snage motora P [kW] s istisninom plovila D (u tonama).

Omjer snage i istisnine =

8.2. Priručnik za vlasnika

8.2.1. Za rekreacijska plovila s ugrađenim motorima ili krmenim propulzorima bez integralnog ispuha i osobna plovila na vodomlazni pogon, priručnik za vlasnika za korištenje, zahtijevan sukladno točki 3.6. ovog Dodatka, mora sadržavati informacije neophodne za održavanje rekreacijskog plovila i ispušnog sustava u takvom stanju koje će, u granicama mogućnosti, osigurati usklađenost s propisanim graničnim vrijednostima buke pri normalnoj upotrebi.

8.2.2. Za izvanbrodske motore i krmene propulzore s integralnim ispuhom, priručnik za vlasnika za korištenje, zahtijevan sukladno točki 7.4. ovog Dodatka, mora sadržavati upute neophodne za održavanje motora u takvom stanju koje će, u granicama mogućnosti, osigurati usklađenost s propisanim graničnim vrijednostima buke pri normalnoj upotrebi.

8.7. Trajnost

8.7.1. Odredbe o trajnosti iz točke 7.3. ovog Dodatka primjenjuju se mutatis mutandis na usklađenost sa zahtjevima u svezi s dopuštenom razinom buke utvrđenima u točkom 8.1. ovog Dodatka.

9. ZAHTJEVI ZA GRADNJU PLOVILA NA NAPUHAVANJE

9.1. Plovila na napuhavanje pogonjena motorima najveće snage 4,5 kW i manje

9.1.1. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 6185-3:2014 – »Brodice na napuhavanje – 3. dio: Brodice duljine trupa manje od 8 m najveće snage motora 15 kW i više«.

9.2. Plovila na napuhavanje pogonjena motorima snage više od 4,5 kW ali manje do uključivo 15 kW

9.2.1. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 6185-2:2002 – »Brodice na napuhavanje – 2. dio – Brodice sa najvećom snagom od 4,5 kW do uključivo 15 kW« podrazumijeva sukladnost.

9.3. Plovila na napuhavanje pogonjena motorima najveće snage veće od 15 kW

9.3.1. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 6185-3:2014 – »Brodice na napuhavanje – 3. dio: Brodice duljine trupa manje od 8 m najveće snage motora 15 kW i više«.

9.3.2. Udovoljavanje tehničkim zahtjevima sadržanim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 6185-4:2012 – »Brodice na napuhavanje – 4. dio: Brodice duljine trupa između 8 m i 24 m sa snagom motora od 15 kW i više« podrazumijeva sukladnost.

10. ZAHTJEVI ZA OSOBNA PLOVILA NA VODOMLAZNI POGON

Bitni tehnički zahtjevi za konstrukciju sadržani su u hrvatskoj normi HRN ISO 13590:2004 – »Mala plovila – Osobna plovila – Zahtjevi za gradnju i ugradnju sustava«, HRN ISO 13590:2004 / isp. 1:2008 – »Mala plovila – Osobna plovila – Zahtjevi za gradnju i ugradnju sustava«.

DODATAK 2

POPIS USKLAĐENIH NORMI I KORELACIJA IZMEĐU HRVATSKIH NORMI I ENI ISO NORMI

Popis normi je ažuriran na dan stupanja na snagu Pravilnika. Za trenutno važeću listu EN/ISO normi vidjeti:

https://ec.europa.eu/growth/single-market/european-standards/harmonised-standards/recreational-craft_en

Napomene:

* Međunarodna norma u razvoju. Preporuča se koristiti je do kompletiranja postupka i usvajanja kao hrvatske norme.

DODATAK 3

SASTAVNI DIJELOVI PLOVILA

1. Općenito

Za opremu i uređaje navedene u Dodatku 3 »Sastavni dijelovi plovila« zahtjeva se da kad se izrađuju zasebno, a namijenjena su za ugradnju na plovila za sport i razonodu u smislu Glave III ovog Pravilnika, provesti ocjena sukladnosti kako je navedeno u članku 28. ovog Pravilnika kojom se provjerava udovoljavanje temeljnim tehničkim zahtjevima navedenim u točki 11.2. ovog Dodatka.

2. Temeljni tehnički zahtjevi

2.1. Oprema za zaštitu od zapaljenja okolnih zapaljivih plinova za ugrađene motore i krmene propulzore:

Za dijelove opreme ugrađenih motora i krmenih propulzora u protueksplozivnoj izvedbi izrađene u skladu sa zahtjevima navedenim u hrvatskoj normi HRN EN 28846:2001 – »Mala plovila – Električni uređaji – Zaštita od zapaljenja okolnih zapaljivih plinova«, HRN EN 28846:2001/A1:2008 »Mala plovila – Električni uređaji – Zaštita od zapaljenja okolnih zapaljivih plinova« podrazumijeva sukladnost.

2.2. Uređaj za zaštitu od upućivanja izvanbrodskog motora u radnom položaju:

Ako je uređaj izrađen u skladu s tehničkim zahtjevima navedenim u hrvatskoj normi HRN EN ISO 11547:2004 – »Mala plovila – Zaštita od upućivanja stroja u radnom položaju« sukladnost se podrazumijeva.

2.3. Kormilo, kormilarski uređaj, kabelski sustavi i pripadna oprema:

Sukladnost se podrazumijeva ako je udovoljeno zahtjevima u niže navedenim hrvatskim normama:

1. HRN EN 8847:2004 – »Mala plovila – Kormilarski uređaj – Sustavi užadi i užnica«, HRN EN 8847:2004 / isp. 1:2008 – »Mala plovila – Kormilarski uređaj – Sustavi užadi i užnica«.

2. HRN EN 28848:2001 – »Mala plovila – Sustav daljinskog kormilarenja«, HRN EN 28848:2001/A1:2008 – »Mala plovila – Sustav daljinskoga kormilarenja«.

3. HRN EN 29775:2001 – »Mala plovila – Daljinsko kormilarenje za izvanbrodske motore snage od 15 kW do 40 kW«, HRN EN 29775:2001/A1:2008 – »Mala plovila – Daljinsko kormilarenje za izvanbrodske motore snage od 15 kW do 40 kW«.

4. HRN EN ISO 10592:2001 – »Mala plovila – Hidraulički kormilarski sustav«, HRN EN ISO 10592:2001/A1:2008 – »Mala plovila – Hidraulički kormilarski sustav«.

5. HRN EN ISO 13929:2004 – »Mala plovila – Kormilarski uređaj – Sustav sa zupčano-polužnim prijenosom«.

6. HRN EN ISO 15652:2008 »Mala plovila – Sustav daljinskog kormilarenja za brodice s ugrađenim motorom koji pogoni mali vodomlazni propulzor«.

2.4. Ugrađeni spremnici goriva i savitljive cijevi goriva:

Sukladnost se podrazumijeva ako je udovoljeno primjenjivim zahtjevima navedenim u hrvatskim normama kako slijedi:

1. HRN EN ISO 10088:2013 – »Mala plovila – Trajno ugrađeni sustavi goriva«.

2. HRN EN ISO 7840:2013 – »Mala plovila – Vatrootporne savitljive cijevi za gorivo«.

3. HRN EN ISO 8469:2013 – »Mala plovila – Savitljive cijevi za gorivo neotporne na vatru«.

4. HRN EN ISO 21487:2008 – »Mala plovila – Trajno ugrađeni benzinski i dizelski spremnici goriva«, HRN EN ISO 21487:2013/A1:2015 – »Mala plovila – Trajno ugrađeni spremnici za benzinsko i dizelsko gorivo«, HRN EN ISO 21487:2013/A2:2016 – »Mala plovila – Trajno ugrađeni spremnici za benzinsko i dizelsko gorivo«.

2.5. Montažna grotlašca i sredstva zatvaranja otvora na trupu i nadgrađu:

Sukladnost se podrazumijeva ako je udovoljeno primjenjivim zahtjevima hrvatske norme HRN EN ISO 12216:2004 – »Mala plovila – Prozori, okna, grotlašca, vidnici i vrata – Zahtjevi za čvrstoću i vodonepropusnost«.

DODATAK 4

IZJAVA PROIZVOĐAČA ILI UVOZNIKA DJELOMIČNO DOVRŠENOG PLOVILA

Kada proizvođač, njegov ovlašteni predstavnik ili osoba odgovorna za stavljanje na tržište, stavljaju na tržište djelomično dovršeno plovilo obvezni su izdati izjavu koja mora sadržavati sljedeće:

a) ime i adresu proizvođača;

b) ime i adresu zastupnika proizvođača s poslovnim nastanom u Uniji i, prema potrebi, osobe odgovorne za stavljanje na tržište;

c) opis djelomično dovršenog plovila;

d) izjavu da djelomično dovršeno plovilo ispunjava bitne zahtjeve koji se primjenjuju u tom stupnju izgradnje; to uključuje upućivanja na korištenje relevantnih usklađenih normi ili upućivanja na specifikacije za koje se izjavljuje sukladnost na tom stupnju izgradnje; nadalje, namjeru da će plovilo dovršiti druga pravna ili fizička osoba uz potpunu sukladnost s ovim Pravilnikom.

DODATAK 5

EU IZJAVA O SUKLADNOSTI

1. U EU izjavi o sukladnosti navodi se da je dokazano ispunjenje zahtjeva navedenih u čl. 12., stavku 1., ovog Pravilnika i Dodatku 1 »Temeljni tehnički zahtjevi« ovog Pravilnika.

2. EU izjava o sukladnosti mora sadržavati podatke kako su navedeni u točki 6 ovog Dodatka, elemente navedene u relevantnim modulima prema članku 28. i Dodatku 7 »Moduli ocjene sukladnosti« ovog Pravilnika, te se redovito ažurira. Prevodi se na jezik ili jezike koje zahtijeva država članica na čije je tržište proizvod stavljen ili pušten u upotrebu.

Za svako novo plovilo koje se namjerava staviti na tržište Republike Hrvatske EU izjava o sukladnosti mora biti izrađena na hrvatskom jeziku.

3. Sastavljanjem EU izjave o sukladnosti, privatni uvoznik ili osoba koja prilagođava motor, kako je navedeno u članku 13., stavak 5., ovog Pravilnika, preuzima odgovornost za sukladnost proizvoda.

4. EU izjava o sukladnosti iz točke 3. ovog Dodatka prilaže se sljedećim proizvodima kada se stavljaju na raspolaganje na tržištu ili se puštaju u upotrebu:

1. plovilima;

2. sastavnim dijelovima ako se odvojeno stavljaju na tržište;

3. porivnim strojevima.

5. Izjava proizvođača ili uvoznika utvrđena u Dodatku 4 Pravilnika za djelomično dovršena plovila sadrži elemente navedene u tom poglavlju i prilaže se djelomično dovršenim plovilima. Prevodi se na jezik ili jezike koje zahtijeva država članica na čijem je tržištu proizvod stavljen na raspolaganje.

6. EU izjava o sukladnosti mora sadržavati sljedeće podatke:

1. Br. xxxxx (proizvod: proizvod, šarža, tip ili serijski broj):

2. Ime i adresa proizvođača ili njegova ovlaštenog zastupnika (Ovlašteni zastupnik također mora navesti poslovno ime i adresu proizvođača) ili privatnog zastupnika.

3. Za izdavanje EU izjave o sukladnosti odgovoran je isključivo proizvođač ili privatni uvoznik ili osoba iz članka 19. stavka 3. ili 4. Direktive 2013/53/EU.

4. Predmet EU izjave (identifikacija proizvoda koja omogućava njegovu sljedivost. Može prema potrebi uključivati fotografiju).

5. Cilj izjave opisan u točki 4. u skladu je s relevantnim zakonodavstvom Unije o usklađivanju.

6. Upućivanja na relevantne usklađene norme ili upućivanja na druge tehničke specifikacije za koje je izjavljena sukladnost.

7. Prema potrebi, prijavljeno tijelo … (ime, broj) provelo je … (opis mjere) i izdalo potvrdu.

8. Identifikacija osobe ovlaštene za potpisivanje u ime proizvođača ili njegova ovlaštenog zastupnika.

9. Dodatni podaci.

EU izjava o sukladnosti uključuje izjavu proizvođača porivnog stroja i osobe koja prilagođava motor u skladu s člankom 13., stavak 5., ovog Pravilnika, da će:

(a) kad se ugradi u plovilo, u skladu s uputama za ugradnju koje prate motor, motor ispunjavati sljedeće:

i. zahtjeve o emisijama ispušnih plinova iz Direktive;

ii. granične vrijednosti Direktive 97/68/EZ što se tiče motora homologiranih u skladu s Direktivom 97/68/EZ koji su sukladni sa stupnjem III A, stupnjem III B ili stupnjem IV graničnih vrijednosti emisija za motore s kompresijskim paljenjem, koji se ne upotrebljavaju za pogon plovila na unutarnjim plovnim putovima, lokomotiva i motornih vlakova, kako je predviđeno u Prilogu I. točki 4.1.2. navedene direktive; ili

iii. granične vrijednosti Uredbe br. 595/2009 što se tiče motora homologiranih u skladu s tom Uredbom.

Motor se smije pustiti u upotrebu tek kad se plovilo u koje će biti ugrađen proglasi sukladnim, ako se to zahtijeva, s relevantnom odredbom ovog Pravilnika.

Ako je motor stavljen na tržište tijekom dodatnog prijelaznog razdoblja predviđenog u članku 55. stavku 2. Direktive, to se navodi u EU izjavi o sukladnosti.

Potpisano za i u ime:

(mjesto i datum izdavanja)

(ime, funkcija) (potpis)«

DODATAK 6

TEHNIČKA DOKUMENTACIJA

1. Općenito

Tehnička dokumentacija koju mora izraditi proizvođač mora sadržavati sve relevantne podatke i pojedinosti sredstava koje proizvođač upotrebljava kako bi osigurao da proizvod zadovoljava zahtjeve utvrđene u članku 12., stavak 1. ovog Pravilnika, te Dodatku 1 »Temeljni tehničkie zahtjevi» ovog Pravilnika.

Tehnička dokumentacija osigurava da se projektiranje, rad i ocjenjivanje sukladnosti mogu jasno razumjeti.

2. Opseg dokumentacije

Dokumentacija mora, najmanje, sadržavati podatke u svezi dolje navedenog:

a) opći opis tipa proizvoda;

b) idejni projekt i proizvodne nacrte te sheme komponenata, podsklopova, strujnih krugova i druge relevantne podatke;

c) opise i objašnjenja potrebna za razumijevanje navedenih nacrta i shema te rada proizvoda;

d) popis normi iz točke 1. Dodatka 1., koje se primjenjuju u potpunosti ili djelomično, te opise rješenja usvojenih kako bi se zadovoljili bitni zahtjevi, u slučaju kada norme iz točke 1. Dodatka 1. nisu primijenjene;

e) rezultate izvršenih projektnih izračuna, ispitivanja i druge relevantne podatke;

f) izvješća o testiranju ili izračune, pogotovo izračune stabiliteta i uzgona u skladu s točkom 4.2. Dodatka 1;

g) izvješća o testiranju emisije ispušnih plinova koja dokazuju sukladnost s točkom 7. Dodatka 1;

h) izvješća o testiranju emisija buke koja dokazuju sukladnost s točkom 8. Dodatka 1.

U Tablici 2.-1 dan je općenito pregled dokumentacije plovila koju proizvođač mora izraditi te u ovisnosti o modulima ocjene sukladnosti dostaviti tijelu za ocjenjivanje sukladnosti.

Tablica 2.-1

DODATAK 7

MODULI ZA OCJENU SUKLADNOSTI

1. UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE (MODUL »A«)

Isključiva je obveza i odgovornost proizvođača da je proizvod projektiran i izgrađen u skladu s primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima. Obveze su proizvođača kako se dalje navodi.

Za svako pojedinačno plovilo izdati EU izjavu o sukladnosti kako je propisano u Dodatku 4 ovog Pravilnika te svaki proizvod odgovarajuće označiti CE oznakom.

Izraditi tehničku dokumentaciju temeljem koje se može izvršiti provjera udovoljavanju primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima (vidi Dodatak 5 ovog Pravilnika), koja mora obuhvaćati odgovarajuću projektnu dokumentaciju, dokumentaciju u svezi proizvodnje, a isto tako i uporabe plovila.

Tehnička dokumentacija zajedno s EU izjavom o sukladnosti mora biti raspoloživa najmanje 10 godina nakon završetka izgradnje/proizvodnje zadnjeg plovila (ako se radi o serijskoj proizvodnji).

Osigurati da je proces proizvodnje takav da jamči udovoljavanje plovila temeljnim tehničkim zahtjevima.

2. UNUTARNJA KONTROLA PROIZVODNJE UZ OBVEZNA ISPITIVANJA (MODUL »A1«)

Primjenjuju se zahtjevi kao za modul »A« te dodatno:

2.1. Projekt i izrada plovila:

a) Tijelo za ocjenu sukladnosti se mora uvjeriti da plovilo udovoljava temeljnim tehničkim zahtjevima u svezi plovnosti, stabiliteta, najmanjeg nadvođa i dostatne rezervne istisnine, propisanim u točki 2.4.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika.

b) Udovoljavanje zahtjevima iz točke a) može biti izvršeno kroz odobrenje dokumentacije, izvršenjem odgovarajućih ispitivanja u naravi u prisustvu eksperta tijela za ocjenu sukladnosti ili na drugi način usuglašen s tijelom za ocjenu sukladnosti. Ispitivanje može biti izvršeno na jednom ili više plovila.

c) Nakon zadovoljavajuće provjere iz točku b) tijelo za ocjenu sukladnosti će izraditi Izvještaj o ispitivanju a proizvođač će svako plovilo označiti odgovarajućom oznakom (CE), te izdati EU izjavu o sukladnosti kao dokaz udovoljavanju zahtjevima navedenim u točku a).

d) U svrhu održavanja valjanosti Izvještaja o ispitivanju, proizvođač je dužan izvijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti o svakoj preinaci na plovilu koja bi mogla utjecati na udovoljavanje zahtjevima navedenim u točku a), b) i c).

2.2. Jačina buke:

a) Na plovilima za razonodu s ugrađenim motorima ili krmenim propulzorima bez integralnog ispuha te na osobnim plovilima na vodomlazni pogon zahtjeva se da se na jednom ili više plovila provede ispitivanje buke prema zahtjevima točku 2.8. Dodatka 1 ovog Pravilnika.

b) Na izvanbrodskim motorima ili krmenim propulzorima s integralnim ispuhom zahtjeva se da se na jednom ili više motora provede ispitivanje buke prema točku 2.8. Dodatka 1 ovog Pravilnika.

c) Ako se ispituje više od jednog motora vrijede zahtjevi navedeni u točke 10. ovog Dodatka.

d) Ispitivanje iz točku a) je u odgovornosti proizvođača, a ispitivanje iz točku b) je u odgovornosti proizvođača motora ili tijelo za ocjenu sukladnosti u ime proizvođača odobreno po volji proizvođača.

3. EU ISPITIVANJE TIPA (MODUL »B«)

3.1. Općenito:

Temeljem udovoljavanja ovoj točki tijelo za ocjenu sukladnosti može izdati Potvrdu o EC tipnom ispitivanju.

Zahtjevi ove točke primjenjuju se i na certifikaciju opreme i uređaja navedenih u točku 2.11. Dodatka 1 ovog Pravilnika.

3.2. Svrha:

Tijelo za ocjenu sukladnosti provodi postupak utvrđivanja, a nakon udovoljavanja zahtjevima ove točke može potvrditi da razmatrani uzorak kao reprezent predviđene proizvodnje udovoljava primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima navedenim u Dodatku 1 ovog Pravilnika.

3.3. Zahtjev za uslugom:

Pisani zahtjev može podnijeti proizvođač ili od njega ovlašteni predstavnik.

Zahtjev mora sadržavati najmanje:

a) naziv i adresu proizvođača odnosno od njega ovlaštenog predstavnika,

b) Potvrdu da isti zahtjev nije prethodno bio upućen nekom drugom tijelu za ocjenu sukladnosti,

c) tehničku dokumentaciju navedenu u točki 3.5. ovog Dodatka.

3.4. Prototip:

Tražitelj usluge mora staviti na raspolaganje tijelu za ocjenu sukladnosti uzorak proizvoda reprezenta cjelokupne istovrsne proizvodnje (u daljnjem tekstu: prototip).

Prototip može biti zajednički za više verzija proizvoda pod uvjetom da razlike između njih nisu takve da bi prihvaćenjem zajedničkog prototipa bio umanjen nivo sigurnosti ili drugi zahtjevi u svezi značajki proizvoda o čemu u svakom pojedinom slučaju odlučuje tijelo za ocjenu sukladnosti.

Tijelo za ocjenu sukladnosti može zahtijevati više uzoraka proizvoda ako je to potrebno zbog izvršenja programa ispitivanja.

3.5. Tehnička dokumentacija:

Proizvođač ili od njega ovlašteni predstavnik mora dostaviti na odobrenje tijelu za ocjenu sukladnosti tehničku dokumentaciju potrebnu za utvrđivanje da proizvod udovoljava zahtjevima ovog Pravilnika.

Dokumentacija se odnosi na projekt, proizvodnju i upotrebu proizvoda.

Opseg dokumentacije mora biti u skladu s primjenjivim zahtjevima iz Dodatka 6 ovog Pravilnika. Dokumentacija se, u pravilu, sastoji od nacrta, liste primijenjenih standarda ili drugih dokumentiranih primijenjenih rješenja, liste upotrebljenih proizvoda s oznakom CE s priloženim EU izjavama o sukladnosti, relevantnim izvještajima o ispitivanju, opisa proizvodnih postupaka, itd.

3.6. Postupak odobrenja i ispitivanja:

Tijelo za ocjenu sukladnosti će izvršiti provjeru tehničke dokumentacije i utvrditi je li prototip izrađen u skladu s tehničkom dokumentacijom. Nadalje, utvrdit će koji dijelovi proizvoda su projektirani u skladu s temeljnim tehničkim zahtjevima iz Dodatka 1 ovog Pravilnika, a isto tako utvrditi za koje dijelove proizvoda isti nisu primijenjeni.

Za dijelove proizvoda gdje su primijenjeni zahtjevi iz Dodatka 1 ovog Pravilnika tijelo za ocjenu sukladnosti će izvršiti odnosnu provjeru, a po potrebi može zatražiti i dodatna ispitivanja.

U slučaju da tehnički zahtjevi iz Dodatka 1 ovog Pravilnika nisu primijenjeni, već je proizvođač odabrao neke druge propise, tijelo za ocjenu sukladnosti će izvršiti provjeru i/ili zahtijevati odgovarajuća ispitivanja u svrhu utvrđivanja jesu li primijenjena tehnička rješenja najmanje jednakovrijedna temeljnim tehničkim zahtjevima iz navedene točke.

U slučaju potrebe pojedinih ispitivanja detalje istih (način, vrijeme i mjesto) tijelo za ocjenu sukladnosti će dogovoriti s proizvođačem.

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora u pojedinim fazama proizvodnje, ovisno o vrsti proizvoda, posvjedočiti izradi proizvoda sa svrhom da se uvjeri da proizvođač posjeduje odgovarajuća sredstva, organizaciju proizvodnje, proizvodne postupke i postupke ispitivanja koji jamče sukladnost proizvoda s odobrenim prototipom.

3.7. Izdavanje certifikata:

Nakon završetka postupka utvrđivanja da prototip udovoljava temeljnim tehničkim zahtjevima, navedenim u Dodatku 1 ovog Pravilnika, tijelo za ocjenu sukladnosti će izdati Potvrdu o EC tipnom ispitivanju.

Potvrda mora sadržavati sljedeće podatke: ime i adresu proizvođača, rezultate, provjere/ispitivanja, uvjete valjanosti Potvrde, te podatke nužne za identifikaciju odobrenog prototipa.

Lista naslova relevantnih dijelova tehničke dokumentacije mora biti priložena uz Potvrdu.

U slučaju da tijelo za ocjenu sukladnosti odbije izdavanje Potvrde o EC tipnom ispitivanju isto će detaljno obrazložiti proizvođaču.

Obveza je proizvođača da o svim izmjenama na proizvodu u odnosu na odobreni prototip koje utječu na udovoljavanje istog temeljnim tehničkim zahtjevima ili uvjetima uporabe, izvijesti tijelo za ocjenu sukladnosti koje će isto razmotriti te izdati odgovarajući dodatak Potvrde o EC tipnom ispitivanju.

Tehničku dokumentaciju i kopije Potvrda s prilozima proizvođač mora čuvati najmanje deset godina nakon prestanka proizvodnje.

3.8. Ostali zahtjevi:

Tijelo za ocjenu sukladnosti će izvijestiti druga tijela za ocjenjivanje sukladnosti o relevantnim zahtjevima u svezi izdavanja EC tipnog ispitivanja te statusu certifikata.

Pristup primljenim certifikatima uključujući i njihove dodatke tijelo za ocjenu sukladnosti će staviti na raspolaganje drugim tijelima za ocjenu sukladnosti.

Ako ni proizvođač ni njegov ovlašteni predstavnik nemaju sjedište u EU, obveza davanja na raspolaganje tehničke dokumentacije je na osobi koja proizvod stavlja na tržište.

4. OCJENA SUKLADNOSTI S PROTOTIPOM (MODUL »C«)

Ocjenu sukladnosti provodi proizvođač, ili od njega ovlašteni predstavnik.

Proizvođač, ili njegov ovlašteni predstavnik moraju osigurati da je proizvod u skladu s prototipom odobrenim Potvrdom o EC tipnom ispitivanju, te izdati EU izjavu o sukladnosti.

Proizvođač (ili njegov ovlašteni predstavnik) moraju poduzeti sve mjere u procesu proizvodnje da se osigura udovoljavanje proizvoda zahtjevima navedenim u Potvrdi o EC tipnom ispitivanju.

Proizvođač (ili njegov ovlašteni predstavnik) moraju imati arhiviranu EU izjavu o sukladnosti najmanje deset godina nakon prestanka proizvodnje.

U slučaju izmjene na proizvodu, a u svrhu održavanja valjanosti Potvrde o EC tipnom ispitivanju vrijedi navedeno u točki 3.6 ovog Dodatka.

Ako proizvođač ne udovoljava zahtjevima navedenim u točki 8 ovog Dodatka ocjenu sukladnosti temeljnim tehničkim zahtjevima u svezi ispušnih plinova tijelo za ocjenu sukladnosti može izvršiti ili zahtijevati da se izvrši, u nasumičnim vremenskih intervalima, odgovarajuća ispitivanja.

U slučaju da ispitivanja iz prethodnog stavka ukažu na nezadovoljavajuće rezultate moraju se provesti ispitivanja navedena u točki 7 ovog Dodatka. Motor predviđen za ispitivanje, potpuno ili djelomično kompletiran, ispituje se dok je u pogonu u uvjetima specificiranim u preporukama proizvođača. Ako propisanim zahtjevima za ispušne plinove nije udovoljeno proizvođač može zahtijevati dodatna mjerenja na uzorku iz serije motora koji uključuje i već ispitani motor uvažavajući zahtjeve iz točke 10 ovog Dodatka.

5. OCJENA SUKLADNOSTI SUSTAVA KVALITETE U PROIZVODNJI (MODUL »D«)

5.1. Općenito:

Ocjenu sukladnosti tijelo za ocjenu sukladnosti provodi temeljem provjere sustava kvalitete u procesu proizvodnje. Za proizvod mora postojati Potvrda o EC tipnom ispitivanju (vidi točku 3.7 ovog Dodatka).

5.2. Obveza proizvođača:

Proizvođač mora imati uspostavljen sustav kvalitete koji se odnosi na proizvodnju te završnu provjeru i ispitivanje proizvoda kako je navedeno u točki 5.3 ovog Dodatka.

Proizvođač mora osigurati i EU deklaracijom o sukladnosti jamčiti da je proizvod u skladu s navedenim u Potvrdi o EC tipnom ispitivanju.

Proizvođač mora označiti proizvod odgovarajućom certifikacijskom oznakom (CE) zajedno s odgovarajućom oznakom tijela za ocjenu sukladnosti.

5.3. Sustav kvalitete:

Proizvođač mora ispostaviti tijelu za ocjenu sukladnosti zahtjev za ocjenu svog sustava kvalitete u svezi proizvoda kojeg proizvodi. Zahtjev mora, najmanje sadržavati:

a) opis i namjenu proizvoda;

b) dokumentaciju u svezi sustava kvalitete;

c) tehničku dokumentaciju odobrenog prototipa te kopiju Potvrde o EC tipnom ispitivanju ako postupak naveden u točki 3 ovog Dodatka nije provelo tijelo za ocjenu sukladnosti.

Sustav kvalitete mora osigurati sukladnost proizvoda s prototipom kako je navedeno u Potvrdi o EC tipnom ispitivanju kao i s ostalim zahtjevima u odnosnim dijelovima temeljnih tehničkih zahtjeva iz Dodatka 1 ovog Pravilnika.

Svi tehnički zahtjevi i ostale mjere usvojene od proizvođača u svrhu ostvarivanja zahtjeva iz prethodnog stavka moraju biti dokumentirani na uredan i sustavan način u obliku pisanih procedura, radnih instrukcija zapisa i ostalih dokumenata, napisanih na jasan i nedvosmislen način osiguravajući korisnicima njihovo provođenje na ispravan način.

Dokumenti sustava kvalitete moraju, obuhvaćati sljedeće:

a) ciljeve kvalitete, organizacijsku strukturu, odgovornosti i ovlaštenja rukovodstva i ostalog osoblja u svezi kvalitete proizvoda;

b) opis proizvodnje, kontrolu kvalitete i načina njenog osiguravanja, propisanih postupaka koji se redovito provode;

c) provjere i ispitivanja koje se provode prije, u tijeku i nakon izrade proizvoda kao i učestalosti takvih radnji;

d) zapise sustava kvalitete kao što su zapisi o provjeri ili provedenom ispitivanju, zapisi o umjeravanju opreme, zapisi o osposobljenosti osoblja i sl.;

e) sredstva za nadzor i postizanje zahtjevane kvalitete proizvoda i učinkovitosti sustava kvalitete.

5.4. Odobrenje sustava kvalitete proizvođača:

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora provesti provjeru sustava kvalitete proizvođača da se uvjeri da je udovoljeno zahtjevima navedenim u točki 5.3 ovog Dodatka.

Ako je sustav kvalitete proizvođača posvjedočen od tijela za ocjenu sukladnosti po hrvatskoj normi HRN EN ISO 9001:2015 u dijelu koji se odnosi na proizvodnju, završnu provjeru i ispitivanje, tijelo za ocjenu sukladnosti će također provesti svoju ocjenu koja će biti usmjerena na:

a) provjeru valjanosti certifikata o sukladnosti sustava kvalitete proizvođača;

b) provjeru postojećih izvještaja o ocjeni sustava kvalitete proizvođača i provedenim korektivnim mjerama;

c) razmatranje onih dokumenata sustava kvalitete i odgovarajućih procesa koji se odnose na sami proizvod, a ne sustav kvalitete u cjelini.

Ako proizvođač nema uspostavljen i posvjedočen naprijed naveden sustav kvalitete, tijelo za ocjenu sukladnosti će provesti svoju ocjenu temeljenu na relevantnim zahtjevima normi HRN EN ISO 9001:2015 u dijelu koji se odnosi na proizvodnju.

Tim za ocjenu sustava kvalitete mora uključiti najmanje jednog člana s odgovarajućim iskustvom u svezi tehnologije proizvodnje odnosnog proizvoda. Ocjena mora biti provedena na licu mjesta.

Rezultate o ocjeni sustava kvalitete zajedno s odgovarajućim obrazloženjima tijelo za ocjenu sukladnosti će dostaviti proizvođaču.

5.5. Izmjene u sustavu kvalitete proizvođača:

Obveza je proizvođača da održava sustav kvalitete kakav je odobren od tijela za ocjenu sukladnosti.

U slučaju da proizvođač namjerava izvršiti izmjene sustava kvalitete prije njihovog uvođenja o tome mora izvijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti koje će nakon razmatranja istih odgovarajuće izvijestiti proizvođača.

5.6. Redovite ocjene sustava kvalitete proizvođača:

Tijelo za ocjenu sukladnosti provodi redovite ocjene u svrhu provjere da proizvođač održava sustav kvalitete kako je odobren. Izvještaj o ocjeni tijelo za ocjenu sukladnosti dostavlja proizvođaču.

Proizvođač mora dopustiti pristup tijelu za ocjenu sukladnosti svim mjestima za proizvodnju, ispitivanje i skladištenje proizvoda.

Tijelu za ocjenu sukladnosti mora biti omogućen uvid u dokumente navedene u točki 5.3 ovog Dodatka.

Tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno izvršiti posjetu proizvođača te ako nađe za potrebno provesti ili zatražiti da budu provedena odgovarajuća ispitivanja u svrhu posvjedočenja učinkovitosti sustava kvalitete. O rezultatima posjete i izvještajima o provedenim ispitivanjima tijelo za ocjenu sukladnosti će izvijestiti proizvođača.

Dodatno, tijelo za ocjenu sukladnosti može obaviti nenajavljeni obilazak proizvođača. tijekom takve posjete tijelo za ocjenu sukladnosti može obaviti li zahtijevati da se obave ispitivanja u svrhu provjere djelotvornosti njegovog sustava kvalitete. Nakon obavljene ocjene, tijelo za ocjenu sukladnosti će dostaviti proizvođaču.

5.7. Izdavanje Potvrde o ocjeni sukladnosti sustava kvalitete (modul »D«):

Potvrdu izdaje tijelo za ocjenu sukladnosti na osnovu Potvrde o EC tipnom ispitivanju te uspješno provedenih ocjena navedenih u točki 5.4 i točki 5.6 ovog Dodatka.

5.8. Ostali zahtjevi:

Nakon prestanka proizvodnje odnosnog proizvoda proizvođač mora najmanje deset godina čuvati i na zahtjev ovlaštenih nacionalnih tijela dati na uvid dokumente navedene u 5.3, izmjene u sustavu kvalitete kako je navedeno u 5.5, te izvještaje i odluke navedene u 5.4, 5.5 i 5.6.

Proizvođač mora održavati zapise o žalbama klijenata u svezi proizvoda te aktivnosti u svezi istih koje su poduzete.

Tijelo za ocjenu sukladnosti će dati na uvid drugim tijelima za ocjenjivanje sukladnosti relevantne informacije u svezi izdavanja ili povlačenja potvrda u svezi sustava kvalitete.

6. OCJENA SUKLADNOSTI PROIZVODA (MODUL »F«)

6.1. Općenito:

Ovaj modul opisuje postupak kojim proizvođač provjerava i utvrđuje da je proizvod, uzimajući u obzir i navedeno u točki 6.3 ovog Dodatka, u skladu s prototipom kako je navedeno u Potvrdi o EC tipnom ispitivanju te da udovoljava primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima iz Dodatka 1 ovog Pravilnika.

Proizvođač je obvezan poduzeti sve potrebne mjere nužne u procesu proizvodnje da se osigura sukladnost proizvoda s prototipom i primjenjivim temeljitnim tehničkim zahtjevima.

Obveza je proizvođača da svaki proizvod označi odgovarajućom certifikacijskom oznakom (CE) i izda EU izjavu u sukladnosti proizvoda.

Tijelo za ocjenu sukladnosti će provesti odgovarajuće provjere i/ili zatražiti provedbu ispitivanja za svaki proizvod kako je navedeno u točki 6.2 ovog Dodatka, ili isto to provesti postupkom navedenim u točki 6.3 ovog Dodatka prema izboru proizvođača.

Proizvođač mora čuvati izdane EU izjave o sukladnosti proizvoda najmanje deset godina nakon prestanka njegove proizvodnje.

6.2. Ocjena sukladnosti provjerom i ispitivanjem svakog proizvoda:

Proizvodi moraju biti pojedinačno pregledani te provedena ispitivanja kako je navedeno u primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima ili propisima jednakovrijedna njima, u svrhu utvrđivanja sukladnosti proizvoda s prototipom odobrenim Potvrdom o EC tipnom ispitivanju te njegovom udovoljavanju primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima.

Tijelo za ocjenu sukladnosti će izdati Potvrdu o sukladnosti (modul »F«) za svaki odobreni proizvod s navedenim provedenim ispitivanjima, a proizvođač će označiti proizvod odgovarajućom oznakom tijela za ocjenu sukladnosti.

Potvrdu navedenu u prethodnom stavku proizvođač mora podastrijeti na zahtjev treće strane.

6.3. Statistička ocjena sukladnosti proizvoda:

Proizvođač je dužan svoje proizvode prezentirati u obliku istovjetnih skupina (šarži) te poduzeti sve mjere da se istovjetnost osigura za sve proizvedene šarže.

Sve proizvedene šarže moraju biti raspoložive tijelu za ocjenu sukladnosti u svrhu provođenja postupka ocjene sukladnosti. Metodom slučajnog uzorkovanja iz svake šarže, izvlači se pojedini proizvod formirajući skupinu proizvoda na kojoj se provodi postupak naveden u točki 6.2 ovog Dodatka koji može rezultirati prihvaćanjem ili odbacivanjem proizvoda.

Postupak naveden u prethodnom stavku mora biti temeljem na:

a) statističkoj metodi koja će biti primijenjena,

b) planu uzorkovanja s operacionalnim značajkama.

Kod ocjene sukladnosti proizvoda u svezi s emisijom ispušnih plinova primjenjuje se postupak naveden u točki 10 ovog Dodatka.

U slučaju prihvaćanja šarže svaki odobreni proizvod se označava odgovarajućom oznakom tijela za ocjenu sukladnosti koje izdaje i Potvrdu o sukladnosti (modul »F«) s navedenim provedenim ispitivanjima.

U slučaju neprihvaćanja šarže tijelo za ocjenu sukladnosti će poduzeti mjere u svrhu sprječavanja stavljanja proizvoda na tržište. Ako se pojave slučajevi učestalog odbijanja prihvata proizvoda tijelo za ocjenu sukladnosti može odustati od primjene statističke ocjene sukladnosti proizvoda.

Tijelo za ocjenu sukladnosti može dopustiti proizvođaču da označava proizvod oznakom tijela za ocjenu sukladnosti za vrijeme procesa proizvodnje.

Na zahtjev treće strane, proizvođač je dužan podastrijeti Potvrde o sukladnosti (modul »F«) izdane od tijela za ocjenu sukladnosti.

7. SUKLADNOST NA TEMELJU PROVJERE POJEDINAČNOG PROIZVODA (MODUL »G«)

Ovim modulom propisan je postupak kojim proizvođač osigurava i potvrđuje da je odnosni proizvod za koji je tijelo za ocjenu sukladnosti izdalo Potvrdu o sukladnosti (modul »G«), u skladu s primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima ovog Pravilnika.

Proizvod mora biti označen odgovarajućom certifikacijskom oznakom (CE), a proizvođač izdaje EU izjavu o sukladnosti.

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora provesti provjeru proizvoda kroz nadzor nad izradom i završnim pregledom te može zahtijevati provedbu određenih ispitivanja, u svrhu osiguravanja udovoljavanja temeljnim tehničkim zahtjevima iz Dodatka 1 ovog Pravilnika.

Nakon zadovoljavajuće provjere i ispitivanja tijelo za ocjenu sukladnosti izdaje Potvrdu o sukladnosti (modul »G«) u svezi provedenih ispitivanja, a proizvod se označava oznakama tijela za ocjenu sukladnosti.

U svrhu provedbe postupka provjere proizvoda proizvođač mora dostaviti tijelu za ocjenu sukladnosti na odobrenje odgovarajuću tehničku dokumentaciju koja obuhvaća kako samu izvedbu proizvoda tako i proizvodnju i korištenje istog. Opseg dokumentacije naveden je u Dodatku 6 ovog Pravilnika.

8. SUKLADNOST NA TEMELJU JAMČENJA POTPUNE KVALITETE (MODUL »H«)

8.1. Općenito:

Ovim modulom propisuje se postupak kojim se utvrđuje da li proizvođač, koji udovoljava zahtjevima u točke 8.2, osigurava da njegov proizvod udovoljava primjenljivim temeljnim tehničkim zahtjevima iz Dodatka 1 Pravilnika.

8.2. Obveze proizvođača:

Proizvođač mora imati uspostavljen sustav kvalitete koji se odnosi na projektiranje, proizvodnju, završnu provjeru i ispitivanje.

Proizvođač mora osigurati i EU izjavom o sukladnosti jamčiti da je proizvod u skladu s primjenjivim tehničkim zahtjevima.

Proizvođač mora označiti proizvod odgovarajućom certifikacijskom oznakom (CE) zajedno s odgovarajućom oznakom tijela za ocjenu sukladnosti.

8.3. Sustav kvalitete:

Proizvođač mora ispostaviti tijelu za ocjenu sukladnosti zahtjev za ocjenu svog sustava kvalitete. Zahtjev mora, najmanje, sadržavati:

a) opis i namjenu proizvoda;

b) dokumentaciju u svezi sustava kvalitete.

Sustav kvalitete mora osigurati sukladnost proizvoda s primjenjivim temeljnim tehničkim zahtjevima.

Svi tehnički zahtjevi i ostale mjere usvojene od proizvođača u svrhu ostvarivanja zahtjeva iz prethodnog stavka moraju biti dokumentirani na uredan i sustavan način u obliku pisanih procedura, radnih instrukcija zapisa i ostalih dokumenata, napisanih na jasan i nedvosmislen način osiguravajući korisnicima njihovo provođenje na ispravan način.

Dokumenti, sustava kvalitete moraju, najmanje, obuhvaćati sljedeće:

a) ciljeve kvalitete, organizacijsku strukturu, odgovornosti i ovlaštenja rukovodstva i ostalog osoblja u vezi kvalitete proizvoda;

b) projektnu dokumentaciju (nacrte i specifikacije), uključujući tehničke norme koje su korištene, a u slučaju ako norme navedene u Dodatku 2 ovog Pravilnika nisu korištene ili im nije u potpunosti udovoljeno mora se navesti koja tehnička rješenja su primijenjena da se udovolji temeljnim tehničkim zahtjevima;

c) postupke verifikacije projekta koja moraju obuhvatiti sve faze izrade projekta (međuverifikacije i konačne verifikacije projekta);

d) opis proizvodnje, kontrolu kvalitete i načina njenog osiguravanja, propisane postupke koji se redovito provode;

e) provjere i ispitivanja koje se provode prije, u tijeku i nakon izrade proizvoda kao i učestalosti takvih radnji;

f) zapise sustava kvalitete kao što su zapisi o provjeri ili provedenom ispitivanju, zapisi o umjeravanju opreme, zapisi o osposobljenosti osoblja i sl.;

g) sredstva za nadzor i postizanje zahtjevane kvalitete proizvoda i učinkovitosti sustava kvalitete.

8.4. Odobrenje sustava kvalitete proizvođača:

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora provesti provjeru sustava kvalitete proizvođača da se uvjeri da je udovoljeno zahtjevima navedenim u točki 8.3. ovog Dodatka.

Ako je sustav kvalitete proizvođača posvjedočen od tijela za ocjenu sukladnosti po hrvatskoj normi HRN EN ISO 9001:2015 koji obuhvaća projektiranje, proizvodnju, završnu provjeru i ispitivanje, tijelo za ocjenu sukladnosti će također provesti svoju ocjenu koja će biti usmjerena na:

a) provjeru valjanosti certifikata o sukladnosti sustava kvalitete proizvođača;

b) provjeri postojećih izvještaja o ocjeni sustava kvalitete proizvođača i provedenim korektivnim mjerama;

c) razmatranje onih dokumenata sustava kvalitete i odgovarajućih procesa koji se odnose na sami proizvod, a ne sustav kvalitete u cjelini.

Ako proizvođač nema uspostavljen i posvjedočen naprijed navedeni sustav kvalitete, tijelo za ocjenu sukladnosti će provesti svoju ocjenu temeljenu na odnosnim zahtjevima normi HRN EN ISO 9001:2015 koji obuhvaća projektiranje.

Tim za ocjenu sustava kvalitete mora uključiti najmanje jednog člana s odgovarajućim iskustvom u svezi tehnologije proizvodnje odnosnog proizvoda. Ocjena mora biti provedena na licu mjesta.

Rezultate o ocjeni sustava kvalitete zajedno s odgovarajućim obrazloženjima tijelo za ocjenu sukladnosti će dostaviti proizvođaču.

8.5. Izmjene u sustavu kvalitete proizvođača:

Obveza je proizvođača da održava sustav kvalitete kakav je odobren od tijela za ocjenu sukladnosti.

U slučaju da proizvođač namjerava izvršiti izmjene sustava kvalitete, prije njihovog uvođenja o njima mora izvijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti koje će nakon razmatranja istih odgovarajuće izvijestiti proizvođača.

8.6. Redovite ocjene sustava kvalitete

Svrha redovitih ocjena je uvjeriti se da proizvođač izvršava obveze sukladno odobrenom sustavu kvalitete.

Proizvođač mora dopustiti pristup tijelo za ocjenu sukladnosti svim lokacijama relevantnim za projektiranje, proizvodnju, ispitivanje i skladištenje proizvoda.

Proizvođač mora omogućiti tijelu za ocjenu sukladnosti uvid u sve potrebne dokumente a posebice:

a) dokumentaciju sustava kvalitete;

b) zapise sustava kvalitete u svezi projektiranja (proračuni, analize, ispitivanja),

c) zapise sustava kvalitete u svezi proizvodnje (zapisi o provjerama i provedenim ispitivanjima, zapisi o umjeravanju opreme, zapisi o osposobljenosti osoblja),

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora provoditi redovite ocjene sustava kvalitete da se uvjeri da proizvođač primjenjuje i održava sustav kvalitete. Zapis o ocjeni tijelo za ocjenu sukladnosti mora dostaviti proizvođaču.

Tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno izvršiti posjetu proizvođača te ako nađe za potrebno provesti ili zatražiti da budu provedena odgovarajuća ispitivanja u svrhu posvjedočenja učinkovitosti sustava kvalitete. O rezultatima posjete i izvještajima o provedenim ispitivanjima.

8.7. Izdavanje Potvrde o ocjeni sukladnosti sustava kvalitete (modul »H«):

Potvrdu izdaje tijelo za ocjenu sukladnosti na osnovi uspješno provedenih ocjena navedenih u točki 8.4 i točki 8.6. ovog Dodatka.

8.8. Ostali zahtjevi:

Nakon prestanka proizvodnje odnosnog proizvoda proizvođač mora najmanje deset godina čuvati i na zahtjev ovlaštenih nacionalnih tijela dati na uvid dokumente navedene u točkama 8.3, 8.5 i 8.6 ovog Dodatka.

Proizvođač mora održavati zapise o žalbama klijenata u svezi proizvoda te aktivnosti u svezi istih koje su poduzete.

9. OSIGURANJE KVALITETE PROIZVODA (MODUL »E«)

9.1. Općenito:

Ocjenu sukladnosti provodi tijelo za ocjenu sukladnosti temeljem provjere sustava kvalitete u procesu završne provjere i ispitivanja proizvoda.

9.2. Obveza proizvođača:

Proizvođač mora imati uspostavljen sustav kvalitete koji se odnosi na završnu provjeru i ispitivanje proizvoda kako je navedeno u točki 9.3.

Proizvođač mora osigurati i EU izjavom o sukladnosti jamčiti da je proizvod u skladu s navedenim u Potvrdi o EC tipnom ispitivanju.

Proizvođač mora označiti proizvod odgovarajućom certifikacijskom oznakom (CE) zajedno s odgovarajućom oznakom tijela za ocjenu sukladnosti.

9.3. Sustav kvalitete:

Proizvođač mora uputiti tijelu za ocjenu sukladnosti zahtjev za ocjenom svog sustava kvalitete u svezi proizvoda kojeg proizvodi. Zahtjev mora, najmanje sadržavati:

a) opis i namjenu proizvoda;

b) dokumentaciju u svezi sustava kvalitete;

c) tehničku dokumentaciju odobrenog prototipa te kopiju Potvrde o EC tipnom ispitivanju ako postupak naveden u točku 3 (modul »B«) nije provelo tijelo za ocjenu sukladnosti.

Svi proizvodi moraju biti ispitani u skladu s odgovarajućim normama iz Dodatka 2 ovog Pravilnika u svrhu osiguranja udovoljavanja temeljnim tehničkim zahtjevima.

Svi tehnički zahtjevi i ostale mjere usvojene od proizvođača u svrhu ostvarivanja zahtjeva iz prethodnog stavka moraju biti dokumentirani na uredan i sustavan način u obliku pisanih procedura, radnih instrukcija zapisa i ostalih dokumenata, napisanih na jasan i nedvosmislen način osiguravajući korisnicima njihovo provođenje na ispravan način.

Dokumenti, sustava kvalitete moraju, obuhvaćati, najmanje, sljedeće:

a) ciljeve kvalitete, organizacijsku strukturu, odgovornosti i ovlaštenju rukovodstva i ostalog osoblja u vezi kvalitete proizvoda;

b) provjere i ispitivanja koje se provode nakon izrade proizvoda;

c) sredstava za nadzor i postizanje zahtjevane kvalitete proizvoda i učinkovitosti sustava kvalitete;

d) zapise sustava kvalitete kao što su zapisi o provjeri ili provedenom ispitivanju, zapisi o umjeravanju opreme, zapisi o osposobljenosti osoblja i sl.

9.4. Odobrenje sustava kvalitete proizvođača:

Tijelo za ocjenu sukladnosti mora provesti provjeru sustava kvalitete proizvođača da se uvjeri da je udovoljeno zahtjevima navedenim u točki 9.3.

Ako je sustav kvalitete proizvođača posvjedočen od tijela za ocjenu sukladnosti po hrvatskoj normi HRN EN ISO 9001:2015 u dijelu koji se odnosi na završnu provjeru i ispitivanje tijelo za ocjenu sukladnosti će također provesti svoju ocjenu koja će biti usmjerena na:

a) provjeru valjanosti certifikata o sukladnosti sustava kvalitete proizvođača;

b) provjeri postojećih izvještaja o ocjeni sustava kvalitete proizvođača i provedenim korektivnim mjerama;

c) razmatranje onih dokumenata sustava kvalitete i onih procesa koji se odnose na sami proizvod, a ne sustav kvalitete u cjelini.

Ako proizvođač nema uspostavljen i posvjedočen gore naveden sustav kvalitete, tijelo za ocjenu sukladnosti će provesti svoju ocjenu temeljenu na odnosnim zahtjevima norme HRN EN ISO 9001:2015 u dijelu koji se odnosi na završnu provjeru i ispitivanje.

Tim za ocjenu sustava kvalitete mora uključiti najmanje jednog člana s odgovarajućim iskustvom u svezi tehnologije proizvodnje odnosnog proizvoda. Ocjena mora biti provedena na licu mjesta.

Rezultate o ocjeni sustava kvalitete zajedno s odgovarajućim obrazloženjima tijelo za ocjenu sukladnosti će dostaviti proizvođaču.

9.5. Izmjene u sustavu kvalitete proizvođača:

Obveza je proizvođača da održava sustav kvalitete kako je odobren od tijelo za ocjenu sukladnosti.

U slučaju da proizvođač namjerava izvršiti izmjene sustava kvalitete prije njihovog uvođenja o njima mora izvijestiti tijelo za ocjenu sukladnosti koje će nakon razmatranja istih odgovarajuće izvijestiti proizvođača.

