Baza je ažurirana 17.04.2024. 

zaključno sa NN 43/24

NN 2/2020 (3.1.2020.)

 

HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Hanfa) na temelju članka 49.a stavka 4., članka 51. stavka 13., članka 52. stavka 4., članka 53. stavka 3., članka 54. stavka 2. i članka 58. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine« broj 19/2014, 93/2015, 64/2018 i 115/2018, dalje u tekstu: Zakon), na sjednici Upravnog vijeća održanoj 23. prosinca 2019. godine donosi

 

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O ORGANIZACIJSKIM ZAHTJEVIMA ZA MIROVINSKO DRUŠTVO ZA UPRAVLJANJE OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

Članak 1.

U cijelom Pravilniku o organizacijskim zahtjevima za mirovinsko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine« broj 103/14 i 39/17) riječ »Agencija« zamjenjuje se riječju »Hanfa« u odgovarajućem padežu.

Članak 2.

U članku 1. stavku 1. riječ »fondom« zamjenjuje se riječju »fondovima«.

U stavku 1. točki 2. iza riječi »interesa« dodaju se riječi: »i kriterije za prepoznavanje vrta sukoba interesa«

Dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Sastavni dio ovog Pravilnika čine:

1. Kvantitativna ograničenja ulaganja u izvedenice (Prilog 1),

2. Ugovori o izvedenicama (Prilog 2).«

Članak 3.

U članku 2. točki 10. riječi »članaka 94. do 96. odnosno članaka 100. do 104.« zamjenjuju se riječima »članka 59. stavka 1. točke 2.«

Točka 13. mijenja se i glasi: »13. Nagrađivanje podrazumijeva sve oblike fiksnih i varijabilnih plaćanja i pogodnosti, u novcu ili u naravi, koje isplaćuje odnosno dodjeljuje mirovinsko društvo, uključujući primitke povezane s uspješnošću i udio u dobiti, a koji se primici isplaćuju odnosno dodjeljuju u korist osoba iz članka 56. stavka 1. Zakona.«

Članak 4.

U članku 3. stavku 8. riječ »fondom« zamjenjuje se riječju »fondovima«.

Članak 5.

Članak 4. mijenja se i glasi:

»(1) U postupanju po pritužbama mirovinsko društvo dužno se pridržavati članka 121. Zakona te članovima mirovinskog fonda besplatno staviti na raspolaganje informacije o načinu podnošenja pritužbi i postupanja po istima i omogućiti besplatno podnošenje pritužbi.

(2) Mirovinsko društvo dužno je najkasnije do 15. veljače svake godine dostaviti Hanfi godišnji izvještaj o pritužbama koji sadrži broj zaprimljenih pritužbi članova u prethodnoj godini, razloge zbog kojih su pritužbe podnesene te mjere koje su temeljem njih poduzete.

(3) Izvještaj iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je dostaviti Hanfi na način propisan odredbama članka 32.a ovoga Pravilnika.«

Članak 6.

Iza članka 8. dodaje se novi članak 8.a koji glasi:

»Članak 8.a

(1) Nositelji funkcije praćenja usklađenosti, interne revizije i upravljanja rizicima dužni su obavijestiti upravu i nadzorni odbor mirovinskog društva o:

1. značajnijoj povredi odredaba Zakona i/ili na temelju njega uspostavljenih propisa o poslovanju mirovinskog društva, uočenoj prilikom obavljanja poslova praćenja usklađenosti, upravljanja rizicima i/ili revizije poslovanja društva

2. uočenom postojanju povećanog rizika neusklađenosti mirovinskog društva ili mirovinskog fonda s materijalno značajnim zakonskim zahtjevima, koji bi mogao utjecati na interese članova mirovinskog fonda.

(2) Ako uprava ili nadzorni odbor mirovinskog društva ne poduzmu pravodobne i odgovarajuće mjere za otklanjanje utvrđenih povreda ili prepoznatih rizika, nositelj funkcije iz stavka 1. ovoga članka će o tome bez odgode obavijestiti Hanfu.

