NN 3/2020 (8.1.2020.)

Vlada Republike Hrvatske

Na temelju članka 7. stavka 1. Zakona o Središnjem registru državne imovine (»Narodne novine«, broj 112/18), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 3. siječnja 2020. godine donijela

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Uredbom uređuje se ustrojstvo i način vođenja, sadržaj Središnjeg registra državne imovine (u daljnjem tekstu: Središnji registar) i način prikupljanja podataka za Središnji registar te podaci iz Središnjeg registra koji se javno ne objavljuju.

Članak 2.

(1) Središnji registar predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju državne imovine.

(2) Podaci iz Središnjeg registra koriste se za osiguravanje transparentnosti, točnosti, dosljednosti, usporedivosti i potpunosti podataka potrebnih za izvješćivanje o stanju i analitici državne imovine.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ove Uredbe imaju sljedeće značenje:

1. državna imovina podrazumijeva svu nefinancijsku i financijsku imovinu države, sukladno odredbi članka 2. stavka 2. Zakona o Središnjem registru državne imovine (u daljnjem tekstu: Zakon)

2. obveznici dostave i unosa podataka su svi subjekti dostave i unosa podataka u Središnji registar, sukladno odredbi članka 4. Zakona

3. evidencija je zbirka obveznih podataka koje su obveznici dužni dostavljati za potrebe Središnjeg registra

4. temeljni registar je javni registar u kojem se prikuplja i vodi barem jedan autentični podatak, a koji je kao temeljni određen odlukom Vlade Republike Hrvatske

5. unos podataka elektroničkim putem je dostava podataka mrežnim putem u Središnji registar, koje unosi od strane obveznika unosa i dostave imenovana odgovorna osoba za unos podataka

6. valjana isprava je skup podataka koji je izvoran i vjerodostojan, te je kao takav određen zakonom ili proizlazi iz svrhe uspostave javnog registra određene zakonom

7. elektronička vjerodajnica (vjerodajnica) je skup podataka kojim se predstavlja korisnik elektroničke usluge, a služi kao dokaz za provjeru elektroničkog identiteta (e-ID) kako bi se omogućio pristup elektroničkim uslugama (e-uslugama)

8. autentifikacija je formalizirani proces verifikacije vjerodajnice korisnika elektroničkih javnih usluga koji rezultira potvrđivanjem/osporavanjem identiteta

9. Državna informacijska infrastruktura (DII) je sustav koji čine zajednička državna osnovica za sigurnu razmjenu podataka i alati za interoperabilnost sukladno propisima koji uređuju područje državne informacijske infrastrukture.

II. USTROJSTVO, NAČIN VOĐENJA I SADRŽAJ SREDIŠNJEG REGISTRA

Članak 4.

(1) Središnji registar vodi tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva.

(2) Tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva obavlja nadzor nad provedbom dostave i unosa podataka u Središnji registar.

Članak 5.

(1) Središnji registar sadrži evidenciju o državnoj imovini na temelju podataka koje dostavljaju obveznici dostave i unosa podataka, sukladno odredbi članka 2. Zakona.

(2) U Središnjem registru prikupljaju se i evidentiraju podaci na temelju valjanih isprava i ostale dokumentacije propisane Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom, kojeg donosi čelnik tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva.

Članak 6.

Središnji registar sastoji se od evidencije:

– nekretnina

– financijske imovine

– pokretnina

– prava i obveza i

– drugih pojavnih oblika imovine.

Članak 7.

Elementi evidencije državne imovine, koja se unosi u Središnji registar, određuju se Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom iz članka 5. stavka 2. ove Uredbe.

Članak 8.

Središnji registar, obzirom na svoje funkcionalne dijelove, sadrži sljedeće osnovne cjeline:

1. Informacijski sustav upravljanja državnom imovinom koji podržava sljedeće funkcionalnosti:

a) unos, pregled i ažuriranje osnovnih podataka imovine

b) pregled i ažuriranje osnovnih podataka financijske imovine

c) uvid u podatke od značaja za nadzor i praćenje koristi i učinaka upravljanja imovinom

d) pregled popratnih dokumenata

e) pregled upisanih podataka po raznim kriterijima

f) uvoz podataka obveznika dostave podataka i

g) izvoz podataka za potrebe pojedine institucije obveznika

h) uspostava mrežnih usluga za razmjenu podataka s informacijskim sustavima drugih tijela