9.6. Ocjena sustava kvalitete proizvođača:

Tijelo za ocjenu sukladnosti provodi ocjene u svrhu provjere da proizvođač održava sustav kvalitete kako je odobren. Izvještaj o ocjeni tijelo za ocjenu sukladnosti dostavlja proizvođaču.

Proizvođač mora dopustiti tijelu za ocjenu sukladnosti pristup svim mjestima u svezi sa ispitivanjem i skladištenjem proizvoda.

Tijelu za ocjenu sukladnosti mora biti omogućen uvid u dokumente sustava kvalitete, zapise navedene u točki 9.3, stavak 4., točka d) ovog Dodatka, te tehničku dokumentaciju u svezi proizvoda.

Tijelo za ocjenu sukladnosti može nenajavljeno izvršiti posjetu proizvođača te ako nađe za potrebno provesti ili zatražiti da budu provedena odgovarajuća ispitivanja u svrhu posvjedočenja učinkovitosti sustava kvalitete. O rezultatima posjete i izvještajima o provedenim ispitivanjima tijelo za ocjenu sukladnosti će izvijestiti proizvođača.

9.7. Izdavanje Potvrde o ocjeni sukladnosti sustava kvalitete (modul »E«):

Potvrdu izdaje tijelo za ocjenu sukladnosti na osnovu Potvrde o EC tipnom ispitivanju te uspješno provedenih ocjena navedenih u točkama 9.4. i 9.6.

9.8. Ostali zahtjevi:

Nakon prestanka proizvodnje odnosnog proizvoda proizvođač mora najmanje deset godina čuvati i na zahtjev ovlaštenih nacionalnih tijela dati na uvid dokumente navedene u točkama 9.3, 9.5 i 9.6.

Proizvođač mora održavati zapise o pritužbama klijenata u svezi proizvoda te aktivnosti u svezi istih koje su poduzete.

10. POTVRĐIVANJE SUKLADNOSTI U PROIZVODNJI U SVEZI ISPUŠNIH PLINOVA I BUKE

U svrhu utvrđivanja udovoljavanja zahtjevima za ispušne plinove (točka 2.7 Dodatka 1 ovog Pravilnika) i buku (točka 2.8 Dodatka 1 ovog Pravilnika) iz proizvedene serije istovrsnih motora proizvođač u dogovoru s tijelom za ocjenu sukladnosti određuje veličinu uzorka (n).

Srednja vrijednost (

) mora se izračunati za svaku pojedinačnu veličinu za koju se zahtijeva mjerenje iz odabranog uzorka. Rezultati serije smatraju se zadovoljavajućim ako je udovoljeno izrazu:

+ k × S < L

gdje je:

S = standardna devijacija koje se računa po izrazu:

(n 1)

gdje je:

= srednja vrijednost mjerene veličine,

xi = pojedinačna vrijednost mjerene veličine za pojedini uzorak,

L = granično dopuštena vrijednost mjerene veličine,

n = broj motora u uzorku,

k = statistički faktor koji se uzima prema donjoj tablici:

Ako je n jednak ili veći od 20 tada vrijedi:

k =

DODATAK 8

JEDNAKOVRIJEDNA SUKLADNOST NA TEMELJU OCJENJIVANJA NAKON IZGRADNJE (MODUL PCA)

1. Sukladnost na temelju ocjenjivanja nakon izgradnje (PCA) je postupak ocjenjivanja jednakovrijedne sukladnosti proizvoda, gdje proizvođač nije preuzeo odgovornost za sukladnost proizvoda s ovim Pravilnikom, pri čemu fizička ili pravna osoba, koja stavlja proizvod na tržište ili ga pušta u upotrebu na vlastitu odgovornost, preuzima odgovornost za jednakovrijednu sukladnost proizvoda. Ta osoba ispunjava obveze utvrđene u točkama 2. i 3. i osigurava i izjavljuje na vlastitu odgovornost da je dotični proizvod, koji podliježe odredbama iz točke 3., u skladu s važećim zahtjevima ovog Pravilnika.

2. Osoba koja stavlja proizvod na tržište ili ga pušta u upotrebu prijavljenom tijelu podnosi zahtjev za ocjenjivanje proizvoda nakon izgradnje te mu predočava dokumente i tehničku evidenciju, na temelju koje prijavljeno tijelo provodi ocjenjivanje sukladnosti proizvoda sa zahtjevima ovog Pravilnika, kao i sve dostupne informacije o upotrebi proizvoda nakon njegova prvog puštanja u upotrebu.

Osoba koja stavlja takav proizvod na tržište ili ga pušta u upotrebu čuva te dokumente i informacije na raspolaganju relevantnim nacionalnim tijelima sljedećih 10 godina nakon ocjenjivanja jednakovrijedne sukladnosti proizvoda u skladu s postupkom ocjenjivanja nakon izgradnje.

3. Prijavljeno tijelo ispituje pojedini proizvod i provodi izračune, testove i druga ocjenjivanja u opsegu koji je potreban za dokazivanje jednakovrijedne sukladnosti proizvoda s relevantnim zahtjevima Direktive.

Prijavljeno tijelo sastavlja i izdaje potvrdu i odgovarajuće izvješće o sukladnosti koje se odnosi na provedeno ocjenjivanje te čuva kopiju potvrde i odgovarajuće izvješće o sukladnosti na raspolaganju nacionalnim tijelima 10 godina nakon što je izdalo te dokumente.

Prijavljeno tijelo stavlja svoj identifikacijski broj pokraj oznake CE na odobreni proizvod ili osigurava njegovo stavljanje na vlastitu odgovornost.

Ako je ocijenjeni proizvod plovilo, prijavljeno tijelo također, na vlastitu odgovornost, stavlja identifikacijski broj plovila (vidi toč. 3.2 Dodatka 1 Pravilnika), pri čemu se u polje za oznaku zemlje proizvođača upisuje zemlja u kojoj prijavljeno tijelo ima poslovni nastan, a u polja za jedinstvenu oznaku proizvođača koju dodjeljuje nacionalno tijelo države članice upisuje se identifikacijska oznaka ocjenjivanja nakon izgradnje dodijeljena prijavljenom tijelu, iza koje slijedi serijski broj potvrde o ocjenjivanju nakon izgradnje. U polja u identifikacijskom broju plovila za mjesec i godinu proizvodnje i za godinu modela upisuje se mjesec i godina ocjenjivanja nakon izgradnje.

4. Oznaka CE i EU izjava o sukladnosti:

Osoba koja stavlja proizvod na tržište ili ga pušta u upotrebu stavlja oznaku CE i, na odgovornost prijavljenog tijela, identifikacijski broj prijavljenog tijela na proizvod čiju je jednakovrijednu sukladnost s relevantnim zahtjevima ovog Pravilnika ono ocijenilo i potvrdilo.

Osoba koja stavlja proizvod na tržište ili ga pušta u upotrebu sastavlja EU izjavu o sukladnosti i čuva je na raspolaganju nacionalnim tijelima sljedećih 10 godina nakon datuma izdavanja potvrde o ocjenjivanju nakon izgradnje. Izjava o sukladnosti služi za identifikaciju proizvoda za koji je sastavljena.

Kopija EU izjave o sukladnosti dostupna je relevantnim tijelima na njihov zahtjev.

Ako je ocijenjeni proizvod plovilo, osoba koja stavlja plovilo na tržište ili ga pušta u upotrebu stavlja na plovilo pločicu graditelja (vidi toč. 3.3 Dodatka 1 Pravilnika), koja sadržava riječi »ocjenjivanje nakon izgradnje«, kao i identifikacijski broj plovila (vidi toč. 3.2 Dodatka 1 Pravilnika), u skladu s toč. 3.

5. Prijavljeno tijelo obavješćuje osobu koja stavlja proizvod na tržište ili ga pušta u upotrebu o njegovim obvezama u okviru postupka ocjenjivanja nakon izgradnje.

DODATNI ZAHTJEVI ZA PRIMJENOM POSTUPKA OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI NAKON IZGRADNJE

1. Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na:

1.     Plovila duljine trupa do 24 metra namijenjena isključivo za gospodarsku namjenu, eksperimentalnu ili sportsko-natjecateljsku namjenu, ali koja nemaju CE oznaku sukladnosti, kada se po prvi put stavljaju na tržište ili puštaju u uporabu unutar Republike Hrvatske kao rekreacijska plovila, bez obzira na namjenu.

2.     Rekreacijska plovila duljine trupa do 24 metra izgrađene ili stavljene na tržište ili u uporabu unutar EEA i koje nemaju CE oznaku (ili alternativno potvrdu o udovoljavanju pravilima priznate organizacije izvan Republike Hrvatske, ili pravilima priznate pomorske uprave), kada se po prvi put stavljaju na tržište ili puštaju u uporabu unutar Republike Hrvatske u svrhu korištenja kao rekreacijska plovila za gospodarske namjene.

2. U svim slučajevima navedenim u toč. 1 primjenjuje se postupak ocjenjivanja sukladnosti plovila nakon izgradnje (Modul PCA) kojeg obavlja prijavljeno tijelo.

3. Odredbe ovog poglavlja nisu primjenjive na rekreacijska plovila duljine trupa preko 24 metra.

4. Po završetku postupka, osoba koja stavlja proizvod na tržište ili ga pušta u upotrebu sastavlja EU izjavu o sukladnosti o provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje, a prijavljeno tijelo sastavlja Izvještaj o sukladnosti o provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje.

DODATAK 9

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU JAHTI

1. PRIMJENA I DEFINICIJE

1.1. Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na jahte za osobne potrebe i jahte koje se koriste u gospodarske svrhe i dodatni su temeljnim tehničkim zahtjevima navedenim u Dodatku 1 Pravilnika.

1.2. Za objašnjenje pojmova i izraza vidi članak 4. Pravilnika.

2. NADZOR NAD GRADNJOM JAHTE DULJINE TRUPA DO 24 METRA

2.1. Nadzor nad gradnjom jahte duljine trupa do 24 metra provodi tijelo za ocjenjivanje sukladnosti postupkom ocjene sukladnosti projekta i gradnje jahte kako je navedeno u Tablici 2-1 kojim se utvrđuje da jahta udovoljava tehničkim zahtjevima ovog priloga Pravila.

Tablica 2-1     Ocjena sukladnosti projekta i gradnje jahte duljine trupa do 24 metra

3. TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA JAHTE DULJINE TRUPA DO 24 METRA

Jahte duljine trupa do 24 metra, pored primjenjivih temeljnih tehničkih zahtjeva navedenih u Dodatku 1 ovog Pravilnika, moraju udovoljavati i dodatnim zahtjevima navedenim u točkama 3.1 do 3.6 ovog Dodatka, te u Dodatku 8 ovog Pravilnika.

Baždarenje jahti, zavisno o veličini, vrši se u skladu s odredbama Pomorskog zakonika i Pravila za baždarenje pomorskih objekata, na zahtjev vlasnika jahte.

Sve jahte, bez obzira na njihovu vrst, namjenu i područje plovidbe moraju imati mehanički porivni uređaj ili pomoćni izvanbrodski motor.

3.1. Zahtjevi za sidrenje, vez i tegalj

3.1.1. Općenito:

Navedeni zahtjevi odnose se na privremeno držanje jahte na sidru, unutar luke ili zaštićenog sidrišta. Sidra i lanci nisu predviđeni za držanje jahte izvan luke i zaštićenih sidrišta u lošim vremenskim uvjetima niti za zaustavljanje jahte u plovidbi. Zahtjevima navedenim u točki 4.8. ovog Dodatka mora biti udovoljeno.

3.1.2. Sidra:

1. Masa sidra navedena u tablici 3.1-1 odnosi se na sidra povećane sile držanja. Ako se koriste tradicionalna sidra (npr. s prečkom ili sl.) masa sidra mora biti uvećana 25%. U slučaju da plovilo ima neuobičajeno veliku površinu izloženu vjetru (nadgrađe, jarbol, oputa) može se zahtijevati povećanje mase sidra i dimenzije lanca. Za jahte neuobičajene forme (katamarani, trimarani, itd.) odlučuje se u svakom slučaju zasebno.

2. Sidra moraju biti pripremljena za obaranje. Ako su sidra mase veće od 30 kg mora biti predviđeno sidreno vitlo.

3.1.3. Sidreni lanci:

1. Duljina lanaca preporuča se biti odgovarajuća području plovidbe. Općenito, duljina ne smije biti manja od četiri duljine trupa jahte ili 30 metara, što je veće, za svako sidro.

2. Sidreni lanci mogu se zamijeniti užadima od umjetnih vlakana ili čeličnim užadima. U tom slučaju između sidra i užeta mora biti ugrađen lanac u duljini ne manje od 20% ukupne duljine ili 10 metara, što je veće.

3.1.4. Užad za vez i tegalj:

Mora se predvidjeti najmanje četiri užeta za vez duljine koja odgovara duljini jahte. Mora se predvidjeti jedno uže za tegalj duljine četiri duljine trupa jahte.

Tablica 3.1-1

NAPOMENE:

1. Promjer lanca odnosi se na lanac s kratkom karikom. Vrijede zahtjevi iz međunarodne norme »ISO 4565:1986 Small craft – Anchor chains«.

2. Promjer užeta odnosi se na uže izrađeno od najlona. Ako se koristi drugo uže njegova prekidna sila mora biti najmanje jednaka užetu iz tablice.

3.2. Sredstva za spašavanje i protupožarna zaštita

Sredstva za spašavanje

Oprema za spašavanje, ako drugdje izričito nije drugačije kazano, mora udovoljavati zahtjevima Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sredstva za spašavanje.

3.2.1. Jahte područja plovidbe I moraju imati:

1. Najmanje jednu pneumatsku splav za spašavanje kapaciteta dovoljnog za smještaj svih osoba na jahti, izrađenu u skladu sa zahtjevima SOLAS konvencije i opremljenu SOLAS A paketom opreme.

2. Kolut za spašavanje s plutajućim užetom, kolut za spašavanje sa samoupaljivim svjetlom i samoaktivirajućim dimnim signalom.

3. Prsluke za spašavanje opremljene svjetlom, za sve osobe na jahti.

4. Prsluke za spašavanje pogodne za djecu opremljene svjetlom (za svako ukrcano dijete po jedan).

5. 12 raketa s padobranom.

6. 6 ručnih buktinja.

7. 2 plutajuća dimna signala.

8. Sredstava za zaštitu od gubitka topline za sve osobe na jahti (SOLAS izvedba).

9. Crtež koji objašnjava rukovanje sredstvima za spašavanje, postavljen na sredstvima za spašavanje ili blizu njih.

10. Priručnik za vježbu.

11. Primjerak tablice signala.

12. Dva sigurnosna pojasa s užetom (samo za jahte s pogonom na jedra).

3.2.2. Jahte područja plovidbe II moraju imati:

1. Jednu ili više pneumatskih splavi za spašavanje, ukupnog kapaciteta dovoljnog za smještaj svih osoba na jahti, izrađene u skladu sa zahtjevima ISO:9650-1, paket opreme 1.

2. Kolut za spašavanje s plutajućim užetom i svjetlom, kolut za spašavanje s plutajućim užetom.

3. Prsluke za spašavanje opremljene svjetlom, za sve osobe na jahti.

4. Prsluke za spašavanje pogodne za djecu opremljene svjetlom (za svako ukrcano dijete po jedan).

5. 4 rakete s padobranom.

6. 6 ručnih buktinja.

7. 2 plutajuća dimna signala.

8. Sredstva za zaštitu od gubitka topline za sve osobe na jahti, a od toga najmanje dva SOLAS izvedbe.

9. Crtež koji objašnjava rukovanje sredstvima za spašavanje postavljen na sredstva za spašavanje, ili blizu njih.

10. Priručnik za vježbu.

11. .Dva sigurnosna pojasa s užetom (samo za jahte s pogonom na jedra).

3.2.3. Jahte područja plovidbe III moraju imati:

1. Jednu ili više pneumatskih splavi za spašavanje, ukupnog kapaciteta dovoljnog za smještaj svih osoba na jahti, izrađene i opremljene u skladu sa zahtjevima ISO: 9650-1, paket opreme 2. Ako jahta plovi unutarnjim morskim vodama, vodama koje su pristupačne s mora i teritorijalnim morem RH i to isključivo u vremenu od 1. travnja do 31. listopada dopušta se opremanje splavima za spašavanje kapaciteta ne manje od 60% svih osoba na jahti i, dodatno, brodicom kapaciteta za prihvat preostalih osoba (u ovom slučaju u Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu potrebno je za period od 1. studenog do 31. travnja upisati ograničenje dozvoljenog broja osoba koje slijedi iz ukupnog kapaciteta splavi za spašavanje, a za period od 1. travnja do 31. listopada ograničenje područja plovidbe uz istovremeno ograničenje dozvoljenog broja osoba koje slijedi iz ukupnog kapaciteta splavi za spašavanje).

2. Kolut za spašavanje s plutajućim užetom i samoupaljivim svjetlom.

3. Prsluke za spašavanje, za sve osobe na jahti.

4. Prsluke za spašavanje pogodne za djecu (za svako ukrcano dijete po jedan).

5. 6 ručnih buktinja.

6. 2 plutajuća dimna signala.

7. 2 komada sredstava za zaštitu od gubitka topline (SOLAS izvedba).

8. Crtež koji objašnjava rukovanje sredstvima za spašavanje postavljen na sredstva za spašavanje, ili blizu njih.

9. Primjerak tablice signala.

10. Dva sigurnosna pojasa s užetom (samo za jahte s pogonom na jedra).

3.2.4. Jahte područja plovidbe IV moraju imati:

1. Prsluke za spašavanje, za sve osobe na jahti.

2. Prsluke za spašavanje pogodne za djecu (za svako ukrcano dijete po jedan).

3.2.5. Splavi za spašavanje za jahte moraju biti tipno odobrene od priznate organizacije. Splavi za spašavanje moraju se servisirati u odobrenim uslužnim tvrtkama u intervalima koje je preporučio proizvođač, međutim taj interval ni u kojem slučaju ne smije biti duži od 24 mjeseca. U svezi zahtjeva za servisiranjem splavi za spašavanje na jahtama koje plove u području plovidbe I vidi zahtjeve Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog V., Tablica 5.4.

Protupožarna zaštita

3.2.6. U vezi zahtjeva za protupožarnom zaštitom vidjeti točku 2.6. Dodatka 1 ovog Pravilnika (udovoljavanje zahtjevima navedenim u hrvatskim normama HRN ISO EN 9094:2016 – »Mala plovila – Protupožarna zaštita«).

3.2.7. Temeljem norme HRN ISO EN 9094:2016 – »Mala plovila – Protupožarna zaštita« protupožarna oprema jahti duljine trupa veće od 15 metara mora biti kako slijedi:

.1 Nastambe:

a) prenosive naprave za gašenje požara (min. kapacitet naprave: 1 kilogram praha ili 3 kilograma CO2 ili 1,8 litara pjene); ili

b) ugrađeni sustav za gašenje požara i jedna prenosiva naprava za gašenje požara (min. kapacitet naprave: 1 kilogram praha ili 3 kilograma CO2 ili 1,8 litara pjene).

Broj naprava ovisi o rasporedu nastambi, ali ne manje od jedne naprave na svakih 20 kvadratnih metara nastambi.

.2 Kuhinja

a) jedna ili više prenosivih naprava za gašenje požara (min. kapacitet naprave: 1 kilogram praha ili 3 kilograma CO2 ili 1,8 litara pjene) i pokrivač za ugušivanje plamena; ili

b) ugrađeni sustav raspršivanja vode (ne smije se koristiti sustav rasprskivanja vode – »sprinkler«).

.3 Prostorije strojeva:

a) benzinski ugrađeni strojevi moraju imati ugrađeni protupožarni sustav;

b) Diesel ugrađeni strojevi ukupne snage ≤ 120 [kW] (glavni i pomoćni strojevi) moraju imati ugrađeni protupožarni sustav ili prenosivu napravu za gašenje požara kapaciteta dovoljnog za naplavljivanje prostora stroja kroz priključak na pokrovu stroja;

c) Diesel ugrađeni strojevi ukupne snage > 120 [kW] (glavni i pomoćni strojevi) moraju imati ugrađeni protupožarni sustav.

.4 Prostor tankova goriva mora biti štićen:

a) ugrađenim protupožarnim sustavom; ili

b) prenosivom napravom za gašenje požara kapaciteta dovoljnog za naplavljivanje prostora tankova kroz priključak na stijenci prostora tankova.

.5 Otvorene palube:

a) sustav gašenja požara morskom vodom koji se sastoji od protupožarne pumpe, protupožarnog ventila i protupožarnog crijeva s mlaznicom; ili

b) protupožarni kablići (broj kablića određuje se ovisno o veličini plovila).

3.3. Radiooprema i navigacijska pomagala

3.3.1. Radiooprema:

1. Radiooprema postavljena na jahti mora omogućiti funkcionalne zahtjeve u odnosu na komunikaciju pogibelji i sigurnosti kada je jahta na moru.

2. Ista mora osigurati odašiljanje uzbune jahta-kopno, jahta-brod, kao i odašiljanje i prijem pri spašavanju, te prijem navigacijskih i meteoroloških upozorenja.

3. Jahte se moraju opremiti najmanje s radijskom opremom navedenom u Tablici 3.3-1.

4. Antene se moraju postaviti što je više moguće radi postizanja što bolje veze.

5. Uz osnovni izvor napajanja mora se predvidjeti pričuvna akumulatorska baterija kapaciteta za 3 sata rada svih uređaja spojenih na nju. Baterija mora biti postavljena iznad vodene linije jahte. Odgovarajući punjač mora postojati na jahti.

6. Uz DSC radijsku opremu mora na istaknutom mjestu biti postavljen odgovarajući natpis sa pozivnim znakom i MMSI-om, kao i odgovarajuća naljepnica sa uputama za slučaj pogibelji, hitnosti i sigurnosti. Kratke i jasne radne upute također moraju biti uz ručni VHF primoodašiljač sredstava za spašavanje.

7. Sva radiooprema na jahti koja može automatski uključiti brodsku poziciju u uzbunu pogibelji treba biti automatski snabdijevana s ovom informacijom s unutarnjeg ili vanjskog GNSS prijemnika ako je bilo koji instaliran.

Tablica 3.3-1

OBJAŠNJENJE:

1) Postojeće jahte (jahte upisane u Upisnik brodova prije 19. prosinca 2007.) s ugrađenom VHF radijskom postajom mogu je koristiti i dalje, a novoizgrađene jahte ili postojeće jahte koje se opremaju s novom VHF radijskom postajom moraju se opremiti s VHF radioopremom koja može biti klase D.

2) Ne mora se postaviti ukoliko je jahta opremljena s INMARSAT SES komunikacijskim uređajem.

3) Ne mora se postaviti ukoliko je jahta opremljena s MF ili MF/HF radioopremom.

4) Ne mora se postaviti ukoliko je jahta opremljena s INMARSAT SES komunikacijskim uređajem.

Sva radiooprema na jahti koja može automatski uključiti brodsku poziciju u uzbunu pogibelji mora biti automatski snabdijevana s ovom informacijom s unutarnjeg ili vanjskog GNSS prijemnika ako je bilo koji instaliran.

5) S obzirom na vrst i količinu ugrađene opreme za jahte u području plovidbe I i II pripadno GMDSS morsko područje mora se naznačiti u Svjedodžbi o sposobnosti jahte za plovidbu.

6) Zahtijeva se ukoliko na predviđenoj ruti putovanja ne postoji mogućnost ostvarivanja veze VHF radiotelefonijom s najmanje jednom obalnom postajom koja ima neprekinuto dežurstvo na VHF frekvenciji DSC uzbunjivanja.

3.3.2. Navigacijska pomagala:

Jahte se moraju opremiti najmanje s pomagalima za navigaciju kako je navedeno u Tablici.3.3-2.

Tablica 3.3-2

OBJAŠNJENJE:

1) Magnetski kompas ili ponavljač moraju biti smješteni tako da budu jasno vidljivi od kormilara na glavnom kormilarskom mjestu. Na svakoj jahti osim ako plovi u području plovidbe III i IV mora se nalaziti tablica preostale magnetske devijacije. Kompenzacija kompasa osim za jahte u području plovidbe III i IV mora se obavljati svake tri godine.

2) Signalna svjetiljka mora biti vodonepropusne izvedbe.

* Ne mora biti po IMO izvedbenim normama.

** Službene pomorske navigacijske karte i publikacije moraju udovoljavati uvjetima propisanim Zakonom o hidrografskoj djelatnosti za područje plovidbe III i IV, odnosno za područje plovidbe I i II moraju biti izdane od ovlaštenog hidrografskog ureda za područje kojim plove. Ako jahta, bez obzira na područje plovidbe, ima (ili je opremljena) pokazivačem elektroničkih karata ili drugim informacijskim sustavom s prikazom elektroničkih navigacijskih karata, u takvom pokazivaču moraju se nalaziti ažurirane službene pomorske elektroničke navigacijske karte (ENC) koje udovoljavaju uvjetima propisanim Zakonom o hidrografskoj djelatnosti.

3.4. Sprečavanje onečišćenja s jahti

3.4.1. Sprečavanje onečišćenja uljem:

Ovi zahtjevi odnose se na sve jahte.

1. Iskrcaj ulja i uljnih mješavina:

Nije dopušteno ispuštanje ulja ili mješavine koje sadrže ulje u more. Navedene tekućine moraju biti zadržane na plovilu i s njima se mora postupati kako je navedeno u sljedećoj točki.

2. Spremanje i rukovanje uljima i uljnim mješavinama:

a) na plovilu mora postojati sustav kojim se ulje i uljne mješavine iz strojarnice, pomoću ugrađene pumpe (ručno ili mehanički pogonjene), pretaču u za tu svrhu predviđeni tank ili spremnike. Sustav mora biti odvojen od kaljužnog sustava te ostalih sustava kroz koje bi moglo doći do ispuštanja u more;

b) spremnici moraju biti ugrađeni te moraju imati cjevovod koji završava odgovarajućom priključnicom za prekrcaj na kopno;

c) kod svih jahti duljine trupa do 24 metra i jahti s glavnim pogonom na jedra neovisno o području plovidbe mogu se koristiti prenosive posude kapaciteta do 25 litara.

3.4.2. Sprečavanje onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama:

1. Jahte duljine trupa do 24 metra, građene 1. siječnja 2006. godine i kasnije predviđene za prijevoz 15 i manje osoba moraju udovoljavati zahtjevima hrvatske norme HRN EN ISO 8099:2004 – »Mala plovila – Sustav za prikupljanje sanitarnog otpada«.

2. Nove jahte neovisno o duljini, koje prevoze više od 15 osoba moraju udovoljavati zahtjevima Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprečavanje onečišćenja, Prilog V.

3. Postojeće jahte duljine trupa do 24 metra, moraju biti opremljene sabirnim spremnikom za zadržavanje sanitarnih otpadnih voda te priključnicom ili drugom mogućnosti za prihvat otpada na kopnu.

4. Alternativno, umjesto sabirnim spremnikom predmetne jahte mogu biti opremljene prenosivom krutom ili fleksibilnom plastičnom posudom odgovarajućeg kapaciteta s mogućnošću predaje sadržaja na kopno.

5. Ako je na ovim jahtama ugrađeno dva ili više sanitarna čvora sabirni spremnik za prikupljanje i mogućnost iskrcaja otpada mora biti osigurana najmanje za jedan sanitarni čvor koji se jedini smije koristiti dok je jahta u području gdje je zabranjeno ispuštanje otpada u more.

Na ostalim sanitarnim čvorovima mora stajati natpis »ZABRANJENA UPORABA NA VEZU ILI SIDRIŠTU«.

6. Ako se u sustavima fekalija koriste sredstva za dezinfekciju ista ne smiju biti opasna po morske organizme.

3.4.3. Sustav kaljuže:

Sustav kaljuže mora udovoljavati zahtjevima HRN EN ISO 15083:2005 – »Mala plovila – Sustavi za pražnjenje kaljuže«, kako slijedi:

1. Jahte s djelomično prekinutom palubom, područja plovidbe I, II, III i IV – jedna kaljužna ručna pumpa.

2. Jahte s neprekinutom palubom i s otvorenim mjestom upravljanja, područja plovidbe I, II i III – dvije kaljužne pumpe, kako slijedi:

a) jedna kaljužna ručna pumpa tlaka stupca vode u cijevi manjim od 1,5 m, ili

b) jedna kaljužna ručna, mehanički pogonjena ili električna pumpa tlaka stupca vode u cijevi većim od 1,5 m,

te dodatno jedna kaljužna ručna, mehanički pogonjena ili električna pumpa.

3. Jahte s neprekinutom palubom i sa zatvorenim mjestom upravljanja, područja plovidbe I, II i III – dvije kaljužne ručne, mehanički pogonjene ili električne pumpe.

4. Jahte s neprekinutom palubom, područja plovidbe IV – jedna kaljužna ručna, mehanički pogonjena ili električna pumpa.

Zahtijevani kapacitet kaljužnih pumpi za plovila s neprekinutom palubom je najmanje 30 [l/min].

Elektro pogonjene kaljužne pumpe moraju udovoljavati zahtjevima norme HRN EN 8849:2004 – »Mala plovila – Elektromotorne kaljužne crpke na istosmjernu struju«.

3.4.4. Sprečavanje onečišćenja smećem:

Sve jahte moraju udovoljavati zahtjevima Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprečavanje onečišćenja, Prilog VI.

3.4.5. Zahtjevi za premaze protiv obrastanja:

Na svim jahtama zabranjeno je korištenje premaza protiv obrastanja podvodnog dijela trupa koji sadrže organske spojeve kositra (tributilkositar – TBT).

3.5. Medicinska oprema na jahti

3.5.1. Jahta mora imati lijekove i medicinsku opremu u skladu sa zahtjevima »Pravilnika o minimalnim zahtjevima i uvjetima pružanja medicinske skrbi na brodovima, brodicama i jahtama«.

3.5.2. Za jahte u području plovidbe I u dogovoru s liječnikom ovlaštenim za propisivanje sadržaja ormarića prve pomoći proširiti će se sadržaj ormarića prve pomoći ovisno o broju osoba koje će se nalaziti na jahti za vrijeme putovanja, te ovisno o području i trajanju putovanja.

3.6. Zahtjevi za jahte koje u ljetnom razdoblju plove u proširenom području plovidbe

3.6.1. Jahte u području plovidbe III koje u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada plove u međunarodnim vodama, pri tome se ne udaljavajući više od 12 Nm od najbližeg kopna, moraju biti građene za projektnu kategoriju A, B ili C ili jednakovrijedno.

U svezi kompenzacije kompasa primjenjuju se zahtjevi kao za jahte u području plovidbe III i IV.

3.6.2. Jahte u području plovidbe II koje u razdoblju od 1. travnja do 31. listopada obavljaju međunarodnu plovidbu Jadranskim morem moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

1. moraju biti građene za projektnu kategoriju A ili B ili jednakovrijedno;

2. moraju biti opremljene kao za područje plovidbe III, uz sljedeće dodatne zahtjeve:

a) moraju biti opremljene VHF primoodašiljačem sredstava za spašavanje ili radar transponderom;

b) moraju biti opremljene s 4 rakete s padobranom;

c) moraju biti opremljene splavi ili splavima za spašavanje za sve osobe na jahti.

U svezi kompenzacije kompasa primjenjuju se zahtjevi kao za jahte u području plovidbe I.

Jahte u području plovidbe II i III, koje obavljaju međunarodna putovanja u razdoblju od 1. studenoga do 31. ožujka ne mogu koristiti olakšice navedene u točkama 3.6.1 i 3.6.2.

3.7. Sustav detekcije ugljičnog monoksida

3.7.1. Na svim jahtama za gospodarske namjene izrađenim od drva, bez obzira na duljinu trupa i područje plovidbe, i vrstu ugrađenog porivnog uređaja, koje imaju potpalubne kabinske prostore za boravak putnika i/ili posade, mora biti ugrađen sustav detekcije ugljičnog monoksida.

3.7.2. Na svim jahtama za gospodarske namjene, izgrađenim od drugih materijala gradnje osim drva, bez obzira na duljinu trupa i područje plovidbe koje u potpalublju imaju ugrađene benzinske motore (glavne i/ili pomoćne), mora biti ugrađen sustav detekcije ugljičnog monoksida.

3.7.3. Na svim jahtama za gospodarske namjene, bez obzira na materijal gradnje, duljinu trupa i područje plovidbe koje imaju potpalubni smještaj kuhinje s plinskom instalacijom mora biti ugrađen sustav detekcije ugljičnog monoksida.

3.7.4. Sustav detekcije ugljičnog monoksida mora biti ugrađen u:

1. kabinama za spavanje;

2. kuhinjama sa sudoperom;

3. zatvorenim sanitarnim čvorovima.

3.7.5. U svezi zahtjeva za sustav detekcije ugljičnog monoksida primjenjuje se norma ISO 12133:2011.

3.7.6. Sve nove jahte koje udovoljavaju 3.7.1, 3.7.2 i 3.7.3 sustav moraju ugraditi odmah.

3.7.7. Sve jahte koje udovoljavaju 3.7.1, 3.7.2 i 3.7.3i za koje je zahtjev za prvi upis u upisnik brodova Republike Hrvatske podnesen na ili nakon 1. siječnja 2020. godine sustav moraju ugraditi prije izdavanja prvih plovidbenih isprava.

3.7.8. Sve postojeće jahte koje udovoljavaju 3.7.1, 3.7.2 i 3.7.3 sustav moraju ugraditi najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

3.8. Baždarenje

3.8.1. U svezi baždarenja jahti duljine trupa do 24 metra primjenjuju se odredbe Pomorskog zakonika i Pravila za baždarenje pomorskih objekata.

4. JAHTE DULJINE TRUPA VEĆE OD 24 METRA

Jahte duljine trupa veće od 24 metra umjesto temeljnih tehničkih zahtjeva iz Dodatka 1. ovog Pravilnika moraju udovoljavati odredbama točke 4.1. i točke 4.2 ovog Dodatka.

4.1. Nadzor nad gradnjom

4.1.1. Nadzor nad gradnjom jahte duljine preko 24 metra u nacionalnoj plovidbi provodi Hrvatski registar brodova, a nadzor nad gradnjom jahte duljine trupa preko 24 metra u međunarodnoj plovidbi provodi Priznata organizacija.

4.1.2. U svezi nadzora nad gradnjom za jahte duljine trupa veće od 24 metra osim zahtjeva Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog II., vrijede i sljedeća Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, u opsegu koliko je primjenjivo s obzirom na namjenu jahte, njenu veličinu i područje plovidbe, s time da se kao primjenjivi zahtjevi uzimaju zahtjevi za teretne brodove, ako zahtjevi za jahte nisu izričito navedeni:

1. Stabilitet

2. Pregrađivanje

3. Nadvođe

4. Radiooprema

5. Sredstva za signalizaciju

6. Pomagala za navigaciju

7. Protupožarna zaštita

8. Sredstva za spašavanje

9. Zaštita pri radu i smještaj posade

10. Prijevoz putnika

11. Sprečavanje onečišćenja

12. Sigurnosna zaštita broda

13. Pravila za baždarenje pomorskih objekata.

U slučaju nepostojanja izričitih zahtjeva Pravila koji se odnose za jahte u međunarodnoj plovidbi bruto tonaže manje od 500 primjenjuju se zahtjevi kako je određeno s Preporukom IACS-a br. 99 vezanom uz zahtjeve za brodove ne-konvencijske veličine (IACS Recommendation 99, »Recommendations for the Safety of Cargo Vessels of less than Convention Size«).

Alternativno, mogu se primijeniti i neki drugi jednakovrijedni i međunarodno priznati propisi (npr. MCA – The Large Commercial Yacht Code, Marshal Islands Yacht Code, Transport Malta Commercial Yacht Code). Primjena ovih propisa mora biti odobrena prije početka gradnje od strane priznata organizacije uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

4.1.3. Dodatno navedenom u točki 4.1.2 ovog Dodatka, tijekom gradnje potrebno je glede trupa, opreme trupa, strojnog uređaja, električne opreme i opreme za upravljanje (uključujući i automatizaciju) udovoljiti zahtjevima pravila za klasifikaciju brodova Hrvatskog registra brodova ili druge Priznate organizacije (za jahte u međunarodnoj plovidbi), u ovisnosti tko obavlja nadzor nad gradnjom. Sve nove jahte duljine trupa veće od 24 metra, bez obzira na područje plovidbe moraju imati izdanu Svjedodžbu o klasi.

4.1.4. Po završetku gradnje izdaju se svjedodžbe sukladno tablici 4.1.4-1.

Tablica 4.1.4-1     Nadzor nad gradnjom jahte duljine trupa preko 24 metra

1) Jahte koje plove u području plovidbe I, čija je bruto tonaža manja od 300 smatraju se jahtama ograničenog područja plovidbe kako slijedi:

1. plovidba ograničena na maksimalno udaljavanje od najbliže luke zakloništa od 60 Nm (uz možebitno dodatno ograničenje maksimalnog dozvoljenog stanja mora prema ljestvici WMO), ili

2. u slučajevima da jahta plovi na poznatim i unaprijed određenim rutama, prije navedeno ograničenje može se proširiti na 90 Nm (uz možebitno dodatno ograničenje maksimalnog dozvoljenog stanja mora prema ljestvici WMO).

2) Jahte koje plove u području plovidbe II, čija je bruto tonaža manja od 300 smatraju se jahtama ograničenog područja plovidbe kako slijedi:

1. plovidba ograničena na maksimalno udaljavanje od najbliže luke zakloništa od 20 Nm (uz možebitno dodatno ograničenje maksimalnog dozvoljenog stanja mora prema ljestvici WMO).

3) Ne zahtijeva se udvostručenje radioopreme.

4.2. Tehnički zahtjevi

Za postojeće jahte duljine trupa veće od 24 metra osim zahtjeva Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, vrijede i dolje navedena Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, u opsegu koliko je primjenjivo s obzirom na namjenu jahte, njenu veličinu i područje plovidbe, s napomenom da se ako zahtjevi za jahte nisu izričito navedeni primjenjuju zahtjevi za teretne brodove.

U slučaju nepostojanja izričitih zahtjeva Pravila koji se odnose za za jahte u međunarodnoj plovidbi bruto tonaže manje od 500 primjenjuju se zahtjevi kako je određeno s Preporukom IACS-a br. 99 vezanom uz zahtjeve za brodove ne-konvencijske veličine (IACS Recommendation 99, »Recommendations for the Safety of Cargo Vessels of less than Convention Size«).

Sve postojeće jahte duljine trupa veće od 24 metra, bez obzira na područje plovidbe, moraju udovoljiti zahtjevima pravila za klasifikaciju brodova Hrvatskog registra brodova ili druge Priznate organizacije (za jahte u međunarodnoj plovidbi) te moraju imati izdanu Svjedodžbu o klasi.

Dodatno, postojeće jahte duljine trupa veće od 24 metra moraju u svezi pregleda udovoljavati i zahtjevima Dodatka 11 ovog Pravilnika.

4.2.1. Stabilitet, nadvođe, pregrađivanje:

U svezi zahtjeva za stabilitet vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet.

U svezi zahtjeva za pregrađivanje vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pregrađivanje.

U svezi zahtjeva za nadvođe vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Nadvođe. Jahte za gospodarske namjene u području plovidbe I i II (odnosno u području plovidbe 1, 2, 3 ili 4 prema »Naredbi o kategorijama područja plovidbe pomorskih brodova«) moraju udovoljavati zahtjevima Međunarodne Konvencije o teretnim linijama, 1966.

Iznimno, jahte koje plove u području plovidbe I i čija je bruto tonaža manja od 300 smatraju se jahtama ograničenog područja plovidbe kako slijedi:

1. plovidba ograničena na maksimalno udaljavanje od najbliže luke zakloništa od 60 Nm (uz možebitno dodatno ograničenje maksimalnog dozvoljenog stanja mora prema ljestvici WMO), ili

2. u slučajevima kada jahta plovi na poznatim i unaprijed određenim rutama, prije navedeno ograničenje može se proširiti na 90 Nm (uz možebitno dodatno ograničenje maksimalnog dozvoljenog stanja mora prema ljestvici WMO).

Dodatno, jahte koje plove u području plovidbe II i čija je bruto tonaža manja od 300 smatraju se jahtama ograničenog područja plovidbe kako slijedi:

1. plovidba ograničena na maksimalno udaljavanje od najbliže luke zakloništa od 20 Nm (uz možebitno dodatno ograničenje maksimalnog dozvoljenog stanja mora prema ljestvici WMO).

4.2.2. Radiooprema:

Vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Radiooprema. Za jahte u međunarodnoj plovidbi ne zahtijeva se udvostručenje radioopreme.

4.2.3. Signalizacija i navigacija:

U svezi zahtjeva za sredstva za signalizaciju vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sredstva za signalizaciju.

U svezi zahtjeva za pomagala za navigaciju vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Pomagala za navigaciju.

NAPOMENE:

1. Sve jahte moraju imati ugrađen AIS.

2. Sve jahte sa GT ≥ 150 u području plovidbe I, II i II moraju imati ugrađen BNWAS

Sve jahte sa 150 ≥ GT < 500 i kojima je kobilica položena prije 1. srpnja 2002. moraju imati ugrađen BNWAS tijekom prvog redovnog pregleda (godišnji pregled, međupregled ili obnovni pregled) po Svjedodžbi o sigurnosti jahte za plovidbu koji je dospio na ili nakon 1. siječnja 2018.

Zahjev se odnosi i na jahte u području plovidbe III kada obavljaju međunarodna putovanja.

3. Sve jahte sa GT ≥ 300 u području plovidbe I moraju imati ugrađen LRIT (ne zahtijeva se za jahte koje plove u GMDSS području A1).

4.2.4. Protupožarna zaštita:

Vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Protupožarna zaštita.

4.2.5. Sredstva za spašavanje:

Vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sredstva za spašavanje.

4.2.6. Zaštita pri radu i smještaj posade:

Vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Zaštita pri radu i smještaj posade.

4.2.7. Prijevoz putnika:

Vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Prijevoz putnika.

4.2.8. Sprečavanje onečišćenja:

Vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sprečavanje onečišćenja.

4.2.9. Upravljanje sigurnošću i sigurnosna zaštita broda:

U svezi zahtjeva glede upravljanja sigurnošću vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog VI.

U svezi zahtjeva glede sigurnosne zaštite broda vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sigurnosna zaštita broda.

4.2.10. Baždarenje:

Vidi Pravila za baždarenje pomorskih objekata.

DODATAK 10

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU BRODICA

1. PRIMJENA I DEFINICIJE

1.1. Primjena

Zahtjevi ovog poglavlja odnose se na sve brodice bez obzira na namjenu i područje plovidbe.

Za zahtjeve u svezi brodica koje se grade za osobne potrebe graditelja (samogradnja) vidi Dodatak 12 ovog Pravilnika.

1.2. Definicije

Za potrebe ovog dodatka pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Vodonepropusnost sposobnost sprječavanja prodora vode u štićeni prostor pri dugotrajnoj uronjenosti i pri djelovanju pritiska određenog stupca vode.

2. Vremenska nepropusnost – sposobnost sprječavanja prodora vode u štićeni prostor pri kratkotrajnoj uronjenosti, te pri zalijevanju vodenim mlazom.

3. Paluba nadvođa – paluba izložena vremenskim uvjetima koja s gornje strane zatvara trup u nepropusnu cjelinu, i to tako da se ispod njene razine svi otvori mogu zatvoriti vodonepropusno, a iznad nje vremenski nepropusno.

4. Brodica s palubom – brodica koja ima palubu nadvođa po cijeloj duljini. Paluba nadvođa može biti izvedena stepeničasto po duljini, ili imati upuštene dijelove/recese, ako je za tako nastale zdence na palubi omogućeno brzo otjecanje nakupljenog mora iz njih.

5. Brodica s djelomičnom palubom – brodica čiji je trup na najmanje 2/3 duljine (uključujući obvezno pramčanu trećinu) vremenski nepropusno zatvoren palubom ili nadgrađem. Svi otvori na toj palubnoj strukturi moraju se moći vremenski nepropusno zatvoriti. Također, širina gornjeg ruba razme/palubne proveze mora biti najmanje 0,1 metra po cijeloj duljini brodice, osim u području zrcala. Najveća dopuštena istisnina nakrcane brodice s djelomičnom palubom za gospodarske ili javne namjene ograničena je na:

0,001 · (12 · LH · BH) 1,5 [t].

6. Otvorena brodica – brodica bez palube, odnosno brodica koja ne odgovara definicijama brodice s palubom, ili s djelomičnom palubom, prema 1.2.4 i 1.2.5. Otvorene brodice mogu biti izvedene s uzgonskim elementima ili bez njih, te se određeni zahtjevi plovnosti, stabiliteta i nadvođa razlikuju za ta dva tipa. Otvorene brodice umjesto palube imaju podnice, koje nisu nepropusne, te se nakupljena voda/more brzo odvodi u dno trupa, odakle se pumpama izbacuje iz brodice. Ako otvorena brodica ima dio nepropusne palubne strukture koja čini zdenac čija je razina dna iznad vodne linije i u stanju krcanja s najmanjim operativnim gazom, onda se mora osigurati brzo otjecanje nakupljene vode u dno trupa, kako bi se ista ispumpala iz brodice, ili se 25 % volumena tog zdenca mora uračunati kao ispunjeno vodom (s pripadnom slobodnom površinom) u proračunima stabiliteta i nadvođa. Najveća dopuštena istisnina nakrcane otvorene brodice za gospodarske ili javne namjene također je ograničena na:

0,001 · (12 · LH · BH)1,5 [t].

7. Zatvorena brodica – brodica koja se sastoji od potpuno vodonepropusnih pregradaka. Zatvorena brodica mora imati pozitivnu plovnost i u stanju krcanja sa 1,33 puta većom nosivošću od najveće dopuštene. Eventualni recesi na palubi ne smiju prijeći 70% širine trupa, a visina od vodne linije do najniže pražnice recesa na krmi ne smije biti veća od 30% širine trupa. U ovu izvedbu brodice spadaju i brodice od gumiranog platna s krutim dnom (RIB), pri čemu materijali napuhujućih vodonepropusnih komora moraju ispuniti zahtjeve norme HRN EN ISO 15372. Vodonepropusne komore i pregradci mogu se razmatrati kao uzgonski elementi i u proračunima stabiliteta.

8. Lpp duljina između okomica – duljina između pramčane i krmene okomice na teretnoj vodnoj liniji. Pramčana okomica postavlja se u presjek konture pramčane statve i navedene vodne linije, a krmena okomica podudara se s osi kormila, odnosno s krajnjom točkom dna trupa za brodice bez kormila. Ishodište koordinatnog sustava za proračune centracije, hidrostatike i stabiliteta brodica za gospodarske ili javne namjene mora se postaviti u točku presjeka krmene okomice i linije osnovice.

9. Teretna vodna linija – vodna linija koja odgovara operativnom stanju krcanja s najvećim srednjim gazom.

2. NADZOR NAD GRADNJOM

Nadzor nad gradnjom – rekreacijska plovila

2.1. Nadzor nad gradnjom rekreacijskih plovila provodi prijavljeno tijelo za ocjenjivanje sukladnosti postupkom ocjene sukladnosti projekta i izgradnje, kako je navedeno u Tablici 2-1, u odnosu na temeljne tehničke zahtjeve navedene u Dodatku 1 ovog Pravilnika.

Tablica 2-1     Ocjena sukladnosti projekta i gradnje brodice (rekreacijska plovila)

2.2. Ocjena sukladnosti u svrhu potvrde udovoljavanja temeljnim tehničkim zahtjevima navedenim u Dodatku 1 ovog Pravilnika, za rekreacijska plovila u svrhu iznajmljivanja može biti provedena i sukladno modulu »A1«, pod uvjetom da isto nije namjenski građeno za gospodarske namjene.

U svrhu prihvatljivosti osobnog plovila na vodomlazni pogon za osobne ili gospodarske namjene smatra se dostatnim da isto posjeduje EU izjavu o sukladnosti.

Vezano uz ocjenu sukladnosti za rekreacijska plovila za osobne namjene, kao i za rekreacijska plovila u svrhu iznajmljivanja te osobnog plovila na vodomlazni za gospodarske namjene, ne zahtijeva se izdavanje bilo kakvih dokumenata od strane Hrvatskog registra brodova kao priznate organizacije.

Nadzor nad gradnjom – brodice za gospodarske namjene i javne brodice

2.3. Nadzor nad gradnjom brodica koje se grade isključivo za gospodarske namjene (brodica za prijevoz putnika, brodica za prijevoz tereta, radnih brodica, ribarskih brodica) i javnih brodica obavlja Hrvatski registar brodova kao priznata organizacija na zahtjev vlasnika. Proizvođač takvih brodica mora biti odobren od Hrvatskog registra brodova (vidjeti i Tablicu 2-2).

Po obavljenom nadzoru nad gradnjom Hrvatski registar brodova izdaje »Potvrdu o gradnji brodice za gospodarske ili javne namjene«, temeljem čega lučka kapetanija ili ispostava vrši upis u upisnik brodova.

Na svakoj brodici za gospodarske namjene i koja je izrađena pod nadzorom Hrvatskog registra brodova, mora biti stalno pričvršćena i pločica koja mora sadržavati i sljedeće podatke:

1. Naziv proizvođača,

2. Trgovački naziv i tip (broj) plovila,

3. Projektnu kategoriju kako je definirano u članku 28. ovog Pravilnika i točki 2. Dodatka 1 ovog Pravilnika,

4. Najveće dopušteno opterećenje plovila,

5. Broj Potvrde o gradnji.

2.4. Iznimno navedenom u točki 2.3, kod nadzora nad gradnjom Hrvatski registar brodova može utvrditi prihvatljivost brodice ukoliko za istu postoji EU izjava o sukladnosti i EU potvrda o ispitivanju tipa, pod uvjetom da je brodica građena prema odgovarajućem modulu prema Tablici 2-2.

Nadzor nad gradnjom u ovom slučaju obavlja Hrvatski registar brodova na zahtjev vlasnika.

Po obavljenoj provjeri udovoljavanja dodatnim tehničkim zahtjevima navedenim u točki 6.3 ovog Dodatka, Hrvatski registar brodova, dodatno EU izjavi o sukladnosti koju izdaje proizvođač, izdaje »Potvrdu o ispitivanju«.

2.5. Uvjeti za nadzor nad gradnjom i certifikacijom brodica koje nisu obuhvaćene zahtjevima navedenim u točki 2.4. i/ili koje se grade izvan Republike Hrvatske, utvrđuju se u svakom pojedinom slučaju. Za utvrđivanje ovih uvjeta nadležan je Hrvatski registar brodova.

Činjenica da se plovilo gradi izvan Republike Hrvatske vlasnika ne oslobađa obveze da isto, dovoljno prije početka gradnje, prijavi Ministarstvu, odnosno Hrvatskom registru brodova kako bi se utvrdili primjenjivi zahtjevi.

Tablica 2-2     Nadzor nad gradnjom brodica za gospodarske i javne namjene

*) o mogućnosti primjene postupka ocjene sukladnosti prema modulu »B«+»C« odlučuje se razmatrajući svaki slučaj zasebno uzimajući u obzir veličinu, izvedbu i područje plovidbe brodice.

3. TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA BRODICE

Pored primjenjivih temeljnih tehničkih zahtjeva navedenih u Dodatku 1 ovog Pravilnika, brodice hrvatske državne pripadnosti, zavisno od namjene, moraju udovoljavati i dodatnim zahtjevima navedenim u točkama 3.1 do 3.7 ovog Dodatka, te Dodatka 12 ovog Pravilnika.

Zahtjevi navedeni u točkama 3.1 do 3.7 ovog Dodatka primjenjuju se i na postojeće brodice kod promjene namjene u opsegu koliko je za svaku pojedinu namjenu primjenjivo i opravdano.

Nadzor nad promjenom namjene brodica za osobne potrebe u brodice za gospodarske ili javne namjene obavlja Hrvatski registar brodova uz naplatu.

Baždarenje brodica vrši se u skladu s Pravilima za baždarenje pomorskih objekata, Odsjek 4.

Baždarenje brodica obavlja lučka kapetanija ili ispostava na zahtjev vlasnika brodice.

Struktura, plovidbena svojstva brodice i smještaj osoba i tereta na brodici

Struktura brodice za osobne potrebe[2](2) Pod pojmom »brodice za osobne potrebe« u kontekstu primjene tehničkih zahtjeva iz 3.1 podrazumijevaju se i rekreacijska plovila za iznajmljivanje))

3.1.1. Konstrukcija trupa i nadgrađa nove brodice za osobne potrebe mora biti u skladu sa zahtjevima navedenima u točki 4.1 Dodatka 1. ovog Pravilnika.

Struktura brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.2. Konstrukcija trupa i nadgrađa nove brodice za gospodarske ili javne namjene mora osigurati odgovarajuću čvrstoću trupa u odnosu na projektno opterećenje za predviđenu namjenu, što se dokazuje udovoljavanjem zahtjevima za čvrstoću trupa navedenim u Pravilima za tehnički nadzor brodova od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala, Dio B, Odjeljak 1.

3.1.3. O alternativnoj primjeni jednakovrijednih propisa u dijelu koji se odnosi na čvrstoću trupa te za čelične strukture, Hrvatski registar brodova odlučuje u svakom pojedinom slučaju posebno.

Ako je izvedba strukture trupa neuobičajena za predviđenu namjenu i uvjete plovidbe, mogu se zahtijevati direktni proračuni strukture trupa.

Direktni proračuni se mogu zahtijevati i za provjeru čvrstoće elemenata koji podupiru jarbole, dizalice, ribarska vitla i sličnu tešku opremu.

Plovnost brodice za osobne potrebe

3.1.4. Plovnost nove brodice mora biti određena u skladu s primjenjivim zahtjevima iz točke 4.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika.

Plovnost brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.5. Za nove brodice za gospodarske ili javne namjene duljine trupa veće od 6 metara, bez jedara, umjesto zahtjeva iz točke 4.2.4.1, Dodatka 1 ovog Pravilnika, primjenjuju se zahtjevi za takve brodice navedeni u ovom Dodatku Pravilnika.

Nosivost općenito

3.1.6. Nosivost brodice je razlika istisnine brodice s punim zalihama (gorivo, mazivo, voda i provijant), posadom, teretom i/ili putnicima i prazne opremljene brodice.

Korisna nosivost brodice je dio ukupne nosivosti brodice, a čini je najveći broj putnika ili najveća količina tereta koje brodica može prevoziti.

Istisnina prazne opremljene brodice je masa brodice spremne za plovidbu, bez težine prenosive opreme, kao što su alati, rezervni dijelovi, rezervna mreža ribarskih brodica, itd.

3.1.7. Nosivost brodice utvrđuje se prilikom prvog upisa u očevidnike brodica Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojeće brodice prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđenih vrijednosti istisnine i nosivosti.

3.1.8. Za brodice za koje postoji izdana EU izjava o sukladnosti kao mjerodavna uzima se nosivost koja je navedena u samoj EU izjavi, ili Potvrdi o EU ispitivanju tipa, ili Izvještaju o ispitivanju, ili Potvrdi o sukladnosti, ili pločici graditelja.

Dodatno prije navedenom, brodici kojoj je nosivost utvrđena temeljem gore navedenog, ili ju je utvrdio Hrvatski registar brodova, ista se uzima kao važeća, te nije podložna dodatnim provjerama i u pravilu nije promjenjiva.

3.1.9. Brodicom se ne smije prevoziti veći broj osoba ili veća količina tereta nego što dopušta njezina nosivost.

Nosivost brodice za osobne potrebe

3.1.10. Najveća dopuštena nosivost nove brodice za osobne potrebe mora biti određena u skladu s primjenjivim zahtjevima iz točke 4.5 Dodatka 1 ovog Pravilnika.

3.1.11. Nosivost brodice za osobne potrebe utvrđuje lučka kapetanija, odnosno ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Hrvatskom registru brodova.

Nosivost brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.12. Najveću dopuštenu nosivost nove brodice za gospodarske ili javne namjene utvrđuje Hrvatski registar brodova uzimajući u obzir projektnu kategoriju, plovnost, stabilitet i nadvođe brodice.

3.1.13. Nosivost postojeće brodice za gospodarske ili javne namjene utvrđuje Hrvatski registar brodova.

Nadvođe općenito

3.1.14. Najmanje nadvođe brodice je vertikalna udaljenost od teretne vodne linije (vodna linija koja odgovara operativnom stanju krcanja s najvećim gazom) do gornjeg ruba palube nadvođa za brodice s palubom, odnosno, gornjeg ruba čvrstog boka (razme) za otvorene brodice ili brodice s djelomičnom palubom.

3.1.15. Nadvođe brodice utvrđuje se prilikom prvog upisa u upisnik brodova Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojeće brodice prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđene vrijednosti nadvođa.

Nadvođe brodice za osobne potrebe

3.1.16. Nadvođe za nove brodice za osobne potrebe mora biti određeno u skladu s primjenjivim zahtjevima iz točke 4.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika.

3.1.17. Nadvođe za brodice za osobne potrebe se mjeri na poprečnom presjeku koji se nalazi na polovini duljine trupa.

3.1.18. Nadvođe brodice za osobne potrebe utvrđuje Lučka kapetanija, odnosno ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Hrvatskom registru brodova.

Nadvođe brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.19. Za nove brodice za gospodarske ili javne namjene duljine trupa veće od 6 metara, bez jedara, umjesto zahtjeva iz 4.2.4.1, Dodatka 1 ovog Pravilnika, nadvođe se određuje se kako slijedi:

1. najmanje nadvođe brodica s palubom za gospodarske ili javne namjene, mjereno od najnižeg dijela palube nadvođa, mora biti veće od izračunatog prema izrazu:

fmin ≥ kDC · 0,7 · V /(LWL · BWL), [m]

gdje je:

kDC koeficijent za projektnu kategoriju:

1,00 za projektnu kategoriju A,

0,90 za projektnu kategoriju B,

0,75 za projektnu kategoriju C,

0,50 za projektnu kategoriju D;

V volumen istisnine za operativno stanje krcanja s najvećim srednjim gazom, u [m3].

2. najmanje nadvođe brodica za gospodarske ili javne namjene s djelomičnom palubom ili bez palube, mjereno od najnižeg dijela razme, a ovisno o izvedbi brodice i projektnoj kategoriji, mora biti veće od dvije vrijednosti iz sljedeće tablice, u [m]:

3. najmanje nadvođe zatvorenih brodica za gospodarske ili javne namjene dulje od 6 metara, mjereno od gornjeg ruba uzgonske bočne komore/razme na njenom najnižem dijelu po duljini, a ovisno o projektnoj kategoriji, mora biti veće od dvije vrijednosti iz sljedeće tablice, u [m]:

Pri tome, udaljenost najniže točke izložene palube, uključujući tu i stepeničastu palubu ili palubni reces (tipično na krmenom zrcalu), ne smije biti manje od 150 [mm] udaljen od razine teretne linije za brodice čija je duljina trupa Lh manja ili jednaka 8 metara, a 250 [mm] za brodice čija duljina trupa Lh iznosi 12 metara. Za brodice čija je duljina između 8 i 12 metara, vrijednost nadvođa se dobiva linearnom interpolacijom.

4. brodice namijenjene za gospodarske svrhe moraju imati na bokovima s vanjske strane brodice obilježenu oznaku najviše dopuštene vodne linije dimenzija 150 x 15 [mm]. Ovo se ne odnosi na brodice na napuhavanje koje umjesto oznake nadvođa na vidljivom mjestu moraju imati istaknut najveći dopušteni broj ukrcanih osoba.

3.1.20. Vrijednost nadvođa koje dodjeljuje Hrvatski registar brodova za nove brodice za gospodarske ili javne namjene određuje se u odnosu na visinu do palube i srednji gaz na poprečnom presjeku koji se nalazi na polovini duljine između okomica (Lpp/2). Na tom presjeku se označava i oznaka iz 3.1.19.4.

3.1.21. Nadvođe brodice za gospodarske ili javne namjene utvrđuje Hrvatski registar brodova.

Sredstva za zatvaranje otvora na nadvođu brodice – općenito

3.1.22. U daljnjem tekstu razmatraju se samo oni otvori na trupu, palubi i nadograđenoj strukturi na palubi koji su bitni za održavanje plovnosti, dovoljnog nadvođa i stabiliteta, odnosno koji štite pristup prostorima koji se smatraju uzgonskima u proračunima plovnosti i stabiliteta.

Takvi otvori moraju biti opremljeni otvorivim ili neotvorivim sredstvima zatvaranja, kao što su poklopci, vrata, te prozori i okna.

Sredstva za zatvaranje otvora na nadvođu brodice – brodice za osobne namjene

3.1.23. Referentni tehnički zahtjevi za nove brodice za osobne potrebe propisani su normama HRN EN ISO 9093 (oplatni ventili), HRN EN ISO 11812 (vodonepropusni i brzoprazneći kokpiti) i HRN EN ISO 12216 (prozori, okna, grotlašca, poklopci i vrata).

Sredstva za zatvaranje otvora na nadvođu – brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.24. Dodatni ili zamjenski zahtjevi za brodice za gospodarske ili javne namjene navedeni su u sljedećim točkama. O alternativnoj primjeni jednakovrijednih propisa za sredstva za zatvaranje otvora, odlučuje se u svakom pojedinom slučaju zasebno.

3.1.25. Svi otvori koji zbog nekih funkcionalnih potreba brodice nisu opremljeni nepropusnim sredstvima za zatvaranje (npr. ventilacija strojarnice) moraju se u proračunima stabiliteta uračunati kao točke naplavljivanja. Takvi otvori (osim odušnika s pražnicama prema Tablici 3.1.28-1) ne smiju biti postavljeni na pramčanoj trećini duljine trupa, a na brodicama projektne kategorije A i B ne smiju se nalaziti ispod palube nadvođa. Na brodicama projektne kategorije C i D mogu se nalaziti ispod te palube ako su u proračunima stabiliteta razmatrani kao otvori za naplavljivanje, te ako su zahtijevani kriteriji stabiliteta ispunjeni do kuta njihovog uranjanja.

3.1.26. U odnosu na položaj njihovog smještaja na brodici, otvori mogu biti na dvije pozicije:

Pozicija 1 – od teretne vodne linije do razine 600 [mm] iznad palube nadvođa, osim na pramčanoj trećini duljine trupa brodice, gdje je ta razina na 900 [mm] iznad palube nadvođa.

Pozicija 2 – područje iznad razine 900 [mm] povišene od palube nadvođa na pramčanoj trećini duljine trupa, te iznad 600 [mm] od palube nadvođa na ostale dvije trećine duljine trupa.

3.1.27. Vremenski nepropusno zatvoreni otvori koji se drže uvijek zatvoreni u plovidbi (npr. otvori za nadzor i vađenje motora) ne moraju biti opremljeni pražnicama.

3.1.28. Vremenski nepropusno zatvoreni otvori koji se povremeno otvaraju u plovidbi (npr. grotlašca, vrata, prozori i sl.) moraju se opremiti pražnicama. zahtijevane minimalne visine pražnica za pojedine tipove otvora u odnosu na razinu palube/palubice na kojoj ili iznad koje su ti otvori smješteni, razlikuju se prema projektnoj kategoriji, tipu otvora i poziciji, te su navedene u Tablici 3.1.28-1.

Ako je dodijeljeno nadvođe veće od zahtijevanog minimalnog nadvođa prema izrazu u 3.1.19.1, minimalna visina pražnica iz Tablice 3.1.28-1 može se umanjiti na vrijednost dobivenu prema sljedećem izrazu:

hS ≥ hS1 (hS1 hS2) · (f – fmin) /δ, [mm]

gdje je:

hS ispravljena minimalna visina pražnice, u [mm]

hS1 zahtijevana minimalna visina pražnice na poziciji 1, u [mm],

hS2 zahtijevana minimalna visina pražnice na poziciji 2, u [mm],

f dodijeljeno nadvođe, prema 3.1.20, u [m],

fmin minimalno računsko nadvođe, prema 3.1.19.1, u [m],

δ udaljenost granične razine između poziciji 1 i poziciji 2 od palube nadvođa (na presjeku gdje se nalazi razmatrani otvor) – na pramčanoj trećini duljine trupa: 900 [mm], drugdje: 600 [mm].

Bez obzira na vrijednost hS dobivenu prethodno navedenim izrazom (a koja u nekim slučajevima s velikim viškom nadvođa može biti i negativna), izvedena visina pražnice ne smije nikako biti manja od 100 [mm] na poziciji 1, te 50 [mm] na poziciji 2, osim ako sredstva zatvaranja nisu vodonepropusna.

Tablica 3.1.28-1

* ako se otvor nalazi na pramčanoj stijeni nadgrađa ili kućice

** od ovog zahtjeva se može odustati ako je: nadvođe brodice veće od minimalno zahtijevanog, ako je osigurana odgovarajuća drenaža okvira otvora, ako je osigurano odgovarajuće brtvljenje, ako poklopac udovoljava zahtjevima norme HRN EN ISO 12216 za klasu vodonepropusnosti watertight 2 (vremenski nepropusno), ako se predmetni otvor ne otvara za vrijeme plovidbe (ili ako za isto ne postoji potreba)

3.1.29. Općenito, vrata i poklopci moraju biti od materijala jednakovrijednog okolnoj strukturi te moraju biti u skladu sa normom HRN EN ISO 12216. O eventualnim iznimkama odlučuje Hrvatski registar brodova u svakom slučaju zasebno. Šarniri na vratima postavljenim na bočnim stijenama nadgrađa ili palubnih kućica, te na poklopcima grotlašaca na izloženoj palubi, moraju uvijek biti s pramčane strane. Vrata moraju biti opremljena s barem dva odvojena zaporna sredstva.

3.1.30. Debljina i mehaničke značajke prozirne plohe prozora i okana moraju barem zadovoljavati zahtjeve norme HRN EN ISO 12216. Sva sredstva zatvaranja moraju biti certificirana na standard nepropusnosti watertight 1 (vodonepropusno) ili watertight 2 (vremenski nepropusno), prema HR EN ISO normama.

Prozori kormilarnice ne smiju biti zatamnjeni. Prozori se ne smiju ugraditi ispod razine palube nadvođa, gdje su dopuštena samo okna (svijetli otvor < 0,16 m2), i to samo van područja strojarnice i s donjim rubom barem 300 [mm] iznad teretne vodne linije za brodicu projektne kategorije A, te 200 [mm] za brodice ostalih projektnih kategorija. Izvedba okna koje se ugrađuje na takve pozicije mora biti vodonepropusna i opremljena unutrašnjim privješenim poklopcem.

1. Na putničke brodice projektne kategorije C i D namijenjene razgledavanju podmorja mogu se ugraditi podvodna okna/prozori ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

2. u slučaju puknuća prozora/okna zadovoljeni su svi kriteriji stabiliteta u oštećenom stanju nakon naplavljivanja tog odjeljka, propisani kao za novi brod klase D iz točke 8 Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi, Dodatak I, Poglavlje II-1, Dio B-2;

3. struktura odjeljka u kojem se nalaze ti otvori vodonepropusna je prema drugim susjednim odjeljcima u trupu i dimenzionirana je imajući u vidu i naplavljeno stanje tog odjeljka; te

4. čvrstoća tih prozora/okana jednakovrijedna je okolnoj strukturi, osim ako se isti ne nalaze u zasebnom zdencu, dimenzioniranom poput vanjske oplate, koji seže do iznad palube nadvođa, uz propisanu pražnicu, pa se putnici pri razgledavanju nalaze na palubi nadvođa, a ne u prostoru s takvim oknima. U tom se slučaju, kao alternativa, može ugraditi okno/prozor čvrstoće koja je primjerena okolnom tlaku, ali se onda, umjesto navedenih kriterija mora pokazati da brodica s naplavljenim zdencem zadovoljava sve zahtjeve stabiliteta i najmanjeg nadvođa koji su propisani za neoštećeno stanje te brodice.

3.1.31. Kako bi se osiguralo neometano otjecanje mora s dijelova palube nadvođa omeđenih punom ogradom, te iz recesa/kokpita na njoj, moraju biti ispunjeni zahtjevi za brzoprazneći reces propisani u HRN EN ISO 11812. Propisana površina otvora za otjecanje po jednom boku recesa ne smije biti manja od:

A ≥ k · VC, [m2]

gdje je:

k koeficijent za projektnu kategoriju:

0,02 za projektnu kategoriju A

0,01 za projektnu kategoriju B

0,005 za projektnu kategoriju C

0,002 za projektnu kategoriju D

VC volumen recesa u [m3]: može se računati kao umnožak površini tog dijela palube i najmanje visine pune ograde koja ga okružuje, odnosno najmanje dubine bočnih stranica recesa

3.1.32. Oplatni priključci cjevovoda sustava ugrađeni ispod razine 100 [mm] poviše teretne vodne linije moraju biti opremljeni zatvorivim ventilima. Oplatni priključci cjevovoda sustava ugrađeni u pojasu od 100 [mm] do 350 [mm] poviše teretne vodne linije moraju također biti opremljeni zatvorivim ventilima, osim ako je pripadni cjevovod u trupu:

– opremljen sifonom čija je donja točka bar 350 [mm] iznad teretne vodne linije, ili

– opremljen nepovratnim ventilom, ili

– dio zatvorenog sustava.

Oplatni priključci i pripadni ventili moraju udovoljiti zahtjevima norme HRN EN ISO 9093 ili jednakovrijednom standardu za primjenu na moru. Materijali izrade moraju biti takvi da se po ugradnji na strukturu brodice izbjegne galvanska korozija. Plastični priključci i ventili koji udovoljavaju navedenoj normi mogu se postavljati van područja strojarnice.

Stabilitet brodice za osobne potrebe

3.1.33. Stabilitet novih brodica za osobne potrebe mora udovoljavati temeljnim zahtjevima navedenim u točki 4.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika.

3.1.34. U svrhu provjere stabiliteta postojećih brodica za osobne potrebe može se obaviti i praktična provjera stabiliteta na način da se brodica nakrca opremom i posadom, i to kako slijedi:

1. Brodica s palubom ili efikasno zatvorenim nadgrađem optereti se uzduž jednog boka težinom od 4 osobe na 1 [m2] (ali ne više od dozvoljenog broja osoba koji brodica smije prevoziti).

2. Brodica bez palube ili s djelomičnom palubom optereti se uzduž jednog boka težinom koja odgovara polovini broja osoba koje brodica smije prevoziti.

3. Pri ispitivanju stabiliteta brodica se ne smije nagnuti više od 12° s tim da linija ruba palube mora ostati iznad razine mora, s tim da u slučaju iz točke 3.1.34.1 ovog Dodatka linija ruba palube mora ostati iznad razne mora, a u slučaju iz točke 3.1.34.2 ovog Dodatka najniža točka čvrstog boka mora ostati najmanje 1 [cm] iznad razine vode za svaki metar dužine brodice.

3.1.35. Provjera stabiliteta brodice obavlja se prilikom prvog upisa u upisnik brodova Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojeće brodice za koju se smatra da ima utjecaja na stabilitet brodice.

Za zahtjeve u svezi obavljanja praktične provjere stabiliteta prilikom prvog upisa brodice koja ima EU izjavu o sukladnosti ili »Potvrdu o gradnji brodice za gospodarske ili javne namjene« vidjeti Dodatak 12 ovog Pravilnika.

3.1.36. Praktičnu provjeru stabiliteta brodice za osobne potrebe obavlja lučka kapetanija ili ispostava, o čemu sastavlja zapisnik na obrascu propisanom u Dodatku 12 ovog Pravilnika.

U iznimnim slučajevima lučka kapetanija ili ispostava može praktičnu provjeru stabiliteta povjeriti Hrvatskom registru brodova.

Stabilitet brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.37. Za brodice namijenjene za gospodarske ili javne namjene (npr. za ribarenje povlačnim mrežama ili mrežama plivaricama, za prijevoz putnika, za prijevoz tereta, za tegalj, te za javne svrhe) provjera stabiliteta mora udovoljiti kriterijima za takve brodice navedenima u ovom Dodatku.

3.1.38. Dodatno prije navedenom, brodicu za gospodarske ili javne namjene koja ima EU izjavu o sukladnosti izdanu prema modulu »B«+»D«, »B«+»E«, »B«+»F« ili »G« ili potvrdu o gradnji koju je izdao Hrvatski registar brodova nije potrebno podvrgavati praktičnoj provjeri stabiliteta.

3.1.39. Brodice čija je duljina trupa Lh veća od 6 metara moraju imati proračun stabiliteta odobren od Hrvatskog registra brodova. Isti, uz provjeru prema zahtjevima ovog Dodatka, mora sadržavati i jasno predočene upute voditelju brodice o uvjetima održanja potrebnog stabiliteta i plovnosti, te o eventualnim ograničenjima. Ovjereni primjerak proračuna mora se čuvati na brodici, osim za brodice za prijevoz putnika koje ispunjavaju zahtjeve iz 3.1.41, kada se umjesto proračuna stabiliteta zahtijeva da se na brodici nalazi Priručnika za vlasnika izrađen sukladno HRN EN ISO 10240:2008.

3.1.40. Proračun stabiliteta brodica koje prevoze teret mase veće od 1 tone i/ili imaju ugrađenu dizalicu ili napravu za dizanje, uz prethodno navedeno, mora sadržavati hidrostatske tablice/krivulje i tablice/krivulje najviših dopuštenih položaja težišta sustava (KG) za raspon operativnih gazova i trimova, uz objašnjenje kako se može izračunati položaj težišta nakrcane brodice i provjeriti da li se njegova visina nalazi unutar dopuštenih vrijednosti.

3.1.41. Brodice namijenjene isključivo za prijevoz putnika mogu obaviti provjeru stabiliteta prema zahtjevima norme HRN EN ISO 12217, a brodice na napuhavanje s krutim dnom prema normi HRN EN ISO 6085.

3.1.42. Proračunom se stabilitet brodice mora provjeriti za sljedeća temeljna stanja krcanja:

– brodica sa ukrcanim najvećim brojem osoba, maksimalnim teretom i 100% zaliha (stanje koje odgovara teretnoj vodnoj liniji),

– stanje kao prethodno, uz 10% zaliha,

– brodica s minimalnim brojem članova posade, bez tereta i 10% zaliha (stanje koje odgovara najmanjem operativnom opterećenju),

– dodatna stanja vezana uz namjenu i uvjete službe.

3.1.43. Za pojedine namjene proračunom se stabiliteta mora provjeriti i sljedeća dodatna stanja krcanja:

Ribarske brodice:

– stanje s najvećom dopuštenom količinom ulova i ostalog tereta (led, »kašete«, »baje« s hladnom vodom i sl.) na palubi, uz 10 % zaliha,

– najnepovoljnije stanje krcanja s narinutim najvećim momentom uslijed rada teškim ribolovnim alatima.

Putničke brodice:

– stanje s okupljanjem putnika što više prema jednom boku brodice, ovisno o raspoloživoj površini (ne više od 4 putnika po kvadratnom metru), 100 % zaliha,

– stanje s okupljanjem putnika kao prethodno, 10 % zaliha.

Teretne brodice:

– stanje s pomakom najvećeg dopuštenog tereta prema boku brodice za barem četvrtinu širine palube tereta, 100 % zaliha,

– stanje s pomakom tereta kao prethodno, 10 % zaliha.

Brodice s teretnim uređajem:

– stanje pri podizanju po boku brodice tereta koji uzrokuje najveći dopušteni moment teretnog uređaja (masa tereta djeluje u visini koloture teretnog uređaja), najveći dopušteni teret na palubi, 100 % zaliha,

– stanje podizanja kao prethodno, najveći dopušteni teret na palubi, 10 % zaliha,

– stanje podizanja kao prethodno, bez tereta, 10 % zaliha.

3.1.44. Projektna kategorija A može se dodijeliti jedino brodicama s palubom (u što se ubrajaju i brodice s bočnim uzgonskim komorama, ako im je otjecanje mora s palube riješeno prema zahtjevima iz točke 3.1.31), projektna kategorija B brodicama s palubom i zatvorenim brodicama, dok se projektne kategorije C i D mogu dodijeliti za sve izvedbe palube, pa tako i otvorenim brodicama.

3.1.45. Kriteriji stabiliteta za jednotrupne brodice s palubom, te zatvorene brodice projektne kategorije B:

– površina ispod krivulje poluga statičkog stabiliteta (GZ krivulja) do kuta od 30° mora biti veća ili jednaka 0,055 [m-rad], i

– površina ispod krivulje poluga statičkog stabiliteta (GZ krivulja) do kuta od 40°, ili kuta naplavljivanja ako je ovaj manji od 40°, mora biti veća ili jednaka 0,09 [m-rad], i

– površina ispod krivulje poluga statičkog stabiliteta (GZ krivulja) od kuta od 30° do kuta od 40°, ili kuta naplavljivanja ako je ovaj manji od 40°, ne smije biti manja od 0,03 [m-rad] (ne zahtjeva se za brodice s palubom u projektnoj kategoriji C i D, ni za zatvorene brodice u projektnoj kategoriji B), i

– poluga statičkog stabiliteta (GZ) mora iznositi najmanje 6/θmax [m], gdje je θmax kut (u stupnjevima) maksimuma GZ krivulje, ali ni u kojem slučaju ne smije biti manja od 0,20 [m], i

– nakon ispravke radi utjecaja slobodnih površina, početna metacentarska visina mora iznositi najmanje 0,35 [m].

Dodatno, za brodice s palubom u projektnoj kategoriji A i B, te zatvorene brodice u projektnoj kategoriji B:

– najveći moment stabiliteta (umnožak istisnine i GZmax poluge) ne manji od:

– 2,55 [tm] ako je θmax≥301396991858, odnosno 76,5/θmax [tm] ako je θmax<301396991858, za brodice projektne kategorije A, te

– 0,72 [tm] ako je θmax≥301396991858, odnosno 21,5/θmax [tm] ako je θmax<301396991858, za brodice projektne kategorije B, i

– površina ispod GZ krivulje do kuta θmax kada je θmax<301396991858 mora biti veća ili jednaka:

A≥0,055 + 0,002 · (30° – θmax), [m-rad].

3.1.46. Kriteriji stabiliteta za višetrupne brodice s palubom:

– površina ispod krivulje poluga statičkog stabiliteta (GZ krivulja) do kuta θ mora biti veća ili jednaka od:

– A ≥ 0,055 · 30° /θ, [m-rad]

– gdje je θ [°] najmanji od sljedećih kutova:

– kut naplavljivanja, ili

– kut maksimalne vrijednosti GZ krivulje, ili

– 30°,

– maksimalna vrijednost krivulje poluga statičkog stabiliteta (GZ krivulja) mora se pojaviti pri kutu nagiba većem ili jednakom 10°, i

– poluga statičkog stabiliteta (GZ) mora iznositi najmanje 6/θmax [m], gdje je θmax kut (u stupnjevima) maksimuma GZ krivulje, ali ni u kojem slučaju ne smije biti manji od 0,20 m, i

– nakon ispravke radi utjecaja slobodnih površina, početna metacentarska visina mora iznositi najmanje 0,35 [m].

3.1.47. Brodice s palubom (jedno-trupne i više-trupne) u projektnim kategorijama A i B moraju za svako standardno stanje krcanja dodatno ispuniti i kriterij ljuljanja uslijed djelovanja vjetra i valova (vremenski kriterij), prema slici 3.1.46-1. Moment nagibanja od vjetra uzima se kao konstantan za cijeli raspon kutova nagiba, a njegova poluga se računa prema sljedećem izrazu:

lw= 0,0306 · AV · (AV /LWL+TM) · vw2, [kgm]

Oznake u gornjem izrazu i na sl. 1.3.39-1 su kako slijedi:

lw1= lw2= lw – poluga momenta nagibanja od vjetra koji djeluje okomito na bočnu projekciju brodice,

AV površina bočne projekcije nadvodnog dijela brodice, u m2 – ne uzima se manja od 0,55·Lh·Bh, gdje su Lh i Bh duljina i širina trupa,

TM gaz na sredini duljine LWL, u [m],

vw brzina vjetra: 28 [m/s] za projektnu kategoriju A, a 21 [m/s] za projektnu kategoriju B;

θo rezultirajući kut ravnoteže uslijed djelovanja vjetra,

θl kut ljuljanja uslijed djelovanja valova:

– 25+20/V, u [º], za projektnu kategoriju A, te

– 20+20/V, u [º], za projektnu kategoriju B,

gdje je V volumen istisnine u [m3]. Ovaj kut se nanosi od kuta ravnoteže θo u lijevo, prema slici 1.3.46-1,

θ2 kut naplavljivanja θf (kut pri kojem uranja otvor koji se ne može vremenski nepropusno zatvoriti), ili 50°, ili θc (kut drugog presijecanja poluge vjetra lw i GZ krivulje), prema tome što je manje.

Uz navedene uvjete, površina »b« na slici 3.1.46-1 mora biti jednaka ili veća od površine »a«. Pri tome, učinak slobodnih površina (prema 3.1.49) treba uzeti u obzir u svim obrađenim stanjima krcanja.

Slika 3.1.46-1

3.1.48. Kriteriji stabiliteta za zatvorene i otvorene brodice u projektnim kategorijama C i D:

– poluga statičkog stabiliteta (GZ) mora iznositi najmanje 6/θmax [m], gdje je θmax kut (u stupnjevima) maksimuma GZ krivulje, ali ni u kojem slučaju ne smije biti manja od 0,20 m, i

– nakon ispravke radi utjecaja slobodnih površina, početna metacentarska visina mora iznositi najmanje 0,35 m, i

– mora se zadovoljiti kriterij pomaka tereta i/ili osoba na brodici, prema 3.1.49,

– ako je AV (vidjeti 3.1.46) veće od umnoška duljine i širine trupa (Lh·Bh), mora se provjeriti utjecaj vjetra, za polugu vjetra prema 3.1.46, ali uz vw = 17 m/s za projektnu kategoriju C, a 13 m/s za projektnu kategoriju D. Razmatra se samo rezultirajući kut ravnoteže θo za tu polugu vjetra, pri čemu on ne smije prelaziti polovinu kuta θTmax (vidjeti 3.1.48).

3.1.49. Sve brodice koje prevoze putnike i/ili teret (uključivo ulov kod ribarica) ili imaju teretni uređaj, te sve zatvorene i otvorene brodice u projektnim kategorijama C i D (u kojim slučajevima se uračunava i pomak svih osoba na brodici, uključivo i posadu), moraju zadovoljiti kriterij pomaka tereta i/ili osoba na brodici, za bočni pomak ili podizanje tereta opisano u dodatnim stanjima krcanja za putničke i teretne brodice, te brodice s teretnim uređajem, prema 3.1.42. Rezultirajući poprečni nagib brodice za bilo koji navedeni slučaj ne smije biti veći od najvećeg dopuštenog prema sljedećem izrazu:

θTmax≥ 11,5 + (24 – Lh)3 /520, [º]

Dodatno, preostalo nadvođe na nagnutom boku ne smije biti manje od sljedećih vrijednosti, u [m], ovisno o izvedbi palube i projektnoj kategoriji:

– brodice s palubom u projektnoj kategoriji A: 0,26·Bh,

– brodice s palubom i zatvorene brodice, u projektnoj kategoriji B: 0,145·Bh,

– brodice s palubom, zatvorene brodice i otvorene brodice s uzgonskim elementima, u projektnoj kategoriji C: 0,046·Bh,

– brodice s palubom, zatvorene brodice i otvorene brodice s uzgonskim elementima, u projektnoj kategoriji D: 0,1 m,

– brodice s djelomičnom palubom i otvorene brodice bez uzgonskih elemenata, u projektnoj kategoriji C: 0,11·√Lh,

– brodice s djelomičnom palubom i otvorene brodice bez uzgonskih elemenata, u projektnoj kategoriji D: 0,07·√Lh.

Zadovoljenje ovog kriterija može se provjeriti bilo računski, u sklopu proračuna stabiliteta, bilo provjerom u praksi – za dodatne upute o kriteriju pomaka vidjeti HRN EN ISO 12217-1.

3.1.50. Dodatni kriteriji stabiliteta u plovidbi van istisninskog režima moraju se ispuniti za sve nove brodice čija je najveća brzina u stanju krcanja za najmanje operativno opterećenje veća od one izračunate prema sljedećem izrazu:

3,7 · V0,1667,[m/s],

gdje je V volumen istisnine za gore navedeno stanje, u [m3].

Kako je dio ili gotovo cijela istisnina brodice pri tim brzinama podržana od dinamičkih sila, potrebno je provjeriti stabilnost održavanja zadanog položaja u takvim uvjetima. Provjera se provodi ispitivanjem gotove brodice u plovidbi najvećom trajnom brzinom na mirnom moru, pri čemu ni u jednom od idućih slučajeva kut poprečnog nagiba ne smije prijeći 12º:

– kut uslijed bočnog pomaka tereta/putnika kao pod 3.1.42, u plovidbi. Masu putnika i njihov položaj za vrijeme ispitivanja može se simulirati odgovarajućim teretom, te

– kut uslijed zakretanja kormila u plovidbi.

3.1.51. Prilikom provjere bilo kojeg gore navedenog kriterija stabiliteta, mora se uračunati negativni utjecaj slobodnih površina u tankovima koji nisu puni ili tijekom putovanja mijenjaju razinu ispunjenosti (npr. tankovi zaliha). Za takve potrošne tankove dovoljno je da se za svaku tekućinu taj utjecaj obradi za jedan par bočno simetričnih tankova, ili jedan centralni tank, i to tako da se i za 100% i za 10% ispunjenosti uračuna maksimalni moment slobodnih površina za te tankove. Utjecaj svih takvih momenata uračunava se kao korekcija visine težišta nakrcane brodice za iznos dobiven dijeljenjem sume tih momenta s istisninom brodice u razmatranom stanju krcanja. Za detaljnije upute vidjeti točku 1.4.7 iz Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stabilitet.

Dodatno, prilikom izrade proračuna stabiliteta, masene značajke ukrcanih osoba moraju se uračunati kako slijedi:

– masa ne manja od 85 kg po osobi,

– visina težišta barem 0,2 m iznad razine površine predviđene za sjedenje. Za potrebe proračuna, osobe se ne smiju uračunati kao da su u potpalublju, čak i ako postoji mogućnost takvog smještaja.

3.1.52. Masene značajke prazne opremljene brodice određuju se na jedan od sljedećih načina:

Masa prazne opremljene brodice određuje se:

a) očitavanjem gazova/nadvođa i popisom viška/manjka masa, bilo u sklopu pokusa nagiba, bilo u sklopu mjerenja istisnine prazne brodice, ili

b) vaganjem na od strane Hrvatskog registra brodova umjerenom mjernom uređaju, ili

c) proračunom centracije temeljenom na brodici iste serije, ako izmjene ne prelaze 10% mase brodice te serije za koju je ona određena na neki od prethodno navedenih načina.

Visina težišta prazne opremljene brodice određuje se:

a) pokusom nagiba, prema proceduri iz Priloga 3, Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 4. – Stabilitet, ili jednakovrijedno, na zadovoljstvo Hrvatskog registra brodova, ili

b) detaljnim proračunom centracije, pri čemu je dobivena vrijednost konzervativno zaokružena i uvećana za 5 % vrijednosti sume minimalno zahtijevanog nadvođa (iz 1.3.10) i srednjeg gaza na teretnoj vodnoj liniji, ili

c) proračunom centracije temeljenom na brodici iste serije, ako izmjene ne prelaze 10 % mase brodice te serije za koju je ona određena na neki od prethodno navedenih načina.

Metoda a) ne koristi se za brodice kojima je početna metacentarska visina za praznu opremljenu brodicu veća od 5 metara.

Metoda c) ne smije se koristiti za brodice kojima je početna metacentarska visina za praznu opremljenu brodicu manja od 1,5 metara.

Uzdužni položaj težišta prazne opremljene brodice određuje se:

a) očitavanjem gazova/nadvođa i popisom viška/manjka masa, bilo u sklopu pokusa nagiba, bilo u sklopu mjerenja istisnine prazne brodice, ili

b) detaljnim proračunom centracije, ili

c) proračunom centracije temeljenom na brodici iste serije, ako izmjene ne prelaze 10 % mase brodice te serije za koju je ona određena na neki od prethodno navedenih načina.

3.1.53. Za brodice za javne namjene, stabilitet u oštećenom stanju Hrvatski registar brodova razmatra na zahtjev naručitelja te odlučuje u svakom pojedinom slučaju zasebno.

3.1.54. Odobrenje stabiliteta za brodice gospodarske ili javne namjene izdaje Hrvatski registar brodova.

Nepotopivost brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.55. Svaka brodica za gospodarske ili javne namjene mora imati višak uzgonskog volumena u odnosu na istisninu na dodijeljenoj teretnoj liniji. Za jednotrupne brodice s palubom, zadovoljavanje uvjeta za minimalno računsko nadvođe iz 3.1.19.1 i razina pregrađivanja prema 3.1.55 smatraju se dovoljnim za ispunjavanje ovog zahtjeva.

3.1.56. Za višetrupne brodice s palubom, udovoljavanje zahtjevima za nepotonivost dokazuje se tako da se računski provjeri plovno stanje za nakrcanu brodicu na teretnoj liniji dodatno opterećenu s određenom težinom viška koja djeluje u simetrali brodice, u težištu njene teretne vodne linije (LCF). Takvo preopterećenje u konačnom ravnotežnom plovnom stanju ne smije prouzročiti ništa od navedenog:

Takvo preopterećenje u konačnom ravnotežnom plovnom stanju ne smije prouzročiti ništa od navedenog:

– uron bilo kojeg otvora koji nije vodonepropusno zatvoren,

– promjenu trima za više od 10° u odnosu na plovno stanje na teretnoj liniji,

– poprečni nagib veći od 15°.

Navedeno preopterećenje izračunava se kao postotak istisnine na teretnoj liniji i iznosi za različite projektne kategorije kako slijedi:

– 100% istisnine za projektnu kategoriju A,

– 70% istisnine za projektnu kategoriju B,

– 30% istisnine za projektnu kategoriju C,

– 20% istisnine za projektnu kategoriju D.

3.1.57. Zatvorene brodice i otvorene brodice s uzgonskim elementima moraju obaviti provjeru plovnosti u naplavljenom stanju prema normi HRN EN ISO 12217, osim brodica na napuhavanje s krutim dnom sa Lh < 8 metara, koje se razmatraju po normi HRN EN ISO 6185. Za zatvorene brodice ova provjera mora se provesti u stanju krcanja s 133 % nosivosti (vidjeti definiciju tih brodica u točki 1.2.7).

Dodatno, na zatvorenim brodicama njihov bočni zatvoreni vodonepropusni volumen (tipično – napuhujući obrub brodica za napuhavanje s krutim dnom) mora biti podijeljen u barem 5 odjeljaka. Mora se računski ili ispitivanjem pokazati da brodica nakrcana do teretne linije, nakon probijanja bilo kojeg od tih odjeljaka, u konačnom ravnotežnom stanju ima pozitivnu plovnost, početnu metacentarsku visinu od najmanje 0,05 m i nagib manji od 45° ili kuta kod kojeg nastupa naplavljivanje drugih vodonepropusnih odjeljaka kroz otvore koji nisu zatvoreni, ako isti postoje

3.1.58. Sve brodice sa Lh > 6 metara moraju biti djelomično pregrađene, kako slijedi:

brodice s palubom sa Lh > 9 [m] moraju imati sudarnu vodonepropusnu pregradu smještenu između 0,05·LWL i 0,1·LWL iza pramčane okomice. Pri tome, ta pregrada mora dosezati barem 0,3 [m] iznad teretne linije na mjestu ugradnje, a dio iznad te razine pa do palube nadvođa može biti izveden stepeničasto, ali tako da nijedan dio nije ispred pramčane okomice,

– kao alternativa prethodnom, može se prihvatiti sudarna zona izvedena do 0,05·LWL iza pramčane okomice, ako je ta zona ispunjena krutom polimernom pjenom ili sl. nehigroskopnim materijalom,

– brodice s palubom, otvorene brodice i one s djelomičnom palubom moraju imati ugrađenu vodonepropusnu pregradu ispred prolaza osovine kormila/osovine pogonskog stroja kroz dno trupa,

– sve brodice na koju se odnosi ova pod-točka moraju imati vodonepropusne pregrade strojarnice do palube za brodice s palubom i zatvorene brodice, te do razine veće od 0,1 [m] iznad teretne vodne linije za otvorene brodice,

– brodice s palubom, otvorene brodice i one s djelomičnom palubom koje prevoze teret u skladištima u trupu moraju imati ugrađene vodonepropusne pregrade teretnih skladišta do palube za brodice s palubom, te do razine veće od 0,1 [m] iznad teretne vodne linije za otvorene brodice.

Dodatno, sve otvorene brodice i brodice s djelomičnom palubom moraju imati visinu nadvođa na pramčanoj okomici barem 120 % od najmanjeg računskog nadvođa za te brodice, prema 3.1.19.2.

Smještaj osoba na brodici – općenito

3.1.59. Najveći dopušteni broj osoba koji se smije prevoziti brodicom određuje se na osnovu provjere stabiliteta brodice i raspoloživom prostoru za smještaj tih osoba. Bez obzira na prije navedeno najveći dopušteni broj osoba na brodici može biti dodatno ograničen količinom i vrsti sredstava za spašavanje.

Smještaj osoba na brodici – brodice za osobne potrebe

3.1.60. Za nove brodice za osobne potrebe za koje postoji izdana EU izjava o sukladnosti kao mjerodavan uzima se najveći dopušteni broj osoba koji je naveden u samoj EU izjavi, ili Potvrdi EU ispitivanju tipa, ili Izvještaju o ispitivanju, ili Potvrdi o sukladnosti, ili pločici graditelja. Pri tome je potrebno posebno voditi računa o činjenici da je u nekim slučajevima za različite projektne kategorije naveden različit najveći dopušteni broj osoba.

Tako utvrđeni najveći dopušteni broj osoba uzima se kao važeći, te nije podložan dodatnim provjerama i u pravilu se ne može povećavati.

3.1.61. Najveći dopušteni broj osoba na brodici utvrđuje se prilikom prvog upisa u očevidnike brodica Republike Hrvatske, ili nakon svake preinake postojeće brodice prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđenog dopuštenog broja osoba. Za zahtjeve u svezi preinaka postojećih brodica vidi Dodatak 12 ovog Pravilnika.

3.1.62. Najveći dopušteni broj osoba koji se brodicom za osobne namjene smije prevoziti utvrđuje lučka kapetanija ili ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Hrvatskom registru brodova.

Smještaj osoba na brodici – brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.63. Brodica za gospodarske namjene kod koje je najveći dopušteni broj osoba veći od 12, pored posade nije ovlaštena prevoziti više od 12 putnika.

3.1.64. Najveći dopušteni broj osoba koji se brodicom za gospodarske ili javne namjene smije prevoziti određuje se na sljedeći način:

1. Kod brodica s palubom ili efikasno zatvorenim nadgrađem, najveći broj osoba određuje se tako da se raspoloživa površina palube za smještaj osoba podijeli sa koeficijentom 0,5.

2. Kod brodica bez palube najveći broj osoba određuje se tako da se raspoloživa površina za smještaj osoba podijeli sa koeficijentom sa 0,4.

3.1.65. Kod određivanja najvećeg dopuštenog broja putnika mora se osigurati da svaki putnik ima sjedeće mjesto širine sjedišta 50 [cm].

Na novim brodicama za prijevoz putnika čija je brzina veća od 20 čvorova, mora se osigurati mjesto za sjedenje u zasebnoj sjedalici za sve ukrcane osobe na brodici. Sjedalice moraju biti postavljene u smjeru plovidbe, moraju biti čvrsto pričvršćene za pod, moraju imati rukohvate s obje strane i naslon visine najmanje 20 [cm] iznad sjedišta. Ovakva sjedišta mogu biti i »jahaća«. Dodatno, sjedalice na brodicama čija je brzina veća od 45 čvorova moraju imati naslon za glavu, moraju biti opremljene pojasevima i ne smiju biti »jahaća«.

NAPOMENA: Podatak o brzini plovila potrebno je utvrditi iz Priručnika za vlasnika (prema točki 3.6. Dodatka 1. ovog Pravilnika), ili iz Potvrde o gradnji izdanoj od Hrvatskog registra brodova.

3.1.66. Ukoliko brodica kod ukrcaja dopuštenog broja osoba uroni preko oznake teretne vodene linije, dopušteni broj osoba smanjit će se za toliki broj osoba koliko je potrebno da oznaka teretne vodene linije bude iznad površine mora.

3.1.67. Na brodici namijenjenoj za prijevoz putnika mora uvijek na vidljivom mjestu biti ispisan najveći dopušteni broj putnika koji se smije prevoziti.

3.1.68. Najveći dopušteni broj osoba koji se brodicom za gospodarske ili javne namjene smije prevoziti utvrđuje Hrvatski registar brodova.

3.1.69. Na brodicama za gospodarske ili javne namjene, treba predvidjeti dva puta bijega iz prostorija nastambi smještenih ispod palube. U iznimnim slučajevima, ako ocijeni da drugi put bijega ne povećava značajno sigurnost osoba na brodici, Hrvatski registar brodova može odobriti izvedbu sa jednim putem bijega.

Krovni prozor, koji se koristi kao put bijega, mora biti otvoriv s obje strane.

3.1.70. U prostorijama nastambi, na brodicama za gospodarske ili javne namjene, predvidjeti učinkovitu ventilaciju, koja može biti mehanička ili prirodna.

3.1.71. Brodica namijenjena za prijevoz putnika na putovanjima koja traju neprekidno duže od 1,5 sati (pri servisnoj brzini), ili koje plove na relacijama kod kojih je ukupna udaljenost između polazišne i krajnje točke putovanja veća od 15 Nm, mora imati sanitarni čvor, kao i dovoljnu količinu pitke vode razmjerno broju osoba koje brodica može prevoziti.

3.1.72. Ako nema palubu, brodica namijenjena za prijevoz putnika mora imati visinu bokova i to računajući od podnice do razme za brodice:

1. Do 6 metara dužine – 70 [cm].

2. Do 10 metara dužine – 80 [cm].

3. Preko 10 metara dužine – 90 [cm].

4. Brodica čiji su bokovi niži od visine određene u točki 1. mora imati ogradu određene visine.

5. Brodica koja ima djelomičnu ili potpunu palubu i namijenjena je prijevozu putnika mora imati ogradu na palubi visoku 80 [cm], s tim da razmak između horizontalnih prečaka ne prelazi 20 [cm], osim ako postoji odgovarajuće jaka mreža.

NAPOMENA: Brodice na napuhavanje s krutim dnom moraju zadovoljavati zahtjeve prema normi HRN EN ISO 6085.

3.1.73. Kod svih brodica namijenjenih za prijevoz putnika, čija brzina prelazi 20 čvorova, a koje plove u području plovidbe III, na putovanjima trajanja duljeg od 30 [min] (pri brzini od 20 čvorova), mora postojati mogućnost zatvaranja putničkog prostora na način da se osigura zaštita od nepovoljnih vremenskih uvjeta (vjetar, polijevanje). Zaštita može biti osigurana pomoćnim sredstvima ili postojanjem zatvorenog prostora za putnike. U slučaju postojanja zatvorenog prostora za putnike isti mora imati dva neovisna izlaza.

Na novim brodicama za prijevoz putnika (upisanih u očevidnik brodica 1. srpnja 2017. ili kasnije) čija je brzina veća od 20 čvorova, bez obzira na duljinu trajanja putovanja i koje obavljaju plovidbu noću za sve putnika mora biti osiguran smještaj u zatvorenim prostorima (prostori na otkrivenim palubama koji se mogu zatvoriti pomoćnim sredstvima (tende i sl.) u ovom slučaju se ne smatraju zatvorenim prostorima).

Kod svih brodica namijenjenih za prijevoz putnika, čija brzina prelazi 20 čvorova, a kod kojih putnici nisu smješteni u zatvorenim prostorima sve osobe na brodici (uključujući i djecu) moraju na sebi nositi prsluk za spašavanje tijekom cijelog trajanja putovanja.

NAPOMENA: Sve brodice kojima brzina prelazi 20 čvorova moraju se koristiti sukladno naputcima iz Priručnika za vlasnika (prema točki 3.6 Dodatka 1. ovog Pravilnika). Priručnik se mora stalno nalaziti na brodici.

Porivni uređaj

3.1.74. Sve brodice, bez obzira na njihovu vrst, namjenu i područje plovidbe moraju imati mehanički porivni uređaj.

Brodica namijenjena za prijevoz putnika na relacijama kraćim od 500 metara ne mora imati mehanički porivni uređaj.

Brodica za osobne potrebe u području plovidbe IV ne mora imati mehanički porivni uređaj.

3.1.75. Na motornoj brodici namijenjenoj za prijevoz putnika koja ima ugrađeni mehanički porivni uređaj, prostor za motor mora od prostora namijenjenog putnicima biti odvojen zaštitnom pregradom ili sandukom. Ako je pregrada ili sanduk drvene građe, isti mora biti sa strane motora obložen limom, a ispušna cijev motora vatrostalnim materijalom.

3.1.76. Podnice brodice u predjelu prostora za motor naveden u točki 3.1.75. moraju biti od rebrastog lima ili drva obloženog rebrastim limom.

3.1.77. Upućivanje benzinskog motora koji se nalazi smješten u zatvorenom prostoru ili ispod palube mora biti izvedeno na način da se motor ne može pokrenuti, a da prethodno prostor nije provjetren pomoću zračnog ventilatora u sigurnosnoj izvedbi.

Sve nove brodice za gospodarske namjene ne smiju biti opremljene porivnim motorom kod kojega se smjesa goriva i zraka pali električnom iskrom osim ukoliko to nisu izvanbrodski motori.

NAPOMENA: Osobna plovila na vodomlazni pogon moraju zadovoljavati zahtjeve prema normi HRN ISO 13590:2004.

3.1.78. Svi novi ugrađeni ili izvanbrodski motori za rekreacijska plovila koji već nisu stavljeni na tržište EEA moraju, kao minimum, imati CE oznaku i EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom.

Svi ugrađeni ili izvanbrodski motori za rekreacijska plovila koji su već stavljeni na tržište EEA moraju, kao minimum, imati CE oznaku.

Posude pod tlakom – brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.79. Posude pod tlakom ugrađene u brodici, ako postoje, moraju imati potvrdu o nadzoru i ispitivanju izdanu od Hrvatskog registra brodova ili ako je posuda izrađena u stranoj zemlji od Priznate organizacije izvan Republike Hrvatske ili druge ovlaštene organizacije te zemlje.