(3) Prilikom dostavljanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka Hanfa će osigurati odgovarajuću zaštitu nositelja funkcije iz stavka 1. ovoga članka koji je dostavio predmetnu obavijest, u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj, odnosno pozivanja na odgovornost zbog otkrivanja navedenih podataka.

(4) Na način zaprimanja obavijesti iz stavka 2. ovoga članka i postupanje u vezi s dostavljenom obavijesti, kao i pravila o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest dostavila, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe podzakonskog propisa koje uređuju organizacijske zahtjeve kod mirovinskih društava za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima.«

Članak 7.

U članku 9. stavku 5. iza riječi »izvještavanja« briše se točka i dodaju se riječi » te s aspekta sprječavanja sukoba interesa.«

Članak 8.

U članku 12. stavku 2. iza riječi »okruženja« dodaju se riječi »te praćenje likvidnosti portfelja mirovinskog fonda s naglaskom na«.

U stavku 7. iza riječi pozicije briše se točka i dodaju se rije­či: », uz uvažavanje rizika likvidnosti pojedinog financijskog instrumenta te utjecaja tog rizika na predviđenu izlaznu strategiju mirovinskog fonda kao i likvidnost mirovinskog fonda u cjelini.«.

Članak 9.

Naslov iza članka 16. i članak 16. mijenjaju se i glase:

»Kriteriji za prepoznavanje vrsta sukoba interesa

Članak 16.

(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom uspostavljanja kriterija za prepoznavanje sukoba interesa poštivati odredbe članka 49. i 49.a Zakona.

(2) Mirovinsko društvo treba razmotriti moguće sukobe interesa barem u sljedećim odnosima:

– između mirovinskog fonda i mirovinskog društva

– između mirovinskog fonda i svakog dioničara mirovinskog društva te njegovih povezanih osoba

– između mirovinskog fonda i relevantne osobe te povezanih osoba relevantne osobe odnosno osobe s kojom je relevantna osoba u srodstvu

– između dva ili više mirovinskih fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo, što osim obveznih uključuje i dobrovoljne mirovinske fondove.

(3) Kriteriji koje mirovinsko društvo, odnosno relevantna osoba mirovinskog društva, najmanje mora uzeti u obzir prilikom odlučivanja o nekom činjenju ili nečinjenju koje može rezultirati sukobom interesa, su:

– da li je radnja koja je predmet odlučivanja u najboljem interesu članova mirovinskog fonda

– da li je odluka donesena s pažnjom dobrog stručnjaka odnosno savjesno i pošteno te u skladu s pravilnima struke

– da li je radnja koja je predmet odlučivanja usklađena s dugoročnom strategijom ulaganja mirovinskog fonda, kako se radnja uklapa u takvu strategiju, te postoji li drugi interes za mirovinsko društvo ili njegove povezane osobe kod poduzimanja takve radnje.«

Članak 10.

Naslov iznad članka 20. i stavak 1. istog članka mijenjaju se i glase:

»Strategije za ostvarivanje glasačkih prava

Članak 20.

(1) Pored obveza koje za mirovinska društva propisuje zakon koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava u dijelu koji se odnosi na strategije za ostvarivanje glasačkih prava i obveze izvješćivanja mirovinsko društvo dužno je uspostaviti primjerene i učinkovite procedure za ostvarivanje glasačkih prava i drugih prava iz financijskih instrumenata u koje je uložena imovina mirovinskog fonda isključivo u korist tog mirovinskog fonda.«

Članak 11.

U članku 23. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Mirovinsko društvo dužno je za funkciju upravljanja rizicima osigurati adekvatne resurse u svrhu prepoznavanja, praćenja i upravljanja svim rizicima kojima su mirovinsko društvo ili mirovinski fondovi izloženi ili mogu biti izloženi u svom poslovanju, a posebice u odnosu na tržišne rizike, kreditne rizike, rizik likvidnosti i operativne rizike.«

U stavku 3. točki 4. riječi », i kada je to primjenjivo« brišu se.