2. GIS preglednik koji podržava sljedeće funkcionalnosti:

a) pregled lokacije nekretnine prema odgovarajućim prostornim planovima i

b) statistiku vezanu uz rasprostranjenost imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u prostoru

3. Izvještajni modul

4. Korisnički pretinac i sustav notifikacija Središnjeg registra

5. Sustav radnih zadataka

6. Administrativni modul koji podržava sljedeće funkcionalnosti:

a) održavanje kodnih lista (šifarnika) i matičnih podataka i

b) pregled povijesti svih promjena podataka

7. Modul za komunikaciju s vanjskim sustavima

8. Modul koji podržava sljedeće funkcionalnosti:

a) profile institucija i obveznika i

b) nadzornu ploču

9. Sustav za pružanje podrške i učenje na daljinu.

III. USPOSTAVLJANJE VEZA S REGISTRIMA I BAZAMA PODATAKA

Članak 9.

(1) Tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva uspostavlja vezu i pristupa svim javnim, temeljnim, središnjim registrima i drugim bazama podataka nužnim za vođenje Središnjeg registra.

(2) Tijela javnog sektora te pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska, a koji nisu zakonski obveznici dostave i razmjene podataka iz registara i drugih baza podataka navedenih u stavku 1. ovoga članka s drugim tijelima javnog sektora, dužni su na zahtjev tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva osigurati vezu i razmjenu podataka prema Središnjem registru, bez naknade.

(3) Način kojim se osigurava veza i pristup registrima i bazama iz stavka 1. ovoga članka, ostvaruje se sukladno odredbama propisa kojima se uređuje područje državne informacijske infrastrukture.

IV. DOSTAVA PODATAKA

Članak 10.

(1) Središnji registar sadrži popis svih obveznika dostave i unosa podataka.

(2) Za pristup i vođenje Središnjeg registra koristi se informacijski sustav za upravljanje državnom imovinom koji omogućava mrežni unos, verifikaciju, pregled, analizu i razmjenu podataka pohranjenih u Središnji registar.

(3) Dostava podataka u Središnji registar vrši se elektroničkim putem na jedan od načina propisanim člankom 14. ove Uredbe.

(4) Način dostave podataka, koji su klasificirani na temelju zakona kojim se uređuje tajnost podataka, pobliže se određuje Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom.

Članak 11.

(1) Obveznici dostave i unosa podataka pristupaju Središnjem registru uporabom definiranih pristupnih podataka koje određuje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva.

(2) Prijava u sustav Središnjeg registra vrši se sukladno propisima kojima se uređuje područje državne informacijske infrastrukture.

(3) Sustav autentifikacije dužan je omogućiti prijavu vjerodajnicama koje su objavljene na listi prihvaćenih vjerodajnica u sustavu državne informacijske infrastrukture.

Članak 12.

(1) Za potrebe vođenja Središnjeg registra, obveznici dostave i unosa podataka iste dostavljaju u skladu sa člankom 4. stavkom 4. i člankom 15. Zakona.

(2) Za provedbu i točnost unosa podataka odgovorni su čelnici obveznika dostave i unosa podataka.

Članak 13.

Obveznici dostave i unosa podataka dužni su:

– uspostaviti organizacijsku strukturu, s formalnom raspodjelom zadaća, ovlasti i odgovornosti kojom se osigurava primjerena komunikacija sa Središnjim registrom i

– imenovati odgovornu osobu za elektronički unos i ažuriranje podataka te dostaviti podatke o tome u Središnji registar.

V. NAČIN PRIKUPLJANJA PODATAKA

Članak 14.

(1) Podaci se u Središnji registar unose:

– ručnim unosom

– uvozom datoteke ili

– drugim razmjenskim formatom.

(2) Specifikacija razmjenskog formata pobliže se propisuje Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom državne imovine.

VI. JAVNA OBJAVA PODATAKA

Članak 15.

(1) Središnji registar javno se objavljuje na Središnjem državnom portalu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, podaci za potrebe Središnjeg registra koji su klasificirani na temelju zakona kojim se uređuje tajnost podataka, kao i podaci koji se dostavljaju za državnu imovinu koja se nalazi izvan područja Republike Hrvatske, neće se javno objavljivati.

(3) Podaci koji nisu određeni za javnu objavu, neće biti javno dostupni.

(4) Tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva nije nadležno za izdavanje potvrda o podacima iz Središnjeg registra.