Osobna plovila na vodomlazni pogon i brodice čija brzina prelazi 20 čvorova

3.1.80. Osobno plovilo na vodomlazni pogon mora imati sigurnosnu narukvicu, a osobno plovilo na vodomlazni pogon namijenjeno za gospodarske svrhe mora imati i mogućnost daljinskog zaustavljanja s obale. Tijekom plovidbe sigurnosna narukvica treba biti pričvršćena na osobu koja upravlja osobnim plovilom na vodomlazni pogon.

Plovila na vodomlazni pogon namijenjena za gospodarske svrhe moraju, u roku od pet godina od stupanja na snagu ovog Pravilnika, biti opremljena elektronskim sustavom upravljanja koji mora omogućiti najmanje sljedeće:

1. Ograničenje plovidbe na maksimalnu brzinu od 5 čv do i od poligona definiranog koncesijom ili koncesijskim odobrenjem;

2. Ograničenje brzine na 5 čv prilikom prelaska granične linije poligona;

3. Automatsko smanjivanje brzine na 5 čv kod kritičnog približavanja dva plovila na vodomlazni pogon koji plove unutar poligona.

Elektronski sustav mora zadovoljavati standarde proizvođača i biti testiran prije obavljanja aktivnosti iznajmljivanja plovila na vodomlazni pogon od strane ovlaštene osobe lučke kapetanije odnosno ispostave.

Osobe koje se nalaze na osobnom plovilu na vodomlazni pogon moraju imati na sebi prsluke za spašavanje i sigurnosne kacige.

Da bi se osobno plovilo na vodomlazni pogon moglo smatrati podobnim za povlačenje skijaša ili padobranca mora biti:

1. certificirano za najmanje 3 osobe (vozača, osobu koja sjedi u obrnutom smjeru od smjera vožnje – promatrača skijaša, te skijaša kada nije na skijama), a kako je opisano u Priručniku za vlasnika. Pri tome je potrebno provjeriti da je na pločici graditelja plovila navedeno da plovilo smije prevoziti 3 osobe; i

2. imati odgovarajuću tvornički ugrađenu kuku za vuču skijaša, a kako je opisano u Priručniku za vlasnika; i

3. imati Priručnik za vlasnika kojim je dopušteno i opisano postupanje s plovilom kod povlačenja skijaša; i

4. imati konveksni retrovizor za promatranje skijaša.

3.1.81. Brodice od gumiranog platna s krutim dnom (RIB) i sve otvorene brodice (brodice bez palube) koje plove unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Republike Hrvatske, čija brzina prelazi 20 čvorova moraju imati sigurnosnu narukvicu. Tijekom plovidbe sigurnosna narukvica treba biti pričvršćena na osobu koja upravlja brodicom.

Sve brodice čija brzina prelazi 20 čvorova moraju imati sigurnosnu narukvicu, a ako povlače skijaša ili padobranca i konveksni retrovizor.

Sve osobe na brodicama čija brzina prelazi 20 čvorova moraju za vrijeme plovidbe nositi prsluke za spašavanje osim ako se nalaze u zatvorenom prostoru.

3.1.82. Brodice za iznajmljivanje do 5 metara duljine trupa i snage do 5 [kW] mogu ploviti samo u području plovidbe IIIc i IV.

3.1.83. Za plovila iz točki 3.1.80 i 3.1.81 kada povlače skijaša ili padobranca mora se osigurati komunikacija između plovila i odgovorne osobe u bazi.

Prijevoz tereta – brodice za gospodarske ili javne namjene

3.1.84. Komadni teret na brodici za gospodarske ili javne namjene mora biti odgovarajuće učvršćen za strukturu, te se mora osigurati od pomicanja. Točke pričvršćenja moraju se prikazati na zasebnom nacrtu »Plan pričvršćenja tereta«, koji se dostavlja Hrvatskom registru brodova na uvid prilikom odobrenja tehničke dokumentacije.

3.1.85. Sva oprema na brodici za gospodarske ili javne namjene, čije bi pomicanje uslijed plovidbe po teškom moru moglo dovesti do ozljeđivanja osoba ili oštećenja plovila, mora biti učvršćena u odgovarajućem morskom vezu ili smještena u ormariće odgovarajuće čvrstoće s odgovarajuće zatvorenim vratima.

Teretni uređaj

3.1.86. Teretni uređaj i njegovo dopušteno opterećenje moraju se uzeti u obzir u proračunima stabiliteta i konstrukcije trupa/palube brodice.

3.1.87. Brodice za gospodarske svrhe koje imaju naprave za dizanje nosivosti ≥ 1 tona moraju udovoljavati Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Uređaj za rukovanje teretom i naprave za dizanje.

Prijevoz opasnih i zapaljivih tvari

3.1.88. Prijevoz opasnih i zapaljivih tvari može se obavljati isključivo brodicom za gospodarske namjene.

Brodice za gospodarske namjene za prijevoz putnika ne smiju istovremeno obavljati prijevoz putnika i prijevoz opasnih i zapaljivih tvari.

3.1.89. Temeljem odredbi »Pravilnika o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i načinu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama, te načinu sprječavanja širenja isteklih ulja u lukama« brodica kojom se obavlja prijevoz opasnih i zapaljivih tvari mora biti posebno pregledana od strane Hrvatskog registra brodova, koji će po izvršenom pregledu odrediti tehničke uvjete kojima brodica mora udovoljavati i izdati Potvrdu o sposobnosti brodice za prijevoz opasnih i zapaljivih tvari. Potvrda se izdaje s rokom valjanosti do, najdulje, prvog sljedećeg redovnog pregleda brodice. Na posebni zahtjev Potvrda se može izdati i za jedno putovanje.

Pregledom Hrvatskog registra brodova provjerava se opće stanje konstrukcije, strojnog uređaja i opreme brodice, uz posebnu pozornost na zahtjeve u svezi protupožarne zaštite i smještaja tereta.

3.1.90. Kod izdavanja Potvrde o sposobnosti brodice za prijevoz opasnih i zapaljivih tvari isključivo se smije dozvoliti prijevoz sljedećih klasa opasnog tereta prema Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 23. – Prijevoz tereta:

1. Klasa 1 – Eksplozivi (prilikom ukrcaja/iskrcaja mora biti prisutan stručnjak za eksplozive).

2. Klasa 2.1 – Zapaljivi plinovi.

3. Klasa 2.2 – Nezapaljivi i neotrovni plinovi.

4. Klasa 3 – Zapaljive tekućine (dozvoljeni kapacitet posude za prijenos ograničen je na 30 litara).

5. Klasa 6.1 – Otrovne (toksične) tvari (dozvoljeni kapacitet posude za prijenos ograničen je na 30 litara, i mase od maksimalno 30 [kg]).

6. Klasa 8 – Korozivne tvari.

7. Klasa 9 – Razne opasne tvari (dozvoljeni kapacitet posude za prijenos ograničen je na 30 litara, i mase od maksimalno 30 [kg]).

3.1.91. Brodice namijenjene za prijevoz opasnih i zapaljivih tvari moraju udovoljavati sljedećem:

1. Moraju posjedovati proračun stabiliteta kojim su obrađena stanja krcanja kod prijevoza opasnih tereta, i koji mora biti odobren od Hrvatskog registra brodova.

2. Moraju posjedovati plan smještaja, slaganja i učvršćenja tereta, i koji mora biti odobren od Priznate organizacije (teret tijekom plovidbe mora biti odgovarajuće učvršćen od pomicanja).

3. Teret mora biti smješten isključivo na otvorenoj palubi na za to posebno predviđenom i označenom prostoru, koji mora biti odgovarajuće zaštićen i dovoljno udaljen od nastambi i izvora topline.

4. Smještaj tereta mora biti takav da ne opstruira normalno otjecanje vode s palube.

5. Ako se opasni teret slaže na udaljenosti manjoj od tri metra (mjereći vodoravno) od pregrade koja graniči sa spremnicima goriva ili od pregrade koja graniči sa strojarnicom, takve pregrade moraju biti klase »A-60«.

6. Moraju, dodatno ostaloj protupožarnoj opremi, biti opremljene s dva prijenosna aparata za gašenje požara prahom u neposrednoj blizini mjesta gdje je teret smješten.

7. Električna oprema smještena u neposrednoj blizini prostora za prijevoz opasnog tereta mora biti izvedena u sigurnosnoj protueksplozijskoj izvedbi, ili mora biti odgovarajuće izolirana tijekom prijevoza.

U slučaju da se prijevoz opasnih tereta želi obaviti brodicom koja nije izrađena od čelika ili drugog ekvivalentnog materijala isto je predmet posebnog razmatranja Hrvatskog registra brodova.

3.1.92. Za brodice kojima se želi prevoziti opasne i zapaljive tvari, lučka kapetanija može posebnim rješenjem odrediti odgovarajući najmanji broj članova posade i njihovu odgovarajuću izobrazbu prema pojedinim programima utvrđenim posebnim propisom.

4. ZAHTJEVI ZA OPREMANJE BRODICA

4.1. Oprema brodica

Zahtjevi za sidrenje vez i tegalj

4.1.1. Navedeni zahtjevi odnose se na privremeno držanje brodice na sidru, unutar luke ili zaštićenog sidrišta. Sidra i lanci nisu predviđeni za držanje brodice daleko od obale u lošim vremenskim uvjetima niti za zaustavljanje brodice u plovidbi. Zahtjevima navedenim u točki 4.8 Dodatka 1 ovog Pravilnika mora biti udovoljeno.

4.1.2. Masa sidra navedena u Tablici 4.1.1-1 odnosi se na sidra povećane sile držanja. Ako se koriste tradicionalna sidra (npr. s prečkom ili sl.) masa sidra mora biti uvećana 25%. U slučaju da plovilo ima neuobičajeno veliku površinu izloženu vjetru (nadgrađe, jarbol, oputa) može se zahtijevati povećanje mase sidra i dimenzije lanca. Za brodice za gospodarske namjene neuobičajene forme (katamarani, trimarani, itd.) odlučuje se u svakom slučaju posebno.

4.1.3. Sidreni lanci:

1. Duljina lanaca mora biti odgovarajuća području plovidbe. Općenito, duljina ne smije biti manja od četiri duljine trupa brodice ili 30 metara, što je veće, za svako sidro.

2. Sidreni lanci mogu biti zamijenjeni plastičnim ili čeličnim užadima. U tom slučaju između sidra i užeta mora biti ugrađen lanac u duljini ne manje od 20% ukupne duljine, ili 7 metara lanca, zavisno što je veće.

4.1.4. Užad za vez i tegalj:

Mora se predvidjeti najmanje tri užeta za vez duljine koja odgovara duljini brodice ali ne manje od 5 metara. Mora se predvidjeti jedno uže za tegalj duljine četiri duljine brodice koje može biti uže za vez. Promjer užeta za tegalj treba biti kako je navedeno u Tablici 4.1.1-1 u koloni za uže za pomoćno sidro.

Tablica 4.1.1-1

Sredstva za spašavanje

4.1.5. Splavi za spašavanje

1. Brodice za osobne potrebe koje plove u području plovidbe I i II te brodice za gospodarske namjene koje plove u području plovidbe I, II i III moraju biti opremljene pneumatskom splavi za spašavanje;

2. Na svim brodicama projektnih kategorija A, B, C i D duljih od 6 m mora biti predviđen prostor za smještaj splavi za spašavanje kapaciteta dovoljnog za ukrcaj najvećeg dopuštenog broja osoba za koje je brodica projektirano i kako je preporučeno od proizvođača.

3. Umjesto splavi brodice mogu biti opremljene pomoćnom brodicom čija je nosivost odgovarajuća nosivosti brodice.

4.1.6. Kolutovi za spašavanje

1. Brodice za osobne potrebe koje plove područjem plovidbe I, II i III moraju biti opremljene kolutom za spašavanje bez samoupaljivog svjetla i užeta;

2. Brodice za osobne potrebe koje plove područjem plovidbe I i II, moraju dodatno biti opremljene kolutom za spašavanje sa samoupaljivim svjetlom i užetom;

3. Brodice za gospodarsku namjenu koje plove područjem plovidbe I, II, III i IIIa moraju biti opremljene kolutom za spašavanje bez samoupaljivog svjetla i užeta;

4. Brodice za gospodarsku namjenu koje plove područjem plovidbe I, i II, moraju dodatno biti opremljene kolutom za spašavanje sa samoupaljivim svjetlom i užetom;

5. Dodatno navedenom, brodice za prijevoz putnika koje plove u području plovidbe IIIb i IIIc moraju biti opremljene kolutom za spašavanje bez samoupaljivog svjetla i užeta, a brodice za prijevoz putnika koje plove područjem plovidbe III dodatno i kolutom za spašavanje sa samoupaljivim svjetlom i užetom.

4.1.7. Prsluci za spašavanje

1. Brodice za osobne potrebe koje plove u području plovidbe III, IIIa, IIIb, IIIc i IV moraju biti opremljene prslucima za spašavanje bez zviždaljke i samoupaljivog svjetla za sve osobe koje se nalaze na brodici za vrijeme plovidbe (odrasli i djeca);

2. Brodice za osobne potrebe koje plove u području plovidbe I i II moraju biti opremljeni prslucima za spašavanje za sve osobe koje se nalaze na brodici za vrijeme plovidbe sa zviždaljkom i samoupaljivim svjetlom (odrasli i djeca);

3. Brodice za gospodarsku namjenu koje plove u području plovidbe III, IIIa, IIIb, IIIc i IV moraju biti opremljene prslucima bez zviždaljke i samoupaljivog svjetla za sve osobe koje se nalaze na brodici za vrijeme plovidbe (odrasli i djeca);

4. Brodice za gospodarsku namjenu koje plove u području plovidbe I i II moraju biti opremljeni prslucima za spašavanje za sve osobe koje se nalaze na brodici za vrijeme plovidbe sa zviždaljkom i samoupaljivim svjetlom (odrasli i djeca);

5. Na brodicama za gospodarsku namjenu prijevoz putnika uvijek se mora nalaziti broj prsluka koji odgovara maksimalnom broju osoba koje je brodica ovlaštena prevoziti i to u ovisnosti o području plovidbe kako je navedeno u točkama 3. i 4.;

6. Brodice čija je maksimalna brzina > 20 čvorova, bez obzira na namjenu, u području plovidbe I, II, III, IIIa, IIIb i IIIc moraju biti opremljeni prslucima za spašavanje za sve osobe koje se nalaze na brodici za vrijeme plovidbe sa zviždaljkom i samoupaljivim svjetlom (odrasli i djeca).

4.1.8. Sredstava za zaštitu od gubitka topline za sve osobe na brodici

Brodice bez obzira na namjenu, koje plove u području plovidbe I i II moraju biti opremljene sredstvima za zaštitu od gubitka topline za sve osobe koje se nalaze na brodici.

4.1.9. Sigurnosni pojasevi s užetom

Sigurnosnim pojasom s užetom moraju biti opremljene sve brodice s pogonom na jedra, bez obzira na namjenu, koje plove u području plovidbe I, II, III, IIIa, IIIb, IIIc.

Protupožarna zaštita

4.1.10. Temeljem zahtjeva norme HRN EN ISO 9094:2016 protupožarna oprema brodice (plovila duljine trupa manje od 15 metara) mora biti kako slijedi;

1. Nastambe:

a) prenosive naprave za gašenje požara (minimalni kapacitet naprave: 1 kilogram praha ili 3 kilograma CO2 ili 1,8 litara pjene). Broj naprava ovisi o duljini brodice i rasporedu nastambi na brodici; ili

b) ugrađeni sustav za gašenje požara i jedna prenosiva naprava za gašenje požara (minimalni kapacitet naprave: 1 kilogram praha ili 3 kilograma CO2 ili 1,8 litara pjene).

2. Kuhinja:

a) jedna prenosiva naprava za gašenje požara (minimalni kapacitet naprave: 2 kilograma praha ili 5 kilograma CO2 ili 1,8 litara pjene); ili

b) jedna prenosiva naprava za gašenje požara (minimalni kapacitet naprave: 1 kilogram praha ili 3 kilograma CO2 ili 1,8 litara pjene) i pokrivač za ugušivanje plamena; ili

c) ugrađeni sustav raspršivanja (ne smije se koristiti sustav rasprskivanja vode – »sprinkler«).

3. Strojarnica i/ili prostor tankova goriva:

Prijenosni aparat za gašenje požara mora biti smješten:

– unutar 1 m od glavnog upravljačkog mjesta ili kokpita (za brodice s Lh<10 m);

– unutar 2.5 m od glavnog upravljačkog mjesta ili kokpita (za brodice s Lh između 10 m – 15 m);

– unutar 2 m od bilo kojeg kuhala ili trajno instaliranog uređaja s otvorenim plamenom, osim ako je aparat za gašenje zamijenjen protupožarnom dekom;

– izvan prostora strojarnice, ali na udaljenosti ne većoj od 2 m od protupožarnog priključka;

– unutar 5 m od ležaja.

Jedan aparat za gašenje požara može udovoljiti više od jednog gore navedenog zahtjeva.

Svaki prijenosni aparat za gašenje požara mora biti lako dostupan.

U slučaju kada je prijenosni aparat smješten na poziciji gdje je izložen prskanju vode, mlaznica i uređaj za okidanje moraju biti zaštićeni, osim ako je certificiran i namijenjen za upotrebu u morskom okruženju.

Aparat za gašenje može biti smješten u ormariću ili drugom zatvorenom ili zaštićenom mjestu. Kada je aparat smješten u ormariću ili drugom zatvorenom mjestu na vratima ormarića ili na otvorivom dijelu zatvorenog prostora u kojem je smješten aparat za gašenje požara mora se nalaziti prikladna ISO oznaka.

Prijenosni aparati za gašenje ugljičnim dioksidom (CO2) mogu se nalaziti u prostorijama nastambi samo ako se u prostoriji nalaze električni uređaji (npr. prostor elektromotora, prostor baterija, prostor razvodne ploče) ili ako su prisutne zapaljive tekućine (npr. kuhinja).

Svako područje opasnosti ne smije sadržavati više od jednog CO2 aparat za gašenje.

U blizini svakog CO2 aparata za gašenje požara mora biti postavljena obavijest upozorenja (žute ili narančaste pozadine), osim u slučaju otvorene brodice.

Radio-oprema i navigacijska pomagala

4.1.11. Radio oprema

1. Radiooprema postavljena na brodici mora omogućiti funkcionalne zahtjeve u odnosu na komunikaciju pogibelji i sigurnosti kada je brodica na moru.

2. Ista mora osigurati odašiljanje uzbune brodica-kopno, brodica-brod, kao i odašiljanje i prijem pri spašavanju, te prijem navigacijskih i meteoroloških upozorenja.

3. VHF radijskom postajom trebaju biti opremljene postojeće brodice za gospodarske i javne namjene kada plove u području plovidbe I, II, III.

4. Dodatno VHF radijskom postajom trebaju biti opremljene i postojeće brodice za prijevoz putnika kada plove u području plovidbe IIIa.

5. VHF DSC radijskom postajom trebaju biti opremljene nove brodice, te postojeće brodice kada se opremaju novom radijskom postajom, kako slijedi:

a) Brodice za osobne potrebe kada plove područjem plovidbe I i II

b) Brodice za gospodarske i javne namjene kada plove u području plovidbe I, II i III

c) Brodice za prijevoz putnika kada plove područjem plovidbe IIIa.

6. Antene se moraju postaviti što je više moguće radi postizanja što bolje veze.

7. Uz osnovni izvor napajanja mora se predvidjeti pričuvna akumulatorska baterija kapaciteta za 3 sata rada svih uređaja spojenih na nju. Baterija mora biti postavljena iznad vodene linije brodice. Odgovarajući punjač mora postojati na brodici.

8. Uz DSC radijsku opremu mora na istaknutom mjestu biti postavljen odgovarajući natpis sa pozivnim znakom i MMSI-om, kao i odgovarajuća naljepnica sa uputama za slučaj pogibelji, hitnosti i sigurnosti.

9. Sva radiooprema na brodici koja može automatski uključiti brodsku poziciju u uzbunu pogibelji treba biti automatski snabdijevana s ovom informacijom s unutarnjeg ili vanjskog GNSS prijemnika ako je bilo koji instaliran.

10. SAT EPIRB COSPAS-SARSAT uređajem moraju biti opremljene brodice u području plovidbe I.

4.1.12. Pomagala za navigaciju

Brodice se moraju opremiti najmanje s pomagalima za navigaciju kako slijedi:

4.1.12.1. GNSS prijemnik

GNSS prijemnikom, trebaju biti opremljene brodice za osobne potrebe te brodice za gospodarsku i javnu namjenu koje plove u području plovidbe I, II, III.

4.1.12.2. Kompas s osvjetljenjem

Kompasom trebaju biti opremljene brodice kako slijedi:

1. Brodice za osobne potrebe i brodice za gospodarske i javne namjene koje plove u području plovidbe I, II, III

2. Brodice za prijevoz putnika koje plove u području plovidbe IIIa i IIIb

4.1.12.3. Prizmatični dalekozor

Dalekozorom trebaju biti opremljene brodice kako slijedi:

1. Brodice za osobne potrebe i brodice za gospodarske i javne namjene koje plove u području plovidbe I, II, III

2. Brodice za prijevoz putnika koje plove u području plovidbe IIIa.

4.1.12.4. Vodootporna baterijska svjetiljka, 2 kutije šibica ili upaljač (nepromočivo)

Vodootpornom baterijskom svjetiljkom, te sa 2 kutije šibica ili upaljačem, trebaju biti opremljene sve brodice bez obzira na područje plovidbe i namjenu.

4.1.12.5. Pomorske karte prema području plovidbe i oprema za rad na karti

Ažuriranim službenim pomorskim navigacijskim kartama i opremom za rad na karti trebaju biti opremljene brodice kako slijedi:

1. Brodice za osobne potrebe i koje plove u području plovidbe I, II, III

2. Brodice za gospodarske i javne namjene koje plove u području plovidbe I, II, III i IIIa.

Službene pomorske navigacijske karte moraju udovoljavati uvjetima propisanim Zakonom o hidrografskoj djelatnosti.

Ako brodica, bez obzira na područje plovidbe, ima (ili je opremljena) pokazivačem elektroničkih karata ili drugim informacijskim sustavom s prikazom elektroničkih navigacijskih karata, u takvom pokazivaču moraju se nalaziti ažurirane službene pomorske elektroničke navigacijske karte (ENC).

4.1.12.6. Peljar za male brodove i Popis svjetala i signala za maglu

Peljarom za male brodove i popisom svjetala i signala za maglu trebaju biti opremljene brodice kako slijedi:

1. Brodice za osobne potrebe i koje plove u području plovidbe I, II, III

2. Brodice za gospodarske i javne namjene koje plove u području plovidbe I, II, III i IIIa.

Peljar za male brodove i Popis svjetala i signala za maglu moraju udovoljavati uvjetima za službene pomorske publikacije propisanim Zakonom o hidrografskoj djelatnosti, te moraju biti ažurirane.

4.1.12.7. Radar-reflektor

Radar reflektorom trebaju biti opremljene brodice čija je maksimalna brzina manja od 20 čvorova, bez obzira na namjenu, kada plove područjem plovidbe I, II, III.

Brodice bez obzira na namjenu čija je maksimalna brzina veća od 20 čv moraju biti opremljene radar reflektorom kad plove u području plovidbe I, II, III, IIIa, IIIb i IIIc.

4.1.13. Navigacijska svjetla

Sve brodice, bez obzira na namjenu i područje plovidbe, kada plove noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti, moraju pokazivati propisana navigacijska svjetla. Navigacijska svjetla moraju udovoljavati zahtjevima Konvencije o izbjegavanju sudara na moru COLREG 72.

4.1.13.1. Brodica na mehanički pogon, kada plovi noću ili u uvjetima smanjene vidljivosti, mora pokazivati sljedeća navigacijska svjetla:

4. Brodica duljine manje od 7 m čija najveća brzina ne prelazi 7 čv mora pokazivati:

– jarbolno svjetlo na prednjem dijelu brodice, bočna svjetla i krmeno svijetlo.

ili

– smije pokazivati samo bijelo kružno svjetlo (360°) i ako je moguće bočna svjetla.

5. Brodica duljine manje od 7 m čija najveća brzina prelazi 7 čv te brodice duljine od 7 m do 12 m moraju pokazivati:

– jarbolno svjetlo na prednjem dijelu brodice, bočna svjetla i krmeno svijetlo

ili

– bijelo kružno svjetlo (360°) i bočna svjetla.

6. Brodica duljine veće od 12 m mora pokazivati jarbolno svjetlo na prednjem dijelu brodice, bočna svjetla i krmeno svijetlo.

Brodica brzine > 20 čvorova koja obavljaju plovidbu noću mora imati kružno svjetlo koje treba biti stalno istaknuto na najvišoj točki plovila ili na visini od 2,5 m od vodne linije, zavisno što je veće.

4.1.13.2. Brodica s pogonom na jedra kada plovi mora pokazivati sljedeća navigacijska svjetla:

1. Brodica duljine manje od 7 m mora pokazivati:

– bočna svjetla i krmeno svijetlo.

ili

– ako to ne čini, pri ruci mora držati spremnu električnu džepnu svjetiljku ili upaljenu svjetiljku koja daje koja daje bijelu svjetlost i koju se mora pokazati dovoljno na vrijeme da se izbjegne sudar.

2. Brodica duljine veće od 7 m mora pokazivati:

– bočna svjetla i krmeno svijetlo.

ili

– bočne i krmene svjetiljke mogu se zamijeniti trobojnom svjetiljkom, koju treba postaviti na vrh ili blizu vrha jarbola gdje se svjetlo može najbolje vidjeti.

4.1.13.3. Brodica s pogonom na vesla može pokazivati svjetla kao i brodica s pogonom na jedra, ali ako to ne čini, mora držati pri ruci spremnu električnu džepnu svjetiljku ili upaljenu svjetiljku koja daje bijelu svjetlost i koju mora pokazati dovoljno na vrijeme da se izbjegne sudar.

4.1.13.4. Ribarske brodice kada obavljaju ribolov moraju pokazivati:

1. Brodica koja obavlja ribolov koćom, a pod tim se razumijeva vučenje mreže kroz vodu ili druge naprave upotrijebljene kao ribolovni pribor, mora pokazivati:

– dva kružna svjetla postavljena u vertikali jedno povrh drugoga, od kojih je gornje zeleno, a donje bijelo,

– bočna svjetla i

– krmeno svjetlo

2. Brodica koja obavlja ribolov, ako to nije koćarenje, mora pokazivati:

– dva kružna svjetla postavljena u vertikali jedno povrh drugoga, od kojih je gornje crveno, a dolje bijelo,

– ako se ispuštena naprava proteže vodoravno više od 150 metara od brodice, u smjeru pružanja naprave, jedno bijelo kružno svjetlo,

– bočna svjetla i

– krmeno svjetlo.

Kad brodica ne obavlja ribolov, smije pokazivati svjetla propisana samo za brodicu njene duljine.

4.1.13.5. Brodice na sidru moraju pokazivati bijelo svjetlo vidljivosti 360° istaknuto na najvidljivijem mjestu, osim brodice duljine manje od 7 metara. Brodice duljine manje od 7 metara moraju pokazivati bijelo svjetlo vidljivosti 360° istaknuto na najvidljivijem mjestu kad su usidrene u uskom kanalu ili blizu uskog kanala, plovnoga puta ili sidrišta ili blizu mjesta gdje drugi brodovi obično plove.

4.1.13.6. Postavljanje i vidljivost navigacijskih svjetala

Jarbolno svjetlo znači bijelo svjetlo koje stalno svijetli u luku obzorja od 225°, postavljeno u ravnini uzdužnice broda i tako učvršćeno da se svjetlost vidi od pramčanog dijela uzdužnice od 22,5° iza subočice na oba boka broda.

Jarbolno svjetlo se mora postaviti iznad svih drugih svjetala te iznad nadgrađa, koja ih mogu zasjeniti, tako da se mogu izravno vidjeti po cijelom vodoravnom sektoru vidljivosti koji se za njih zahtjeva.

Na brodicama na mehanički poriv dužine 12 m i više, jarbolno svjetlo mora se postaviti što je moguće više prema pramcu u simetrali brodice, na jarbol ili na poseban nosač, najmanje 2,5 m iznad razme ili najmanje 1 m iznad bočnih svjetala.

Brodice na mehanički poriv kraće od 12 m mogu nositi jarbolno svjetlo na visini manjoj od 2,5 m iznad razme, ali najmanje 1 m iznad razine bočnih svjetala ili kombinirane dvobojne svjetiljke i što je moguće više prema pramcu, a ovo jarbolno svijetlo može biti bijelo svijetlo sa vodoravnim kutem vidljivosti od 360°.

Na brodicama duljine veće od 12 metara vidljivost jarbolnog svjetla treba biti najmanje 3 nautičke milje, a na brodicama duljine do 12 metara najmanje 2 nautičke milje.

Bočna svjetla znače zeleno svjetlo na desnom boku i crveno svjetlo na lijevom boku, a svako od njih stalno svijetli u luku obzorja od 112,5° i tako su učvršćena da se svjetlost vidi od uzdužnice pramca do 22,5° iza subočice na dotičnome boku brodice.

Brodice smiju bočna svjetla nositi u jednoj kombiniranoj svjetiljci postavljenoj u ravnini uzdužnice brodice. Kombinirana dvobojna svjetiljka mora biti postavljena u uzdužnici broda ispod jarbolnog svjetla, na visini najmanje 1 metar.

Na brodicama duljine veće od 12 metara vidljivost bočnih svjetala treba biti najmanje 2 nautičke milje, a na brodicama duljine do 12 metara najmanje 1 nautičku milju.

Krmeno svjetlo znači bijelo svjetlo koje stalno svijetli u luku obzorja od 135°, postavljeno što je moguće bliže krmi i tako učvršćeno da se svjetlo vidi 67,5° na svaku stranu gledano od uzdužnice krme.

Treba postavljeno što je moguće bliže krmi (u uzdužnici brodice i učvršćeno na linici, odnosno na vrhu rešetkaste ograde krme ili na zadnjoj stijeni nadgrađa).

Vidljivost krmenog svjetla treba biti najmanje 2 nautičke milje.

Kružno svjetlo znači svjetlo koje stalno svijetli u luku obzorja od 360°. Vidljivost kružnog svjetla treba biti najmanje 2 nautičke milje.

Kružno svjetlo se mora postaviti iznad svih drugih svjetala te iznad nadgrađa, koja ih mogu zasjeniti, tako da se može izravno vidjeti po cijelom vodoravnom sektoru vidljivosti koji se za to svjetlo zahtjeva.

Na brodicama na mehanički poriv dužine 12 m i više, kružno svjetlo se mora postaviti na jarbol ili na poseban nosač, najmanje 2,5 m iznad razme i najmanje 1 m iznad bočnih svjetala.

Brodice na mehanički poriv kraće od 12 m, čija je maksimalna brzina manja od 20 čvorova, mogu nositi kružno svjetlo na visini manjoj od 2,5 m iznad razme, ali najmanje 1 m iznad razine bočnih svjetala ili kombinirane dvobojne svjetiljke.

Na brodicama na mehanički poriv kraćim od 12 m, čija je maksimalna brzina > 20 čvorova, kružno svjetlo treba biti stalno istaknuto na najvišoj točki plovila ili na visini od 2,5 m od vodne linije, zavisno što je veće.

4.1.13.7. Označavanje navigacijskih svjetiljki

Svaka navigacijska svjetiljka mora biti označena kako slijedi:

– ime proizvođača i tip,

– tip/kategorija u skladu s COLREG-om,

– serijski broj i broj svjedodžbe,

– oznaka pramčanice,

– domet vidljivosti u nautičkim miljama,

– nominalna snaga žarulje za određeni domet vidljivosti.

4.1.14. Ostala sredstva za signalizaciju

4.1.14.1. Signalna tijela (dnevne oznake)

Brodice trebaju biti opremljene slijedećim signalnim tijelima (dnevnim oznakama):

2. Lopta, promjera 0,3 m;

3. Stožac, promjera baze i visine 0,30 m i

4. Dvostruki stožac, male dijagonale 0,3 m.

Signalnim tijelima (dnevnim oznakama) moraju biti opremljene brodice kako slijedi:

1. Brodice za osobne potrebe koje plove u području plovidbe I i II;

2. Brodice za gospodarsku i javnu namjenu duljine veće od 10 metara bez obzira na područje plovidbe;

3. Brodice za gospodarsku namjenu bez obzira na duljinu kada plove područjem plovidbe I, II i III.

4.1.14.2. Rakete s padobranom

Brodice za osobne potrebe koje plove u području plovidbe I i II, te brodice za gospodarske i javne namjene koje plove u području plovidbe I, II, III, IIIa i IIIb moraju biti opremljene sa 3 rakete s padobranom.

Raketa s padobranom mora:

1. se nalaziti u vodootpornom kućištu;

2. imati kratke upute ili slike utisnute na kućiš-tu, koje jasno označavaju način korištenja rakete;

3. imati sredstvo za aktiviranje, kao sastavni dio rakete; i

4. biti tako izvedena da ne izaziva neudobnost osobi koja drži kućište prilikom korištenja, u skladu s uputama proizvođača.

4.1.14.3. Ručne buktinje

Brodice za osobne potrebe koje plove u području plovidbe I i II, te brodice za gospodarske i javne namjene koje plove u području plovidbe I, II, III, IIIa i IIIb moraju biti opremljene sa 3 ručne buktinje.

Ručna buktinja mora:

1. biti smještena u vodootpornom kućištu;

2. imati kratke upute ili slike utisnute na kućiš-tu, koje jasno označavaju način korištenja ručnih buktinja;

3. imati posebna sredstva za paljenje; i

4. biti tako izvedena da ne izaziva neudobnost osobi koja drži kućište i da ne ugrožava plovilo za preživljavanje ostacima gorenja ili žarenja kad se koristi u skladu s uputama proizvođača.

4.1.14.4. Plutajući dimni signali

Brodice za osobne potrebe i brodice za gospodarske i javne namjene koje plove u području plovidbe I, moraju biti opremljene sa 2 plutajuća dimna signala, a sa po jednim plutajućim dimnim signalom brodice za osobne potrebe i brodice za gospodarske i javne namjene koje plove u području plovidbe II.

Plutajući dimni signal mora:

1. se nalaziti u vodootpornom kućištu;

2. ne paliti se eksplozivno kad se koristi u skladu s uputama proizvođača; i

3. imati kratke upute ili slike utisnute na kućištu, koje jasno označavaju način korištenja.

4.1.14.5. Sredstva za zvučno oglašavanje

Sredstvima za zvučno oglašavanje moraju biti opremljene brodice brodice za osobne potrebe i brodice za gospodarsku namjenu koje plove u području plovidbe I, II, III, IIIa, IIIb.

Brodice duljine veće od 12 metara trebaju biti opremljene sa zviždaljkom u skladu sa Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sredstva za signalizaciju.

Brodica duljine manje od 12 metara nije obvezna imati zviždaljku, ali tada mora imati neko drugo sredstvo za davanje djelotvornog zvučnog signala.

Sprečavanje onečišćenja

4.1.15. Sprečavanje onečišćenja uljem

Nije dopušteno ispuštanje ulja ili mješavine koje sadrže ulje u more. Navedene tekućine moraju biti zadržane na plovilu. Sve brodice koje imaju ugrađeni porivni uređaj moraju biti opremljene spremnicima ili prenosivim posudama za prikupljanje ulja ili mješavina koje sadrže ulje. Sredstvom za upijanje i odvajanje zauljenih ostataka trebaju biti opremljene sve brodice sa ugrađenim porivnim strojem bez obzira na područje plovidbe i namjenu.

Spremanje i rukovanje uljima i uljnim mješavinama na brodicama koje imaju porivni uređaj ugrađen ispod razine palube:

1. na brodici mora postojati sustav kojim se ulje i uljne mješavine iz strojarnice, pomoću ugrađene pumpe (ručno ili mehanički pogonjene), pretaču u za tu svrhu predviđeni spremnik ili posudu za prikupljanje. Sustav mora biti odvojen od kaljužnog sustava te ostalih sustava kroz koje bi moglo doći do ispuštanja u more;

2. spremnici moraju biti ugrađeni te moraju imati cjevovod koji završava odgovarajućom priključnicom za prekrcaj na kopno;

3. kod svih brodica s glavnim pogonom na jedra neovisno o području plovidbe mogu se koristiti prenosive posude kapaciteta do 25 litara.

4.1.16. Sprečavanje onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama

Nije dopušteno ispuštanje sanitarnih otpadnih voda u more. Navedene tekućine moraju biti zadržane na plovilu.

Brodice građene 1. siječnja 2006. godine i kasnije moraju udovoljavati zahtjevima hrvatske norme HRN EN ISO 8099:2004 – »Mala plovila – Sustav za prikupljanje sanitarnog otpada« ili jednakovrijednom tehničkom propisu.

Postojeće brodice, građene prije 1. siječnja 2006. godine koje imaju zahod s direktnim ispustom u more moraju se opremiti sabirnim spremnikom za zadržavanje sanitarnih otpadnih voda te priključnicom ili drugom mogućnosti za prihvat otpada na kopnu, ne kasnije od 31. prosinca 2021. godine.

4.1.17. Sustav kaljuže

Sustav kaljuže mora udovoljavati zahtjevima HRN EN ISO 15083:2005 – »Mala plovila – Sustavi za pražnjenje kaljuže«, kako slijedi:

1. otvorene brodice i brodice s djelomično prekinutom palubom, područja plovidbe I, II, III, IIIa, IIIb, IIIc i IV – jedna kaljužna ručna pumpa.

2. brodice s neprekinutom palubom i s otvorenim mjestom upravljanja, područja plovidbe I, II, III, IIIa, IIIb i IIIc – dvije kaljužne pumpe, kako slijedi:

a) jedna kaljužna ručna pumpa tlaka stupca vode u cijevi manjim od 1,5 m, ili

b) jedna kaljužna ručna, mehanički pogonjena ili električna pumpa tlaka stupca vode u cijevi većim od 1,5 m,

te dodatno jedna kaljužna ručna, mehanički pogonjena ili električna pumpa.

3. brodice s neprekinutom palubom i sa zatvorenim mjestom upravljanja, područja plovidbe I, II, i III – dvije kaljužne ručne, mehanički pogonjene ili električne pumpe.

4. brodice s neprekinutom palubom, područja plovidbe IV, s duljinom trupa većom od 6 [m] – jedna kaljužna ručna, mehanički pogonjena ili električna pumpa.

5. brodice s neprekinutom palubom, područja plovidbe IV, s duljinom trupa manjom ili jednakom od 6 [m] – jedna kaljužna ručna pumpa (ili alternativno prema specifikaciji iz Priručniku za vlasnika).

Zahtijevani kapaciteti kaljužnih pumpi za brodice s neprekinutom palubom:

1. brodice s duljinom trupa manjom ili jednakom 6 [m] ... 10 [l/min]

2. brodice s duljinom trupa većom od 6 [m] ali manjom od 12 [m] ... 15 [l/min]

3. brodice s duljinom trupa većom ili jednakom od 12 [m] ... 30 [l/min]

Elektro pogonjene kaljužne pumpe moraju udovoljavati zahtjevima norme HRN EN 8849:2004 – »Mala plovila – Elektromotorne kaljužne crpke na istosmjernu struju«.

4.1.18. Sprečavanje onečišćenja smećem

Nije dopušteno ispuštanje smeća u more.

Pod pojmom smeća smatraju se sve vrste otpadaka (neupotrijebljena, nepotrebna ili suvišna tvar) vezanih uz prehranu, življenje i rad, plastika, ostaci tereta, ulje za kuhanje, ribarski alati i životinjska trupla (osim svježe ribe i njezinih ostataka), koji se stvaraju pri normalnom korištenju brodice i koji se moraju neprekidno ili povremeno odstranjivati.

Sve brodice, bez obzira na namjenu i područje plovidbe moraju imati posudu za prikupljanje smeća.

4.1.19. Zahtjevi za premaze protiv obrastanja

Na svim brodicama zabranjeno je korištenje premaza protiv obrastanja podvodnog dijela trupa koji sadrže organske spojeve kositra (tributilkositar – TBT).

Medicinska oprema

4.1.20. Kutijom prve pomoći trebaju biti opremljene brodice bez obzira na namjenu kada plove područjem plovidbe III, IIIa, IIIb i IIIc;

4.1.21. Ormarićem prve pomoći trebaju biti opremljene brodice bez obzira na namjenu kada plove područjem plovidbe I i II.

4.1.22. Obavezni sadržaj kutije i ormarića prve pomoći propisan je posebnim propisom.

Sustav detekcije ugljičnog monoksida

4.1.23. Na svim brodicama za gospodarske namjene izrađenim od drva, koje imaju potpalubne kabinske prostore za boravak putnika i/ili posade, mora biti ugrađen sustav detekcije ugljičnog monoksida.

4.1.24. Na svim brodicama za gospodarske namjene, izgrađene od drugih materijala gradnje osim drva, koje u potpalublju imaju ugrađene benzinske motore (glavne i/ili pomoćne), mora biti ugrađen sustav detekcije ugljičnog monoksida.

4.1.25. Na svim brodicama za gospodarske namjene, bez obzira na materijal gradnje koje imaju potpalubni smještaj kuhinje s plinskom instalacijom, mora biti ugrađen sustav detekcije ugljičnog monoksida.

4.1.26. Sustav detekcije ugljičnog monoksida mora biti ugrađen u:

1. kabinama za spavanje;

2. kuhinjama sa sudoperom;

3. zatvorenim sanitarnim čvorovima.

4.1.27. U svezi zahtjeva za sustav detekcije ugljičnog monoksida primjenjuje se norma ISO 12133:2011.

4.1.28. Sve nove brodice koje udovoljavaju 4.1.23, 4.1.24 i/ili 4.1.25 sustav moraju ugraditi odmah.

4.1.29. Sve brodice koje udovoljavaju 4.1.23, 4.1.24 i/ili 4.1.25 i za koje je zahtjev za prvi upis u upisnik brodova Republike Hrvatske podnesen na ili nakon 1. siječnja 2020. godine sustav moraju ugraditi odmah.

4.1.30. Sve postojeće brodice koje udovoljavaju 4.1.23, 4.1.24 i/ili 4.1.25 sustav moraju ugraditi najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

4.2. Pregled opreme u ovisnosti o namjeni brodica i području plovidbe (podaci iz tablica odnose se na osobna plovila na vodomlazni pogon samo ukoliko je to izričito navedeno)

Tablica 4.2-1 Oprema brodica za osobne potrebe

Tablica 4.2-2 Oprema brodica za gospodarsku i javnu namjenu (obuhvaća i brodice za sport i rekreaciju u svrhu iznajmljivanja)

1 Prijenosni aparat za gašenje požara mora biti smješten:

– unutar 1 m od glavnog upravljačkog mjesta ili kokpita (za brodice s Lh<10 m);

– unutar 2.5 m od glavnog upravljačkog mjesta ili kokpita (za brodice s Lh između 10 m - 15 m);

– unutar 2 m od bilo kojeg kuhala ili trajno instaliranog uređaja s otvorenim plamenom, osim ako je aparat za gašenje zamijenjen protupožarnom dekom;

– izvan prostora strojarnice, ali na udaljenosti ne većoj od 2 m od protupožarnog priključka;

– unutar 5 m od ležaja.

Jedan aparat za gašenje požara može udovoljiti više od jednog gore navedenog zahtjeva.

2 Izvor električne energije za nužnost mora biti sposoban istodobno osigurati napajanje u trajanju od 6 sati, za sljedeće sustave, ako su ugrađeni:

a) rasvjeta za nužnost;

b) navigacijska svjetla;

c) radio oprema;

d) sredstva dojave i interne komunikacije;

e) sustav otkrivanja požara i dojave požara;

f) bljeskajuće svjetiljke.

Izvor električne energije za nužnost i pripadajuće opreme mora se nalaziti iznad najgornje neprekinute linije palube i mora biti lako dostupan s otvorene palube.

Izvor električne energije za nužnost mora biti smješten tako da u slučaju oštećenja ili naplavljivanja bilo kojeg prostora ne uzrokuje gubitak napajanja bitnih sigurnosnih sustava i opreme za komunikaciju

3 Prijenosni aparat za gašenje požara mora biti smješten:

– unutar 1 m od glavnog upravljačkog mjesta ili kokpita (za brodice s Lh<10 m);

– unutar 2.5 m od glavnog upravljačkog mjesta ili kokpita (za brodice s Lh između 10 m - 15 m);

– unutar 2 m od bilo kojeg kuhala ili trajno instaliranog uređaja s otvorenim plamenom, osim ako je aparat za gašenje zamijenjen protupožarnom dekom;

– izvan prostora strojarnice, ali na udaljenosti ne većoj od 2 m od protupožarnog priključka;

– unutar 5 m od ležaja.

Jedan aparat za gašenje požara može udovoljiti više od jednog gore navedenog zahtjeva.

DODATAK 11

PREGLEDI JAHTI

1. OPĆENITO

1.1. Ovaj Dodatak Pravilniku propisuje tehničke norme za obavljanje pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za plovidbu jahti namijenjenih za plovidbu morem i vodama koje su pristupačne s mora.

1.2. Preglede jahti u nacionalnoj plovidbi i jahti duljine trupa do 24 metra u međunarodnoj plovidbi obavlja Hrvatski registar brodova, a pregled jahti duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi osim Hrvatskog registra brodova može obavljati i druga Priznata organizacija. Prilikom obavljanja pregleda Hrvatski registar brodova, odnosno druga Priznata organizacija može se služiti uslugama mjerenja, ispitivanja i održavanja od odobrenih uslužnih tvrtki (vidjeti Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog IV.).

1.3. Pregledom jahte od strane Hrvatskog registra brodova, odnosno druge Priznate organizacije, utvrđuje se udovoljava li jahta odgovarajućim zahtjevima ovog Pravilnika za određenu namjenu i za određeno područje plovidbe.

1.4. Dodatno navedenom u ovom Dodatku sve jahte hrvatske državne pripadnosti moraju udovoljavati zahtjevima za statutarnu certifikaciju navedenim u točkama 3. i 4. Dodatka 9 ovog Pravilnika.

1.5. Hrvatski registar brodova, odnosno druga Priznata organizacija, mora ishoditi pisano odobrenje Ministarstva prije prvog izdavanja bilo koje isprave o oslobađanju od odredbi ovog Dodatka.

2. PRIMJENA

2.1. Ovaj Dodatak primjenjuje se na sve jahte neovisno koriste li se za osobne potrebe ili za gospodarsku djelatnost te neovisno o duljini trupa, materijalu gradnje, vrsti poriva i području plovidbe, i to na:

1. Jahte koje se po prvi put upisuju u Upisnik brodova Republike Hrvatske.

2. Postojeće jahte, odnosno jahte koje su već upisane u Upisnik brodova Republike Hrvatske.

3. Postojeće jahte u slučajevima bitnih popravaka, preinaka, izmjena opreme i uređaja i sl.

2.2. O primjeni i opsegu zahtjeva navedenih u ovom Dodatku, glede trupa i opreme trupa, električne opreme i strojnog uređaja jahti čiji je trup izrađen od ferocementa odlučuje Hrvatski registar brodova, odnosno druga Priznata organizacija, razmatrajući svaki pojedini slučaju zasebno.

3. VRSTE PREGLEDA, PRIPREMA I UVJETI ZA OBAVLJANJE PREGLEDA

3.1. Osnovni pregled

3.1.1. Osnovni pregled je potpuni pregled jahte kod koje nadzor nad gradnjom nije obavljao Hrvatski registar brodova, ili druga Priznata organizacija i koja do sada nije vijala zastavu Republike Hrvatske te koja se po prvi put upisuje u Upisnik jahti.

Upisu jahte i osnovnom pregledu prethodi postupak provjere tehničke prihvatljivosti jahte sukladno odredbama Pomorskog zakonika Republike Hrvatske.

Utvrđivanje tehničke prihvatljivosti jahte obavlja Ministarstvo. U gornjem postupku korisnik jahte je određene tehničke podatke dužan ishoditi od Hrvatskog registra brodova, odnosno druge Priznate organizacije.

U svezi zahtjeva za obavljanje osnovnog pregleda vidi Dodatak 9. ovog Pravilnika.

Za jahte za koje se utvrdi da nisu tehnički prihvatljive ili da nisu tehnički prihvatljive za određenu namjenu Hrvatski registar brodova, odnosno druga Priznata organizacija, neće moći prihvatiti zahtjev za obavljanjem osnovnog pregleda.

3.1.2. Osnovni pregled obavlja se prije stavljanja jahte u službu u svrhu izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu i/ili ostalih plovidbenih isprava (u slučaju jahti duljine trupa veće od 24 metra) i uključuje pregled svih stavki na koje se svjedodžba odnosi.

3.1.3. Osnovni pregled se sastoji od provjere:

1. Značajki jahte koje se odnose na konstrukciju, kvalitetu izrade i stanje trupa, strojeva, ugrađene opreme i uređaja, u svrhu utvrđivanja njihove usklađenosti sa zahtjevima ovog Dodatka.

2. Pregleda stavki strukture trupa, strojeva i opreme u svrhu utvrđivanja:

– da li su u zadovoljavajućem stanju te da li su odgovarajuće održavani i servisirani,

– da li su prikladni s obzirom na namjenu jahte,

– ispravnosti,

– da na njima nisu provedene neodobrene preinake.

3. Količine, vrsti i rasporeda opreme prema poglavlju 3., Dodatka 9, ovog Pravilnika.

4. Provjere da li su na jahti dostupne sve propisane isprave, brodske knjige, priručnici i ostale upute i dokumentacija.

Za opseg pregleda prilikom obavljanja osnovnog pregleda jahte vidi točke 4., 5. i 6. ovog Dodatka.

3.1.4. Jahte duljine trupa do 24 metra

Po zadovoljavajuće obavljenom osnovnom pregledu jahte duljine trupa do 24 metra, bez obzira na područje plovidbe, izdaje se Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu i Svjedodžba o baždarenju jahte.

3.1.5. Jahte duljine trupa veće od 24 metra koja obavljaju međunarodna putovanja

Po zadovoljavajuće obavljenom osnovnom pregledu jahte duljine trupa veće od 24 metra koja obavlja međunarodna putovanja, izdaju se isprave prema Tablici 3.1.5-1.

U svrhu zahtjeva za osnovni pregled jahte duljine trupa veće od 24 metra koja obavlja međunarodna putovanja vidi zahtjeve Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog II.

Tablica 3.1.5-1

1) Jahte koje plove u području plovidbe I, čija je bruto tonaža manja od 300 smatraju se jahtama ograničenog područja plovidbe kako slijedi:

.1 plovidba ograničena na maksimalno udaljavanje od najbliže luke zakloništa od 60 Nm (uz možebitno dodatno ograničenje maksimalnog dozvoljenog stanja mora prema ljestvici WMO), ili

.2 u slučajevima da jahta plovi na poznatim i unaprijed određenim rutama, prije navedeno ograničenje može se proširiti na 90 Nm (uz možebitno dodatno ograničenje maksimalnog dozvoljenog stanja mora prema ljestvici WMO)

2) Jahte koje plove u području plovidbe II, čija je bruto tonaža manja od 300 smatraju se jahtama ograničenog područja plovidbe kako slijedi:

.1 plovidba ograničena na maksimalno udaljavanje od najbliže luke zakloništa od 20 Nm (uz možebitno dodatno ograničenje maksimalnog dozvoljenog stanja mora prema ljestvici WMO).