U točki 4. dodaje se podtočka e. koja glasi » e. ocjenjivanju i ograničenjima razine rizika likvidnosti u odnosu na obveze mirovinskog fonda iz točke 7. ovoga stavka.«

Dodaje se nova točka 7. koja glasi: »7. osigurati i kontinuirano provoditi primjereno ocjenjivanje razine rizika likvidnosti, te isti kontinuirano revidirati i ograničavati u odnosu na obveze mirovinskog fonda.«

Članak 12.

U članku 26. stavku 2. točki 1. iza riječi »tržišnom riziku,« dodaju se riječi »kreditnom riziku«.

Članak 13.

Članak 28. mijenja se i glasi:

(1) Mirovinsko društvo dužno je, uzimajući u obzir profile rizičnosti i definiranu prihvatljivu razinu rizika mirovinskog društva i mirovinskih fondova kojima upravlja, propisati postupke, alate i tehnike mjerenja i upravljanja rizicima kako bi:

1. rizici kojima su mirovinsko društvo i mirovinski fondovi kojima upravlja izloženi ili bi mogli biti izloženi u svakom trenutku mogli biti mjerljivi i kako bi se njima moglo upravljati,

2. osiguralo usklađenost s ograničenjima ukupne izloženosti mirovinskog fonda, ograničenjima izloženosti riziku druge ugovorne strane, ograničenjima izloženosti riziku likvidnosti i ograničenjima izloženosti riziku koncentracije u izdavatelju u skladu sa Zakonom i ovim pravilnikom.

(2) Mirovinsko društvo dužno je, kako bi ispunilo odredbe iz stavka 1. ovoga članka, za mirovinske fondove kojim upravlja:

1. osigurati primjenu postupaka, alata i tehnika za mjerenje rizika koji su nužni kako bi osigurali da su rizici preuzetih pozicija i njihov doprinos ukupnom profilu rizičnosti točno izmjereni na temelju ispravnih i pouzdanih podataka i da su postupci, alati i tehnike upravljanja rizicima primjereno dokumentirani,

2. periodički provoditi retroaktivna testiranja (engl. back-testing) kako bi se provjerila ispravnost postupaka mjerenja rizika koja uključuju predviđanja na temelju modela i procjene,

3. periodički provoditi stres testove i analize scenarija s ciljem otklanjanja rizika koji proizlaze iz mogućih promjena tržišnih uvjeta koji bi mogli imati negativan utjecaj na poslovanje mirovinskog fonda,

4. propisati, primjenjivati i redovito ažurirati interna ograničenja izloženosti rizicima, uzimajući u obzir sve rizike koji su u skladu s člankom 26. stavkom 2. točkom 2. ovoga pravilnika značajni za mirovinsko društvo i mirovinski fond i osigurati dosljednost primjene profila rizičnosti mirovinskog društva i mirovinskog fonda,

5. osigurati da je razina izloženosti rizicima za mirovinsko društvo i mirovinski fond kojim upravlja u svakom trenutku u skladu s ograničenjima izloženosti rizicima iz točke 4. ovoga stavka,

6. propisati, primjenjivati i redovito ažurirati primjerene procedure i postupke koji, u slučaju postojećih ili očekivanih prekoračenja ograničenja izloženosti rizicima mirovinskog društva i mirovinskog fonda, u najboljem interesu članova mirovinskog fonda osiguravaju pravovremeno usklađenje s ograničenjima izloženosti rizicima mirovinskog društva i mirovinskog fonda.

(3) Mirovinsko društvo dužno je primjereno upravljati rizikom likvidnosti s ciljem da u svakom trenutku osigura usklađenost imovine mirovinskog fonda kojim upravlja s obvezama, a posebice onima za koje procjenjuje da će nastati na temelju prestanka članstva u mirovinskom fondu.

(4) Prilikom procjene i upravljanja rizikom likvidnosti mirovinskog fonda, mirovinsko društvo je uvijek dužno uzeti u obzir i udio trgovanja za račun mirovinskih fondova kojima upravlja u ukupnom prometu financijskih instrumenata koji se nalaze u portfelju mirovinskog fonda, na način da je dužno isključiti podatke o transakcijama kupnje i transakcijama između fondova pod upravljanjem mirovinskog društva iz podataka o ukupnom trgovanju određenim financijskim instrumentom.