(5) Pri javnoj objavi iz stavka 1. ovoga članka, prostorni podaci su dostupni isključivo kao slika (raster) i nije moguće preuzimanje te vrste javno objavljenih podataka. Izvor podataka označava se na vidljivom mjestu.

VII. PRIJELAZNA I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 16.

Stupanjem na snagu ove Uredbe prestaje važiti Uredba o Registru državne imovine (»Narodne novine«, broj 55/11).

Članak 17.

Ova Uredba stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/19-03/84

Urbroj: 50301-26/23-20-2

Zagreb, 3. siječnja 2020.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2020_01_3_40.html

Upoznajte novi Zakon.hr

Pravni izvori sada su pregledniji, povezaniji i jednostavniji za korištenje

Novi Zakon.hr nije samo redizajn postojeće stranice. Cjelokupnu podatkovnu osnovu izgradili smo iznova kako bismo omogućili brže pronalaženje pravnih informacija, jednostavnije povezivanje izvora i razvoj novih funkcionalnosti.

Zakoni i drugi propisi sada su strukturirani po pojedinim člancima. Time smo stvorili temelje za preciznije pretraživanje, izravno povezivanje s određenim člankom, praćenje promjena te povezivanje propisa sa sudskom praksom, podzakonskim propisima, vijestima i drugim relevantnim sadržajima.

Što donosi novi Zakon.hr?

- Novi dizajn usmjeren na preglednost i produktivnost – sadržaj, alati i povezani pravni izvori organizirani su tako da vam tijekom rada budu dostupni uz što manje dodatnih koraka.

- Pretpregledni prozor (preview pane) – povezane sadržaje možete pregledavati u posebnom bočnom prozoru, bez napuštanja propisa na kojem radite i gubitka trenutačnog konteksta.

- Nova tražilica – pretražujte sve baze zajedno ili odaberite određenu vrstu sadržaja, uz jasnije organizirane i preglednije rezultate.

- Arhiva ranijih verzija zakona – pronađite tekst zakona koji je vrijedio u određenom razdoblju, što je osobito važno za postupke koji se odnose na ranije nastale pravne odnose.

- Usporedba verzija – usporedite različite verzije zakona i lakše utvrdite što je pojedinom izmjenom promijenjeno.

- Povezani pravni izvori – sa stranice pojedinog zakona brzo pristupite podzakonskim propisima, povezanim zakonima, ranijim verzijama i pripadajućim vijestima.

- Praćenje sadržaja i obavijesti – pratite odabrane pravne sadržaje i primajte obavijesti o njihovim promjenama.

- Preuzimanje dokumenata – ovisno o odabranom paketu, dokumente možete preuzimati u PDF formatu.

- Automatski sadržaj - kazalo sadržaja propisa automatski se generira gdje je moguće, za lakšu navigaciju kroz velike dokumente.

- 'Mala' tražilica kroz tekst prikazanog sadržaja, osobito korisno za dugačke propise kada pristupate s mobilnog uređaja.

- Moj Profil - korisnici mogu upravljati svojim profilom, praćenim sadržajima, obavijestima i drugim dostupnim postavkama.

Besplatna registracija

Otvorite korisnički račun i upoznajte mogućnosti novog sustava. Registracija je besplatna i sama po sebi ne stvara obvezu plaćanja.

Registrirani korisnici mogu upravljati svojim profilom, praćenim sadržajima, obavijestima i drugim dostupnim postavkama.

Novi paketi pretplate

Za pristup naplatnim bazama i naprednim funkcionalnostima dostupni su novi paketi pretplate Classic i PLUS.

Odaberite paket prema opsegu sadržaja i funkcija koje su vam potrebne. Paket PLUS namijenjen je korisnicima koji Zakon.hr redovito koriste kao profesionalni radni alat i žele puni pristup dostupnim pravnim sadržajima i funkcionalnostima.

Zakon.hr je trenutačno u beta fazi

Novu verziju nastavljamo razvijati. Još uvijek dopunjavamo i provjeravamo baze podataka, povezujemo postojeće sadržaje te postupno uvodimo nove funkcionalnosti.

Ako primijetite pogrešku, nedostatak ili imate prijedlog za poboljšanje, javite nam se. Vaše iskustvo pomoći će nam da Zakon.hr učinimo još pouzdanijim i praktičnijim pravnim alatom.