3) Ne zahtijeva se udvostručenje radioopreme.

3.2. Redovni pregledi

3.2.1 Godišnji pregled

Kod jahti za gospodarske namjene svake godine potrebno je obaviti godišnji pregled, odnosno opći pregled stavki koje se odnose na Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu.

Godišnji pregled može se obaviti u periodu od tri mjeseca prije do tri mjeseca nakon godišnjice dospijeća pregleda Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu.

Po zadovoljavajuće obavljenom godišnjem pregledu potvrđuje se valjanost postojeće Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu.

Neovisno i dodatno gore navedenom, kod jahti za koje je izdana:

.1 Međunarodna svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda svake godine potrebno je obaviti godišnji pregled;

.2 Međunarodna svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda svake godine potrebno je obaviti godišnji pregled;

.3 Svjedodžba o sigurnosti radioopreme teretnog broda svake godine potrebno je obaviti periodični pregled;

.4 Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja uljem svake godine potrebno je obaviti godišnji pregled;

.5 Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja zraka svake godine potrebno je obaviti godišnji pregled;

.6 Međunarodna svjedodžba o upravljanju balastnim vodama svake godine potrebno je obaviti godišnji pregled.

.7 Međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji svake godine potrebno je obaviti godišnji pregled.

Za datume dospijeća obavljanja i opseg godišnjih ili periodičnih pregleda za gore navedene svjedodžbe vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog V.

3.2.2 Međupregled

Kod jahti za gospodarske namjene potrebno je obaviti međupregled, odnosno pregled određenih stavki koje se odnose na Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu (vidi toč. 6.3 ovog Dodatka).

Međupregled se može obaviti u periodu od tri mjeseca prije do tri mjeseca nakon druge ili treće godišnjice dospijeća pregleda Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu i to umjesto jednog od godišnjih pregleda.

Po zadovoljavajuće obavljenom međupregledu potvrđuje se valjanost postojeće Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu.

Neovisno i dodatno gore navedenom, kod jahti za koje je izdana:

.1 Međunarodna svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda potrebno je obaviti međupregled;

.2 Međunarodna svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda potrebno je obaviti periodični pregled;

.3 Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja uljem potrebno je obaviti međupregled;

.4 Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja zraka potrebno je obaviti međupregled;

.5 Međunarodna svjedodžba o upravljanju balastnim vodama svake godine potrebno je obaviti međupregled.

Za datume dospijeća obavljanja i opseg međupregleda za gore navedene svjedodžbe vidi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog V.

3.2.3 Obnovni pregled

Kod jahti za osobne potrebe, kao i kod jahti za gospodarske namjene potrebno je obaviti obnovni pregled, odnosno pregled određenih stavki koje se odnose na Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu.

Obnovni pregled uključuje preglede, ispitivanja i provjere dovoljnog opsega da bi se utvrdilo da li su pregledavane / ispitivane stavke u zadovoljavajućem stanju obzirom na namjenu jahte za sljedeći period valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu.

Obnovni pregled uključuje pregled trupa na suhom.

Obnovni pregled se mora obaviti prije datuma isteka valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu.

Po zadovoljavajuće obavljenom obnovnom pregledu izdaje se nova Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu.

Neovisno i dodatno gore navedenom, kod jahti za koje je izdana:

.1 Međunarodna svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda potrebno je prije datuma isteka valjanosti svjedodžbe obaviti obnovni pregled;

.2 Međunarodna svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda potrebno je prije datuma isteka valjanosti svjedodžbe obaviti obnovni pregled;

.3 Svjedodžba o sigurnosti radioopreme teretnog broda potrebno je prije datuma isteka valjanosti svjedodžbe obaviti obnovni pregled;

.4 Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja uljem potrebno je prije datuma isteka valjanosti svjedodžbe obaviti obnovni pregled;

.5 Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama potrebno je prije datuma isteka valjanosti svjedodžbe obaviti obnovni pregled;

.6 Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja zraka potrebno je prije datuma isteka valjanosti svjedodžbe obaviti obnovni pregled;

.7 Međunarodna svjedodžba o upravljanju balastnim vodama svake godine potrebno je prije datuma isteka valjanosti svjedodžbe obaviti obnovni pregled.

.8 Međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji potrebno je prije datuma isteka valjanosti svjedodžbe obaviti obnovni pregled.

3.2.4 Redovni pregledi jahti u floti charter kompanije koja ima implementirani sustav upravljanja sigurnošću

Jahte duljine trupa do 24 metra i za koje postoji izdana EU izjava o sukladnosti, koje daje na korištenje krajnjem korisniku, sa ili bez posade i koja je predviđena za višednevni smještaj i boravak posade i putnika, u floti charter kompanije koja ima valjanu »Potvrdu o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću« i koje se nalaze na popisu plovila na koje se primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću (vidjeti Dodatak 14. ovog Pravilnika) redovni pregledi se mogu obaviti prema alternativnoj shemi kako je navedeno u točki 6.2.11 (godišnji pregled), točki 6.3.11 (međupregled) i točki 6.4.11 (obnovni pregled) ovog Dodatka.

3.3. Pregled trupa na suhom

Kod postojećih jahti za gospodarske namjene čiji je trup izrađen od čelika, aluminija ili stakloplastike (općeniti pojam koji označava jahte čiji je trup izrađen od vlaknima ojačanog poliestera) pregled trupa na suhom mora se obaviti najmanje dva puta u petogodišnjem periodu valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu (jedan se mora obaviti u sklopu međupregleda, a drugi u sklopu obnovnog pregleda).

Kod postojećih jahti za osobne potrebe, kao i kod postojećih jahti za gospodarske namjene, bez obzira na materijal gradnje, starosti preko 10 godina, može se, razmatrajući svaki slučaj zasebno, zahtijevati i veći broj pregleda trupa na suhom u petogodišnjem periodu valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu.

Kod postojećih jahti za gospodarske namjene čiji je trup izrađen od drva ili od furnirskih ploča (ukočenog drva) pregled trupa na suhom obavlja se svake godine u sklopu godišnjeg pregleda, bez obzira na njihovu starost.

Bez obzira na gore navedeno, kod postojećih jahti za gospodarske namjene starosti do 10 godina, čiji je trup izrađen od drva ili od furnirskih ploča (ukočenog drva) pregled trupa na suhom može se obaviti najmanje dva puta u petogodišnjem periodu valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu (jedan se mora obaviti u sklopu međupregleda, a drugi u sklopu obnovnog pregleda).

Kod novih jahti za gospodarske namjene bez obzira na materijal gradnje i starosti do 5 godina prvi pregled trupa na suhom obaviti će se nakon pet godina računajući od datuma gradnje [3]() Datum gradnje: datum završetka gradnje jahte naveden od strane graditelja u Izjavi o gradnji (Builder’s Certificate) ili u slučaju nepostojanja Izjave o gradnji datum završetka gradnje naveden u nekom drugom mjerodavnom i vjerodostojnom dokumentu.)).

Kod svih jahti za osobne potrebe, bez obzira na materijal gradnje, pregled trupa na suhom mora se obaviti u sklopu obnovnog pregleda.

Kod jahti duljine trupa do 24 metra, bez obzira na materijal gradnje, namjenu i područje plovidbe, Hrvatski registar brodova može, razmatrajući svaki slučaj zasebno te prema potrebi zahtijevajući podvodni pregled trupa po roniocu, odobriti odgodu pregleda podvodnog dijela trupa za najviše šest mjeseci, i to isključivo unutar perioda od 1. travnja do 31. listopada, pod sljedećim uvjetima:

.1 Vlasnik mora Priznatoj organizaciji dostaviti pisanu izjavu da u jahta u prethodnom periodu nije pretrpila nikakva oštećenja podvodnog dijela trupa.

.2 Jahta kojoj se odobrava odgoda pregleda trupa na suhom mora biti registrirana isključivo za plovidbu u području plovidbe III, IIIa, IIIb, IIIc ili IV.

.3 Pregled trupa na suhom za kojeg se zahtijeva odgoda ne smije biti u sklopu osnovnog ili obnovnog pregleda.

.4 Ukoliko je prethodno obavljeni pregled podvodnog dijela trupa bio na suhom i da isti nije bio obavljen prije više od 36 mjeseci.

.5 Ukoliko ne postoje primjedbe/uvjeti Priznate organizacije kojima se zahtijeva pregled ili popravak podvodnog dijela trupa, kormila, vratila vijka ili vijka.

Kod jahti čiji je trup izrađen od čelika, aluminija ili stakloplastike i duljine trupa veće od 24 metra, bez obzira na njihovu namjenu i područje plovidbe, umjesto pregleda trupa na suhom, možese, razmatrajući svaki slučaj zasebno te prema potrebi zahtijevajući podvodni pregled trupa po roniocu, odobriti da se pregled podvodnog dijela trupa obavi u vodi i to pod sljedećim uvjetima:

.1 Pregled mora biti obavljen od strane uslužne tvrtke ovlaštene od Hrvatskog registra brodova (ili druge Priznate organizacije za jahtu u međunarodnoj plovidbi).

.2 Pregled se ne može obaviti u sklopu osnovnog ili obnovnog pregleda.

.3 Pregled se može obaviti samo ako je prethodni pregled trupa bio na suhom.

.4 Pregled se može obaviti ukoliko ne postoje primjedbe/uvjeti Hrvatskog registra brodova (ili druge Priznate organizacije za jahtu u međunarodnoj plovidbi) kojima se zahtijeva pregled ili popravak podvodnog dijela trupa, kormila, vratila vijka ili vijka.

3.4. Izvanredni pregled

Izvanredni (ili prigodni) pregled je obvezni i dodatni pregled jahte u sljedećim slučajevima:

.1 Nakon što pretrpi nesreću ili havariju, ili se pronađu nedostaci koji mogu utjecati na sposobnost jahte za plovidbu.

.2 Prigodom popravaka ili obnove dijelova jahte.

.3 Prilikom odgode redovnih pregleda u skladu s odredbama ovog Dodatka.

.4 Kada je jahta bruto tonaže < 500 u raspremi dulje od jedne godine.

.5 Kada je jahta bruto tonaže ≥ 500 u međunarodnoj plovidbi u raspremi dulje od tri mjeseca.

.6 Prigodom promjene namjene ili područja plovidbe.

.7 Kad to za određenu jahtu, kao dodatak redovnim pregledima, zahtijeva Ministarstvo ili Hrvatski registar brodova (odnosno druga Priznata organizacija za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi).

3.5. Pregled jahti stavljenih izvan službe

Jahta stavljena izvan službe, ili koja je u raspremi 12 mjeseci i dulje mora se pregledati prije ponovnog stavljanja u službu.

Činjenicu da se jahtu stavlja izvan službe vlasnik je pisanim putem dužan prijaviti Ministarstvu i Hrvatskom registru brodova (odnosno drugoj Priznatoj organizacija za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi).

Opseg pregleda jahte prije njenog ponovnog stavljanja u službu određuje se za svaki slučaj zasebno, zavisno o vremenu provedenom izvan službe, starosti jahte i održavanju tijekom tog perioda.

U svrhu ponovnog stavljanja u službu jahte koja je bila u raspremi i starosti do pet godina kao minimum potrebno je obaviti godišnji pregled ili međupregled, zavisno o tome koji pregled dospijeva.

U svrhu ponovnog stavljanja u službu jahte koja je bila u raspremi i čija je starost preko pet godina potrebno je obaviti obnovni pregled.

3.6. Priprema i uvjeti za obavljanje pregleda

Pregled jahte obavlja se na zahtjev vlasnika jahte uz naplatu.

Vlasnik jahte treba osigurati neophodna sredstva za sigurno obavljanje pregleda, te osigurati bezopasan i siguran pristup u prostore koji se pregledavaju, kao i oslobađanje pretežito zatvorenih prostora od štetnih plinova, provjetravanje i sl.

Prostori moraju biti sigurni za ulazak, odnosno sigurne (ispitane) atmosfere, ventilirani, dostatno osvijetljeni i radi detaljnog pregleda dovoljno očišćeni, uključujući odstranjivanje svih odvojenih ljusaka rđe sa površina. Moraju biti odstranjeni i svi ostaci vode, mulja, uljnih taloga i prljavštine, kako bi se mogla uočiti područja korozije, deformacije, pukotine, oštećenja ili bilo koje drugo propadanje strukture.

Prema potrebi, za pristup strukturi, inspektoru Hrvatskog registra brodova (odnosno inspektoru druge Priznate organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) treba osigurati stalnu ili privremenu skelu, ili neka druga jednakovrijedna i prihvatljiva sredstva.

Mjerenje debljina strukture trupa provodi se od strane organizacije kvalificirane za tu djelatnost koja je odobrena od Hrvatskog registra brodova (odnosno od druge Priznate organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi).

Mjerenje debljina se u načelu provodi opremom za ultrazvučno ispitivanje. Preciznost opreme treba biti dokazana na zahtjev inspektora Hrvatskog registra brodova (odnosno inspektora druge Priznate organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi).

Inspektor treba svjedočiti na jahti za vrijeme mjerenja debljina (ako mjerenja ne obavlja sam) u opsegu neophodnom za nadzor procesa. U suprotnom izvještaj o mjerenju debljina može se prihvatiti na osnovu nasumičnih ponovnih izmjera u prisustvu inspektora, te njihovom usporedbom sa vrijednostima upisanim u izvještaju.

Za jahte čija je bruto tonaža veća ili jednaka 500 u svrhu pripreme, uvjeta i dokumentacije za pregled vidi zahtjeve Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi, Prilog V.

4. SVJEDODŽBA O SPOSOBNOSTI JAHTE ZA PLOVIDBU

4.1. Izdavanje i ovjeravanje

Nakon uspješno obavljenog osnovnog ili obnovnog pregleda Hrvatski registar brodova (odnosno druga Priznata organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) izdaje Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu, a nakon uspješno obavljenog godišnjeg pregleda ili međupregleda potvrđuje se valjanost postojeće Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu.

Nakon završetka osnovnog ili obnovnog pregleda te kada su prema mišljenju zaduženog inspektora Hrvatskog registra brodova (odnosno inspektora druge Priznate organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) ispunjeni svi zahtjevi izdaje se privremena Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu ili se privremeno produljuje valjanost postojeće svjedodžbe.

Privremena ili privremeno produljena Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu ima valjanost od pet mjeseci. Za to vrijeme, ukoliko su za isto ostvareni preduvjeti, Hrvatski registar brodova (odnosno druga Priznata organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) treba izdati svjedodžbu punog roka valjanosti.

Hrvatski registar brodova (odnosno druga Priznata organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi), u slučajevima kada se ustanovi da nisu ispunjeni svi zahtjevi ovog Dodatka, zadržava pravo ne izdati Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu punog roka valjanosti, neovisno o prethodno izdanoj privremenoj / privremeno produljenoj Svjedodžbi o sposobnosti jahte za plovidbu dok se ne ispune svi propisani zahtjevi o čemu se vlasnika posebno obavještava pisanim putem.

Nakon završetka pregleda Hrvatski registar brodova (odnosno druga Priznata organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) treba vlasniku dostaviti izvještaje o obavljenom pregledu. Svakoj primjedbi postavljenoj tijekom obavljanja pregleda treba dodijeliti rok do kada ista mora biti otklonjena.

Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu, izvještaje o obavljenim pregledima, te ostale dokumente izdane ili ovjerene od Hrvatskog registra brodova (odnosno od druge Priznate organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) vlasnik je dužan stalno čuvati na jahti, te omogućiti uvid u iste na zahtjev Ministarstva ili Hrvatskog registra brodova, ili druge Priznate organizacije.

Za jahte duljine trupa veće od 24 metra koja obavlja međunarodna putovanja i za koju su osim Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu izdane i druge svjedodžbe vidi i Pravila statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog I.

4.2. Rok valjanosti

Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu ima valjanost od pet godina.

Kao datum početka valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu smatra se:

.1 Datum gradnje (kako je određen točkom 3.3), u slučaju izdavanja Svjedodžbe po uspješno završenom osnovnom pregledu ako je osnovni pregled obavljen u opsegu godišnjeg pregleda (primjenjivo na jahte starosti do pet godina), ili

.2 Datum završetka osnovnog pregleda jahte, u slučaju izdavanja Svjedodžbe po uspješno završenom osnovnom pregledu ako je osnovni pregled obavljen u opsegu obnovnog pregleda, ili

.3 Datum uspješno završenog obnovnog pregleda jahte.

U slučaju kada se obnovni pregled u svrhu ponovnog izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu završi:

.1 U periodu od tri mjeseca prije datuma isteka izdane Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu, nova će se svjedodžba izdati računajući od dana isteka prethodne.

.2 Izvan perioda od tri mjeseca prije datuma isteka izdane Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu, nova će se svjedodžba izdati računajući od dana završetka pregleda.

.3 Nakon isteka izdane Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu, nova će se svjedodžba izdati računajući od dana isteka prethodne.

U posebnom okolnostima kada je jahta duži period bila izvan službe (zbog značajnijih popravaka, preinaka ili drugih razloga) ili u raspremi, može se dozvoliti da se datum valjanosti nove Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu ne računa od datuma isteka postojeće, prethodno izdane svjedodžbe, nego od datuma dovršetka pregleda u svrhu ponovnog stavljanja u službu.

Za jahtu duljine trupa veće od 24 metra koja obavlja međunarodna putovanja i za koju su osim Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu izdane i druge svjedodžbe vidi i Pravila statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog I.

4.3 Produženje roka valjanosti

Ako u vrijeme isteka Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu jahta nije u luci unutar Republike Hrvatske u kojoj može biti pregledana, Hrvatski registar brodova (odnosno druga Priznata organizacije za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) smije rok valjanosti svjedodžbe produžiti za period ne duži od tri mjeseca, računajući od datuma isteka valjanosti Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu i to razmatrajući svaki slučaj zasebno, kada se ocijeni da je ispravno i razborito tako postupiti.

Novoj Svjedodžbi o sposobnosti jahte za plovidbu koja se izdaje nakon završetka pregleda radi čije je odgode postojećoj svjedodžbi produžen rok valjanosti, novi se period valjanosti računa od datuma isteka valjanosti prethodno izdate svjedodžbe prije nego što joj je rok valjanosti produžen.

Za jahtu duljine trupa veće od 24 metra koja obavlja međunarodna putovanja i za koju su osim Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu izdane i druge svjedodžbe vidi i Pravila statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog I.

4.4. Održavanje i prestanak valjanosti isprava

Jahta duljine trupa do 24 metra, uključujući njen strojni uređaj i ostale bitne uređaje i sustave, mora se koristiti na način kako je navedeno u Pravilniku, kao i u Priručniku za korištenje plovila.

Jahtu se mora odgovarajuće održavati i time osigurati takvo stanje jahte i njene opreme da jahta u svakom pogledu bude sposobna za plovidbu bez opasnosti za samu jahtu, osobe na jahti i okoliš.

Isprave koje je izdao ili potvrdio Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija gube valjanost u sljedećim slučajevima:

.1 Nakon isteka roka valjanosti naznačenog na njima.

.2 Ako se propisani redovni pregledi ne obave u za to predviđenim rokovima.

.3 Ako se na jahti bez prethodne suglasnosti Hrvatskog registra brodova ili druge Priznate organizacije izvedu preinake ili izmjene.

.4 Ako se nakon nesreće, havarije ili utvrđivanja nedostatka ne izvijesti Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija.

.5 Ako se primjedbe koje je postavio Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija ne otklone do datuma dospijeća, ili se njihovo otklanjanje nije odgodilo u dogovoru s Hrvatskim registrom brodova ili drugom Priznatom organizacijom.

.6 U slučaju nepridržavanja bilo kojih uvjeta ili ograničenja danih u ispravama ili u bilo kojim drugim dokumentima koje je izdao ili ovjerio Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija (npr. u svezi gaza, područja plovidbe, stanja mora, snage glavnog porivnog stroja, ukupnog dozvoljenog broja osoba, ugradnje bitne opreme), odnosno za jahte duljine trupa do 24 metra nekih drugih posebnih ograničenja navedenih u Priručniku za vlasnika.

.7 U slučaju promjene zastave jahte, odnosno u slučaju brisanja iz Upisnika brodova Republike Hrvatske.

.8 Na osnovu pisanog zahtjeva Ministarstva.

Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija zbog uočenih nedostataka može povući ili suspendirati postojeću Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu, te umjesto nje izdati novu, skraćenog roka valjanosti do kada je vlasnik dužan otkloniti nedostatke.

Ukoliko je značaj uočenih nedostataka takav da može ugroziti sigurnost jahte, ljudskih života ili okoliša, Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija će suspendirati ili povući postojeću Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu i odmah zahtijevati provođenje popravka, ili će ukoliko to zbog opravdanih razloga nije provedivo (npr. zbog nedostupnosti resursa za provedbu popravaka) razmotriti uvjete pod kojima će se jahti dozvoliti plovidba do prve luke gdje će se popravci provesti.

Za jahtu duljine trupa veće od 24 metra koja obavlja međunarodna putovanja i za koju su osim Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu izdane i druge svjedodžbe vidi i Pravila statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog I.

4.5. Ponovna uspostava valjanosti

Valjanost Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu kojoj je prestala valjanost, ili valjanost suspendirane Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu ponovno će se uspostaviti nakon zadovoljavajuće obavljenih pregleda koji su dospjeli, i/ili nakon što su primjedbe kojima je rok otklanjanja prekoračen otklonjene, i/ili nakon što su uvjeti koji su uzrokovali suspenziju zadovoljavajuće otklonjeni.

Temeljitost i opseg pregleda ovisit će o razlozima i vremenskom periodu prekoračenja pregleda koji je trebao biti obavljen.

Smatra se da jahta nije imala valjanu Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu od datuma suspenzije svjedodžbe do datuma ponovne uspostave njene valjanosti.

Za jahtu duljine trupa veće od 24 metra koja obavlja međunarodna putovanja i za koju su osim Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu izdane i druge svjedodžbe vidi i Pravila statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog I.

4.6. Ukupni dozvoljeni broj osoba na jahti

Kod jahte duljine trupa do 24 metra kao mjerodavan podatak o najvećem broju osoba koji se iskazuje u Svjedodžbi o sposobnosti jahte za plovidbu uzima se najveći dopušteni broj osoba koji je naveden u EU izjavi o sukladnosti, te nije podložan dodatnim provjerama i ne može se povećavati. Pri tome je potrebno posebno voditi računa o činjenici da je u nekim slučajevima u EU izjavi o sukladnosti za različite projektne kategorije naveden različit najveći dopušteni broj osoba.

Dodatno gore navedenom prilikom određivanja najvećeg dopuštenog broja osoba na jahti duljine trupa potrebno je uzeti u obzir odredbe Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Prijevoz putnika.

Kod jahte duljine trupa veće od 24 metra najveći dopušteni broj osoba određuje se temeljem odredbi Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Prijevoz putnika.

Jahta za gospodarske namjene kod koje je najveći dopušteni broj osoba iskazan u Svjedodžbi o sposobnosti jahte za plovidbu veći od 12, pored posade nije ovlaštena prevoziti više od 12 putnika.

5. OSNOVNI PREGLED

Osnovni pregled postojeće jahte (jahta koja je u trenutku započinjanja osnovnog pregleda upisana u upisnik neke druge države) ili nove jahte (jahta koja je u trenutku započinjanja osnovnog pregleda u postupku isporuke od strane proizvođača, odnosno graditelja) može se podijeliti kako slijedi:

.1 Osnovni pregled jahte za osobne potrebe.

.2 Osnovni pregled jahte za gospodarske potrebe (jahte za iznajmljivanje).

5.1. Utvrđivanje tehničke prihvatljivosti – jahte za osobne potrebe

Za jahte za osobne potrebe kao preduvjet započinjanja osnovnog pregleda potrebno je dostaviti sljedeće, s time da se dolje navedeni dokumenti smatraju dostatnim za utvrđivanje tehničke prihvatljivosti:

.1 Za postojeće jahte duljine trupa do 24 metra Hrvatskom registru brodova potrebno je dostaviti:

– presliku upisnog lista, plovidbene dozvole, ili nekog drugog mjerodavnog dokumenta izdanog od zemlje članice EEA kao dokaz da je postojeća jahta bila stavljena na tržište i/ili uporabu unutar EEA; i/ili

– presliku EU izjave o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU ili presliku EU izjave o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, s dopunama, te dodatno presliku EU potvrde o tipu u skladu s Direktivom 2013/53/EU ili EU potvrdu o tipu u skladu s Direktivom 94/25/EZ, s dopunama, ukoliko se ista zahtijeva odgovarajućom Direktivom s obzirom na primijenjeni postupak ocjene sukladnosti, ili, ako je ocjena sukladnosti provedena prema modulu »G« presliku Potvrde o sukladnosti na temelju provjere pojedinačnog proizvoda.

– Dodatno je potrebno dostaviti i EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke, ako je primjenjivo; i/ili

– presliku Dozvole za plovidbu brodice.

.2 Za nove jahte duljine trupa do 24 metra Hrvatskom registru brodova potrebno je dostaviti:

– presliku EU izjave o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU, te dodatno presliku EU potvrde o tipu u skladu s Direktivom 2013/53/EU, ukoliko se ista zahtijeva s obzirom na primijenjeni postupak ocjene sukladnosti, ili, ako je ocjena sukladnosti provedena prema modulu »G« presliku Potvrde o sukladnosti na temelju provjere pojedinačnog proizvoda.

– Dodatno je potrebno dostaviti i EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke, ako je primjenjivo.

.3 Za nove i postojeće jahte duljine trupa veće od 24 metra Hrvatskom registru brodova (ili drugoj priznatoj organizaciji za jahte koje obavljaju međunarodnu plovidbu) potrebno je dostaviti:

– presliku Svjedodžbe o klasi (izdane od strane priznatog klasifikacijskog društva (RO) sukladno Uredbi (EC) 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova);

– preslika svjedodžbi, kako su navedene točki 3.1.5, u opsegu koliko je primjenjivo, a zavisno o bruto tonaži i području plovidbe;

– preslika Upisnog lista (samo za postojeće jahte);

– za jahte koje ne viju (ili nisu nikada vijale) zastavu zemlje članice EEA dokaz o udovoljavanju zahtjevima Konvencije MARPOL 73/78, Ax. VI za porivne strojeve snage veće od 130 kW.

.4 Za nove i postojeće jahte duljine trupa do 24 metra koje ne udovoljavaju zahtjevima iz stavka .1 ili stavka .2 gore Hrvatskom registru brodova potrebno je dostaviti:

– presliku EU izjave o sukladnosti prema provedenom postupku ocjenjivanja sukladnosti nakon gradnje

– presliku Izvještaja o provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje, temeljem udovoljavanja primjenjivim zahtjevima iz Dodatka 8;

– presliku Upisnog lista (samo za postojeće jahte).

Nove i postojeće jahte duljine trupa veće od 24 metra za koje ne postoji izdana Svjedodžba o klasi ne smatraju se tehnički prihvatljivima za upis u Upisnik brodova Republike Hrvatske.

5.2. Utvrđivanje tehničke prihvatljivosti – jahte za gospodarske namjene

Za jahte za gospodarske namjene kao preduvjet započinjanja osnovnog pregleda potrebno je dostaviti sljedeće, s time da se dolje navedeni dokumenti smatraju dostatnim za utvrđivanje tehničke prihvatljivosti:

.1 Za postojeće jahte duljine trupa do 24 metra Hrvatskom registru brodova potrebno je dostaviti:

– presliku upisnog lista i plovidbene dozvole izdane od pomorske uprave čiju je zastavu jahta do sada vijala, i

– presliku EU izjave o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU ili presliku EU izjave o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, s dopunama, te dodatno presliku EU potvrde o tipu u skladu s Direktivom 2013/53/EU ili EU potvrde o tipu u skladu s Direktivom 94/25/EZ, s dopunama, ukoliko se ista zahtijeva odgovarajućom Direktivom s obzirom na primijenjeni postupak ocjene sukladnosti, ili, ako je ocjena sukladnosti provedena prema modulu »G« presliku Potvrde o sukladnosti na temelju provjere pojedinačnog proizvoda.

– Dodatno je potrebno dostaviti i EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom te Izvještaj o ispitivanju buke, ako je primjenjivo;

.2 Za nove jahte duljine trupa do 24 metra Hrvatskom registru brodova potrebno je dostaviti:

– presliku EU izjave o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU, te dodatno presliku EU potvrde o tipu u skladu s Direktivom 2013/53/EU, ukoliko se ista zahtijeva s obzirom na primijenjeni postupak ocjene sukladnosti, ili, ako je ocjena sukladnosti provedena prema modulu »G« presliku Potvrde o sukladnosti na temelju provjere pojedinačnog proizvoda.

– Dodatno je potrebno dostaviti i EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke, ako je primjenjivo.

.3 Za nove i postojeće duljine trupa do 24 metra za koje ne postoji EU izjava o sukladnosti Hrvatskom registru brodova potrebno je dostaviti:

– presliku Svjedodžbe o klasi (izdane od strane priznatog klasifikacijskog društva (RO) sukladno Uredbi (EC) 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova);

– preslika Upisnog lista (samo za postojeće jahte);

– za jahte koje ne viju (ili nisu nikada vijale) zastavu zemlje članice EEA EU izjava o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom.

.4 Za nove i postojeće jahte duljine trupa veće od 24 metra Hrvatskom registru brodova (ili drugoj priznatoj organizaciji za jahte koje obavljaju međunarodnu plovidbu) potrebno je dostaviti:

– presliku Svjedodžbe o klasi (izdane od strane priznatog klasifikacijskog društva (RO) sukladno Uredbi (EC) 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova);

– presliku svjedodžbi, kako su navedene točki 3.1.5, u opsegu koliko je primjenjivo, a zavisno o bruto tonaži i području plovidbe;

– presliku Upisnog lista (samo za postojeće jahte);

– za jahte koje ne viju (ili nisu nikada vijale) zastavu zemlje članice EEA dokaz o udovoljavanju zahtjevima Konvencije MARPOL 73/78, Ax. VI za porivne strojeve snage veće od 130 kW.

.5 Za nove i postojeće jahte duljine trupa do 24 metra koje ne udovoljavaju zahtjevima iz stavka .1, .2 ili .3 gore Hrvatskom registru brodova potrebno je dostaviti:

– presliku EU izjave o sukladnosti prema provedenom postupku ocjenjivanja sukladnosti nakon gradnje

– presliku Izvještaja o provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje, temeljem udovoljavanja primjenjivim zahtjevima iz Dodatka 8;

– presliku Upisnog lista (samo za postojeće jahte).

Nove i postojeće jahte duljine trupa veće od 24 metra za koje ne postoji izdana Svjedodžba o klasi ne smatraju se tehnički prihvatljivima za upis u Upisnik brodova Republike Hrvatske.

5.3. Opseg pregleda prilikom obavljanja osnovnog pregleda

Za jahtu, bez obzira na duljinu trupa i njenu namjenu, a koja nije starija od pet godina i za koju je izdana Potvrda o tehničkoj prihvatljivosti, osnovni pregled temeljnih stavki (trup, podvodni dio trupa, mjerenje debljina, kormilo, vratilo brodskog vijka, strojni uređaj, električna oprema) obavit će se u opsegu godišnjeg pregleda.

Za jahtu, bez obzira na duljinu trupa i njenu namjenu, a koja je starija od pet godina i za koju je izdana Potvrda o tehničkoj prihvatljivosti, osnovni pregled temeljnih stavki (trup, podvodni dio trupa, mjerenje debljina, kormilo, vratilo brodskog vijka, strojni uređaj, električna oprema) obaviti će se u opsegu obnovnog pregleda.

Za jahtu za gospodarske namjene, bez obzira na duljinu trupa, kao i za jahtu za osobne potrebe duljine trupa veće od 24 metra, za koju postoji valjana Svjedodžba o klasi i za koju je izdana Potvrda o tehničkoj prihvatljivosti, mogu se prihvatiti rezultati prethodno izvršenih pregleda temeljnih stavki od strane priznatog klasifikacijskog društva (RO) sukladno Uredbi (EC) 391/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (trup, podvodni dio trupa, mjerenje debljina, kormilo, vratilo brodskog vijka, strojni uređaj, električna oprema).

Dodatno prije navedenom, sve jahte, bez obzira na namjenu i duljinu trupa moraju po završetku osnovnog pregleda udovoljavati i zahtjevima Dodatka 9, pri čemu je iste tijekom osnovnog pregleda potrebno pregledati u opsegu obnovnog pregleda.

5.4. Dokumentacija koja se treba dostaviti

Prije započinjanja osnovnog pregleda jahte, bez obzira na njenu namjenu i za koju postoji izdana EU izjava o sukladnosti, potrebno je Hrvatskom registru brodova na uvid dostaviti presliku Priručnika za vlasnika za korištenje plovila.

Prije započinjanja osnovnog pregleda jahte, bez obzira na duljinu trupa i namjenu jahte, za koju postoji Svjedodžba o klasi, ali za koju ne postoji izdana EU izjava o sukladnosti, potrebno je na uvid Hrvatskom registru brodova (odnosno drugoj Priznatoj organizaciji za jahtu duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) dostaviti sljedeću dokumentaciju:

.1 Opći plan.

.2 Glavno rebro.

.3 Razvoj vanjske oplate, gdje je primjenjivo.

.4 Uzdužni presjek s upisanim dimenzijama pojedinih elemenata strukture trupa i navedenim materijalom gradnje.

.5 Linije broda.

.6 Podaci o porivnim strojevima, reduktorima i spojkama.

.7 Jednopolna shema električne instalacije.

.8 Sheme cjevovoda kaljuže, balasta, goriva, rashladne morske i slatke vode, ulja za podmazivanje i ispušnih plinova.

.9 Dokumentacija vezana uz sustav automatizacije upravljanja i kontrole porivnim strojevima.

Dodatno prije navedenom potrebno je na odobrenje dostaviti i sljedeću dokumentaciju:

.10 Knjigu stabiliteta (uključujući i stanja korištenje jedara, gdje je primjenjivo). Ista mora biti izrađena sukladno IMO Rez. A.749(18), kako je dopunjena s IMO Rez. MSC.75(69), ili sukladno Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stablitet. [4]() Za jahte kod kojih knjiga stabiliteta nije ovjerena direktno od strane pomorske uprave čiju je zastavu jahta do sada vijala ili priznatog klasifikacijskog društva (RO) sukladno Uredbi (EC) 391/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova u okviru postupka odobrenja potrebno je obaviti i pokus nagibanja.))

.11 Popis i raspored opreme za spašavanje i sredstava za gašenje požara. Isti mora biti izrađen sukladno ISO 17631:2002, ili sukladno Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Protupožarna zaštita, odnosno sukladno Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sredstva za spašavanje.

.12 Popis i raspored pomagala za navigaciju i sredstava za signalizaciju.

.13 Popis radioopreme.

.14 Popis i podaci o opremi za sprečavanje onečišćenja uljem, smećem i sanitarnim otpadnim vodama.

Sve jahte moraju biti opremljene sabirnim spremnikom za zadržavanje sanitarnih otpadnih voda s priključkom za predaju sadržaja na kopno.

Sve jahte moraju biti opremljene sabirnim spremnikom za zadržavanje zauljenih voda s priključkom za predaju sadržaja na kopno.

.15 Raspored i smještaj osoba.

.16 Podaci vezani uz način upravljanja balastnim vodama.

U iznimnim slučajevima, bez obzira na gore navedeno te namjenu ili duljinu jahte, Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija ima pravo zatražiti i presliku dodatne tehničke dokumentacije.

6. REDOVNI PREGLEDI

6.1. Općenito

Nakon što je završen nadzor nad gradnjom ili osnovni pregled jahte uspješno obavljen i nakon što je po prvi put izdana Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu, a u svrhu održavanja njezine valjanosti jahtu je potrebno pregledavati kako slijedi:

6.1.2. Jahte za osobne potrebe

Do datuma dospijeća pete godišnjice izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu, s time da ovaj pregled može započeti tri mjeseca prije datuma dospijeća, potrebno je obaviti obnovni pregled.

Vidi sliku 6.1-1.

6.1.3. Jahte za gospodarske namjene

Unutar tri mjeseca prije ili nakon dospijeća svake godišnjice izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu potrebno je obaviti godišnji pregled.

U periodu od tri mjeseca prije ili tri mjeseca nakon druge ili treće godišnjice dospijeća pregleda Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu umjesto jednog od godišnjih pregleda potrebno je obaviti međupregled.

Dodatno gornjem, do datuma dospijeća pete godišnjice izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu, potrebno je obaviti obnovni pregled, s time da ovaj pregled može započeti tri mjeseca prije datuma dospijeća pregleda.

Vidi sliku 6.1-2.

6.1.4. Jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi

Za jahtu duljine trupa veće od 24 metra koja obavlja međunarodna putovanja i za koju su osim Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu izdane i druge svjedodžbe za zahtjeve u svezi pregleda vidi Pravila statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog I.

Slika 6.1-1     Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu – rokovi pregleda za jahte za osobne potrebe

Slika 6.1-2     Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu – rokovi pregleda za jahte za gospodarske namjene

OBJAŠNJENJE SKRAĆENICA:

G = Godišnji pregled (mora se izvršiti unutar tri mjeseca prije ili tri mjeseca nakon dospijeća svake godišnjice izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu)

M = Međupregled (mora se izvršiti umjesto drugog ili umjesto trećeg godišnjeg pregleda i to unutar tri mjeseca prije ili nakon dospijeća drugog ili trećeg godišnjeg pregleda). Prilikom obavljanja međupregleda potrebno je obaviti i pregled trupa na suhom

O = Obnovni pregled (mora se izvršiti do dospijeća pete godišnjice izdavanja Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu, s time da ovaj pregled može započeti tri mjeseca prije dospijeća obnovnog pregleda). Prilikom obavljanja obnovnog pregleda potrebno je obaviti i pregled trupa na suhom

6.2. Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu – godišnji pregled

6.2.1. Općenito

Godišnji pregled obuhvaća vizualni pregled jahte, strojnog uređaja, uređaja i opreme, uključujući i odgovarajuća ispitivanja, kako bi se utvrdilo stanje jahte i da li je na zadovoljavajući način održavana.

Opseg godišnjeg pregleda ovisi o općem stanju i starosti jahte. Ukoliko se tijekom obavljanja pregleda pojavi sumnja u pogledu stanja ili održavanja jahte, potrebno je prema obaviti dodatno ispitivanje ili pregled.

Prije početka pregleda potrebno je provjeriti potpunost i valjanost svih brodskih isprava.

U dijelu koji se odnosi na temeljne stavke, Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija (za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) preglede trebaju obavljati sukladno zahtjevima svojih pravila za klasifikaciju, ali ni u kom slučaju u opsegu manjem od dolje navedenog.

6.2.2. Trup i oprema trupa

Pregled trupa i opreme trupa, u opsegu koliko je primjenjivo, obuhvaća:

.1 Opći pregled palube i nadgrađa.

.2 Pregled opreme za zaštitu osoba na jahti (ograde i rukohvate), uređaje za zatvaranje, bočna okna, sustave za ventilaciju, odušnike, naljevne i preljevne cijevi.

.2 Opći pregled vanjske oplate iznad vodne linije.

.3 Detaljni pregled izbliza spoja trupa i balastne kobilice s unutrašnje strane (samo za jahte s pogonom na jedra i ugrađenom balastnom kobilicom), kako slijedi:

a) ako je jahta na suhom, obaviti s posebnom pažnjom vizualni vanjski pregled područja spoja kobilice s trupom. Pregledati kompletnu kobilicu da se utvrdi postoje li tragovi udara o dno.

b) neovisno je li jahta na suhom, čak i ako su rezultati vanjskog pregleda zadovoljavajući obaviti unutrašnji pregled spoja zahtijevajući da cijelo područje spoja bude dostupno za detaljni pregled iz blizine (na dohvat ruke).

c) kod pregleda iznutra obratiti pažnju, najmanje, na sljedeće:

– izvedbu spoja uspoređujući ga sa donjom skicom;

– stanje elemenata spoja (podložne ploče, vijci za pričvršćenje i njihovo osiguranje);

– stanje strukture dna oko spoja.

sl. a1 i a2: Izvedba spoja kobilice i trupa bez prirubnice

sl. b1 i b2: Izvedba spoja kobilice i trupa s prirubnicom

NAPOMENE:

– Linija vijaka (u obje izvedbe) na udaljenosti približno 0.42 bqmax (najveća debljina kobilice odnosno širina prirubnice)

– Udaljenost simetrale vijaka od poprečne ukrepe (rebrenice, okvirnog rebra) mora biti manja od vrijednosti 4 x promjer vijka

– Debljina spojnih ploča ne manje od 1/4 promjera vijka

– Pojačanje dna u području kobilice kao na donjoj slici gdje T označava najveći gaz jahte (uključujući kobilicu)

.4 Pregled sidara, sidrenih lanaca i sidrenog vitla.

.5 Pregled i ispitivanje u radu (prema nahođenju inspektora) kormilarskog uređaja uključujući pripadajuću opremu i sustave.

.6 Vizualni pregled pristupačnih dijelova jarbola, hvataljki i čelične užadi uz dodatni pregled visoko napregnutih područja oko jarbola i spojeva s oputom na palubi, prema nahođenju inspektora.

Za jahte za gospodarske namjene starosti deset godina i više i/ili čiji je trup izrađen od drva ili furnirskih ploča potrebno je obaviti pregled trupa na suhom.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda pregled trupa potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji potrebno je obaviti pregled sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.2.3. Strojni uređaj

Pregled strojnog uređaja, u opsegu koliko je primjenjivo, obuhvaća:

.1 Opći pregled prostorije strojeva s posebnom pažnjom na porivni sustav i opasnost od nastanka požara.

.2 Provjeru pristupačnosti izlaza za slučaj nužnosti iz prostorije strojeva.

.3 Pregled sredstava za zaštitu pri radu u prostoriji strojeva (zaštita od vrućih površina, zaštita od pokretnih dijelova, izolacija, uzemljenje, itd.).

.4 Provjeru da se upućivanje strojeva na benzin, a koji su smješteni ispod glavne palube, ili u zatvorenim prostorima, ne može obaviti prije nego se prostori ventiliraju pomoću ventilatora u sigurnosnoj izvedbi.

.5 Ispitivanje u radu sustava daljinskog upravljanja strojeva (za jahte duljine trupa veće od 24 metra).

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda pregled strojnog uređaja i električne opreme potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.2.4. Oprema za gašenje požara

Pregled opreme za gašenje požara, u opsegu koliko je primjenjivo, obuhvaća:

.1 Kod jahti za iznajmljivanje duljine trupa veće od 24 metra provjera dostupnosti, smještaja i upotrebljivosti planova protupožarne zaštite.

.2 Pregled ugrađenog protupožarnog sustava u strojarnici (uključujući pripadne cjevovode, ventile, itd.) i provjeru podataka o redovnom servisiranju.

.3 Provjeru da li je sva prenosiva protupožarna oprema složena na za to predviđenim mjestima, te provjeru podataka o redovnom servisiranju.

.4 Nasumičnu provjeru prenosivih protupožarnih aparata kako bi se utvrdilo postoje li ispražnjeni aparati.

.5 Provjeru da li je daljinsko zaustavljanje ventilatora i strojeva i zatvaranje dobave goriva u prostorima za strojeve u ispravnom stanju (izvršiti u opsegu koliko je izvodljivo).

.6 Provjeru dostupnosti i ispravnosti prenosivih protupožarnih aparata u kuhinji.

.7 Provjeru sustava za prevenciju i gašenje požara u kuhinji gdje postoji oprema za pripremu jela prženjem u dubokoj masti (»friteza«).

.8 Opći pregled sustava plina za kućanske potrebe, uključujući provjeru smještaja plinske boce za domaćinske potrebe, kao i ispravnosti plinskih trošila.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda pregled opreme za gašenje požara potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.2.5. Radiooprema

Potrebno je provjeriti da li se na jahti nalazi sva zahtijevana radiooprema i da li je u ispravnom stanju.

Potrebno je provjeriti postojanje i valjanost »Dozvole za radijsku postaju na plovilu«, te usklađenost radioopreme ugrađene na jahti s onom navedenom u ovom dokumentu.

Potrebno je provjeriti da li je ugrađena bilo koja nova radiooprema, odnosno jesu li na postojećoj opremi vršene preinake koje bi mogle imati utjecaja na funkcionalnost opreme.

Potrebno je provjeriti smještaj, fizičku i elektromagnetsku zaštitu te rasvjetu svakog uređaja.

Potrebno je provjeriti sve antene uključujući i vizualni pregled napojnih vodova, te utvrditi da li je smještaj zadovoljavajući i ima li oštećenja ili nedostataka.

Potrebno je obaviti vizualni pregled pričuvnih izvora električne energije (akumulatorskih baterija) u svrhu otkrivanja mogućih oštećenja uključujući i sve kabele, te provjeru ugradnje i uležištenja.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti radioopreme teretnog broda pregled radioopreme potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.2.6. Sredstva za spašavanje

Potrebno je provjeriti da li se na jahti nalaze sva zahtijevana sredstva za spašavanje za sve osobe na jahti (u slučaju da se na jahti nalaze djeca za njih dodatno mora biti osiguran dovoljan broj dječjih prsluka za spašavanje), provjeru da li su uredno složena i dostupna, te provjeru podataka o njihovom redovnom servisiranju, uključujući i signalna sredstva za slučaj pogibelji, rakete i buktinje

Prilikom obavljanja pregleda jahte s pogonom na jedra potrebno je provjeriti opremljenost jahte sa sigurnosnim užetom.

Potrebno je provjeriti broj i smještaj radar-transpondera, te ispitati u radu prenosive VHF primopredajnike sredstava za spašavanje.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda pregled sredstava za spašavanje potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.2.7. Sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju

Potrebno je provjeriti da li se na jahti nalaze sva zahtijevana sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju (npr. radar, radar-reflektor, navigacijska svjetla, uređaji za zvučnu signalizaciju i signalna tijela, itd.) i da li su u ispravnom stanju.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda pregled sredstava za signalizaciju i opreme za navigaciju potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.2.8. Oprema za sprečavanje onečišćenja

Potrebno je obaviti vizualni pregled izvana tanka za zadržavanje uljnih ostataka, te pregled pripadajuće pumpe, cjevovoda i armature s obzirom na koroziju, istrošenje i oštećenje.

Gdje je primjenjivo potrebno je obaviti vizualni pregled izvana tanka za odlaganje sanitarnih otpadnih voda, te pregled pokazivača razine (ako postoje), pripadajućih pumpi, cjevovoda i armature s obzirom na koroziju, istrošenje ili oštećenje.

Gdje je primjenjivo potrebno je pregledati ugrađene i prenosive posude za prikupljanje smeća, uključujući poklopce te pričvršćenja za brodsku konstrukciju.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja uljem pregled opreme potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja zraka potrebno je obaviti pregled sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.2.9. Upravljanje balastnim vodama

Nema posebnih zahtjeva.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o upravljanju balastnim vodama potrebno je obaviti pregled sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.2.10. Sustav detekcije ugljičnog monoksida

Potrebno provjeriti kompletnost i ispravnost sustava detekcije ugljičnog monoksida, ukoliko je ugrađen.

6.2.11 Godišnji pregled jahte u floti charter kompanije koja ima implementirani sustav upravljanja sigurnošću

Prilikom obavljanja godišnjeg pregleda jahte u floti charter kompanije koja ima valjanu »Potvrdu o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću« i koja se nalaze na popisu plovila na koje se primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću, odgovorna osoba kompanije dužna je inspektoru Hrvatskog registra brodova, za svaku pojedinu jahtu predočiti (u opsegu koliko je primjenjivo):

1. zapis o nezgodama, kvarovima i havarijama u proteklom periodu;

2. zapis o obavljenim popravcima u proteklom periodu;

3. zapis o obavljenim održavanjima i servisiranjima opreme i uređaja u proteklom periodu;

4. zapis o obavljenom pregledu sljedećih stavki godišnjeg pregleda plovila, s napomenama o kompletnosti, urednom servisiranju, ispravnosti i zatečenom stanju:

– trup i oprema trupa (prema zahtjevima točke 6.2.2 ovog Dodatka);

– strojni uređaj (prema zahtjevima točke 6.2.3 ovog Dodatka);

– oprema za gašenje požara (prema zahtjevima točke 6.2.4 ovog Dodatka);

– radio-oprema (prema zahtjevima točke 6.2.5 ovog Dodatka);

– sredstva za spašavanje (prema zahtjevima točke 6.2.6 ovog Dodatka);

– sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju (prema zahtjevima točke 6.2.7 ovog Dodatka);

– opreme za sprečavanje onečišćenja (prema zahtjevima točke 6.2.8 ovog Dodatka);

– sustava detekcije ugljičnog monoksida (prema zahtjevima točke 6.2.10 ovog Dodatka);

5. popis stavki koje nisu pregledane prema zahtjevima prema 4. gore, odnosno popis primjedbi utvrđen prilikom pregleda gore navedenih stavki;

6. popis stavki opreme koje su u međuvremenu izmijenjena u donosu na opremu navedene u prilogu »Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu»;

7. izjavu da je jahta pregledana prema dokumentima sustava upravljanja sigurnošću, da zatečeno stanje jahte, uređaja i opreme jahte zadovoljava uvjete ovog Dodatka za određeno područje plovidbu te da se smatra kako se jahta sposobna za plovidbu.

Svi navedeni zapisi moraju biti ovjereni od strane odgovorne osobe charter kompanije, s time da zapisi mogu izrađeni kao pojedinačni dokumenti ili kao jedinstveni dokument.

Nakon obavljanja provjere potpunosti i valjanosti plovidbenih isprava, i nakon toga temeljem uvida u zapise, pod uvjetom ne postoje uočeni nedostatci inspektor Hrvatskog registra brodova smije ovjeriti valjanost »Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu«, pri tome zadržavajući pravo obaviti vizualni pregled jahte i nasumičnu provjeru ispravnosti pojedinih stavki.

Bez obzira na gore navedeno, inspektori Hrvatskog registra brodova moraju obaviti vizualni pregled jahte i nasumičnu provjeru ispravnosti pojedinih stavki na najmanje 20% jahti na koje se primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću godišnje.

U slučaju nezadovoljavajućih i/ili nepotpunih zapisa, u svrhu ovjere valjanosti »Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu«, inspektor Hrvatskog registra brodova obavlja godišnji pregled jahte prema zahtjevima točaka 6.2.2. do 6.2.8 te točke 6.2.10 ovog Dodatka.

Ukoliko se provjerom potpunosti i valjanosti plovidbenih isprava, pregledom zapisa sustava upravljanja sigurnošću kao i pregledom jahti na koje se primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću utvrdi da charter kompanija ne postupa sukladno uspostavljenom sustavu, Hrvatski registar brodova će o tome obavijestiti Ministarstvo a koje će, nakon analize zaprimljene prijave naložiti dodatne preglede jahti ili suspendirati valjanost potvrde o sukladnosti sustava upravljanja sigurnošću.

6.3. Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu – međupregled

6.3.1. Općenito

Međupregled obuhvaća vizualni pregled jahte, strojnog uređaja, uređaja i opreme, uključujući i odgovarajuća ispitivanja kako bi se utvrdilo stanje jahte i da li je na zadovoljavajući način održavana.