(5) Uz testove likvidnosti imovine i pokriću obveza koje je mirovinsko društvo dužno provoditi sukladno pravilniku kojim se uređuju godišnji, tromjesečni i drugi izvještaji obveznog mirovinskog fonda mirovinsko društvo je također dužno periodički provoditi stres test koji omogućuje procjenu rizika likvidnosti mirovinskog društva i mirovinskog fonda u izvanrednim okolnostima.

(6) Mirovinsko društvo dužno je pri provođenju stres testa iz stavka 5. ovog članka u obzir uzeti i imovinu i obveze fonda. Prilikom provođenja stres testa procjene rizika likvidnosti mirovinsko društvo je osim sposobnosti ispunjavanja obveza mirovinskog fonda temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu dužno procijeniti i utjecaj na vrijednost imovine odnosno obračunske jedinice mirovinskog fonda.

(7) Mirovinsko društvo je u svrhu provođenja stres testiranja iz stavka 5. ovoga članka dužno razraditi scenarije koji su što je više moguće individualno prilagođeni portfelju mirovinskih fondova kojima upravlja, ne rukovodeći se pritom isključivo povijesnim scenarijima baziranim na temelju ranijih financijskih kriza nego izrađujući buduće procjene stresnih scenarija za koje procjenjuje da postoji vjerojatnost nastanka i mogućnost značajnog utjecaja na ispunjenje obveza mirovinskog fonda.

(8) Povijesni scenariji iz stavka 7. ovog članka uključuju dovoljno duga razdoblja koja obuhvaćaju ekstremna tržišna kretanja koja bi mirovinski fond izložila najvećem financijskom riziku, Te uključuju i scenarij na strani pasive a koji podrazumijeva izlazak članova po drugim osnovama, osim umirovljenja i starosnog prelaska u fond druge kategorije . Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati na koji način identificira takva povijesna razdoblja kao i scenarije.

(9) Uz povijesne scenarije iz stavka 7. ovog članka mirovinsko društvo dužno je utvrditi i hipotetske scenarije utemeljene na dosljednim pretpostavkama u vezi s volatilnošću tržišta i korelacija cijena među tržištima i financijskim instrumentima, uzimajući u obzir i kvantitativne i kvalitativne procjene mogućih tržišnih uvjeta, što uključuje i scenarij na strani pasive a koji podrazumijeva izlazak članova po drugim osnovama, osim umirovljenja i starosnog prelaska u fond druge kategorije. Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati na koji način identificira takve hipotetske scenarije.

(10) Mirovinska društva dužna su o rezultatima provedenih stres testiranja iz stavka 5. ovoga članka najmanje jednom godišnje obavještavati Hanfu, najkasnije do 31. siječnje tekuće godine za prethodnu godinu, a na način propisan člankom 32.a. ovoga Pravilnika. Mirovinsko društvo bez odgode obavještava Hanfu ako rezultati takvog testiranja ukazuju da će mirovinski fond ili fondovi kojima upravlja imati poteškoće kod pravovremenog ispunjavanja svojih obveza.

(11) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka minimalno mora sadržavati sljedeće:

– opis scenarija koje je mirovinsko društvo koristilo,

– sažetak rezultata stres testova,

– individualne rezultate stres testova po svakom scenariju,

– eventualne iznose manjkova likvidnosti koji su identificirani u svakom scenariju, zajedno s procjenom mirovinskog društva o razini njihove značajnosti,

– opis koraka koje mirovinsko društvo planira poduzeti nastavno na rezultate stres testova.

(12) Hanfa po potrebi može definirati povijesne i/ili hipotetske stresne scenarije koje dostavlja mirovinskim društvima radi procjene likvidnosti mirovinskih fondova na nepovoljna tržišna kretanja.

(13) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da likvidnost ulaganja mirovinskog fonda kojim upravlja bude u skladu s obvezama nastalima temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu, profilom rizičnosti mirovinskog fonda, strukturom članova i tržišnim okolnostima.«

Članak 14.