Zahtjevi međupregleda smatraju se dodatnim onima navedenim za godišnji pregled u točki 6.2 ovog Dodatka.

Opseg međupregleda ovisi o općem stanju i starosti jahte. Ukoliko se tijekom obavljanja pregleda pojavi sumnja u pogledu stanja ili održavanja jahte, potrebno je prema nahođenju inspektora obaviti dodatno ispitivanje ili pregled.

Prije početka pregleda potrebno je provjeriti potpunost i valjanost svih brodskih isprava.

U dijelu koji se odnosi na temeljne stavke, Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija (za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) preglede trebaju obavljati sukladno zahtjevima svojih pravila za klasifikaciju, ali ni u kom ali ni u kom slučaju u opsegu manjem od dolje navedenog.

6.3.2. Trup i oprema trupa

Prilikom obavljanja međupregleda trupa i opreme trupa potrebno je obaviti pregled trupa na suhom prema točki 6.5.1 ovog Dodatka.

Potrebno je obaviti pregled vratila brodskog vijka prema točki 6.5.2 ovog Dodatka.

Potrebno je obaviti pregled sljedećeg, u opsegu koliko je izvodljivo:

.1 Nadgrađa, krovova kormilarnice, silaza, pražnica ventilatora i cijevi, vidnika, palubnih nadsvjetala i drugih otvora.

.2 Svih otvora na palubi sa njihovim zaštitnim poklopcima.

.3 Svih otvora na bokovima, pramcu i krmi ispod glavne palube, te sredstava za njihovo vodonepropusno zatvaranje.

.4 Bočnih okana, prozora i pripadnih zaštitnih poklopaca i uređaja za njihovo osiguranje.

.5 Izvanbrodskih izljeva, odvodnih ventila i cijevi za sondiranje.

.6 Pune palubne ograde (linice), kao i otvore u njima predviđene za otjecanje vode s palube, a posebnu pažnju posvetiti svakom otvoru koji ima klapnu – poklopac.

.7 Pričvršćenja uključujući i ona kroz balastnu kobilicu.

.8 Pojačanja strukture u području jarbola i spojna mjesta pripona.

.9 Stanje strukturnih tankova.

Potrebno je obaviti pregled prema točki 6.2.2 ovog Dodatka.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda pregled trupa potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.3.3. Strojni uređaj

Pregled strojnog uređaja, u opsegu koliko je primjenjivo, obuhvaća:

.1 Ispitivanje u radu sustava daljinskog upravljanja strojeva.

.2 Ispitivanje sustava kaljuže, uključujući provjeru rada pumpi i alarma visokog nivoa kaljuže.

.3 Opći pregled sustava plina za kućanske potrebe.

Potrebno je obaviti pregled prema točki 6.2.3 ovog Dodatka.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda pregled trupa potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.3.4. Oprema za gašenje požara

Potrebno je obaviti pregled prema točki 6.2.4 ovog Dodatka.

6.3.5. Radiooprema

Potrebno je obaviti pregled prema točki 6.2.5 ovog Dodatka.

6.3.6. Sredstva za spašavanje

Potrebno je obaviti pregled prema točki 6.2.6 ovog Dodatka.

6.3.7. Sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju

Potrebno je obaviti pregled prema točki 6.2.7 ovog Dodatka.

6.3.8. Oprema za sprečavanje onečišćenja

Potrebno je obaviti pregled prema točki 6.2.8 ovog Dodatka.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja uljem pregled opreme potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja zraka potrebno je obaviti pregled sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.3.9. Upravljanje balastnim vodama

Nema posebnih zahtjeva.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o upravljanju balastnim vodama potrebno je obaviti pregled sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.3.10. Sustav detekcije ugljičnog monoksida

Potrebno je obaviti pregled prema točki 6.2.10 ovog Dodatka.

6.3.11 Međupregled jahte u floti charter kompanije koja ima implementirani sustav upravljanja sigurnošću

Prilikom obavljanja međupregleda jahte u floti charter kompanije koja ima valjanu »Potvrdu o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću« i koja se nalaze na popisu plovila na koje se primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću, odgovorna osoba kompanije dužna je inspektoru Hrvatskog registra brodova, za svaku pojedinu jahtu predočiti (u opsegu koliko je primjenjivo):

1. zapis o nezgodama, kvarovima i havarijama u proteklom periodu;

2. zapis o obavljenim popravcima u proteklom periodu;

3. zapis o obavljenim održavanjima i servisiranjima opreme i uređaja u proteklom periodu;

4. zapis o obavljenom pregledu sljedećih stavki međupregleda plovila, s napomenama o kompletnosti, urednom servisiranju, ispravnosti i zatečenom stanju:

– trup i oprema trupa (prema zahtjevima točke 6.3.2 ovog Dodatka);

– vratila brodskog vijka (prema zahtjevima točke 6.5.1 ovog Dodatka);

– trupa na suhom (prema zahtjevima točke 6.5.2 ovog Dodatka);

– strojni uređaj (prema zahtjevima točke 6.3.3 ovog Dodatka);

– oprema za gašenje požara (prema zahtjevima točke 6.3.4 ovog Dodatka);

– radio-oprema (prema zahtjevima točke 6.3.5 ovog Dodatka);

– sredstva za spašavanje (prema zahtjevima točke 6.3.6 ovog Dodatka);

– sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju (prema zahtjevima točke 6.3.7 ovog Dodatka);

– opreme za sprečavanje onečišćenja (prema zahtjevima točke 6.3.8 ovog Dodatka);

– sustava detekcije ugljičnog monoksida (prema zahtjevima točke 6.3.10 ovog Dodatka);

5. popis stavki koje nisu pregledane prema zahtjevima prema 4. gore, odnosno popis primjedbi utvrđen prilikom pregleda gore navedenih stavki;

6. popis stavki opreme koje su u međuvremenu izmijenjena u donosu na opremu navedene u prilogu »Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu«;

7. izjavu da je jahta pregledana prema dokumentima sustava upravljanja sigurnošću, da zatečeno stanje jahte, uređaja i opreme jahte zadovoljava uvjete ovog Dodatka za određeno područje plovidbu te da se smatra kako se jahta sposobna za plovidbu.

Svi navedeni zapisi moraju biti ovjereni od strane odgovorne osobe charter kompanije, s time da zapisi mogu izrađeni kao pojedinačni dokumenti ili kao jedinstveni dokument.

Nakon obavljanja provjere potpunosti i valjanosti plovidbenih isprava, i nakon toga temeljem uvida u zapise, pod uvjetom ne postoje uočeni nedostatci inspektor Hrvatskog registra brodova smije ovjeriti valjanost »Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu«, pri tome zadržavajući pravo obaviti vizualni pregled jahte i nasumičnu provjeru ispravnosti pojedinih stavki.

Bez obzira na gore navedeno, inspektori Hrvatskog registra brodova moraju obaviti vizualni pregled jahte i nasumičnu provjeru ispravnosti pojedinih stavki na najmanje 30% jahti na koje se primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću godišnje.

U slučaju nezadovoljavajućih i/ili nepotpunih zapisa, u svrhu ovjere valjanosti »Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu«, inspektor Hrvatskog registra brodova obavlja međupregled jahte prema zahtjevima točaka 6.3.2. do 6.3.8 te točke 6.3.10 ovog Dodatka.1.

6.4. Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu – obnovni pregled

6.4.1. Općenito

Zahtjevi obnovnog pregleda smatraju se dodatnim onima navedenim za godišnji pregled u točki 6.2 ovog Dodatka.

Opseg obnovnog pregleda ovisi o općem stanju i starosti jahte. Ukoliko se tijekom obavljanja pregleda pojavi sumnja u pogledu stanja ili održavanja jahte, potrebno je prema nahođenju inspektora obaviti dodatno ispitivanje ili pregled. U određenim slučajevima može se zahtijevati i skidanje podnica, obloga, donjeg dijela kabine, nestrukturnih tankova, krutog balasta, itd.

U dijelu koji se odnosi na temeljne stavke, Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija (za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) preglede trebaju obavljati sukladno zahtjevima svojih pravila za klasifikaciju, ali ni u kom slučaju u opsegu manjem od dolje navedenog.

6.4.2. Trup i oprema trupa

Prilikom obavljanja obnovnog pregleda trupa i opreme trupa jahta mora biti podignuta na navoz, suhi dok, položena na potklade i sl.

Jahtu je potrebno pripremiti za pregled u skladu s točkom 3.6 ovog Dodatka.

Trup i opremu trupa potrebno je pregledati u skladu s točkom 6.2.2 ovog Dodatka.

Potrebno je obaviti pregled trupa na suhom u skladu s točkom 6.5.1 ovog Dodatka.

Jahte od drva – trup

Kod jahti s trupom od drva potrebno je, u opsegu koliko je primjenjivo, obaviti sljedeće:

.1 Očistiti i pregledati nadvodni dio trupa i dijelove koji su bili u dodiru s korozijom, utvrditi stanje rebara, te ako inspektor smatra potrebnim skinuti podnice i obloge, pokrov sliva uz hrptenicu, platice vanjske oplate i zaštitne limove, ukoliko postoje.

.2 Pregledati debljinu platica završnog voja i, ako inspektor smatra potrebnim, ispitati ih izvlačenjem drvenih čepova ili bušenjem.

.3 Pregledati glavne elemente strukture kuckanjem čekićem, izvlačenjem čepova ili bušenjem, pogotovo na mjestima gdje je slaba ventilacija.

.4 Pregledati izloženu palubu, a posebno trenice u području upora, na stikovima oko vitala, te na mjestima gdje se paluba naslanja na sponje i ostale veze. Prema potrebi potrebno je pregledati, i ukoliko inspektor smatra potrebnim, odstraniti dio zaštitnih obloga u lančaniku, te ustanoviti stanje strukture ispod njih.

.5 Na elementima strukture gdje se utvrdi prisutnost morskog crva, izjedanje ili truljenje potrebno je izvršiti djelomično ili potpuno obnavljanje na zadovoljstvo inspektora. U slučaju mehaničkog oštećenja ili istrošenja, ako je trenica izgubila 25% ili više svoje debljine, s obzirom na nominalnu vrijednost, ili je istrošenje veće od 20 [mm], potrebno ju je obnoviti djelomično ili po čitavoj duljini.

.6 Detaljno pregledati i po potrebi obnoviti čelične spojeve kobilice s hrptenicom, spojeve pramčane statve i pramčane protustatve, krmene statve i krmene protustatve, kao i spojeve ostalih glavnih strukturnih elemenata.

.7 Pregledati rašlje (zoju), pramčanu vjenčanicu, rebra, sponje (posebno na krajevima), koljena, rebra uz sidrene oči, rebra uz pramčanu statvu, krmeno zrcalo, te elemente strukture krme i pramca.

.8 Ukoliko čelična koljena ne prianjaju dobro uz sponje i oplatu, moraju se po potrebi obnoviti, što po potrebi uključuje i obnovu svornjaka.

.9 Pregledati palubne ograde, potpornje ograde, razmu i sl.

.10 U prostoriji strojeva pregledati stanje temelja strojeva. Čelični dijelovi temelja i strukture, te pregrade moraju se očistiti od korozije, pregledati i konzervirati.

Jahte od furnirskih ploča – trup

Kod jahti kojima imaju trup izrađen od furnirskih ploča sa zaštitnom oblogom ili pokrovom potrebno je obaviti i sljedeće, te prema potrebi izvršiti popravak na zadovoljstvo inspektora:

.1 Obratiti pažnju na stanje zaštite rubova i zaštitne obloge, te utvrditi da li postoje pukotine kroz koje bi voda mogla ući ispod zaštitne obloge.

.2 Utvrditi da li je došlo do delaminacije između slojeva.

Jahte od čelika – trup

Za jahte s trupom od čelika potrebno je obaviti pregled i mjerenje debljina (za osnovne zahtjeve za mjerenje debljina vidi točku 3.6 ovog Dodatka).

Elementi strukture, oplata i ukrepe na kojima su uočena neprihvatljiva oštećenja ili istrošenja uslijed korozije ispod prihvatljive granice, moraju se obnoviti prema izvornoj debljini na zadovoljstvo inspektora.

Mjerenje debljina elemenata strukture, oplate i ukrepa potrebno je obaviti kako slijedi:

Jahte starosti do 10 godina:

.1 Sumnjiva područja (mjesta na kojima je uočeno istrošenje ili znatna korozija i/ili ga inspektor smatra sklonim ubrzanom trošenju) na cijeloj jahti.

Jahte starosti do 15 godina:

.1 Sumnjiva područja na cijeloj jahti.

.2 Glavna paluba.

.3 Jedan poprečni presjek.

.4 Unutarnju strukturu u pramčanom piku, gdje je primjenjivo.

Jahte starosti preko 15 godina:

.1 Sumnjiva područja na cijeloj jahti.

.2 Glavna paluba.

.3 Dva poprečna presjeka.

.4 Unutarnju strukturu u pramčanom i krmenom piku, gdje je primjenjivo.

.5 Sve limove pojasa gaza na oba boka.

.6 Sve kobilične limove, te dodatno i limove oplate dna u području strojarnice.

.7 Nasumično odabrani elementi strukture, kao npr. rebara, palubnih sponja, pregrada, podveza, limova oplate pokrova dvodna, itd.

Za jahte duljine trupa do 24 metra može se odustati od mjerenja debljina, ili se zahtijevani opseg mjerenja može smanjiti, uz uvjet da je inspektor zadovoljan stanjem strukture nakon pregleda izbliza i provedenog mjerenja debljina u dovoljnom opsegu kako bi se utvrdilo postojeće prosječno stanje strukture ispod zaštitnog premaza.

Jahte od aluminija – trup

Za jahte s trupom od aluminija potrebno je obaviti pregled i mjerenje debljina (za osnovne zahtjeve za mjerenje debljina vidi točku 3.6 ovog Dodatka) elemenata strukture, oplate i ukrepa na kojima su uočena neprihvatljiva oštećenja i istrošenja uslijed korozije ili galvanskih struja.

Mjerenje debljina, bez obzira na starost jahte potrebno je obaviti kako slijedi:

.1 Sumnjiva područja (mjesta na kojima je uočeno istrošenje ili znatna korozija i/ili ga inspektor smatra sklonim ubrzanom trošenju) na cijeloj jahti.

.2 Vanjska oplata u području krme i strojarnice (samo za jahte starosti 10 godina i više).

Ukoliko su prilikom mjerenja debljina utvrđena istrošenja ispod prihvatljivih granica istrošeni elementi strukture moraju se obnoviti prema izvornoj debljini na zadovoljstvo inspektora.

Obaviti pregled na mjestima gdje su moguća visoka naprezanja strukture, te prema potrebi obaviti ispitivanje penetrantima. U slučaju potrebe izvršiti neophodne popravke prema nahođenju i na zadovoljstvo inspektora.

Jahte od stakloplastike – trup

Kod jahti s trupom od stakloplastike potrebno je izvršiti pažljivi i sveobuhvatni pregled trupa kako bi se uočili vidljivi znakovi u promjeni stanja površinskog sloja ili oštećenja uslijed kontakta s morskim dnom, molom ili sl., te izvršiti neophodne popravke prema nahođenju i na zadovoljstvo inspektora.

Dodatno je potrebno obratiti posebnu pažnju na mjestima gdje su moguća visoka naprezanja strukture, kutovima otvora i drugim prekidima strukture.

U iznimnim slučajevima inspektor može obaviti pregled bušenjem na sumnjivim mjestima, zatražiti uzimanje uzoraka strukture ili zatražiti mjerenje postotka vlage u strukturi trupa.

Jarboli i oputa jarbola

Potrebno je obaviti pregled jarbola i opute jarbola kako slijedi, s napomenom da su niže navedeni zahtjevi primjenjivi na metalne i drvene jarbole, ali se mogu primijeniti i na kompozitne jarbole u opsegu koliko je primjenjivo.

Pregled strukture jarbola obuhvaća, u opsegu koliko je primjenjivo:

.1 Sveobuhvatni vizualni pregled jarbola, spojnih elemenata jarbola, opute jarbola, te gromobranske instalacije.

.2 Provjeru stanja strukture u svrhu utvrđivanja moguće unutarnje korozije konstrukcije.

.3 Provjeru stanja strukture donjeg dijela jarbola, spojeva s palubom i temelja jarbola.

U slučaju potrebe inspektor može zahtijevati ispitivanje metalnih jarbola nekom od metoda bez razaranja, vodeći računa o općem ustanovljenom stanju strukture jarbola i njegovom održavanju.

Pregled čvrstih (fiksnih) pripona obuhvaća:

.1 Vizualni pregled spojnih elemenata: zatezača (stezaljki), viljuški, spojnih mjesta pripona.

.2 Vizualni pregled krajeva čelične užadi, s time da se krajevi čelične užadi moraju provjeriti na koroziju, pukotine ili puknutu užad.

.3 Vizualni pregled oko 10% duljine čvrstih pripona.

Potrebno je obaviti pregled pramčane čelične užadi, pogotovo ako su ugrađeni uređaji za namatanje pramčanog jedra, kako slijedi:

.1 Gornje i donje krajeve.

.2 Područja čelične užadi gdje su postavljeni nosači uređaja za namatanje.

Ovisno o zatečenom stanju inspektor može zahtijevati rastavljanje jarbola i čvrstih pripona. Kod jahti za gospodarske namjene starosti deset godina i više preporučuje se da se jarboli i čvrste pripone pregledaju u rastavljenom stanju jednom u pet godina (rastavljanje se može zahtijevati počevši od drugog i svakog sljedećeg obnovnog pregleda).

Križeve jarbola potrebno je pregledati na isti način kao i konstrukciju jarbola.

Kod drvenih jarbola potrebno je pregledati jarbole na peti ili na prolazu kroz palubu, (skinuti jedan do dva klina). Također je potrebno izvršiti detaljni vizualni pregled da bi se ustanovio mogući poprečni lom jarbola, te provesti zatvaranje svih rupa od crvotočine ili sličnih oštećenja koja ne utječu na čvrstoću, kako bi se spriječio ulazak vode. Dodatno je potrebno pregledati sve pomične i čvrste pripone, provjeriti okove, te pregledati jedra i pričuvna jedra. Ukoliko inspektor smatra potrebnim, treba pregledati sve pomične i čvrste pripone i okove u rastavljenom stanju. Gdje je primjenjivo i izvodljivo jarboli se trebaju skinuti kako bi se pregledala struktura u području prolaza kroz palubu.

Oprema trupa

Potrebno je obaviti pregled sljedećeg, u opsegu koliko je izvodljivo:

.1 Nadgrađa, krovova kormilarnice, grotala, silaza, pražnica, ventilacijskih otvora i odušnika, vidnika, palubnih nadsvjetala i drugih otvora, uključujući sredstva za njihovo zatvaranje. Posebna pažnja se mora obratiti na kutovima otvora i drugim prekidima strukture.

.2 Svih otvora na palubi sa njihovim zaštitnim poklopcima.

.3 Svih otvora na bokovima, pramcu i krmi ispod glavne palube, te sredstava za njihovo vodonepropusno zatvaranje.

.4 Bočnih okana, prozora i pripadnih zaštitnih poklopaca i uređaja za njihovo osiguranje.

.5 Izvanbrodskih izljeva, odvodnih ventila i cijevi za sondiranje.

.6 Pune palubne ograde (linice), kao i otvore u njima predviđene za otjecanje vode s palube, a posebnu pažnju posvetiti svakom otvoru koji ima klapnu – poklopac.

.7 Pričvršćenja uključujući i ona kroz balastnu kobilicu.

.8 Pojačanja strukture u području jarbola i spojna mjesta pripona.

.9 Stanje strukturnih tankova.

Prilikom pripreme za pregled lančanik je potrebno očistiti, a sidreni lanci (sidrena užad) moraju se očistiti i rastegnuti na obali. Sidra se moraju očistiti i moraju biti pristupačna za pregled. Sidra i sidreni lanci moraju se vizualno pregledati, te se prema nahođenju inspektora mora izvršiti mjerenje lanaca i vaganje sidara kako je dolje navedeno.

Kod jahti za gospodarske namjene duljine trupa do 24 metra, kao i kod jahti duljine trupa veće od 24 metra bez obzira na namjenu potrebno je izvršiti mjerenje lanaca (mjerenje se zahtijeva za lance koji nisu izrađeni od korozijski otpornog materijala). Istrošene karike lanca treba zamijeniti. Dozvoljeno istrošenje srednjeg promjera karike sidrenog lanca iznosi do 12% od izvornog promjera. Mjerenje se obavlja po tri karika na svakoj uzi (27,5 metara) lanca i to na početku, sredini i kraju svake uze lanca. Dodatno je potrebno izvršiti i vaganje sidara. Dozvoljeno smanjenje težine sidra iznosi 10 % od izvorne težine.

Potrebno je provjeriti funkcionalnost sidrenog vitla.

Kormilo je potrebno pregledati u skladu s točkom 6.5.1 ovog Dodatka.

Prilikom pregleda jahte za gospodarske namjene kormilo treba skinuti kako bi se omogućio detaljni pregled štenaca, dok se prilikom pregleda jahte za osobne potrebe skidanje kormila može zahtijevati jedino ako to inspektor smatra potrebnim.

Potrebno je obaviti vizualni pregled glavnih i pomoćnih uređaja za kormilarenje, njihovo ispitivanje u radu, sustava upravljanja, te pregled šipke i lanaca uzdi kormila, ukoliko postoje.

Vratila brodskog vijka

Potrebno je obaviti pregled vratila brodskog vijka u skladu s točkom 6.5.2 ovog Dodatka.

Dodatno, za sve jahte duljine trupa do 24 metra i kojima je pojedinačna snaga porivnog stroja iznad 110 [kW] inspektor može zahtijevati skidanje vratila brodskog vijka radi vizualnog pregleda sljedećih dijelova, u opsegu koliko je primjenjivo i izvodljivo:

.1 Svih izloženih dijelova.

.2 Pregledati oblogu vratila (ako postoji) odnosno radne površine.

.3 Pregledati ležajeve statvene cijevi.

.4 Pregledati brtvenice ulja i krom-čelične košuljice.

.5 Pregledati brodski vijak te sve elemente njegovog pričvršćenja i osiguranja.

.6 Izmjeriti zračnosti ležajeva prije i nakon provedenog pregleda.

.7 Kontrolirati brtvljenje (propuštanje) obiju brtvenica.

.8 U slučaju potrebe ispitati (jednom od odobrenih metoda ispitivanja bez razaranja) stražnji cilindrični dio vratila (od navlake, ako postoji, ili izlaza vratila iz ležaja) do otprilike 1/3 duljine konusa od šireg dijela vratila, ili do prijelaza vratila u prirubnicu (ako je spoj s vijkom prirubnički).

Za jahte duljine trupa veće od 24 metra i kojima je pojedinačna snaga porivnog stroja iznad 110 [kW] potrebno je skinuti vratilo brodskog vijka kako bi se izvršio pregled gore navedenih dijelova, u opsegu koliko je primjenjivo i izvodljivo.

Za ostale vrste vratila, za koje nije primjenjiv gore navedeni opseg pregleda, isti će biti određen od strane inspektora Hrvatskog registra brodova, ili inspektora druge Priznate organizacije (u slučaju jahti duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi).

Ostala oprema i uređaji

Ako se smatra potrebnim, strukturni ili nestrukturni tankovi za morsku ili slatku vodu moraju se testirati vodenim stupcem do razine preljeva.

Potrebno je obaviti pregled usisa mora i zaštitne rešetke, oplatne priključke i ventile i njihova pričvršćenja za trup u skladu s točkom 6.5.1 ovog Dodatka.

Zaštita pri radu, smještaj posade i putnika

Za jahte za gospodarske namjene duljine trupa veće od 24 metra potrebno je izvršiti pregled sljedećeg, u opsegu koliko je primjenjivo:

.1 Pristupni siz, utvrđivanje da li je u dobrom stanju i siguran za uporabu.

.2 Prostori nastambi, uključujući i prostore za boravak putnika te kabine za putnike, opći pregled, te da li se čisto i uredno održavaju.

.3 Prostori nastambi, utvrđivanje dostatnosti i ispravnosti rasvjete.

.4 Prostori nastambi, utvrđivanje ispravnosti sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije.

.5 Prostori nastambi, utvrđivanje da li su uništeni glodavci i insekti.

.6 Prostori nastambi, utvrđivanje da li je kuhinja čista i prikladna za pripremu hrane.

.7 Prostori nastambi, utvrđivanje da li su hladnjače za hranu i zalihe čiste, odgovarajućeg kapaciteta i sposobne održavati odgovarajuću temperaturu.

.8 Utvrđivanje potpunosti brodske ljekarne.

.9 Sanitarni prostori posade i putnika, utvrđivanje da li se čisto i uredno održavaju te da li su kupatila, sanitarne prostorije, umivaonici i slavine pitke vode u ispravnom stanju.

.10 Pregled kako bi se utvrdila prohodnost putova i izlaza u nužnosti te da li su isti odgovarajuće označeni i osvijetljeni.

.11 Prostorije strojeva, zaštita od vrućih površina, zaštita od pokretnih dijelova, izolacija, uzemljenje, itd.

.12 Prostorije strojeva, uključujući i prostor kormilarskog uređaja, opći pregled te da li se uredno i čisto održavaju (bez zauljenih voda, krpa, stupe i otpada).

.13 Radni prostori, utvrđivanje da li su na uređajima, opremi, vratima i opasnim zonama natpisi namjene i upozorenja od opasnosti.

.14 Radni prostori, utvrđivanje da li su opremljeni odgovarajućim zaštitama od pada (ograde, rukohvati), buke i vibracija.

.15 Radni prostori, utvrđivanje da li su odgovarajuće osvijetljeni.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda pregled trupa potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o teretnoj liniji potrebno je obaviti pregled sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.4.3. Strojni uređaj i elektrooprema

Pregled strojnog uređaja, u opsegu koliko je primjenjivo, obuhvaća:

.1 Provjeru stanja vidljivih dijelova vratila brodskog vijka.

.2 Provjeru, ukoliko je primjenjivo, sustava upravljanja brodskih vijaka sa zakretnim krilima, uz ispitivanje u radu.

.3 Provjeru stanje spojki i reduktora.

.4 Ispitivanje u radu sustava daljinskog upravljanja strojeva.

.5 Ispitivanje sustava kaljuže, uključujući provjeru rada pumpi i alarma visokog nivoa kaljuže.

.6 Opći pregled sustava plina za kućanske potrebe i sigurnosnih uređaja.

Pregled strojeva s unutarnjim izgaranjem, u opsegu koliko je primjenjivo, obuhvaća:

.1 Opći pregled glavnih porivnih strojeva uz ispitivanje u radu.

.2 Utvrđivanje stanja glavnih porivnih strojeva na temelju raspoložive dokumentacije kao što je dokumentacija o održavanju od proizvođača, podaci i zapisnici o servisiranju od strane ovlaštenog servisera, podaci o obavljenim popravcima, te dnevnicima rada.

.3 U slučaju da inspektor nije zadovoljan s općim pregledom i provjerom prema stavkama .1 i .2 gore, kao i u slučaju jahti duljine trupa preko 24 metra potrebno je otvoriti i pregledati (u načelu otvaranje, rastavljanje i mjerenja obavlja ovlašteni serviser u prisustvu inspektora):

a) poklopce cilindara, glave motora, klipove, stapala i stapajice, košuljice cilindara, rashladni prostor, ležajeve i osnace križne glave, ojnice, ležajeve, razvodno vratilo i njegov pogon, ventile, podizače,

b) pumpe goriva, privješene pumpe,

c) odrivni ležaj,

d) visokotlačni cjevovod goriva,

e) prekretni mehanizam,

f) sustav upućivanja i upravljanja,

g) cjevovode zraka, rashladne vode, ulja i ispušnih plinova,

h) privješene strojeve i uređaje,

i) turbopuhala i prigušnike vibracija,

j) pričvršćenje strojeva za temelj.

.4 Utvrđivanje ispravnog stanja izolacije ispušnog cjevovoda.

Pri pregledu osnovnih pomoćnih strojeva i cjevovoda, potrebno je provjeriti stanje osnovnih pomoćnih strojeva koji nisu spojeni s glavnim porivnim strojevima, kao što su:

.1 Motori s unutarnjim izgaranjem koji služe za pogon generatora.

.2 Sustavi za podmazivanje glavnih porivnih strojeva i strojeva koji pogone generatore ili osnovne pomoćne strojeve.

.3 Sustavi rashlade morske ili slatke vode glavnih porivnih strojeva i strojeva koji pogone generatore ili osnovne pomoćne strojeve.

.4 Sustavi goriva glavnih i pomoćnih strojeva, uključujući sustave za transfer goriva.

.5 Sustavi komprimiranog zraka, uključujući kompresore, pročistače i rashladnike.

.6 Sustavi kaljuže i balasta, te odljevni sustavi, uključujući pumpe, usisne košare, filtre, ventile, pipce i sl.

.7 Nestrukturni tankovi goriva.

Ako inspektor smatra potrebnim, kaljužni sustavi se moraju otvoriti, ispitati i pregledati u radu. Inspektor će odrediti opseg otvaranja, pregleda i ispitivanja za ostale sustave.

Potrebno je vizualno pregledati sve posude pod tlakom (ako postoje). Ako se ne može jasno utvrditi stvarno stanje posude, potrebno se obaviti ispitivanje jednom odobrenom metodom bez razaranja, ili hidrauličkim tlačenjem ispitnim tlakom označenim na posudi ili tlakom ne manjim od 1,3 radnog tlaka prema nahođenju inspektora.

Pregled elektroopreme, u opsegu koliko je primjenjivo, obuhvaća:

.1 Vizualni pregled električnih uređaja, izvora električne energije za nužnost, razvodne ploče i druge opreme.

.2 Nasumični pregled kabela i kabelskih trasa, osobito na mjestima gdje je moguće trošenje. Kutije sa stezaljkama sustava bitnih službi također je potrebno nasumično pregledati.

.3 Pregled kako bi se utvrdilo da li su navigacijska svijetla, napajanje električnom energijom i pripadajući sustavi uzbunjivanja i sredstva za signalizaciju u ispravnom stanju.

.4 Pregled kako bi se utvrdilo ispravno stanje sustava daljinskog zaustavljanja pumpi transfera goriva i ventilatora prostorija strojeva.

.5 Ispitivanje sredstava za zaštitu kako bi se utvrdilo da li je provedena zaštita strujnih krugova odgovarajuća i prikladna.

.6 Ispitivanje elektro-instalacije u radnim uvjetima.

.7 Mjerenje otpora izolacije glavnih električnih uređaja (za jahte duljine trupa do 24 metra samo u slučajevima kada inspektor to smatra opravdanim). Izmjereni otpor izolacije ne smije biti manji od 0,25 [MΩ].

.8 Pregled ploča za uzemljenje (gromobran, radiooprema i električna oprema), što je primjenjivo samo kod drvenih jahti.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti konstrukcije teretnog broda pregled strojnog uređaja i električne opreme potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

Pregled vratila i brodskih vijaka potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama klasifikacijskih pravila Hrvatskog registra brodova, ili druge Priznate organizacije (za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi).

Pregled automatizacije strojnog uređaja potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama klasifikacijskih pravila Hrvatskog registra brodova, ili druge Priznate organizacije (za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi).

6.4.4. Oprema za gašenje požara

Opremu za priloga požara potrebno je pregledati u skladu s točkom 6.2.4 ovog Dodatka.

Potrebno je obaviti i sljedeće, u opsegu koliko je primjenjivo i izvodljivo:

.1 Pregled i ispitivanje sustava za otkrivanje i dojavu požara.

.2 Ispitivanje glavnog protupožarnog sustava i provjeru da li svaka protupožarna pumpa (uključujući i protupožarne pumpe za nužnost) može raditi odvojeno.

.3 Provjeru daljinskog upravljanja za zaustavljanje ventilatora i strojeva, te zatvaranja dovoda goriva u prostorijama strojeva.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda pregled opreme za gašenje požara potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.4.5. Radiooprema

Radioopremu potrebno je pregledati u skladu s točkom 6.2.5 ovog Dodatka.

Potrebno je provjeriti pričuvne izvore električne energije (akumulatorske baterije) kako slijedi:

.1 Obaviti provjeru stanja akumulatorskih baterija mjerenjem specifične gustoće elektrolita (olovne), ili mjerenjem napona (Ni-Cd).

.2 Obaviti provjeru napona baterije i struje pražnjenja uz isključen uređaj za punjenje i uz najveće opterećenje, kada je na bateriju priključena sva radiooprema za koje se zahtjeva napajanje iz baterije.

.3 Obaviti provjeru da uređaj za punjenje može ponovno napuniti pričuvnu bateriju.

Potrebno je provjeriti VHF primopredajnike uključujući:

.1 Obaviti ispitivanje funkcionalnosti na kanalima 6, 13 i 16.

.2 Obaviti provjeru svih funkcija uređaja te provjeru prioriteta kontrolnih jedinica.

.3 Obaviti provjeru da li se uređaj napaja iz glavnog izvora, izvora za slučaj nužnosti (ako postoji) i iz pričuvnog izvora.

.4 Obaviti provjeru rada VHF kontrolnih jedinica ili prenosivih VHF uređaja za sigurnost plovidbe.

.5 Obaviti provjeru ispravnog rada.

Potrebno je provjeriti VHF DSC (digitalni selektivni poziv) uređaja i DSC prijemnika dežurstva na kanalu 70, uključujući:

.1 Bez emitiranja obaviti provjeru da li je u uređaj programiran ispravni DSC broj.

.2 Obaviti provjeru ispravnog odašiljanja i prijema.

.3 Obaviti provjeru da li se uređaj napaja iz glavnog izvora, izvora za slučaj nužnosti (ako postoji) i iz pričuvnog izvora napajanja.

Potrebno je (gdje je primjenjivo) provjeriti radarske transpondere, uključujući:

.1 Obaviti provjeru smještaja i montaže.

.2 Obaviti provjeru datuma isteka valjanosti baterija.

Gdje je primjenjivo potrebno je provjeriti EPIRB i NAVTEX.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti radioopreme teretnog broda pregled radioopreme potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.4.6. Sredstva za spašavanje

Sredstva za spašavanje potrebno je pregledati u skladu s točkom 6.2.6 ovog Dodatka.

Potrebno je pregledati sve samonapuhujuće splavi i pripadne hidrostatske naprave za otpuštanje. Također je potrebno provjeriti potvrde o servisiranju samonapuhujućih splavi, samonapuhujućih prsluka za spašavanje, te provjeru da li je istekao rok valjanosti pirotehničkih signalnih sredstava.

Potrebno je pregledati i provjeriti rad prenosivih VHF radiotelefonskih primopredajnika, radar transpondera i radar-reflektora.

Prilikom obavljanja pregleda potrebno je provjeriti je li signalima pogibelji istekao rok valjanosti. Također je potrebno provjeriti i ispitati sustav unutarnjih veza i sustav općeg alarma.

Potrebno je obaviti pregled smještaja prsluka za spašavanje, hidro-termo zaštitnih odijela, i sredstava za zaštitu od gubitka topline, te kod nasumce odabranih uzoraka provjere općeg stanja, kao i opremljenost prsluka za spašavanje sa zviždaljkama, svjetiljkama i retro-reflektirajućim trakama.

Potrebno je obaviti pregled i provjeru smještaja koluta za spašavanje uključujući i one sa samoupaljivim svjetlom i plutajućim konopom.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda pregled sredstava za spašavanje potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.4.7. Sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju

Sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju potrebno je pregledati u skladu s točkom 6.2.7 ovog Dodatka.

Gdje je primjenjivo potrebno je provjeriti AIS, BNWAS i LRIT.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sigurnosti opreme teretnog broda pregled sredstava za signalizaciju i opreme za navigaciju potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.4.8. Oprema za sprečavanje onečišćenja

Opremu za sprečavanje onečišćenja uljem potrebno je pregledati prema točki 6.2.8 ovog Dodatka.

Unutarnji pregled tankova za zadržavanje uljnih ostataka i pripadnih cjevovoda obavlja se samo u iznimnim slučajevima, i to nakon temeljitog čišćenja u slučajevima bitnih popravaka, odnosno ukoliko se na temelju vanjskog pregleda utvrde bitni nedostaci.

Opremu za sprečavanje onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama potrebno je pregledati prema točki 6.2.8 ovog Dodatka.

Unutarnji pregled tankova za sanitarne otpadne vode i pripadnih cjevovoda obavlja se samo u iznimnim slučajevima, i to nakon temeljitog čišćenja i dezinfekcije u slučajevima bitnih popravaka, odnosno ukoliko se na temelju vanjskog pregleda utvrde bitni nedostaci.

Opremu za sprečavanje onečišćenja smećem potrebno je pregledati prema točki 6.2.8 ovog Dodatka.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja uljem pregled opreme potrebno je obaviti sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja sanitarnim otpadnim vodama potrebno je obaviti pregled sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o sprečavanju onečišćenja zraka potrebno je obaviti pregled sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.4.9. Upravljanje balastnim vodama

Nema posebnih zahtjeva.

NAPOMENA: Za jahte kod kojih je izdana Međunarodna svjedodžba o upravljanju balastnim vodama potrebno je obaviti pregled sukladno primjenjivim odredbama Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći zahtjevi, Prilog V.

6.4.10. Sustav detekcije ugljičnog monoksida

Potrebno je obaviti pregled prema točki 6.2.10 ovog Dodatka.

6.4.11 Obnovni pregled jahte u floti charter kompanije koja ima implementirani sustav upravljanja sigurnošću

Prilikom obavljanja obnovnog pregleda jahte u floti charter kompanije koja ima valjanu »Potvrdu o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću« i koja se nalaze na popisu plovila na koje se primjenjuje sustav upravljanja sigurnošću, odgovorna osoba kompanije dužna je inspektoru Hrvatskog registra brodova, za svaku pojedinu jahtu predočiti (u opsegu koliko je primjenjivo):

1. zapis o nezgodama, kvarovima i havarijama u proteklom periodu;

2. zapis o obavljenim popravcima u proteklom periodu;

3. zapis o obavljenim održavanjima i servisiranjima opreme i uređaja u proteklom periodu;

4. zapis o obavljenom pregledu slijedećih stavki obnovnog pregleda plovila, s napomenama o kompletnosti, urednom servisiranju, ispravnosti i zatečenom stanju:

– trup i oprema trupa (prema zahtjevima točke 6.4.2 ovog Dodatka);

– trupa na suhom (prema zahtjevima točke 6.5.1 ovog Dodatka);

– vratila brodskog vijka (prema zahtjevima točke 6.4.2 i točke 6.5.2 ovog Dodatka);

– strojni uređaj i elektrooprema (prema zahtjevima točke 6.4.3 ovog Dodatka);

– oprema za gašenje požara (prema zahtjevima točke 6.4.4 ovog Dodatka);

– radio-oprema (prema zahtjevima točke 6.4.5 ovog Dodatka);

– sredstva za spašavanje (prema zahtjevima točke 6.4.6 ovog Dodatka);

– sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju (prema zahtjevima točke 6.4.7 ovog Dodatka);

– opreme za sprečavanje onečišćenja (prema zahtjevima točke 6.4.8 ovog Dodatka);

– sustava detekcije ugljičnog monoksida (prema zahtjevima točke 6.4.10 ovog Dodatka);

5. potvrdu o primijenjenom zaštitnom premazu podvodnog dijela trupa;

6. popis stavki koje nisu pregledane prema zahtjevima prema 4. gore, odnosno popis primjedbi utvrđen prilikom pregleda gore navedenih stavki;

7. popis stavki opreme koje su u međuvremenu izmijenjena u donosu na opremu navedene u prilogu »Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu«;

8. izjavu da je jahta pregledana prema dokumentima sustava upravljanja sigurnošću, da zatečeno stanje jahte, uređaja i opreme jahte zadovoljava uvjete ovog Dodatka za određeno područje plovidbu te da se smatra kako se jahta sposobna za plovidbu.

Svi navedeni zapisi moraju biti ovjereni od strane odgovorne osobe charter kompanije, s time da zapisi mogu izrađeni kao pojedinačni dokumenti ili kao jedinstveni dokument.

Nakon obavljanja provjere potpunosti i valjanosti plovidbenih isprava, i nakon toga temeljem uvida u zapise, inspektor Hrvatskog registra brodova će u svrhu ovjere valjanost »Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu« obaviti vizualni pregled jahte i nasumičnu provjeru ispravnosti pojedinih stavki.

U slučaju nezadovoljavajućih i/ili nepotpunih zapisa, u svrhu izdavanja »Svjedodžbe o sposobnosti jahte za plovidbu«, inspektor Hrvatskog registra brodova obavlja obnovni pregled jahte prema zahtjevima točaka 6.4.2 do 6.4.8 te točke 6.4.10 ovog Dodatka.

6.5. Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu – pregled trupa na suhom i pregled vratila brodskog vijka

U dijelu koji se odnosi na pregled trupa na suhom i pregled vratila brodskog vijka, Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija (za jahte duljine trupa veće od 24 metra u međunarodnoj plovidbi) preglede trebaju obavljati sukladno zahtjevima svojih pravila za klasifikaciju, ali ni u kom slučaju u opsegu manjem od dolje navedenog.

6.5.1. Pregled trupa na suhom

Prilikom podizanja na navoz, suhi dok ili slično, jahtu je potrebno postaviti na dovoljno visoke potklade sa postavljenom skelom, kako bi se omogućio pregled oplate dna, krmene statve i kormila, usisa mora, izvanbrodskih ventila i brodskog vijka.

Kod svih vrsta jahti bez obzira na materijal gradnje potrebno je pregledati oplatu dna i bokova kako bi se utvrdila pojavnost znatne korozije, istrošenja ili oštećenja nastalog kao posljedica struganja (npr. o morsko dno ili molo), ili bilo koje druge neuobičajene nepravilnosti ili izvijanja. U slučaju značajnih istrošenja ili oštećenja potrebno je obaviti neodgodivi popravak.

Za jahte kojima je trup izrađen od drva pregled trupa na suhom obavlja se nakon što je trup očišćen i opran prije bojanja. Pregled drvenog trupa na suhom sastoji se od:

.1 Detaljnog ispitivanja šuperenja, te pregleda stanja platica vanjske oplate s obje strane jahte, a posebno na srednjem dijelu, na krajevima trupa u području pojasa gaza, te u blizini kobilice (za dozvoljena istrošenja vidi točku 6.4.2 ovog Dodatka). Prema nahođenju inspektora zaštitni limovi koji su bili uklonjeni prilikom popravaka, moraju se ili obnoviti u potpunosti, ili samo lokalno zamijeniti. Za jahte kojima je trup građen od trenica posebnu pažnju treba obratiti na nepropusnost spojeva između trenica. Ako inspektor smatra potrebnim može se zahtijevati djelomično novo šuperenje ili šuperenje cijelog trupa.

.2 Pregleda kobilice, kobiličnih ključeva, zaštićene kobilice, pramčane i krmene statve. Posebnu pažnju treba obratiti na dijelove strukture sklone koroziji ili oštećenjima uzrokovanim struganjem ili kontaktima. Ako je podvodni dio trupa zaštićen stakloplastikom ili nekim drugim sličnim sredstvima, potrebno je ispitati da li je prianjanje zadovoljavajuće, te postoje li pukotine kroz koje bi voda mogla ući ispod zaštitnog sloja.

.3 Utvrđivanja da li je stanje svornjaka ili sličnih sredstava za pričvršćenje izrađenih od metalnih materijala, kao i svih ostalih metalnih dijelova zadovoljavajuće.

.4 Pregleda kako bi se ustanovilo postoje li mjesta gdje je drvo počelo propadati ili truliti ili gdje je drvo jako istrošeno. Na takvim mjestima drvo je potrebno obnoviti.

Prilikom pregleda jahti čiji je trup izrađen od čelika ili aluminija, dodatno gore navedenom, potrebno je posvetiti pažnju područjima zavarenih spojeva, privjescima trupa na mjestima pričvršćenja za trup i okolnom području na mjestima gdje je istrošenje očito.

Prilikom pregleda jahti čiji je trup izrađen od stakloplastike, dodatno gore navedenom, potrebno je provjeriti podvodni dio trupa kako bi se utvrdila moguća pojavnost osmoze.

Sidra i sidrene lance (sidrenu užad) potrebno je ispitati i pregledati.

Potrebno je pregledati usise mora i zaštitne rešetke, oplatne priključke i ventile i njihova pričvršćenja za trup.

Prilikom pregleda jahte za gospodarske namjene ventile je potrebno pregledati u rastavljenom stanju (ventile iz lijevanog željeza ili ventile koji nisu odobrenog tipa potrebno je rastaviti prilikom svakog pregleda trupa na suhom).

Prilikom pregleda jahte za osobne potrebe rastavljanje ventila može se zahtijevati jedino ako to inspektor smatra potrebnim.

Potrebno je pregledati vidljive dijelove kormila, štenca kormila, osovine kormila i krmene statve. Također je potrebno izmjeriti i zapisati zračnosti u ležajevima kormila.

6.5.2. Pregled vratila brodskog vijka

Potrebno je pregledati skrokove, vidljive dijelove brodskog vijka i ležaja statvene cijevi. Zračnosti u ležaju statvene cijevi i funkcionalnost uljne brtvenice (ako postoji) treba provjeriti, izmjeriti i zapisati.

Ako postoje, potrebno je pregledati i vidljive dijelove bočnih propulzora.

7. POPRAVCI, PREINAKE I PROMJENA NAMJENE NA POSTOJEĆIM JAHTAMA

7.1. Popravci i preinake

U slučajevima značajnijih preinaka ili popravaka na postojećoj jahti (jahti koja je već upisana u Upisnik jahti) koji utječu ili mogu utjecati na strukturnu cjelovitost trupa, stabilitet, najveću dopuštenu nosivost, najveći dopušteni broj osoba, plovidbena svojstva i sustave poriva, ili promjenu područja plovidbe vlasnik mora odmah obavijestiti Hrvatski registar brodova, ili drug Priznatu organizaciju (u slučaju jahti duljine trupa veće od 24 metra koje obavljaju međunarodnu plovidbu), i to prije početka radova.

Ovisno o prirodi tih popravaka ili preinaka, može se zahtijevati dostava odgovarajuće tehničke / tehnološke dokumentacije ili proračuna, na temelju kojih će se ocijeniti podobnost planiranih popravaka ili preinake, te utvrditi opseg nadzora tijekom izvođenja radova u svrhu utvrđivanja udovoljavanja primjenjivim zahtjevima ovog Pravilnika i njegovih Dodataka.

Tijekom provedbe nadzora nad popravkom / preinakom, ako inspektor smatra potrebnim, može se zatražiti obavljanje dodatnih ispitivanja na licu mjesta u svrhu provjere da popravcima / preinakom nije ugrožena strukturna cjelovitost trupa, stabilitet, plovidbena svojstava, sustavi poriva i kormilarenja.

Nadzor tijekom promjene namjene postojeće jahte obavlja Hrvatski registar brodova, ili drug Priznatu organizaciju (u slučaju jahti duljine trupa veće od 24 metra koje obavljaju međunarodnu plovidbu).

NAPOMENA: U slučaju značajnije preinake plovila, a koja nije obavljena od strane ili prema uputama proizvođača plovila, EU izjava o sukladnosti plovila gubi valjanost.

7.2. Promjena namjene postojeće jahte iz jahte za osobne potrebe u jahtu za gospodarske namjene

Jahte duljine trupa do 24 metra

Kod promjene namjene postojeće jahte duljine trupa do 24 metra primjenjuju se slijedeći zahtjevi pod nadzorom Hrvatskog registra brodova:

.1 Za jahte iz serijske proizvodnje za koje ne postoji EU izjava o sukladnosti ili Svjedodžba o klasi:

a) primijeniti zahtjeve za postupak ocjenjivanja sukladnosti plovila nakon izgradnje sukladno odredbama Dodatka 8. ovog Pravilnika;

NAPOMENA: Iz ovog postupka izuzimaju se zahtjevi za certifikacijom porivnog stroja s obzirom da je isti već stavljen na tržište EEA ili Republike Hrvatske.

b) po završetku postupka izdaje se Izvještaj o obavljenom postupku ocjenjivanja sukladnosti nakon izgradnje plovila duljine trupa do 24 metra;

c) pregled temeljnih stavki obaviti u opsegu obnovnog pregleda;

d) provjeriti udovoljavanje tehničkim zahtjevima Pravilnika, s obzirom na zahtijevano područje plovidbe i broj osoba, pri čemu je iste potrebno pregledati u opegu obnovnog pregleda;

e) po završetku pregleda izdaje se Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu s promijenjenom namjenom.

.2 Za pojedinačno građene jahte za koje ne postoji EU izjava o sukladnosti ili Svjedodžba o klasi:

a) dostaviti na odobrenje tehničku dokumentaciju kako slijedi (u opsegu koliko je primjenjivo):

– opći plan;

– glavno rebro;

– razvoj vanjske oplate, gdje je primjenjivo;

– uzdužni presjek s upisanim dimenzijama pojedinih elemenata strukture trupa i navedenim materijalom gradnje;

– linije broda;

– podaci o porivnim strojevima, reduktorima i spojkama;

– jednopolna shema električne instalacije;

– sheme cjevovoda kaljuže, balasta, goriva, rashladne morske i slatke vode, ulja za podmazivanje i ispušnih plinova;

– dokumentacija vezana uz sustav automatizacije upravljanja i kontrole porivnim strojevima.

b) dostaviti na odobrenje tehničku dokumentaciju kako slijedi s obzirom na zahtijevano područje plovidbe i broj osoba (u opsegu koliko je primjenjivo):

– knjigu stabiliteta (uključujući i stanja korištenje jedara, gdje je primjenjivo). Ista mora biti izrađena sukladno IMO Rez. A.749(18), kako je dopunjena s IMO Rez. MSC.75(69), ili sukladno Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Stablitet; [5]() Za jahte kod kojih već ne postoji ovjerena knjiga stabiliteta od Hrvatskog registra brodova ili priznatog klasifikacijskog društva (RO) sukladno Uredbi (EC) 391/2009 Europskog Parlamenta i Vijeća o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova u okviru postupka odobrenja potrebno je obaviti i pokus nagibanja.))

– popis i raspored opreme za spašavanje i sredstava za gašenje požara. Isti mora biti izrađen sukladno ISO 17631:2002, ili sukladno Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Protupožarna zaštita, odnosno sukladno Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Sredstva za spašavanje;

– popis i raspored pomagala za navigaciju i sredstava za signalizaciju;

– popis radioopreme;

– popis i podaci o opremi za sprečavanje onečišćenja uljem, smećem i sanitarnim otpadnim vodama;

NAPOMENA: Tijekom postupka provjeriti da li je jahta opremljena sabirnim spremnikom za zadržavanje sanitarnih otpadnih voda s priključkom za predaju sadržaja na kopno.

Tijekom postupka provjeriti da li je jahta opremljena sabirnim spremnikom za zadržavanje zauljenih voda s priključkom za predaju sadržaja na kopno.

– raspored i smještaj osoba;

– podaci vezani uz način upravljanja balastnim vodama;

c) po završetku postupka izdaje se Izvještaj o obavljenom postupku ocjenjivanja sukladnosti nakon izgradnje plovila duljine trupa do 24 metra;

d) pregled temeljnih stavki obaviti u opsegu obnovnog pregleda;

e) provjeriti udovoljavanje tehničkim zahtjevima Pravilnika, s obzirom na zahtijevano područje plovidbe i broj osoba, pri čemu je iste potrebno pregledati u opsegu obnovnog pregleda;

e) po završetku pregleda izdaje se Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu s promijenjenom namjenom.