Članak 32. mijenja se i glasi:

»(1) Mirovinsko društvo dužno je Hanfi, na način propisan odredbama članka 32a. ovoga Pravilnika, najmanje dva puta godišnje, do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu, do 31. srpnja tekuće godine za prvo polugodište iste godine te iznimno na zahtjev Hanfe, dostavljati izvješća s informacijama koje odražavaju istinit i vjeran prikaz vrsta izvedenica koje se koriste za mirovinski fond kojim upravlja, rizike temeljne imovine, kvantitativna ograničenja ulaganja i metode korištene za procjenu rizika povezanih s transakcijama izvedenicama.

(2) U slučaju da Hanfa procijeni da su izvješća iz stavka 1. i prilozi iz stavka 4. ovoga članka neispravni ili nepotpuni, naložit će mirovinskom društvu ispravak ili nadopunu.

(3) Izvješća i priloge iz stavaka 1. i 4. ovoga članka te njihove ispravke i nadopune iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno dostaviti Hanfi na način propisan odredbama članka 32a. ovoga Pravilnika.

(4) Mirovinsko društvo dužno je uz izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostaviti i ispunjene obrasce koji se nalaze u Prilogu 1. i Prilogu 2. ovoga Pravilnika.«

Članak 15.

U članku 32.a. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Mirovinsko društvo dužno je dostaviti Hanfi obavijest iz članka 27. stavka 3. ovoga Pravilnika i izvješća, ispravke i nadopune, obavijest iz članka 28. stavka 10., te obrasce iz članka 32. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Pravilnika na način i u skladu s Tehničkom uputom za korištenje servisa unosa WEB obrazaca i dostavu dokumentacije u elektroničkom obliku i Uputom za popunjavanje WEB obrazaca za mirovinska društva.

(2) Smatra se da je mirovinsko društvo dostavilo dokumentaciju iz članka 27. stavka 3. i članka 32. stavaka 1., 2. i 4. ovoga Pravilnika u trenutku kada je dokumentacija zabilježena na poslužitelju za slanje takve dokumentacije.«

Članak 16.

Naslov iznad članka 40. i članak 40. mijenjaju se i glase:

»Pridruživanje i alokacija naloga za trgovanje

Članak 40.

(1) Mirovinsko društvo može pridruživati naloge za trgovanje zadane u ime pojedinog mirovinskog fonda s nalozima drugog fonda kojim upravlja, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. nije izgledno da će pridruživanje naloga naštetiti interesima fonda čiji se nalozi grupiraju,

2. da je propisana i primijenjena politika alokacije naloga koja dovoljno precizno uređuje fer alokaciju zbirnih naloga, uključujući način na koji količina i cijena navedene u nalogu utječu na alokaciju i postupanje s djelomično izvršenim nalozima.

(2) Mirovinsko društvo dužno je prilikom pridruživanja jednog ili više naloga za trgovanje mirovinskog fonda s nalozima drugih fondova, u slučaju kad je takav zbirni nalog djelomično izvršen, alocirati realizirane naloge u skladu sa svojom politikom alokacije naloga.«

Članak 17.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»(1) Mirovinsko društvo dužno je ustrojiti odbor za nagrađivanje.

(2) Odbor za nagrađivanje mora se uspostaviti na način koji mu, u okviru njegovih nadležnosti, omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim uz nagrađivanje te o utjecaju nagrađivanja na upravljanje rizicima.

(3) Odbor za nagrađivanje dužan je pripremati odluke nadzornog odbora mirovinskog društva vezane uz nagrađivanje radnika, uključujući odluke koje imaju utjecaj na izloženost mirovinskog društva ili mirovinskog fonda rizicima te na upravljanje rizicima.