NAPOMENA: Iz ovog postupka izuzimaju se zahtjevi za certifikacijom porivnog stroja s obzirom da je isti već stavljen na tržište EEA ili Republike Hrvatske.

.3 Za jahte za koje postoji EU izjava o sukladnosti:

a) pregled temeljnih stavki obaviti u opsegu obnovnog pregleda;

b) provjeriti udovoljavanje tehničkim zahtjevima Pravilnika, s obzirom na zahtijevano područje plovidbe i broj osoba, pri čemu je iste potrebno pregledati u opsegu obnovnog pregleda;

c) po završetku pregleda izdaje se Svjedodžba o sposobnosti jahte za plovidbu s promijenjenom namjenom.

Jahte duljine trupa veće od 24 metra

Kod promjene namjene postojeće jahte duljine trupa veće od 24 metra primjenjuju se slijedeći zahtjevi pod nadzorom Hrvatskog registra brodova ili druge Priznate organizacije (za jahte u međunarodnoj plovidbi):

.1 ispuniti zahtjeve iz stavka .2a) gore;

.2 ispuniti zahtjeve iz stavka .2b) gore;

.3 pregled temeljnih stavki obaviti u opsegu obnovnog pregleda;

.4 provjeriti udovoljavanje tehničkim zahtjevima Pravilnika, s obzirom na zahtijevano područje plovidbe i broj osoba, pri čemu je iste potrebno pregledati u opsegu obnovnog pregleda;

.5 po završetku pregleda izdaju se odgovarajuće isprave sukladno Tablici 3.1.5-1;

.6 dodatno gore navedenom jahta mora udovoljiti i zahtjevima klasifikacijskih pravila Hrvatskog registra brodova ili druge Priznate organizacije (za jahte u međunarodnoj plovidbi).

7.3. Promjena namjene postojeće jahte za gospodarske namjene u jahtu za osobne potrebe

Jahte duljine trupa do 24 metra

Kod promjene namjene postojeće jahte duljine trupa do 24 metra primjenjuju se slijedeći zahtjevi pod nadzorom Hrvatskog registra brodova:

.1 ako jahta posjeduje EU izjavu o sukladnosti izdati Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu s promijenjenom namjenom.

.2 ako jahta ne posjeduje EU izjavu o sukladnosti primijeniti zahtjeve za postupak ocjenjivanja sukladnosti plovila nakon izgradnje sukladno odredbama Dodatka 8. ovog Pravilnika.

Jahte duljine trupa veće od 24 metra

Prilikom promjene namjene jahte duljine trupa veće od 24 metra primjenjuju se slijedeći zahtjevi pod nadzorom Hrvatskog registra brodova ili druge Priznate organizacije (za jahte u međunarodnoj plovidbi):

.1 pregled temeljnih stavki obaviti u opsegu godišnjeg pregleda;

.2 provjeriti udovoljavanje primjenjivim tehničkim zahtjevima Pravilnika, s obzirom na zahtijevano područje plovidbe i broj osoba, pri čemu je iste potrebno pregledati u opegu godišnjeg pregleda;

.3 po završetku pregleda izdaju se isprave sukladno Tablici 3.1.5-1;

.4 dodatno gore navedenom jahta mora udovoljiti i zahtjevima klasifikacijskih pravila Hrvatskog registra brodova ili druge Priznate organizacije (za jahte u međunarodnoj plovidbi).

7.4. Izmjena porivnog stroja postojeće jahte

Jahte duljine trupa do 24 metra

Nadzor nad izmjenom porivnog stroja postojeće jahte duljine trupa do 24 metra obavlja Hrvatski registar brodova.

U slučaju jahti za koje postoji izdana EU izjava o sukladnosti, izmjenom porivnog stroja nazivna snaga motora ne smije se povećati za više od 15% u odnosu na najveću preporučenu snagu kako je navedena u EU izjavi o sukladnosti i/ili na pločici graditelja.

Ugrađeni ili izvanbrodski motori koji se ugrađuju na jahtu duljine trupa do 24 metra moraju, kao minimum, imati CE oznaku i EU izjavu sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom.

NAPOMENA: U slučaju značajnije preinake motora, a koja nije obavljena od strane ili pod nadzorom proizvođača plovila, EU izjava o sukladnosti plovila gubi valjanost.

Iznimno, u slučaju jahti za koje ne postoji izdana EU izjava o sukladnosti može biti ugrađen i polovni motor pod uvjetom da postoji mjerodavni dokaz da je već bio ugrađen na postojeću jahtu ili na postojeću brodicu uz ispunjenje uvjeta iz stavka drugog ove točke.

Jahte duljine trupa veće od 24 metra

Nadzor nad izmjenom porivnog stroja postojeće jahte duljine trupa veće od 24 metra obavlja Hrvatski registar brodova ili druga Priznata organizacija (za jahte u međunarodnoj plovidbi).

Kod izmjene porivnog stroja snage veće od 130 kW isti mora udovoljavati zahtjevima Konvencije MARPOL 73/78, Ax. VI.

Kod izmjene porivnog stroja potrebno je udovoljiti i zahtjevima klasifikacijskih pravila Hrvatskog registra brodova ili druge Priznate organizacije (za jahte u međunarodnoj plovidbi).

DODATAK 12

PREGLEDI BRODICA I ČAMACA

1. OPĆENITO

Ovaj Dodatak propisuje tehničke norme za obavljanje pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za plovidbu brodica namijenjenih za plovidbu morem i vodama koje su pristupačne s mora i zahtjeve prilikom gradnje brodica za osobne potrebe.

Ovaj Dodatak propisuje i tehničke norme za obavljanje pregleda čamaca radi utvrđivanja sposobnosti za plovidbu čamaca namijenjenih za plovidbu unutarnjim vodama Republike Hrvatske i zahtjeve prilikom gradnje čamaca za osobne potrebe.

2. PRIMJENA

Ovaj dodatak primjenjuje se na sve brodice i čamce neovisno da li se koriste za osobne potrebe ili za gospodarsku namjenu, bez obzira na vrstu poriva i područje plovidbe, i to na:

1. Nove brodice i čamce koje se po prvi put upisuju u upisnik brodova Republike Hrvatske;

2. Postojeće brodice i čamce koje se po prvi put upisuju u upisnik brodova Republike Hrvatske;

3. Postojeće brodice i čamce koje su već upisane u upisnik brodova Republike Hrvatske;

4. Postojeće brodice i čamce u slučajevima značajnih preinaka koje utječu ili mogu utjecati na strukturnu cjelovitost trupa, stabilitet, najveću dopuštenu nosivost, najveći dopušteni broj osoba, plovidbena svojstva i sustave poriva, ili promjenu područja plovidbe, promjene namjene, te nakon nesreće ili havarije; i

5. Plovila građena za vlastite potrebe graditelja (samogradnja).

3. UTVRĐIVANJE SPOSOBNOSTI ZA PLOVIDBU BRODICE/ČAMCA

Smatra se da je brodica, odnosno čamac, sposobna za plovidbu u određenim granicama plovidbe i za određenu namjenu ako njezina konstrukcija, plovna svojstva, porivni i drugi uređaji i oprema odgovaraju odredbama ovog Dodatka 1 »Temeljni tehnički zahtjevi« i Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«.

Pregled brodice i čamca obavlja se na zahtjev vlasnika brodice uz naknadu.

Nakon zadovoljavajuće obavljenog pregleda brodice ili čamca lučka kapetanija ili ispostava izdaje novi, odnosno potvrđuje (produljuje valjanost) postojećeg Upisnog lista brodice odnosno čamca.

4. VRSTE I OPSEG PREGLEDA

Brodice i čamci podliježu osnovnom, redovnom, izvanrednom pregledu koje obavlja lučka kapetanija ili ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Hrvatskom registru brodova koji po obavljenom pregledu izdaje odgovarajuću potvrdu o obavljenom pregledu s podacima neophodnim za izdavanje »Zapisnika o obavljenom tehničkom pregledu brodice/čamca«.

4.1. Osnovni pregled

Osnovni pregled obavlja se prije upisa brodice odnosno čamca u upisnik brodova Republike Hrvatske.

Osnovni pregled brodice/čamca obavlja se na suhom.

Osnovni pregled brodice/čamca obuhvaća provjeru:

1. Konstrukcije, kvalitete izrade i stanja trupa, strojeva, ugrađene opreme i uređaja.

2. Plovnih svojstava brodice/čamca.

3. Ispravnost rada porivnih i drugih uređaja.

4. Kvalitete, količine i rasporeda opreme.

4.1.1. Utvrđivanje tehničke prihvatljivosti brodice/čamca za upis u upisnik brodova republike hrvatske

Sastavni dio osnovnog tehničkog pregleda je i pregled dokumentacije koju podnositelj zahtjeva, sukladno propisu kojim se uređuje upisnik brodova Republike Hrvatske, mora dostaviti u svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti brodice/čamca za prvi upis u upisnik brodova Republike Hrvatske.

4.1.1.1. Nove brodice/čamci za osobne potrebe

Uz zahtjev za upis nove brodice/čamca za osobne potrebe podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti slijedeću dokumentaciju:

a) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena sukladno modulu »A«)

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

b) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena sukladno modulu »A1«)

i

Izvještaj o ispitivanju

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

c) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »B«, zajedno s modulima »C«, »D«, »E«, ili »F«)

i

EU potvrda o ispitivanju tipa u skladu s Direktivom 2013/53/EU

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

d) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »G«)

i

Potvrda o sukladnosti na temelju provjere pojedinačnog proizvoda

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

e) EU izjava o sukladnosti po provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

Izvještaj o provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom (ili neki drugi jednakovrijedni dokaz), te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

4.1.1.2. Nove brodice/čamci za gospodarsku namjenu (osim iznajmljivanja) [6]() Brodice/čamci namijenjeni za: prijevoz do 12 putnika, gospodarski ribolov, prijevoz tereta, tegljenje ili potiskivanje, obavljanje tehničkih radova, rad na ribogojilištu, znanstvena istraživanja, plutajući objekt duljine trupa manje od 15 metara na kojem postoje uvjeti za stalni ili povremeni boravak do 12 osoba, peljarske brodice, javne brodice/čamci))

Uz zahtjev za upis nove brodice/čamca za gospodarsku namjenu (osim iznajmljivanja) podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti sljedeću dokumentaciju:

a) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »B«, zajedno s modulima »C«, »D«, »E«, ili »F«)

i

EU potvrda o ispitivanju tipa u skladu s Direktivom 2013/53/EU

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

i

Potvrda o ispitivanju koju izdaje Hrvatski registar brodova nakon obavljene provjere udovoljavanja zahtjevima navedenim u Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«

ili

b) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »G«)

i

Potvrda o sukladnosti na temelju provjere pojedinačnog proizvoda

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

i

Potvrdu o ispitivanju koju izdaje Hrvatski registar brodova nakon obavljene provjere udovoljavanja zahtjevima navedenim u Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«

ili

c) EU izjava o sukladnosti po provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

Izvještaj o provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom (ili neki drugi jednakovrijedni dokaz), te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

i

Potvrda o ispitivanju koju izdaje Hrvatski registar brodova nakon obavljene provjere udovoljavanja zahtjevima navedenim u Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«

ili

d) Potvrda o nadzoru nad gradnjom brodice izdanu od Priznate organizacije izvan Republike Hrvatske ili Hrvatskog registra brodova

i

Potvrda o ispitivanju koju izdaje Hrvatski registar brodova nakon obavljene provjere udovoljavanja zahtjevima navedenim u Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«.

4.1.1.3. Nove brodice za gospodarsku namjenu (za iznajmljivanje)

Uz zahtjev za upis nove brodice/čamca za gospodarsku namjenu (za iznajmljivanje) podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti sljedeću dokumentaciju:

a) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena sukladno modulu »A1«)

i

Izvještaj o ispitivanju

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

b) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »B«, zajedno s modulima »C«, »D«, »E«, ili »F«)

i

EU potvrda o ispitivanju tipa u skladu s Direktivom 2013/53/EU

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

c) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »G«)

i

Potvrda o sukladnosti na temelju provjere pojedinačnog proizvoda

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

d) EU izjava o sukladnosti po provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

Izvještaj o provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom (ili neki drugi jednakovrijedni dokaz), te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

4.1.1.4. Postojeće brodice/čamci za osobne potrebe

U svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti zahtjevu za prvi upis postojeće brodice/čamca za osobne potrebe koja je prethodno bila upisane u upisnik jedne od zemalja članica EEA ili drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, potrebno je priložiti:

a) upisni list, plovidbenu dozvolu ili neki drugi mjerodavni dokument izdan od zemlje članice EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, kao dokaz o direktnom prijenosu postojeće brodice s tržišta neke od zemalja članica EEA na tržište Republike Hrvatske

ili

b) Dokumentaciju kako je to navedeno u točki 4.1.1.1. ovog Dodatka za nove brodice/čamce za osobne potrebe, uz napomenu kako, umjesto EU izjave o sukladnosti sa Direktivom 2013/53/EU, može biti dostavljena EU izjava o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, kako je dopunjena Direktivom 2003/44/EZ, za postojeće brodice koje su stavljene na tržište i/ili u uporabu prije 18. siječnja 2017.

U svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti zahtjevu za prvi upis postojeće brodice/čamca za osobne potrebe, koje su prethodno bile upisane u upisnik treće zemlje potrebno je priložiti:

a) Dokumentaciju kako je to navedeno u točki 4.1.1.1. ovog Dodatka za nove brodice/čamce za osobne potrebe, uz napomenu kako, umjesto EU izjave o sukladnosti sa Direktivom 2013/53/EU, može biti dostavljena EU izjava o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, kako je dopunjena Direktivom 2003/44/EZ, za postojeće brodice koje su stavljene na tržište i/ili u uporabu prije 18. siječnja 2017.

4.1.1.5. Postojeće brodice/čamci za gospodarsku namjenu (osim iznajmljivanja)

U svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti zahtjevu za prvi upis postojeće brodice/čamca za gospodarske namjene koje su prethodno bile upisane u upisnik jedne od zemalja članica EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, potrebno je priložiti:

a) upisni list, plovidbenu dozvolu ili neki drugi mjerodavni dokument izdan od zemlje članice EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, kao dokaz o direktnom prijenosu postojeće brodice/čamca s tržišta neke od zemalja članica EEA na tržište Republike Hrvatske

i

b) Potvrdu o ispitivanju izdanu od Hrvatskog registra brodova kojom se potvrđuje udovoljavanje tehničkim zahtjevima za predviđenu namjenu.

ili

c) Dokumentaciju kako je to navedeno u točki 4.1.1.2. ovog Dodatka za nove brodice za gospodarsku namjenu, uz napomenu kako, umjesto EU izjave o sukladnosti sa Direktivom 2013/53/EU, može biti dostavljena EU izjava o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, kako je dopunjena Direktivom 2003/44/EZ za postojeće brodice koje su stavljene na tržište i/ili u uporabu prije 18. siječnja 2017.

U svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti zahtjevu za prvi upis postojeće brodice/čamca za gospodarske namjene koje su prethodno bile upisane u upisnik treće zemlje potrebno je priložiti:

a) Dokumentaciju kako je to navedeno u točki 4.1.1.2. ovog Dodatka za nove brodice za gospodarsku namjenu, uz napomenu kako, umjesto EU izjave o sukladnosti sa Direktivom 2013/53/EU, može biti dostavljena EU izjava o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, kako je dopunjena Direktivom 2003/44/EZ za postojeće brodice koje su stavljene na tržište i/ili u uporabu prije 18. siječnja 2017.

4.1.1.6. Postojeće brodice za gospodarsku namjenu iznajmljivanje

U svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti zahtjevu za prvi upis postojeće brodice/čamca za gospodarsku namjenu iznajmljivanje koja je prethodno bila upisane u upisnik jedne od zemalja članica EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, potrebno je priložiti:

a) upisni list, plovidbenu dozvolu ili neki drugi mjerodavni dokument izdan od zemlje članice EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, kao dokaz o direktnom prijenosu postojeće brodice s tržišta neke od zemalja članica EEA na tržište Republike Hrvatske

ili

b) Dokumentaciju kako je to navedeno u točki 4.1.1.3. ovog Dodatka za nove brodice/čamce za gospodarsku namjenu iznajmljivanje, uz napomenu kako, umjesto EU izjave o sukladnosti sa Direktivom 2013/53/EU, može biti dostavljena EU izjava o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, kako je dopunjena Direktivom 2003/44/EZ za postojeće brodice koje su stavljene na tržište i/ili u uporabu prije 18. siječnja 2017.

U svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti zahtjevu za prvi upis postojeće brodice/čamca za gospodarsku namjenu iznajmljivanje, koje su prethodno bile upisane u upisnik treće zemlje potrebno je priložiti:

a) Dokumentaciju kako je to navedeno u točki 4.1.1.3. ovog Dodatka za nove brodice/čamce za gospodarsku namjenu iznajmljivanje, uz napomenu kako, umjesto EU izjave o sukladnosti sa Direktivom 2013/53/EU, može biti dostavljena EU izjava o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, kako je dopunjena Direktivom 2003/44/EZ za postojeće brodice koje su stavljene na tržište i/ili u uporabu prije 18. siječnja 2017.

4.1.1.7. Nova osobna plovila na vodomlazni pogon bez obzira na namjenu

U svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti zahtjevu za prvi upis novog osobnog plovila na vodomlazni pogon potrebno je priložiti:

a) EU izjavu o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU

4.1.1.8. Postojeća plovila na vodomlazni pogon bez obzira na namjenu

U svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti zahtjevu za prvi upis postojećeg osobnog plovila na vodomlazni pogon koje je prethodno bilo upisano u upisnik jedne od zemalja članica EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, potrebno je priložiti: potrebno je priložiti:

a) upisni list, plovidbenu dozvolu ili neki drugi mjerodavni dokument izdan od zemlje članice EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, kao dokaz o direktnom prijenosu postojeće brodice s tržišta neke od zemalja članica EEA na tržište Republike Hrvatske

ili

b) EU izjavu o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU ili EU izjavu o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, kako je dopunjena Direktivom 2003/44/EZ za postojeća osobna plovila na vodomlazni pogon koje su stavljene na tržište i/ili u uporabu prije 18. siječnja 2017.

U svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti zahtjevu za prvi upis postojećeg osobnog plovila na vodomlazni pogon koje su prethodno bilo upisane u upisnik treće zemlje potrebno je priložiti:

a) EU izjavu o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU ili EU izjavu o sukladnosti u skladu s Direktivom 94/25/EZ, kako je dopunjena Direktivom 2003/44/EZ za postojeća osobna plovila na vodomlazni pogon koje su stavljene na tržište i/ili u uporabu prije 18. siječnja 2017.

4.1.1.9. Postupanje nakon pregleda dokumentacije

U slučajevima kada se pregledom dostavljenog zahtjeva za prvi upis brodice i priložene dokumentacije utvrdi da je dokumentacija nepotpuna ili nevaljana brodica/čamac se neće smatrati prihvatljivom za upis u upisnik brodova Republike Hrvatske te će kapetanija ili ispostava poduzeti slijedeće:

a) od podnositelja zahtjeva zatražiti dopunu dokumentacije u roku ne duljem od 15 dana od dana dostave zahtjeva za dopunu;

b) ukoliko podnositelj zahtjeva u zadanom roku ne dostavi dopunu dokumentacije odbaciti će se zahtjev za prvi upis brodice i/ili podnositelja zahtjeva uputiti na ishođenje dokumentacije kod prijavljenog tijela i/ili Hrvatskog registra brodova u ovisnosti o prirodi nedostatka.

U slučajevima kada se utvrdi da je dokumentacija potpuna i valjana, lučka kapetanija ili ispostava pristupiti će obavljanju osnovnog pregleda kako je to propisano točkom 4.1.2. ovog Dodatka.

4.1.2. Obim obavljanja osnovnog pregleda novih brodica/čamaca u odnosu na dokumentaciju dostavljenu u svrhu utvrđivanja tehnička prihvatljivost brodice/čamaca za upis u upisnik brodova

4.1.2.1. Nove brodice/čamci koje podliježu osnovnom pregledu

Osnovni pregled nove brodice/čamca za osobne potrebe, osim osobnih plovila na vodomlazni pogon, obavlja se ukoliko je u postupku utvrđivanja tehničke prihvatljivosti dostavljena slijedeća valjana dokumentacija:

a) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena sukladno modulu »A«)

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena sukladno modulu »A1«)

i

Izvještaj o ispitivanju

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

U ovom slučaju osnovnim pregledom brodice/čamca neće se provjeravati konstrukcija i porivni uređaji već će se pregled ograničiti na provjeru stabiliteta (samo u slučaju kada je ocjena sukladnosti provedena sukladno modulu »A«) i potpunost opreme na brodici/čamcu te na utvrđivanje općeg stanja trupa, porivnih i drugih uređaja.

Osnovni pregled obavlja se samo kada se po prvi put pojedini model brodice/čamca upisuje u upisnik brodova Republike Hrvatske. Izdavanjem zapisnika o tehničkom pregledu kod prvog pregleda modela koji se po prvi put upisuje u upisnik brodova Republike Hrvatske prestaje obveza obavljanja osnovnog pregleda za isti model za koji je dostavljen zahtjev za upis.

4.1.2.2. Nove brodice koje ne podliježu osnovnom pregledu

Osnovni pregled nove brodice/čamca nije potrebno obavljati kada je u postupku utvrđivanja tehničke prihvatljivosti dostavljena sljedeće valjana dokumentacija, već je isključivo potrebno provjeriti potpunost opreme na brodici/čamcu:

1. Nova osobna plovila na vodomlazni pogon bez obzira na namjenu:

a) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (bez obzira na primijenjeni modul ocjene sukladnosti)

2. Nove brodice za osobne potrebe i gospodarsku namjenu iznajmljivanje:

a) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »B«, zajedno s modulima »C«, »D«, »E«, ili »F«)

i

EU potvrda o ispitivanju tipa u skladu s Direktivom 2013/53/EU

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

b) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »G«)

i

Potvrda o sukladnosti na temelju provjere pojedinačnog proizvoda

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

ili

c) EU izjava o sukladnosti po provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

Izvještaj o provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom (ili neki drugi jednakovrijedni dokaz), te Izvještaj o ispitivanju buke

3. Nove brodice za gospodarsku namjenu:

e) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »B«, zajedno s modulima »C«, »D«, »E«, ili »F«)

i

EU potvrda o ispitivanju tipa u skladu s Direktivom 2013/53/EU

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

i

Potvrda o ispitivanju koju izdaje Hrvatski registar brodova nakon obavljene provjere udovoljavanja zahtjevima navedenim u Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«

ili

f) EU izjava o sukladnosti s Direktivom 2013/53/EU (ocjena sukladnosti provedena prema modulu »G«)

i

Potvrda o sukladnosti na temelju provjere pojedinačnog proizvoda

i

EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom, te Izvještaj o ispitivanju buke ili EU izjavu o sukladnosti za izvanbrodski motor

i

Potvrdu o ispitivanju koju izdaje Hrvatski registar brodova nakon obavljene provjere udovoljavanja zahtjevima navedenim u Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«

ili

g) EU izjava o sukladnosti po provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

Izvještaj o provedenoj ocjeni sukladnosti nakon gradnje

i

Potvrda o ispitivanju koju izdaje Hrvatski registar brodova nakon obavljene provjere udovoljavanja zahtjevima navedenim u Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«

ili

h) Potvrda o nadzoru nad gradnjom brodice izdanu od Priznate organizacije izvan Republike Hrvatske ili Hrvatskog registra brodova

i

Potvrda o ispitivanju koju izdaje Hrvatski registar brodova nakon obavljene provjere udovoljavanja zahtjevima navedenim u Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«.

4.1.3. Obim obavljanja osnovnog pregleda postojećih brodica/čamaca u odnosu na dokumentaciju dostavljenu u svrhu utvrđivanja tehnička prihvatljivost brodice/čamaca za upis u upisnik brodova

1. Brodice/čamci za osobne potrebe, brodice/čamci za gospodarsku namjenu iznajmljivanje i osobna plovila na vodomlazni pogon, čija starost u trenutku upisa ne prelazi 5 godina

a) Ukoliko je u postupku utvrđivanja tehničke prihvatljivost dostavljen samo dokaz da je brodica/čamac bila upisana u upisnik neke od zemalja članica EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, osnovni pregled brodice obavlja se u obimu redovnog pregleda brodice na suhom.

b) Ukoliko je u postupku utvrđivanja tehničke prihvatljivost uz dokaz da je brodica/čamac bila upisana u upisnik neke od zemalja članica EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti, dostavljena i odgovarajuća dokumentacija prema točki 4.1.2.1., odnosno 4.1.2.2., ovog Dodatka, osnovnim pregledom brodica/čamaca, odnosno osobnog plovila na vodomlazni pogon, neće se provjeravati konstrukcija, porivni uređaji i plovna svojstva brodice već će se isti isključivo ograničiti na utvrđivanje općeg stanja trupa, porivnih i drugih uređaja, te potpunosti opreme brodice/čamca kroz obavljanje pregleda brodice/čamca na vodi.

2. Brodice/čamci za osobne potrebe i brodice/čamci za gospodarsku namjenu iznajmljivanje i osobna plovila na vodomlazni pogon, čija starost u trenutku upisa prelazi 5 godina

Bez obzira na dostavljenu dokumentaciju u postupku utvrđivanja tehničke prihvatljivosti osnovni pregled brodice/čamca obavlja se u obimu redovnog pregleda brodice na suhom.

3. Brodice/čamci za gospodarske namjene čija starost u trenutku upisa ne prelazi 5 godina

Osnovnim pregledom brodica/čamaca čija starost ne prelazi pet godina neće se provjeravati konstrukcija, porivni uređaji i plovna svojstva brodice već će se isti isključivo ograničiti na utvrđivanje općeg stanja trupa, porivnih i drugih uređaja te potpunosti opreme brodice/čamca kroz obavljanje pregleda brodice/čamca na vodi.

4. Brodice/čamci za gospodarske namjene čija starost u trenutku upisa prelazi 5 godina

Osnovni pregled brodica/čamaca obavlja se u obimu redovnog pregleda brodice na suhom.

4.1.4. Provjera stabiliteta brodica/čamaca:

Provjeru stabiliteta brodice/čamaca u sklopu osnovnog pregleda treba obaviti u slijedećim situacijama:

a) prilikom prvog upisa nove brodice/čamca za osobne potrebe kada za istu postoji EU izjava o sukladnosti izdana prema modulu »A«;

b) prilikom prvog upisa postojeće brodice/čamca za osobne potrebe ukoliko je u postupku utvrđivanja tehničke prihvatljivosti samo dokaz da je brodica/čamac bila upisana u upisnik neke od zemalja članica EEA i drugih država s kojima je EZ sklopila ugovor o međusobnom priznavanju proizvoda i ocjeni sukladnosti.

Prilikom prvog upisa nove brodice/čamca za osobne potrebe i kada za istu postoji EU izjava o sukladnosti izdana prema modulu »A1«, »B«+»C«, »B«+»D«, »B«+»E«, »B«+»F« ili »G«, odnosno brodice/čamca za gospodarske namjene u svrhu iznajmljivanja, kada za istu postoji EU izjava o sukladnosti izdana prema modulu »B«+»C«, »B«+»D«, »B«+»E«, »B«+»F« ili »G«, nije potrebno vršiti provjeru stabiliteta već se podrazumijeva da je istome udovoljeno kroz postojanje EU Izjave o sukladnosti i Priručnika za vlasnika.

Prilikom prvog upisa postojeće brodice/čamca za gospodarske namjene, osim za iznajmljivanje, nije potrebno provoditi provjeru stabiliteta obzirom iste u svrhu utvrđivanja tehničke prihvatljivosti moraju posjedovati Potvrdu o ispitivanju koju izdaje Hrvatski registar brodova nakon obavljene provjere udovoljavanja zahtjevima navedenim u Dodatka 10 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju brodica«, odnosno Dodatka 13 »Tehnički zahtjevi za statutarnu certifikaciju čamaca«, a što uključuje i provjeru stabiliteta.

Provjera stabiliteta ne provodi se za osobna plovila na vodomlazni pogon i plovila na napuhavanje.

Provjera stabiliteta u slučaju iz stavka prvog a) provodi se na način propisan normom serije HRN EN ISO 1217, zavisno o veličini i vrsti plovila.

Provjera stabiliteta u slučaju iz stavka prvog b) provodi se na način propisan točkom 3.1.33. Dodatka 10. ovog Pravilnika.

4.2. Redovni pregled

Redovnim pregledom utvrđuje se stanje trupa, porivnih i drugih uređaja i opreme brodice/čamca, a podliježu mu sve brodice/čamci upisane u upisnik brodova Republike Hrvatske.

Redovni pregled brodice/čamca obavlja se na suhom i na vodi.

4.2.1. Opseg redovnog pregleda na vodi

Redovni pregled brodice/čamca na vodi obuhvaća:

1. Pregled trupa i opreme trupa, u opsegu koliko je primjenjivo, a koji obuhvaća:

– opći pregled palube i nadgrađa, uključujući i pregled oznaka na brodici;

– pregled opreme za zaštitu osoba na brodici (ograde, rukohvate, ljestve), uređaje za zatvaranje, bočna okna, sustave za ventilaciju, odušnike, naljevne i preljevne cijevi;

– opći pregled vanjske oplate iznad vodne linije;

– pregled sidara, sidrenih lanaca/užadi i sidrenog vitla;

– pregled i ispitivanje u radu kormilarskog uređaja uključujući pripadajuću opremu i sustave;

2. Pregled strojnog uređaja, u opsegu koliko je primjenjivo, a koji obuhvaća:

– opći pregled prostorije strojeva s posebnom pažnjom na porivni sustav i opasnost od nastanka požara;

– provjeru pristupačnosti izlaza iz prostorije strojeva;

– pregled sredstava za zaštitu pri radu u prostoriji strojeva (zaštita od vrućih površina, zaštita od pokretnih dijelova, izolacija, uzemljenje, itd.);

– provjeru da se upućivanje strojeva na benzin, a koji su smješteni ispod glavne palube, ili u zatvorenim prostorima, ne može obaviti prije nego se prostori ventiliraju pomoću ventilatora u sigurnosnoj izvedbi;

– ispitivanje u radu sustava daljinskog upravljanja strojeva.

3. Pregled sustava kaljuže, u opsegu koliko je primjenjivo, a koji obuhvaća provjeru da li se na brodici/čamcu nalaze zahtijevane kaljužne pumpe i alarm visokog nivoa kaljuže, uz ispitivanje sustava kaljuže, uključujući provjeru rada pumpi i alarma visokog nivoa kaljuže.

4. Pregled opreme za gašenje požara, u opsegu koliko je primjenjivo, a koji obuhvaća:

– pregled ugrađenog protupožarnog sustava u strojarnici (uključujući pripadne cjevovode, ventile, itd.) i provjeru podataka o redovnom servisiranju;

– provjeru dostupnosti i ispravnosti prenosivih protupožarnih aparata i druge prijenosne protupožarne opreme, te provjeru podataka o redovnom servisiranju;

– opći pregled sustava plina za kućanske potrebe, uključujući provjeru smještaja plinske boce za domaćinske potrebe, kao i ispravnosti plinskih trošila.

Dodatno je potrebno provjeriti sustav detekcije ugljičnog monoksida, ukoliko je ugrađen.

5. Pregled radio-opreme, u opsegu koliko je primjenjivo, a koji obuhvaća:

– provjera da li se na brodici nalazi sva zahtijevana radio-oprema i da li je u ispravnom stanju;

– provjeriti postojanje i valjanost »Dozvole za radijsku postaju na plovilu«, te usklađenost radio-opreme ugrađene na brodici s onom navedenom u ovom dozvoli;

– provjeriti sve antene uključujući i vizualni pregled napojnih vodova, te utvrditi da li je smještaj zadovoljavajući i ima li oštećenja ili nedostataka;

– vizualni pregled izvora električne energije (akumulatorskih baterija) u svrhu otkrivanja mogućih oštećenja uključujući i sve kabele, te provjeru ugradnje i uležištenja.

6. Pregled sredstava za spašavanje, u opsegu koliko je primjenjivo, a koji obuhvaća provjeru da li se na brodici/čamcu nalaze sva zahtijevana sredstva za spašavanje za sve osobe na brodici/čamcu, provjeru da li su uredno složena i dostupna, te provjeru podataka o njihovom redovnom servisiranju, uključujući i signalna sredstva za slučaj pogibelji, rakete i buktinje;

7. Pregled sredstava za signalizaciju i pomagala za navigaciju, u opsegu koliko je primjenjivo, a koji obuhvaća provjeru da li se na brodici/čamcu nalaze sva zahtijevana sredstva za signalizaciju i pomagala za navigaciju (npr. radar, radar-reflektor, navigacijska svjetla, uređaji za zvučnu signalizaciju i signalna tijela, itd.) i da li su u ispravnom stanju.

8. Pregled opreme za sprečavanje onečišćenja, u opsegu koliko je primjenjivo, a koji obuhvaća vizualni pregled izvana tanka za odlaganje sanitarnih otpadnih voda, te pregled pokazivača razine (ako postoje), pripadajućih pumpi, cjevovoda i armature s obzirom na koroziju, istrošenje ili oštećenje.

4.2.2. Opseg redovnog pregleda na suhom

Pregled brodica/čamaca na suhom, osim svih stavki pregleda brodica/čamaca u vodi, obuhvaća i slijedeće:

1. pregled stanja podvodnog dijela trupa pri kojem je potrebno utvrditi postojanje eventualnih oštećenja;

2. pregled zaštitnih anoda;

3. pregled usisnih košara;

4. pregled kormila i osovina kormila;

5. pregled propelera;

6. pregled propelernih osovina; te

7. pregled druge opreme ukoliko se ista nalazi na podvodnom dijelu plovila (npr. trim ploče).

4.2.3. Periodi obavljanja redovnih pregleda

Nakon što je obavljen osnovni pregled brodice/čamca i nakon što je po prvi put izdan Upisni list brodice/čamca, a u svrhu održavanja njezine valjanosti brodica/čamac podliježe redovnim pregledima na vodi i na suhom, koji se obavljaju unutar tri mjeseca prije ili nakon dospijeća godišnjice izdavanja Upisnog lista brodice/čamca, i koji se obavljaju u ovisnosti o duljini i namjeni brodice u intervalima kako slijedi:

a) Redovni pregled brodica/čamaca, čija starost ne prelazi 20 godina, obavlja se:

1. svake dvije godine za brodice/čamce za gospodarske namjene i javne brodice/čamce;

2. svakih pet godina za brodice/čamaca za osobne potrebe duljine trupa veće od 7 metara ili snage porivnog uređaja većeg od 15 kW ukoliko:

– su opremljene sanitarnim čvorom i/ili

– kuhinjom sa ugrađenim plinskim trošilom i/ili

– predviđene za višednevni boravak na moru i/ili

– opremljene ugrađenim porivnim strojem i/ili

– imaju ugrađeni spremnik benzinskog goriva.

b) Redovni pregled brodica/čamaca, čija starost ne prelazi 20 godina, na suhom obavlja se svake četiri godine za brodice/čamce za gospodarske namjene i javne brodice/čamce.

Redovni pregled brodica/čamaca, čija starost prelazi 20 godina, u ovisnosti o namjeni, obavlja se u istim razmacima kao i za brodice/čamce čija starost ne prelazi 20 godina uz razliku što se svaki redovni pregled obavlja na suhom.

4.3. Izvanredni pregled

Izvanrednom pregledu podliježu sve brodice/čamci upisani u upisnik brodova Republike Hrvatske, a obavezno se obavlja u sljedećim slučajevima:

1. kada brodica pretrpi nesreću (npr. nasukanje, sudar, potapanje, oštećenje, požar i sl.);

2. u slučajevima kada postoji opravdana sumnja da brodica/čamac ne ispunjava propisane uvjete u pogledu sposobnosti za plovidbu;

3. u slučaju značajnih popravaka i preinake na postojećim brodicama;

4. u slučajevima promjene namjene iz brodice/čamca za osobne potrebe u brodicu/čamac za gospodarsku namjenu ili u slučajevima promjene područja plovidbe;

5. u slučajevima odgode redovnih pregleda.

Izvanredni pregled obavlja se u obimu redovnog pregleda na suhom.

Izvanredni pregled uključuje i provjeru stabiliteta ukoliko se pregled obavlja nakon preinake postojeće brodice/čamca za koju se smatra da ima utjecaja na stabilitet brodice.

Nadzor nad obavljenim radovima nakon pretrpljenog oštećenja brodice/čamca obavlja nadležna lučka kapetanija ili ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Hrvatskom registru brodova.

U slučajevima značajnijih popravaka ili preinaka na postojećoj brodici/čamcu, bez obzira na njenu namjenu, vrst poriva i područje plovidbe, a koji utječu ili mogu utjecati na strukturnu cjelovitost trupa, stabilitet, plovidbena svojstva, sustave poriva, dopušteni broj osoba, nosivost ili područje plovidbe vlasnik mora odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju ili ispostavu i to prije početka radova.

Ovisno o prirodi tih popravaka ili preinaka, nadležna lučka kapetanija ili ispostava može zahtijevati i dostavu tehničke dokumentacije, na temelju kojih će se ocijeniti podobnost planiranih popravaka ili preinake, te utvrditi opseg nadzora tijekom izvođenja radova i završnog pregleda prije izdavanja plovidbenih isprava.

Nadzor nad popravkom i/ili preinakom obavlja Lučka kapetanija ili ispostava, što u određenim slučajevima može povjeriti Hrvatskom registru brodova. Hrvatski registar brodova po uspješnom završetku postupka izdaje »Potvrdu o ispitivanju«.

U slučajevima promjene namjene ili promjene područja plovidbe postojeće brodice/čamca vlasnik mora odmah obavijestiti nadležnu lučku kapetaniju ili ispostavu, a prijavu promjene namjene mora podnijeti Hrvatskom registru brodova koji obavlja nadzor tijekom promjene namjene, te po uspješnom završetku postupka izdaje »Potvrdu o ispitivanju«.

4.4. Zapisnik o obavljenom tehničkom pregledu brodice

Po obavljenom tehničkom pregledu lučka kapetanija ili ispostava sačinjava zapisnik o tehničkom pregledu kojim potvrđuje da je stanje trupa, opreme trupa, porivnog sustava, protupožarne opreme, pomagala za navigaciju, sredstava za signalizaciju, opreme za spašavanje, radio-opreme, opreme i uređaja za sprječavanje onečišćenja okoliša uljem, smećem i fekalijama zadovoljavajuće i da brodica/čamac za dodijeljeno područje plovidbe udovoljava zahtjevima Pravilnika o brodicama čamcima i jahtama.

Zapisnik se sačinjava na obrascu propisanom Sustavom upravljanja kvalitetom Uprave sigurnosti plovidbe.

Ukoliko se tehničkim pregledom utvrde nedostaci, lučka kapetanija ili ispostava poduzeti će mjere propisane člankom 44. ovoga Pravilnika.

5. GRADNJA PLOVILA ZA VLASTITE POTREBE GRADITELJA

Osoba koja namjerava započeti gradnju plovila (brodice/čamca) za osobne potrebe (samogradnju) dužna je prije početka gradnje podnijeti prijavu o gradnji radi odobrenja nadležnoj lučkoj kapetaniji ili ispostavi.

Samogradnjom se ne smatra gradnja brodice/čamca čija je gradnja ugovorena sa trećim licem (brodogradilištem, specijaliziranom tvrtkom ili privatnim graditeljem).

Dodatno, samogradnjom se ne smatra uzastopna gradnja više od dvije brodice/čamca koje se sa istim tehničkim karakteristikama trupa i po istoj tehničkoj dokumentaciji, grade na istom mjestu gradnje.

Dodatno, samogradnjom se ne smatra gradnja brodice/čamca od stakloplastike, bez obzira na mjesto gradnje, prilikom koje je vlasnik kalup za lijevanje trupa iznajmio od trećeg lica.

Nadzor nad gradnjom plovila za osobne potrebe graditelja obavlja lučka kapetanija ili ispostava.

Lučka kapetanija ili ispostava može nadzor nad gradnjom plovila za osobne potrebe graditelja povjeriti Hrvatskom registru brodova, ako isto ocijeni primjerenim.

Prijava za gradnju sadrži sljedeću dokumentaciju:

1. Opći plan.

2. Građevni plan sa presjecima i nacrt glavnog rebra.

3. Smještaj opreme i osoba na brodici/čamcu.

4. Opis gradnje brodice/čamca.

Provjera konstrukcije trupa i kvalitete izrade trupa obavlja se provjeravanjem, i prema potrebi odobravanjem:

1. Tehničke dokumentacije na temelju koje je brodica/čamac izgrađena.

2. Kvalitete materijala ugrađenog u brodicu/čamac.

3. Rasporeda i dimenzija elemenata konstrukcije trupa.

4. Načina spajanja konstrukcijskih elemenata trupa.

5. Kvalitete izrade.

Po uspješnom završetku nadzora nad gradnjom nadležno tijelo koje je obavljalo nadzor izdaje »Potvrdu o gradnji«.

DODATAK 13

TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA STATUTARNU CERTIFIKACIJU ČAMACA HRVATSKE DRŽAVNE PRIPADNOSTI

1. PRIMJENA I DEFINICIJE

1.1. Primjena

Zahtjevi ovog odsjeka odnose se na sve čamce bez obzira na namjenu i područje plovidbe.

Za zahtjeve u svezi čamaca koje se grade za osobne potrebe graditelja (samogradnje) vidi Dodatak 7 Pravilnika i čl. 19 ovog Pravilnika.

1.2. Definicije

Vodonepropusnost sposobnost sprječavanja prodora vode u štićeni prostor pri dugotrajnoj uronjenosti i pri djelovanju pritiska određenog stupca vode.

Vremenska nepropusnost – sposobnost sprječavanja prodora vode u štićeni prostor pri kratkotrajnoj uronjenosti, te pri zalijevanju vodenim mlazom.

Paluba nadvođa – paluba izložena vremenskim uvjetima koja s gornje strane zatvara trup u nepropusnu cjelinu, i to tako da se ispod njene razine svi otvori mogu zatvoriti vodonepropusno, a iznad nje vremenski nepropusno.

Čamac s palubom – čamac koji ima palubu nadvođa po cijeloj duljini. Paluba nadvođa može biti izvedena stepeničasto po duljini, ili imati upuštene dijelove/recese, ako je za tako nastale zdence na palubi omogućeno brzo otjecanje nakupljenog mora iz njih, prema zahtjevima iz 6.3.1.24.

Čamac s djelomičnom palubom – čamac čiji je trup na najmanje 2/3 duljine (uključujući obvezno pramčanu trećinu) vremenski nepropusno zatvoren palubom ili nadgrađem. Svi otvori na toj palubnoj strukturi moraju se moći vremenski nepropusno zatvoriti. Također, širina gornjeg ruba razme/palubne proveze mora biti najmanje 0,1 metra po cijeloj duljini čamca, osim u području zrcala. Najveća dopuštena istisnina nakrcanog čamca s djelomičnom palubom za gospodarske ili javne namjene ograničena je na:

0,001 · (12 · LH · BH) 1,5 [t].

Otvoreni čamac – čamac bez palube, odnosno čamac koji ne odgovara definicijama čamca s palubom, ili s djelomičnom palubom, prema 6.1.2.4 i 6.1.2.5. Otvoreni čamci mogu biti izvedeni s uzgonskim elementima ili bez njih, te se određeni zahtjevi plovnosti, stabiliteta i nadvođa razlikuju za ta dva tipa. Otvoreni čamci umjesto palube imaju podnice, koje nisu nepropusne, te se nakupljena voda/more brzo odvodi u dno trupa, odakle se pumpama izbacuje iz čamca. Ako otvoreni čamac ima dio nepropusne palubne strukture koja čini zdenac čija je razina dna iznad vodne linije i u stanju krcanja s najmanjim operativnim gazom, onda se mora osigurati brzo otjecanje nakupljene vode u dno trupa, kako bi se ista ispumpala iz čamca, ili se 25 % volumena tog zdenca mora uračunati kao ispunjeno vodom (s pripadnom slobodnom površinom) u proračunima stabiliteta i nadvođa. Najveća dopuštena istisnina nakrcane otvorenog čamca za gospodarske ili javne namjene također je ograničena na:

0,001 · (12 · LH · BH) 1,5 [t].

Zatvoreni čamac – čamac koji se sastoji od potpuno vodonepropusnih pregradaka. Zatvoreni čamac mora imati pozitivnu plovnost i u stanju krcanja sa 1,33 puta većom nosivošću od najveće dopuštene. Eventualni recesi na palubi ne smiju prijeći 70% širine trupa, a visina od vodne linije do najniže pražnice recesa na krmi ne smije biti veća od 30% širine trupa. U ovu izvedbu čamca spadaju i gumenjaci s krutim dnom (RIB), pri čemu materijali napuhujućih vodonepropusnih komora moraju ispuniti zahtjeve norme HRN EN ISO 15372. Vodonepropusne komore i pregradci mogu se razmatrati kao uzgonski elementi i u proračunima stabiliteta.

Lpp duljina između okomica – duljina između pramčane i krmene okomice na teretnoj vodnoj liniji. Pramčana okomica postavlja se u presjek konture pramčane statve i navedene vodne linije, a krmena okomica podudara se s osi kormila, odnosno s krajnjom točkom dna trupa za čamce bez kormila. Ishodište koordinatnog sustava za proračune centracije, hidrostatike i stabiliteta čamaca za gospodarske ili javne namjene mora se postaviti u točku presjeka krmene okomice i linije osnovice.

Teretna vodna linija – vodna linija koja odgovara operativnom stanju krcanja s najvećim srednjim gazom.

2. NADZOR NAD GRADNJOM

2.1. Nadzor nad gradnjom rekreacijskih plovila provodi ovlašteno tijelo postupkom ocjene sukladnosti projekta i izgradnje kako je navedeno u Tablici 2-1 kojim se utvrđuje da plovilo udovoljava tehničkim zahtjevima iz točke 3. ovog Dodatka.

Tablica 2-1 Ocjena sukladnosti projekta i gradnje čamca

*) o mogućnosti primjene postupka ocjene sukladnosti prema modulu »B+C« na čamce za gospodarske namjene odlučuje se razmatrajući svaki slučaj zasebno uzimajući u obzir veličinu i namjenu čamca

2.2. Ocjena sukladnosti u svrhu potvrde udovoljavanja bitnim tehničkim zahtjevima, navedenim u Dodatku 1 ovog Pravilnika, u svrhu iznajmljivanja može biti provedena i sukladno Modulu »A1« o čemu se odlučuje razmatrajući svaki slučaj zasebno.

U svrhu prihvatljivosti osobnog plovila na vodomlazni pogon za gospodarske namjene smatra se dostatnim da isto posjeduje EU izjavu o sukladnosti.

2.3. Nadzor nad gradnjom čamaca za gospodarske namjene i čamaca za javne namjene obavlja Hrvatski registar brodova. Proizvođač takvih čamaca mora biti odobren od Priznate organizacije.

Po obavljenoj ocjeni sukladnosti čamca za gospodarske ili javne namjene, osim EU izjave o sukladnosti koju izdaje proizvođač, Priznata organizacija izdaje i Potvrdu o gradnji čamca za gospodarske ili javne namjene te Potvrdu o ispitivanju, temeljem čega Lučka kapetanija ili ispostava obavlja upis u upisnik čamaca.

2.4. Na svakom čamcu za gospodarske namjene i koji je izrađen pod nadzorom Priznate organizacije, osim pločice graditelja kako je navedeno u Dodatku 1 ovog Pravilnika, mora biti stalno pričvršćena i pločica koja sadrži slijedeće podatke:

1. Naziv proizvođača.

2. Trgovački naziv i tip (broj) plovila.

3. Broj Potvrde o gradnji.

3. TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA ČAMCE

Pored primjenjivih bitnih tehničkih zahtjeva navedenih u Dodatku 1 ovog Pravilnika, čamci hrvatske državne pripadnosti, zavisno od namjene, moraju udovoljavati i dodatnim zahtjevima navedenim u točkama 3.1 do 3.7 ovog Dodatka.

Zahtjevi navedeni u točkama 3.1 do 3.7 ovog Dodatka primjenjuju se i na postojeće čamce kod promjene namjene u opsegu koliko je za svaku pojedinu namjenu primjenjivo i opravdano. Nadzor nad promjenom namjene čamca za osobne potrebe u čamce za gospodarske ili javne namjene obavlja Hrvatski registar brodova.

Baždarenje čamaca obavlja se u skladu s Pravilima za baždarenje pomorskih objekata, Prilog 4.

3.1. Struktura, plovidbena svojstva čamca i smještaj osoba i tereta na čamcu

Struktura čamci za osobne potrebe [7]() Pod pojmom »čamac za osobne potrebe« u kontekstu primjene tehničkih zahtjeva iz toč. 3.1 obuhvaća i rekreacijska plovila u svrhu iznajmljivanja))

3.1.1. Konstrukcija trupa i nadgrađa novog čamca za osobne potrebe mora biti u skladu sa zahtjevima navedenima u 4.1 Dodatka 1 Pravilnika.

Struktura čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.2. Konstrukcija trupa i nadgrađa novog čamca za gospodarske ili javne namjene mora osigurati odgovarajuću čvrstoću trupa u odnosu na projektno opterećenje za predviđenu namjenu, što se dokazuje udovoljavanjem zahtjevima za čvrstoću trupa navedenim u Pravilima za tehnički nadzor brodova od drva, aluminijskih slitina i plastičnih materijala, Dio B – Odjeljak 1.

3.1.3. O alternativnoj primjeni jednakovrijednih propisa u dijelu koji se odnosi na čvrstoću trupa, te za čelične strukture, Hrvatski registar brodova odlučuje u svakom pojedinom slučaju posebno.

Ako je izvedba strukture trupa neuobičajena za predviđenu namjenu i uvjete plovidbe, mogu se zahtijevati direktni proračuni strukture trupa.

Direktni proračuni se mogu zahtijevati i za provjeru čvrstoće elemenata koji podupiru jarbole, dizalice, ribarska vitla i sličnu tešku opremu.

Plovnost čamci za osobne potrebe

3.1.4. Plovnost novog čamca mora biti određena u skladu s primjenjivim zahtjevima iz točke 4.2. Dodatka 1 ovog Pravilnika.

Plovnost čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.5. Za nove čamce za gospodarske ili javne namjene duljine trupa veće od 6 metara, bez jedara, umjesto zahtjeva iz točke 4.2.4.1 Dodatka 1 Pravilnika, primjenjuju se zahtjevi za takve čamce navedeni u ovom Dodatku.

Nosivost općenito

3.1.6. Nosivost čamca razlika je istisnine čamca s punim zalihama (gorivo, mazivo, voda i provijant), posadom, teretom i/ili putnicima i praznog opremljenog čamca.

Korisna nosivost čamca je dio ukupne nosivosti čamca, a čini je najveći broj putnika ili najveća količina tereta koje čamac može prevoziti.

Istisnina praznog opremljenog čamca je masa čamca spremnog za plovidbu, bez težine prenosive opreme, kao što su alati, rezervni dijelovi, rezervna mreža ribarskih čamaca, itd.