(4) Odbor za nagrađivanje, u okviru zaduženja iz stavka 2. ovoga članka, obavlja osobito sljedeće zadaće za koje je odgovoran:

1. pružanje podrške upravi mirovinskog društva pri donošenju i redovitom preispitivanju općih načela politike nagrađivanja iz članka 56. stavka 5. Zakona,

2. pružanje podrške i savjetovanje uprave mirovinskog društva pri izradi politike nagrađivanja iz članka 56. stavka 1. Zakona,

3. pripremanje odluka nadzornog odbora mirovinskog društva iz članka 42. stavka 3. ovoga Pravilnika,

4. pripremanje odluka iz stavka 3. ovoga članka,

5. davanje prijedloga nadzornom odboru mirovinskog društva vezanih uz traženje vanjskih i internih konzultantskih usluga na području politike nagrađivanja i provođenja te politike, s obzirom na to da Odbor za nagrađivanje treba imati na raspolaganju savjetnike čiji su savjeti neovisni o savjetima koje osiguravaju viši rukovoditelji ili savjetima koji su njima namijenjeni,

6. pružanje podrške nadzornom odboru mirovinskog društva pri reviziji primjene politike nagrađivanja iz članka 56. stavka 6. Zakona i

7. najmanje jednom godišnje dokumentirano provođenje nekoliko različitih scenarija za potrebe testiranja utjecaja budućih vanjskih i unutarnjih događaja na politiku nagrađivanja i provođenje te politike, kao i provođenje retroaktivnog testiranja.

(5) Pri obavljanju poslova iz stavka 4. ovoga članka odbor za nagrađivanje dužan je voditi računa o dugoročnim interesima mirovinskog društva, mirovinskih fondova i članova mirovinskih fondova kojima mirovinsko društvo upravlja.

(6) Članovi nadzornog odbora između sebe biraju članove odbora za nagrađivanje, pri čemu se odbor mora sastojati od najmanje dva člana, od kojih je jedan predsjednik.

(7) Kada je relevantnim propisom određeno da u nadzornom odboru mora biti predstavnik radnika, odbor za nagrađivanje uključuje jednog ili više predstavnika radnika. Ako odbor za nagrađivanje ima manje od tri člana, u odboru za nagrađivanje ne može biti više od jednog predstavnika radnika.

(8) Uprava mirovinskog društva dužna je osigurati Odboru za nagrađivanje pristup svim podacima i informacijama koje se odnose na postupak odlučivanja o uspostavljanju i provođenju politike nagrađivanja, uključujući one od kontrolnih funkcija.

Članak 18.

Dodaju se Prilog 1. i Prilog 2.:

PRILOG 1.

KVANTITATIVNA OGRANIČENJA ULAGANJA U IZVEDENICE

 

Kvantitativno ograničenje (u odnosu na NAV)

Stanje na 31. 12.

članak 129. – valutna usklađenost (ne uključujući bruto valutnu izloženost prema temeljnoj imovini izvedenica)

 

 

članak 129. – valutna usklađenost (uključujući bruto valutnu izloženost prema temeljnoj imovini izvedenica)

min. 40% (kat.A); 60% (kat.B); 90% (kat.C)

 

članak 132. stavak 2. točka 1. – ukupna izloženost

max. 30%

 

članak 132. stavak 2. točka 2. – izloženost prema jednoj osobi na temelju izvedenica*

max 3%

 

 

Upute za popunjavanje:

• tablica iz Priloga 1. ispunjava se pojedinačno za svaki fond

• *Potrebno je navesti izloženost na temelju izvedenica za svaku osobu pojedinačno u apsolutnom i relativnom iznosu.

PRILOG 2.

UGOVORI O IZVEDENICAMA

Upute za popunjavanje:

• tablica iz Priloga 2. ispunjava se pojedinačno za svaki fond

• u tablici iz Priloga 2. potrebno je navesti svaki pojedinačan ugovor sklopljen u prethodnoj godini ili koji je imao dospijeće u prethodnoj godini

• mirovinsko društvo dužno je podatke u tablici iz Priloga 2. po potrebi prilagoditi ili nadopuniti ovisno o vrsti izvedenice kako bi bilo moguće izračunati izloženosti na temelju iste.

Članak 19.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

(2) Mirovinska društva dužna su se u roku od šest mjeseci od od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika u potpunosti se uskladiti s odredbama članka 13. ovoga Pravilnika.

Klasa: 011-02/19-03/05 Urbroj: 326-01-70-72-19-13 Zagreb, 23. prosinca 2019.

Predsjednik Upravnog vijeća dr. sc. Ante Žigman, v. r.

 

 

Copyright © Ante Borić