3.1.7. Nosivost čamca utvrđuje se prilikom prvog upisa u upisnik brodova Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojećeg čamca prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđenih vrijednosti istisnine i nosivosti.

3.1.8. Za čamce za koje postoji izdana EU izjava o sukladnosti kao mjerodavna uzima se nosivost koja je navedena u samoj EU izjavi, ili Potvrdi o EU ispitivanju tipa, ili Izvještaju o ispitivanju, ili Potvrdi o sukladnosti, ili pločici graditelja. Dodatno prije navedenom, čamcu kojem je nosivost utvrđena temeljem gore navedenog, ili ju je utvrdio Hrvatski registar brodova, ista se uzima kao važeća, te nije podložna dodatnim provjerama i u pravilu nije promjenjiva.

3.1.9. Čamcem se ne smije prevoziti veći broj osoba ili veća količina tereta nego što dopušta njegova nosivost.

Nosivost čamac za osobne potrebe

3.1.10. Najveća dopuštena nosivost novog čamca za osobne potrebe mora biti određena u skladu s primjenjivim zahtjevima iz točke 4.5. Dodatka 1 ovog Pravilnika.

3.1.11. Nosivost čamca za osobne potrebe utvrđuje lučka kapetanija, odnosno ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Hrvatskom registru brodova.

Nosivost čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.12. Najveća dopuštena nosivost novog čamca za gospodarske ili javne namjene utvrđuje se uzimajući u obzir projektnu kategoriju, plovnost, stabilitet i nadvođe čamca.

3.1.13. Nosivost čamca za gospodarske ili javne namjene utvrđuje Hrvatski registar brodova.

Nadvođe općenito

3.1.14. Najmanje nadvođe čamca je vertikalna udaljenost od teretne vodne linije (vodna linija koja odgovara operativnom stanju krcanja s najvećim gazom) do gornjeg ruba palube nadvođa za čamce s palubom, odnosno, gornjeg ruba čvrstog boka (razme) za otvorene čamce ili čamce s djelomičnom palubom.

3.1.15. Nadvođe čamca utvrđuje se prilikom prvog upisa u upisnik brodova Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojećeg čamca prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđene vrijednosti nadvođa.

Nadvođe čamci za osobne potrebe

3.1.16. Nadvođe za nove čamce za osobne potrebe mora biti određeno u skladu s primjenjivim zahtjevima u točki 4.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika.

3.1.17. Nadvođe za čamce za osobne potrebe se mjeri na poprečnom presjeku koji se nalazi na polovini duljine trupa.

3.1.18. Nadvođe čamca za osobne potrebe utvrđuje lučka kapetanija, odnosno ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Hrvatskom registru brodova.

Nadvođe čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.19. Za nove čamce za gospodarske ili javne namjene duljine trupa veće od 6 metara, bez jedara, umjesto zahtjeva iz točke 2.4.2.4.1 Dodatka 1 Pravilnika, nadvođe se određuje se kako slijedi:

1. najmanje nadvođe čamaca s palubom za gospodarske ili javne namjene, mjereno od najnižeg dijela palube nadvođa, mora biti veće od izračunatog prema izrazu:

fmin ≥ kDC · 0,7 · V /(LWL · BWL), [m]

gdje je:

kDC koeficijent 0,50 za projektnu kategoriju D;

V volumen istisnine za operativno stanje krcanja s najvećim srednjim gazom, u [m3].

2. najmanje nadvođe čamaca za gospodarske ili javne namjene s djelomičnom palubom ili bez palube, mjereno od najnižeg dijela razme, a ovisno o izvedbi čamca, mora biti veće od dvije vrijednosti iz sljedeće tablice, u [m]:

3. najmanje nadvođe zatvorenih čamaca za gospodarske ili javne namjene dulje od 6 metara, mjereno od gornjeg ruba uzgonske bočne komore/razme na njenom najnižem dijelu po duljini mora biti veće od dvije vrijednosti iz sljedeće tablice, u [m]:

Pri tome, udaljenost najniže točke izložene palube, uključujući tu i stepeničastu palubu ili palubni reces (tipično na krmenom zrcalu), ne smije biti manje od 150 mm udaljen od razine teretne linije za čamce čija je duljina trupa Lh manja ili jednaka 8 metara, a 250 mm za čamce čija duljina trupa Lh iznosi 20 metara. Za čamce čija je duljina između 8 i 20 metara, vrijednost nadvođa se dobiva linearnom interpolacijom.

4. čamci namijenjeni za gospodarske svrhe moraju imati na bokovima s vanjske strane čamca ubilježenu oznaku najviše dopuštene vodne linije dimenzija 150 x 15 mm.

3.1.20. Vrijednost nadvođa za nove čamce za gospodarske ili javne namjene određuje se u odnosu na visinu do palube i srednji gaz na poprečnom presjeku koji se nalazi na polovini duljine između okomica (Lpp/2). Na tom presjeku se označava i oznaka iz točke 4 prethodnog stavka.

3.1.21. Nadvođe čamca za gospodarske ili javne namjene utvrđuje Hrvatski registar brodova.

Sredstva za zatvaranje otvora na nadvođu čamca – općenito

3.1.22. U daljnjem tekstu razmatraju se samo oni otvori na trupu, palubi i nadograđenoj strukturi na palubi koji su bitni za održavanje plovnosti, dovoljnog nadvođa i stabiliteta, odnosno koji štite pristup prostorima koji se smatraju uzgonskima u proračunima plovnosti i stabiliteta.

Takvi otvori moraju biti opremljeni otvorivim ili neotvorivim sredstvima zatvaranja, kao što su poklopci, vrata, te prozori i okna.

Sredstva za zatvaranje otvora na nadvođu čamca – čamci za osobne namjene

3.1.23. Referentni tehnički zahtjevi za nove čamce za osobne potrebe propisani su normama HRN EN ISO 9093 (oplatni ventili), HRN EN ISO 11812 (vodonepropusni i brzoprazneći kokpiti) i HRN EN ISO 12216 (prozori, okna, grotlašca, poklopci i vrata).

Sredstva za zatvaranje otvora na nadvođu – čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.24. Dodatni ili zamjenski zahtjevi za čamce za gospodarske ili javne namjene navedeni su u sljedećim točkama. O alternativnoj primjeni jednakovrijednih propisa za sredstva za zatvaranje otvora, odlučuje se u svakom pojedinom slučaju zasebno.

3.1.25. Svi otvori koji zbog nekih funkcionalnih potreba čamca nisu opremljeni nepropusnim sredstvima za zatvaranje (npr. ventilacija strojarnice) moraju se u proračunima stabiliteta uračunati kao točke naplavljivanja. Takvi otvori (osim odušnika s pražnicama prema Tablici 3.1-1) ne smiju biti postavljeni na pramčanoj trećini duljine trupa. Na čamcima projektne kategorije D mogu se nalaziti ispod palube nadvođa ako su u proračunima stabiliteta razmatrani kao otvori za naplavljivanje, te ako su zahtjevani kriteriji stabiliteta ispunjeni do kuta njihovog uranjanja.

3.1.26. U odnosu na položaj njihovog smještaja na čamcu, otvori mogu biti na dvije pozicije:

Pozicija 1 – od teretne vodne linije do razine 600 mm iznad palube nadvođa, osim na pramčanoj trećini duljine trupačamca, gdje je ta razina na 900 mm iznad palube nadvođa.

Pozicija 2 – područje iznad razine 900 mm povišene od palube nadvođa na pramčanoj trećini duljine trupa, te iznad 600 mm od palube nadvođa na ostale dvije trećine duljine trupa.

3.1.27. Vremenski nepropusno zatvoreni otvori koji se drže uvijek zatvoreni u plovidbi (npr. otvori za nadzor i vađenje motora) ne moraju biti opremljeni pražnicama.

3.1.28. Vremenski nepropusno zatvoreni otvori koji se povremeno otvaraju u plovidbi (npr. grotlašca, vrata, prozori i sl.) moraju se opremiti pražnicama. Zahtijevane minimalne visine pražnica za pojedine tipove otvora u odnosu na razinu palube/palubice na kojoj ili iznad koje su ti otvori smješteni navedeni su u Tablici 3.1-1.

Ako je dodijeljeno nadvođe veće od zahtjevanog minimalnog nadvođa prema izrazu

fmin ≥ kDC · 0,7 · V /(LWL · BWL), [m]

gdje je:

kDC koeficijent 0,50 za projektnu kategoriju D;

V volumen istisnine za operativno stanje krcanja s najvećim srednjim gazom, u [m3].

minimalna visina pražnica iz Tablice 3.1-1 može se umanjiti na vrijednost dobivenu prema sljedećem izrazu:

hS ≥ hS1 (hS1 hS2) · (f – fmin) /δ, [mm]

gdje je:

hS ispravljena minimalna visina pražnice, u [mm]

hS1 zahtjevana minimalna visina pražnice na poziciji 1, u [mm],

hS2 zahtjevana minimalna visina pražnice na poziciji 2, u [mm],

f dodijeljeno nadvođe, prema 6.3.1.20, u [m],

fmin minimalno računsko nadvođe, prema 6.3.1.19.1, u [m],

δ udaljenost granične razine između poz.1 i poz.2 od palube nadvođa (na presjeku gdje se nalazi razmatrani otvor) – na pramčanoj trećini duljine trupa: 900 mm, drugdje: 600 mm.

Bez obzira na vrijednost hS dobivenu prethodno navedenim izrazom (a koja u nekim slučajevima s velikim viškom nadvođa može biti i negativna), izvedena visina pražnice ne smije nikako biti manja od 100 mm na poziciji 1, te 50 mm na poziciji 2, osim ako sredstva zatvaranja nisu vodonepropusna.

Tablica 3.1-1

* ako se otvor nalazi na pramčanoj stijeni nadgrađa ili kućice

3.1.29. Općenito, vrata i poklopci moraju biti od materijala jednakovrijednog okolnoj strukturi te moraju biti u skladu sa normom HRN EN ISO 12216. O eventualnim iznimkama odlučuje Hrvatski registar brodova u svakom slučaju zasebno. Šarniri na vratima postavljenim na bočnim stijenama nadgrađa ili palubnih kućica, te na poklopcima grotlašaca na izloženoj palubi, moraju uvijek biti s pramčane strane. Vrata moraju biti opremljena s barem dva odvojena zaporna sredstva.

3.1.30. Debljina i mehaničke značajke prozirne plohe prozora i okana moraju barem zadovoljavati zahtjeve norme HRN EN ISO 12216. Sva sredstva zatvaranja moraju biti certificirana na standard nepropusnosti watertight 1 (vodonepropusno) ili watertight 2 (vremenski nepropusno), prema HR EN ISO normama.

Prozori kormilarnice ne smiju biti zatamnjeni. Prozori se ne smiju ugraditi ispod razine palube nadvođa, gdje su dopuštena samo okna (svijetli otvor < 0,16 m2), i to samo van područja strojarnice i s donjim rubom barem 200 mm. Izvedba okna koje se ugrađuje na takve pozicije mora biti vodonepropusna i opremljena unutrašnjim privješenim poklopcem.

Na čamce za prijevoz putnika namijenjene razgledavanju ispod površine vode mogu se ugraditi podvodna okna/prozori ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. u slučaju puknuća prozora/okna zadovoljeni su svi kriteriji stabiliteta u oštećenom stanju nakon naplavljivanja tog odjeljka, propisani kao za novi brod klase D iz točke 8 Pravila za statutarnu certifikaciju putničkih brodova u nacionalnoj plovidbi, Dodatak I, Poglavlje II-1, Dio B-2;

2. struktura odjeljka u kojem se nalaze ti otvori vodonepropusna je prema drugim susjednim odjeljcima u trupu i dimenzionirana je imajući u vidu i naplavljeno stanje tog odjeljka; te

3. čvrstoća tih prozora/okana jednakovrijedna je okolnoj strukturi, osim ako se isti ne nalaze u zasebnom zdencu, dimenzioniranom poput vanjske oplate, koji seže do iznad palube nadvođa, uz propisanu pražnicu, pa se putnici pri razgledavanju nalaze na palubi nadvođa, a ne u prostoru s takvim oknima. U tom se slučaju, kao alternativa, može ugraditi okno/prozor čvrstoće koja je primjerena okolnom tlaku, ali se onda, umjesto kriterija pod .1 ove pod-točke, mora pokazati da čamac s naplavljenim zdencem zadovoljava sve zahtjeve stabiliteta i najmanjeg nadvođa koji su propisani za neoštećeno stanje tog čamca.

3.1.31. Kako bi se osiguralo neometano otjecanje vode s dijelova palube nadvođa omeđenih punom ogradom, te iz recesa/kokpita na njoj, moraju biti ispunjeni zahtjevi za brzoprazneći reces propisani u HRN EN ISO 11812. Propisana površina otvora za otjecanje po jednom boku recesa ne smije biti manja od:

A ≥ k · VC, [m2]

gdje je:

k koeficijent 0,002 za projektnu kategoriju D;

VC volumen recesa u [m3]: može se računati kao umnožak površini tog dijela palube i najmanje visine pune ograde koja ga okružuje, odnosno najmanje dubine bočnih stranica recesa.

3.1.32. Oplatni priključci cjevovoda sustava ugrađeni ispod razine 100 mm poviše teretne vodne linije moraju biti opremljeni zatvorivim ventilima. Oplatni priključci cjevovoda sustava ugrađeni u pojasu od 100 mm do 350 mm poviše teretne vodne linije moraju također biti opremljeni zatvorivim ventilima, osim ako je pripadni cjevovod u trupu:

− opremljen sifonom čija je donja točka bar 350 mm iznad teretne vodne linije, ili

− opremljen nepovratnim ventilom, ili

− dio zatvorenog sustava.

Oplatni priključci i pripadni ventili moraju udovoljiti zahtjevima norme HRN EN ISO 9093. Materijali izrade moraju biti takvi da se po ugradnji na strukturu čamca izbjegne galvanska korozija. Plastični priključci i ventili koji udovoljavaju navedenoj normi mogu se postavljati van područja strojarnice.

Stabilitet čamci za osobne namjene

3.1.33. Stabilitet novih čamaca za osobne potrebe mora udovoljavati bitnim zahtjevima navedenim u točki 4.2 Dodatka 1 ovog Pravilnika.

3.1.34. U svrhu provjere stabiliteta postojećih čamaca za osobne potrebe može se obaviti i praktična provjera stabiliteta na način da se čamac nakrca opremom i posadom, i to kako slijedi:

1. Čamac s palubom ili efikasno zatvorenim nadgrađem optereti se uzduž jednog boka težinom od 4 osobe na 1 m2 (ali ne više od dopuštenog broja osoba koji čamac smije prevoziti).

2. Čamac bez palube ili s djelomičnom palubom optereti se uzduž jednog boka težinom koja odgovara polovini broja osoba koje čamac smije prevoziti.

3. Pri ispitivanju stabiliteta čamac se ne smije nagnuti više od 12° s tim da linija ruba palube mora ostati iznad razine vode, s tim da u slučaju iz točke 1 ovog stavka linija ruba palube mora ostati iznad razne vode, a u slučaju iz točke 2 ovog stavka najniža točka čvrstog boka mora ostati najmanje 1 cm iznad razine vode za svaki metar dužine čamca.

3.1.35. Provjera stabiliteta čamca obavlja se prilikom prvog upisa u upisnik brodova Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojećeg čamca za koju se smatra da ima utjecaja na stabilitet čamca.

3.1.36. Praktičnu provjeru stabiliteta čamca za osobne potrebe obavlja lučka kapetanija ili ispostava, o čemu sastavlja zapisnik na propisanom obrascu.

U iznimnim slučajevima lučka kapetanija ili ispostava može praktičnu provjeru stabiliteta povjeriti Hrvatskom registru brodova.

Dodatno prije navedenom, čamac za osobne potrebe koji ima EU izjavu o sukladnosti ili potvrdu o gradnji koju je izdala Priznata organizacija nije potrebno podvrgavati praktičnoj provjeri stabiliteta.

Stabilitet čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.37. Za čamce namijenjene za gospodarske ili javne namjene (npr. za prijevoz putnika, za prijevoz tereta, te za javne svrhe) provjera stabiliteta mora udovoljiti kriterijima za takve čamce navedenima u ovom Dodatku.

3.1.38. Dodatno prije navedenom, čamac za gospodarske ili javne namjene koji ima EU izjavu o sukladnosti ili potvrdu o gradnji koju je izdao Hrvatski registar brodova nije potrebno podvrgavati praktičnoj provjeri stabiliteta.

3.1.39. Čamac čija je duljina trupa Lh veća od 6 metara moraju imati proračun stabiliteta odobren od Priznate organizacije. Isti, uz provjeru prema zahtjevima ove točke, mora sadržavati i jasno predočene upute voditelju čamca o uvjetima održanja potrebnog stabiliteta i plovnosti, te o eventualnim ograničenjima. Ovjereni primjerak proračuna mora se čuvati na čamcu.

3.1.40. Proračun stabiliteta čamaca koje prevoze teret mase veće od 1 tone i/ili imaju ugrađenu dizalicu ili napravu za dizanje, uz prethodno navedeno, mora sadržavati hidrostatske tablice/krivulje i tablice/ krivulje najviših dopuštenih položaja težišta sustava (KG) za raspon operativnih gazova i trimova, uz objašnjenje kako se može izračunati položaj težišta nakrcanog čamca i provjeriti nalazi li se njegova visina unutar dopuštenih vrijednosti.

3.1.41. Čamci čija je duljina trupa Lh < 6 metara mogu obaviti provjeru stabiliteta prema zahtjevima norme HRN EN ISO 12217-3, a čamci na napuhavanje s krutim dnom sa Lh < 8 metara po normi HRN EN ISO 6185.

3.1.42. Proračunom se stabilitet čamca mora provjeriti za sljedeća temeljna stanja krcanja:

− čamac s ukrcanim najvećim brojem osoba, maksimalnim teretom i 100% zaliha (stanje koje odgovara teretnoj vodnoj liniji),

− stanje kao prethodno, uz 10% zaliha,

− čamac s minimalnim brojem članova posade, bez tereta i 10% zaliha (stanje koje odgovara najmanjem operativnom opterećenju),

− dodatna stanja vezana uz namjenu i uvjete službe.

3.1.43. Za pojedine namjene proračunom se stabiliteta mora provjeriti i sljedeća dodatna stanja krcanja:

Ribarski čamci:

− stanje s najvećom dopuštenom količinom ulova i ostalog tereta (led, kašete, baje s hladnom vodom i sl.) na palubi, uz 10 % zaliha,

− najnepovoljnije stanje krcanja s narinutim najvećim momentom uslijed rada teškim ribolovnim alatima;

Putnički čamci:

− stanje s okupljanjem putnika što više prema jednom boku čamca, ovisno o raspoloživoj površini (ne više od 4 putnika po 1 m2), 100 % zaliha,

− stanje s okupljanjem putnika kao prethodno, 10 % zaliha;

Teretni čamci:

− stanje s pomakom najvećeg dopuštenog tereta prema boku čamca za barem četvrtinu širine palube tereta, 100 % zaliha,

− stanje s pomakom tereta kao prethodno, 10 % zaliha;

Čamci s teretnim uređajem:

− stanje pri podizanju po boku čamca tereta koji uzrokuje najveći dopušteni moment teretnog uređaja (masa tereta djeluje u visini koloture teretnog uređaja), najveći dopušteni teret na palubi, 100 % zaliha,

− stanje podizanja kao prethodno, najveći dopušteni teret na palubi, 10 % zaliha.

− stanje podizanja kao prethodno, bez tereta, 10 % zaliha.

3.1.44. Projektna kategorija D može se dodijeliti za sve izvedbe palube, pa tako i otvorenim čamcima. Čamcima s palubom potrebno je omogućiti neometano otjecanje vode s dijelova palube nadvođa omeđenih punom ogradom, te iz recesa/kokpita na njoj, sukladno zahtjevima HRN EN ISO 11812, odnosno propisana površina otvora za otjecanje po jednom boku recesa nije manja od:

A ≥ k · VC, [m2]

gdje je:

k – koeficijent 0,002 za projektnu kategoriju D;

VC – volumen recesa u [m3]: može se računati kao umnožak površini tog dijela palube i najmanje visine pune ograde koja ga okružuje, odnosno najmanje dubine bočnih stranica recesa.

3.1.45. Kriteriji stabiliteta za zatvorene i otvorene čamce u projektnoj kategoriji D:

− poluga statičkog stabiliteta (GZ) mora iznositi najmanje 6/θmax [m], gdje je θmax kut (u stupnjevima) maksimuma GZ krivulje, ali ni u kojem slučaju ne smije biti manja od 0,20 m, i

− nakon ispravke radi utjecaja slobodnih površina, početna metacentarska visina mora iznositi najmanje 0,35 m, i

− mora se zadovoljiti kriterij pomaka tereta i/ili osoba na čamcu, prema 3.1.49,

ako je AV veće od umnoška duljine i širine trupa (Lh·Bh), mora se provjeriti utjecaj vjetra, za polugu vjetra lw= 0,0306 · AV · (AV /LWL+TM) · vw2, [kgm], ali uz vw = 13 m/s za projektnu kategoriju D. Razmatra se samo rezultirajući kut ravnoteže θo za tu polugu vjetra, pri čemu on ne smije prelaziti polovinu kuta θTmax.

Slika 3.1-1

3.1.46. Svi čamci koje prevoze putnike i/ili teret (uključivo ulov kod ribarskih čamaca) ili imaju teretni uređaj, te sve zatvorene i otvorene čamce u projektnoj kategoriji D (u kojim slučajevima se uračunava i pomak svih osoba na čamcu, uključivo i posadu), moraju zadovoljiti kriterij pomaka tereta i/ili osoba na čamcu, za bočni pomak ili podizanje tereta opisano u dodatnim stanjima krcanja za putničke i teretne čamce, te čamce s teretnim uređajem, prema 3.1.43. Rezultirajući poprečni nagib čamca za bilo koji navedeni slučaj ne smije biti veći od najvećeg dopuštenog prema sljedećem izrazu:

θTmax≥ 11,5 + (24 – Lh)3 /520, [º]

Dodatno, preostalo nadvođe na nagnutom boku ne smije biti manje od sljedećih vrijednosti, u [m], ovisno o izvedbi palube:

− čamci s palubom, zatvoreni čamci i otvoreni čamci s uzgonskim elementima, u projektnoj kategoriji D: 0,1 m,

− čamci s djelomičnom palubom i otvoreni čamci bez uzgonskih elemenata, u projektnoj kategoriji D: 0,07·√Lh.

Zadovoljenje ovog kriterija može se provjeriti bilo računski, u sklopu proračuna stabiliteta, bilo provjerom u praksi – za dodatne upute o kriteriju pomaka vidjeti HRN EN ISO 12217-1.

3.1.47. Dodatni kriteriji stabiliteta u plovidbi van istisninskog režima moraju se ispuniti za sve nove čamce čija je najveća brzina u stanju krcanja za najmanje operativno opterećenje veća od one izračunate prema sljedećem izrazu:

3,7 · V0,1667, [m/s],

gdje je V volumen istisnine za gore navedeno stanje, u [m3].

Kako je dio ili gotovo cijela istisnina čamca pri tim brzinama podržana od dinamičkih sila, potrebno je provjeriti stabilnost održavanja zadanog položaja u takvim uvjetima. Provjera se provodi ispitivanjem gotovog čamca u plovidbi najvećom trajnom brzinom na mirnom moru, pri čemu ni u jednom od idućih slučajeva kut poprečnog nagiba ne smije prijeći 12º:

− kut uslijed bočnog pomaka tereta/putnika kao pod 3.1.43, u plovidbi. Masu putnika i njihov položaj za vrijeme ispitivanja može se simulirati odgovarajućim teretom, te

− kut uslijed zakretanja kormila u plovidbi.

3.1.48. Prilikom provjere bilo kojeg gore navedenog kriterija stabiliteta, mora se uračunati negativni utjecaj slobodnih površina u tankovima koji nisu puni ili tijekom putovanja mijenjaju razinu ispunjenosti (npr. tankovi zaliha). Za takve potrošne tankove dovoljno je da se za svaku tekućinu taj utjecaj obradi za jedan par bočno simetričnih tankova, ili jedan centralni tank, i to tako da se i za 100 % i za 10 % ispunjenosti uračuna maksimalni moment slobodnih površina za te tankove. Utjecaj svih takvih momenata uračunava se kao korekcija visine težišta nakrcanog čamca za iznos dobiven dijeljenjem sume tih momenta s istisninom čamca u razmatranom stanju krcanja. Za detaljnije upute vidjeti točku 1.4.7 iz Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 4. – Stabilitet.

Dodatno, prilikom izrade proračuna stabiliteta, masene značajke ukrcanih osoba moraju se uračunati kako slijedi:

− masa ne manja od 85 kg po osobi,

− visina težišta barem 0,2 m iznad razine površine predviđene za sjedenje. Za potrebe proračuna, osobe se ne smiju uračunati kao da su u potpalublju, čak i ako postoji mogućnost takvog smještaja.

3.1.49. Masene značajke praznog opremljenog čamca određuju se na jedan od sljedećih načina:

Masa praznog opremljenog čamca određuje se:

a) očitavanjem gazova/nadvođa i popisom viška/manjka masa, bilo u sklopu pokusa nagiba, bilo u sklopu mjerenja istisnine praznog čamca, ili

b) vaganjem na od strane Priznate organizacije umjerenom mjernom uređaju, ili

c) proračunom centracije temeljenom na čamcu iste serije, ako izmjene ne prelaze 10% mase čamca te serije za koju je ona određena na neki od prethodno navedenih načina.

Visina težišta praznog opremljenog čamca određuje se:

a) pokusom nagiba, prema proceduri iz Priloga 3, Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 4. – Stabilitet, ili jednakovrijedno, na zadovoljstvo Priznate organizacije, ili

b) detaljnim proračunom centracije, pri čemu je dobivena vrijednost konzervativno zaokružena i uvećana za 5 % vrijednosti sume minimalno zahtjevanog nadvođa i srednjeg gaza na teretnoj vodnoj liniji, ili

c) proračunom centracije temeljenom na čamci iste serije, ako izmjene ne prelaze 10 % mase čamca te serije za koju je ona određena na neki od prethodno navedenih načina.

Metoda a) ne koristi se za čamce kojima je početna metacentarska visina za prazan opremljen čamac veća od 5 m.

Metoda c) ne smije se koristiti za čamce kojima je početna metacentarska visina za prazan opremljen čamac manja od 1,5 m.

Uzdužni položaj težišta praznog opremljenog čamca određuje se:

a) očitavanjem gazova/nadvođa i popisom viška/manjka masa, bilo u sklopu pokusa nagiba, bilo u sklopu mjerenja istisnine praznog čamca, ili

b) detaljnim proračunom centracije, ili

c) proračunom centracije temeljenom na čamcu iste serije, ako izmjene ne prelaze 10 % mase čamca te serije za koju je ona određena na neki od prethodno navedenih načina.

3.1.50. Za čamce za javne namjene, stabilitet u oštećenom stanju Hrvatski registar brodova razmatra na zahtjev naručitelja te odlučuje u svakom pojedinom slučaju zasebno.

3.1.51. Odobrenje stabiliteta za čamce gospodarske ili javne namjene izdaje Hrvatski registar brodova.

Nepotonivost čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.52. Svaki čamac za gospodarske ili javne namjene mora imati višak uzgonskog volumena u odnosu na istisninu na dodijeljenoj teretnoj liniji. Za jednotrupne čamce s palubom, zadovoljavanje uvjeta za minimalno računsko nadvođe iz 3.1.19.1 i razina pregrađivanja prema 3.1.53 smatraju se dovoljnim za ispunjavanje ovog zahtjeva.

3.1.53. Za višetrupne čamce s palubom, udovoljavanje zahtjevima za nepotonivost dokazuje se tako da se računski provjeri plovno stanje za nakrcani čamac na teretnoj liniji dodatno opterećen s određenom težinom viška koja djeluje u simetrali čamca, u težištu njegove teretne vodne linije (LCF). Takvo preopterećenje u konačnom ravnotežnom plovnom stanju ne smije prouzročiti ništa od navedenog:

− uron bilo kojeg otvora koji nije vodonepropusno zatvoren,

− promjenu trima za više od 10° u odnosu na plovno stanje na teretnoj liniji,

− poprečni nagib veći od 15°.

Navedeno preopterećenje izračunava se kao postotak istisnine na teretnoj liniji i iznosi:

− 20% istisnine za kategoriju D.

3.1.54. Zatvoreni čamci i otvoreni čamci s uzgonskim elementima moraju obaviti provjeru plovnosti u naplavljenom stanju prema normi HRN EN ISO 12217, osim čamaca na napuhavanje s krutim dnom sa Lh < 8 metara, koje se razmatraju po normi HRN EN ISO 6185. Za zatvorene čamce ova provjera mora se provesti u stanju krcanja sa 133 % nosivosti (vidjeti definiciju tih čamaca u 1.2.7).

Dodatno, na zatvorenim čamcima njihov bočni zatvoreni vodonepropusni volumen (tipično – napuhujući obrub čamaca za napuhavanje s krutim dnom) mora biti podijeljen u barem 5 odjeljaka. Mora se računski ili ispitivanjem pokazati da čamac nakrcan do teretne linije, nakon probijanja bilo kojeg od tih odjeljaka, u konačnom ravnotežnom stanju ima pozitivnu plovnost, početnu metacentarsku visinu od najmanje 0,05 m i nagib manji od 45° ili kuta kod kojeg nastupa naplavljivanje drugih vodonepropusnih odjeljaka kroz otvore koji nisu zatvoreni, ako isti postoje.

3.1.55. Svi čamci s Lh > 6 metara moraju biti djelomično pregrađeni, kako slijedi:

− čamci s palubom sa Lh > 9 metara moraju imati sudarnu vodonepropusnu pregradu smještenu između 0,05·LWL i 0,1·LWL iza pramčane okomice. Pri tome, ta pregrada mora dosezati barem 0,3 metra iznad teretne linije na mjestu ugradnje, a dio iznad te razine pa do palube nadvođa može biti izveden stepeničasto, ali tako da nijedan dio nije ispred pramčane okomice,

− kao alternativa prethodnom, može se prihvatiti sudarna zona izvedena do 0,05·LWL iza pramčane okomice, ako je ta zona ispunjena krutom polimernom pjenom ili sl. nehigroskopnim materijalom,

− čamci s palubom, otvoreni čamci i oni s djelomičnom palubom moraju imati ugrađenu vodonepropusnu pregradu ispred prolaza osovine kormila/osovine pogonskog stroja kroz dno trupa,

− svi čamci na koju se odnosi ova pod-točka moraju imati vodonepropusne pregrade strojarnice do palube za čamce s palubom i zatvoreni čamci, te do razine veće od 0,1 m iznad teretne vodne linije za otvorene čamce,

− čamci s palubom, otvoreni čamci i oni s djelomičnom palubom koje prevoze teret u skladištima u trupu moraju imati ugrađene vodonepropusne pregrade teretnih skladišta do palube za čamce s palubom, te do razine veće od 0,1 m iznad teretne vodne linije za otvorene čamce.

Dodatno, svi otvoreni čamci i čamci s djelomičnom palubom moraju imati visinu nadvođa na pramčanoj okomici barem 120 % od najmanjeg računskog nadvođa za te čamce, prema 3.1.19.2.

Smještaj osoba na čamcu – općenito

3.1.56. Najveći dopušteni broj osoba koji se smije prevoziti čamcem određuje se na osnovu provjere stabiliteta čamca i raspoloživom prostoru za smještaj tih osoba. Bez obzira na prije navedeno najveći dopušteni broj osoba na čamcu može biti dodatno ograničen količinom i vrsti sredstava za spašavanje.

Smještaj osoba na čamcu – čamci za osobne potrebe

3.1.57. Za nove čamce za osobne potrebe za koje postoji izdana EU izjava o sukladnosti kao mjerodavan uzima se najveći dopušteni broj osoba koji je naveden u samoj EU izjavi, ili Potvrdi EU ispitivanju tipa, ili Izvještaju o ispitivanju, ili Potvrdi o sukladnosti, ili pločici graditelja. Pri tome je potrebno posebno voditi računa o činjenici da je u nekim slučajevima za različite projektne kategorije naveden različit najveći dopušteni broj osoba.

Tako utvrđeni najveći dopušteni broj osoba uzima se kao važeći, te nije podložan dodatnim provjerama i u pravilu se ne može povećavati.

3.1.58. Najveći dopušteni broj osoba na čamcu utvrđuje se prilikom prvog upisa u upisnik brodova Republike Hrvatske, ili nakon preinake postojećeg čamca prilikom koje se smatra da je došlo do promjene prethodno utvrđenog dopuštenog broja osoba.

3.1.59. Najveći dopušteni broj osoba koji se čamcem za osobne namjene smije prevoziti utvrđuje lučka kapetanija ili ispostava, što u iznimnim slučajevima može biti povjereno Hrvatskom registru brodova.

Smještaj osoba na čamcu – čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.60. Čamac za gospodarske namjene kod koje je najveći dopušteni broj osoba veći od 12, pored posade nije ovlaštena prevoziti više od 12 putnika.

3.1.61. Najveći dopušteni broj osoba koji se čamcem za gospodarske ili javne namjene smije prevoziti određuje se na sljedeći način:

1. Kod čamaca s palubom ili efikasno zatvorenim nadgrađem, najveći broj osoba određuje se tako da se raspoloživa površina palube za smještaj osoba podijeli sa koeficijentom 0,5.

2. Kod čamaca bez palube najveći broj osoba određuje se tako da se raspoloživa površina za smještaj osoba podijeli sa koeficijentom sa 0,4.

3.1.62. Kod određivanja najvećeg dopuštenog broja putnika mora se osigurati da svaki putnik ima sjedeće mjesto širine sjedišta 50 cm.

Za nove čamce za gospodarsku ili javnu namjenu koje plove izvan istisninskog režima plovidbe (vidi 3.1.49) dodatno se mora predvidjeti odgovarajuća izvedba sjedećih mjesta za putnike, koja mora biti izvedena na zadovoljstvo Priznate organizacije.

3.1.63. Ukoliko čamac kod ukrcaja dopuštenog broja osoba uroni preko oznake teretne vodene linije, dopušteni broj osoba smanjit će se za toliki broj osoba koliko je potrebno da oznaka teretne vodene linije bude iznad površine vode.

3.1.64. Na čamcu namijenjenom za prijevoz putnika mora uvijek na vidljivom mjestu biti ispisan najveći dopušteni broj putnika koji se smije prevoziti.

3.1.65. Najveći dopušteni broj osoba koji se čamcem za gospodarske ili javne namjene smije prevoziti utvrđuje Hrvatski registar brodova.

3.1.66. Na čamcima za gospodarske ili javne namjene, treba predvidjeti dva puta bijega iz prostorija nastambi smještenih ispod palube. U iznimnim slučajevima, ako ocijeni da drugi put bijega ne povećava značajno sigurnost osoba na čamcu, Hrvatski registar brodova može odobriti izvedbu s jednim putem bijega.

Krovni prozor, koji se koristi kao put bijega, mora biti otvoriv s obje strane.

3.1.67. U prostorijama nastambi, na čamcima za gospodarske ili javne namjene, predvidjeti učinkovitu ventilaciju, koja može biti mehanička ili prirodna.

3.1.68. Čamac namijenjen za prijevoz putnika na putovanjima koja traju neprekidno duže od 1,5 sati mora imati higijenski uređaj s nužnikom, kao i dovoljnu količinu pitke vode razmjerno broju osoba koje čamac može prevoziti.

3.1.69. Ako nema palubu, čamac namijenjen za prijevoz putnika mora imati visinu bokova i to računajući od podnice do razme za čamce:

1. Do 6 metara dužine – 70 cm.

2. Do 10 metara dužine – 80 cm.

3. Preko 10 metara dužine – 90 cm.

4. Čamac čiji su bokovi niži od visine određene u toč. 3.1.69. mora imati ogradu određene visine.

5. Čamac koja ima djelomičnu ili potpunu palubu i namijenjena je prijevozu putnika mora imati ogradu na palubi visoku 80 cm, s tim da razmak između horizontalnih prečaka ne prelazi 20 cm, osim ako postoji odgovarajuće jaka mreža.

Porivni uređaj – čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.70. Čamac namijenjen za prijevoz putnika na relacijama duljim od 500 metara mora imati mehanički porivni uređaj.

3.1.71. Na motornom čamcu namijenjenom za prijevoz putnika koja ima ugrađeni mehanički porivni uređaj, prostor za motor mora od prostora namijenjenog putnicima biti odvojen zaštitnom pregradom ili sandukom. Ako je pregrada ili sanduk drvene građe, isti mora biti sa strane motora obložen limom, a ispušna cijev motora vatrostalnim materijalom.

3.1.72. Podnice čamca u predjelu prostora za motor naveden u toč. 3.1.71 ovog Dodatka moraju biti od rebrastog lima ili drva obloženog rebrastim limom.

3.1.73. Upućivanje benzinskog motora koji se nalazi smješten u zatvorenom prostoru ili ispod palube mora biti izvedeno na način da se motor ne može pokrenuti, a da prethodno prostor nije provjetren pomoću zračnog ventilatora u sigurnosnoj izvedbi.

3.1.74. Ugrađeni ili izvanbrodski motori moraju, kao minimum, imati CE oznaku sukladnosti i EU izjavu o sukladnosti pogonskog stroja s Direktivom.

Posude pod tlakom – čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.75. Posude pod tlakom ugrađene u čamcu, ako postoje, moraju imati potvrdu o nadzoru i ispitivanju izdanu od Priznate organizacije ili ako je posuda izrađena u stranoj zemlji od ovlaštene organizacije iste zemlje.

Osobna plovila na vodomlazni pogon i gliseri – čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.76. Vodeni skuter (osobno plovilo na vodomlazni pogon) od obvezne opreme mora imati sigurnosnu narukvicu, a skuteri, namijenjeni za gospodarske svrhe moraju imati i mogućnost daljinskog zaustavljanja s obale.

Osobe koje se nalaze na skuteru moraju imati na sebi prsluke za spašavanje i sigurnosne kacige.

3.1.77. Pored opreme navedene u točki 3.2 gliseri moraju imati sigurnosnu narukvicu, a ako vuku skijaša ili padobranca i konveksni retrovizor.

3.1.78. Čamci za iznajmljivanje do 5 metara duljine trupa i snage do 5 kW mogu ploviti cijelim područjem unutarnje plovidbe.

3.1.79. Za čamce iz točke 3.1.78 mora se osigurati komunikacija između iznajmljenog čamca i odgovorne osobe u bazi.

Prijevoz tereta – čamci za gospodarske ili javne namjene

3.1.80. Komadni teret na čamcu za gospodarske ili javne namjene mora biti odgovarajuće učvršćen za strukturu, te se mora osigurati od pomicanja. Točke pričvršćenja moraju se prikazati na zasebnom nacrtu »Plan pričvršćenja tereta«, koji se dostavlja Hrvatskom registru brodova na uvid prilikom odobrenja tehničke dokumentacije.

3.1.81. Sva oprema na čamcu za gospodarske ili javne namjene, čije bi pomicanje uslijed plovidbe po valovitoj rijeci ili vjetrovitom vremenu moglo dovesti do ozljeđivanja osoba ili oštećenja plovila, mora biti učvršćena u odgovarajućim vezom ili smještena u ormariće odgovarajuće čvrstoće sa odgovarajuće zatvorenim vratima.

3.1.82. Za zahtjeve u svezi teretnog uređaja na čamcu vidi 3.3.

3.1.83. Za zahtjeve u svezi prijevoza opasnih i zapaljivih tvari vidi 3.4.

3.2. Zahtjevi za opremanje čamaca

Tablica 3.2-1 Oprema čamca za osobne potrebe

Tablica 3.2-2     Oprema čamca za gospodarske i javne namjene (obuhvaća i čamce za sport i rekreaciju u svrhu iznajmljivanja)

3.2.1. Zahtjevi za sidrenje, vez i tegalj

3.2.1.1. Općenito:

Navedeni zahtjevi odnose se na privremeno držanje čamca na sidru, unutar luke ili zaštićenog sidrišta. Sidra i lanci nisu predviđeni za držanje čamca daleko od obale u lošim vremenskim uvjetima niti za zaustavljanje čamca u plovidbi. Zahtjevima navedenim u točki 4.8 Dodatka 1 ovog Pravilnika mora biti udovoljeno.

3.2.1.2. Sidra:

Masa sidra navedena u Tablici 3.2.1-1 odnosi se na sidra povećane sile držanja. Ako se koriste tradicionalna sidra (npr. s prečkom ili sl.) masa sidra mora biti uvećana 25 %. U slučaju da plovilo ima neuobičajeno veliku površinu izloženu vjetru (nadgrađe, jarbol) može se zahtijevati povećanje mase sidra i dimenzije lanca. Za čamce neuobičajene forme (katamarani, trimarani, itd.) odlučuje se u svakom slučaju posebno.

3.2.1.3. Sidreni lanci:

1. Duljina ne smije biti manja od tri duljine trupa čamca ili 25 metara, što je veće, za svako sidro.

2. Sidreni lanci mogu biti zamijenjeni plastičnim ili čeličnim užadima. U tom slučaju između sidra i užeta mora biti ugrađen lanac u duljini ne manje od 20% ukupne duljine.

3.2.1.4. Užad za vez i tegalj:

Mora se predvidjeti najmanje četiri užeta za vez duljine koja odgovara duljini čamca, ali ne manje od 5 metara. Mora se predvidjeti jedno uže za tegalj duljine četiri duljine čamca koje može biti uže za vez. Promjer užeta kako je navedeno u koloni za uže za pomoćno sidro.

Tablica 3.2.1-1

NAPOMENE:

1. Promjer lanca odnosi se na lance s normalnim karikama. Vrijede zahtjevi iz međunarodne norme ISO 4565:1986 – »Sidreni lanci za mala plovila«.

2. Promjer užeta odnosi se na uže izrađeno od najlona. Ako se koristi drugo uže njegova prekidna sila mora biti najmanje jednaka užetu iz Tablice 3.2.1-1.

3.2.2. Zahtjevi za premaze protiv obrastanja:

Na svim čamcima zabranjeno je korištenje premaza protiv obrastanja podvodnog dijela trupa koji sadrže organske spojeve kositra (tributilkositar – TBT).

3.3. Teretni uređaj

3.3.1. Teretni uređaj i njegovo dopušteno opterećenje moraju se uzeti u obzir u proračunima stabiliteta i konstrukcije trupa/palube čamca.

3.3.2. Čamci za gospodarske svrhe koje imaju naprave za dizanje nosivosti ≥ 1 tona moraju udovoljavati Pravilima za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Dio 19. – Uređaj za rukovanje teretom i naprave za dizanje.

3.4. Prijevoz opasnih i zapaljivih tvari

3.4.1. Prijevoz opasnih i zapaljivih tvari može se obavljati isključivo čamcem za gospodarske namjene.

Čamci za gospodarske namjene za prijevoz putnika ne smiju istovremeno obavljati prijevoz putnika i prijevoz opasnih i zapaljivih tvari.

3.4.2. Temeljem primjenjivih odredbi »Europskog sporazuma o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim vodnim putovima« čamac kojom se obavlja prijevoz opasnih i zapaljivih tvari mora biti posebno pregledan od strane Hrvatskog registra brodova, koja će po obavljenom pregledu odrediti tehničke uvjete kojima čamac mora udovoljavati i izdati Potvrdu o sposobnosti čamca za prijevoz opasnih i zapaljivih tvari. Potvrda se izdaje s rokom valjanosti do, najdulje, prvog sljedećeg redovnog pregleda čamca. Na posebni zahtjev Potvrda se može izdati i za jedno putovanje.

Pregledom Hrvatski registar brodova provjerava se opće stanje konstrukcije, strojnog uređaja i opreme čamca, uz posebnu pozornost na zahtjeve u svezi protupožarne zaštite i smještaja tereta.

3.4.3. Čamci namijenjeni za prijevoz opasnih i zapaljivih tvari moraju udovoljavati sljedećem:

1. Moraju posjedovati proračun stabiliteta kojim su obrađena stanja krcanja kod prijevoza opasnih tereta, i koji mora biti odobren od Hrvatskog registra brodova.

2. Moraju posjedovati plan smještaja, slaganja i učvršćenja tereta, i koji mora biti odobren od Hrvatskog registra brodova (teret tijekom plovidbe mora biti odgovarajuće učvršćen od pomicanja).

3. Teret mora biti smješten isključivo na otvorenoj palubi na za to posebno predviđenom i označenom prostoru, koji mora biti odgovarajuće zaštićen i dovoljno udaljen od nastambi i izvora topline.

4. Smještaj tereta mora biti takav da ne opstruira normalno otjecanje vode s palube.

5. Ako se opasni teret slaže na udaljenosti manjoj od tri metra (mjereći vodoravno) od pregrade koja graniči sa spremnicima goriva ili od pregrade koja graniči sa strojarnicom, takve pregrade moraju biti klase A-60.

6. Moraju, dodatno ostaloj protupožarnoj opremi, biti opremljene s dva prijenosna aparata za gašenje požara prahom u neposrednoj blizini mjesta gdje je teret smješten.

7. Električna oprema smještena u neposrednoj blizini prostora za prijevoz opasnog tereta mora biti izvedena u sigurnosnoj protueksplozijskoj izvedbi, ili mora biti odgovarajuće izolirana tijekom prijevoza.

U slučaju da se prijevoz opasnih tereta želi obaviti čamcem koji nije izrađen od čelika ili drugog ekvivalentnog materijala isto je predmet posebnog razmatranja Hrvatskog registra brodova.

3.4.4. Lučka kapetanija ili ispostava može posebnim rješenjem odrediti odgovarajući najmanji broj članova posade i njihovu odgovarajuću izobrazbu prema pojedinim programima utvrđenim posebnim propisom.

DODATAK 14

SUSTAV UPRAVLJANJA SIGURNOŠĆU

1.1 Charter kompanija koja u svojoj floti ima deset i više rekreacijskih plovila (brodica i/ili jahti) duljine trupa do 24 metra i za koje postoji izdana EU izjava o sukladnosti, koje daje na korištenje krajnjem korisniku, sa ili bez posade, na vremenski period s prekonoćnim boravkom na plovilu, može uspostaviti sustav upravljanja sigurnošću.

1.2 Prosudbu sustava upravljanja sigurnošću, na zahtjev provodi Hrvatski registar brodova sukladno članku 46. ovog Pravilnika.

Osnovna prosudba uključuje provjeru i ocjenu dokumentacije iz točke 1.6 ovog Dodatka.

Obnovnim prosudbama utvrđuje se sukladnost rada charter kompanije sa zahtjevima ovog Dodatka i postupanje prema dokumentima sustava kvalitete kompanije iz točke 1.6 ovog Dodatka te provjeru dokumentiranih dokaza o kontinuiranoj i ispravnoj primjeni sustava. Ukoliko se tijekom obnovne prosudbe utvrde nedostaci, iste je potrebno ispraviti prije izdavanja nove »Potvrde o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću«.

Dodatna prosudba se obavlja ukoliko su izvršene bitne izmjene u sustavu upravljanja sigurnošću, npr. kod promjene strukture upravljanja kompanijom, uvođenjem nove vrste plovila u sustav.

1.3 Temeljem izvršene prosudbe Hrvatski registar brodova izdaje »Potvrdu o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću«. Uvjeti za održavanje valjanosti »Potvrdu o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću« navedeni su u članku 46. ovog Pravilnika. Kao prilog »Potvrde o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću« mora se nalaziti popis plovila u floti charter kompanije na koje se sustav primjenjuje.

1.4 Danom prestanka valjanosti »Potvrde o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću« sva rekreacijska plovila koja su bila uključena u sustav upravljanja sigurnošću prestaju biti sposobna za plovidbu do obavljanja tehničkih pregleda iz članka 42., stavak 4., 5. i 6., ovoga Pravilnika.

1.5 »Potvrde o usklađenosti sustava upravljanja sigurnošću« izdaje se za konkretnu charter kompaniju i plovila u njenoj floti te ista nije prenosiva u slučaju prijenosa funkcija zbog statusnih promjena kompanije (promjene naziva, spajanja, pripajanja, podjela, itd.).

1.6 Sustav upravljanja charter kompanije, kao minimum bi trebao obuhvaćati slijedeće stavke:

– HSE politika;

– odgovornosti i linije upravljanja unutar kompanije;

– načini komunikacije osoblja unutar kompanije na obali i na plovilima;

– načini evidentiranja plovila te ukrcaja/iskrcaja posade i gostiju;

– priprema za izvanredne situacije;

– postupak nakon prijave nezgoda, kvarova i havarija;

– postupak odziva na izvanredne situacije;

– obuka osoblja na obali i na plovilima;

– radni postupci na plovilima;

– održavanje i servisiranje plovila i opreme i priprema zapisa o obavljenim servisiranjima;

– obavljanje tehničkih pregleda i priprema zapisa o obavljenim pregledima;

– način kontrola i održavanja valjanosti isprava plovila;

– provjere učinkovitosti i unapređenja sustava.

1.7 Sva plovila certificirana sustavom upravljanja sigurnošću osim EU izjave o sukladnosti moraju imati i pojedinačni Priručnik za vlasnika, čiji se primjerak, osim na samom plovilu mora nalaziti i u uredu kompanije.

Kompanija je dužna osigurati odgovarajuća sredstva i pomoć s kopna kako bi korisnicima plovila ili posadi, ako se plovilo iznajmljuje s posadom, omogućila sigurno korištenje plovila.

1.8 Sustavom upravljanja sigurnošću ne moraju biti certificirana sva plovila koja se nalaze u floti charter kompanije.

1.9 Kompanija mora periodično provjeravati sve dokumente i informacije koje su dio sustava upravljanja sigurnošću. Isto tako je Kompanija dužna izraditi odgovarajući postupak unutar sustava kvalitete kojim se propisuje i osigurava:

– da se dokumenti koji su na snazi nalaze na odgovarajućim mjestima;

– da su izmjene i promjene dokumenata provjerene i odobrene od odgovarajućeg osoblja;

– da je dokumentacija koja više nije na snazi uklonjena.

1.10 Kompanija treba periodično ocjenjivati primjenu i funkcionalnost cijelog sustava upravljanja sigurnošću i po potrebi isti ažurirati. Period između dvije ocjene rada sustava određuje kompanija uzimajući u obzir svoje potrebe i broj aktivnosti. Za vrijeme ocjene potrebno je provjeriti znanja i postupanja zaduženog osoblja. Svi uključeni u ovakve ocjene trebaju biti izviješteni o rezultatima ocjene, a utvrđeni nedostaci trebaju se odgovarajuće ispraviti.

Svi utvrđeni nedostaci, nezgode i opasne situacije trebaju se zapisati, analizirati i ispraviti s ciljem trajnog ispravljanja. Ukoliko se utvrdi neophodnim na osnovi ovakvih nedostataka, nezgoda i opasnih situacija dokumente sustava upravljanja sigurnošću potrebno je odgovarajuće ažurirati i ispraviti.

1.11 U slučaju potrebe kao detaljnije smjernice o načinu primjene sustava upravljanja sigurnošću mogu se koristiti odredbe iz »Pravila za statutarnu certifikaciju pomorskih brodova, Opći propisi«, prilog VI.