NN 2/2020 (3.1.2020.)

 

HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu: Hanfa) na temelju članka 26. stavka 2. točke 1., članka 125. stavaka 8. i 9., članka 126. stavka 8. i članka 133. Zakona o obveznim mirovinskim fondovima (»Narodne novine« broj 19/2014, 93/2015, 64/2018 i 115/2018, dalje u tekstu: Zakon), na sjednici Upravnog vijeća održanoj 23. prosinca 2019. godine donosi

 

PRAVILNIK O DOZVOLJENIM ULAGANJIMA I DODATNIM OGRANIČENJIMA ULAGANJA OBVEZNOG MIROVINSKOG FONDA

Članak 1.

Ovim Pravilnikom detaljnije se propisuju:

– dodatni uvjeti koje mora zadovoljavati imovina mirovinskog fonda,

– uvjeti koje mora zadovoljavati druga ugovorna strana u transakciji mirovinskog fonda,

– način ulaganja u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 11. i članka 126. stavka 4. Zakona,

– način informiranja javnosti i Hanfe o ulaganjima iz članka 125. stavka 1. točke 11. i članka 126. stavka 4. Zakona,

– dodatna ograničenja ulaganja, postupanja s imovinom mirovinskog fonda te izračuna izloženosti,

– način izračuna odstupanja prinosa iz članka 125. stavka 6. Zakona,

– kriteriji za ulaganje sredstava mirovinskog društva u udjele UCITS fondova.

Članak 2.

Mirovinski fond je obvezni mirovinski fond kojeg na temelju odobrenja Hanfe osniva mirovinsko društvo i kojim mirovinsko društvo upravlja u svoje ime i za zajednički račun članova mirovinskog fonda u skladu s odredbama Zakona, te koji može biti mirovinski fond kategorije A, B ili C.

Uređena tržišta

Članak 3.

(1) Uređeno tržište u smislu Zakona je tržište iz Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države koja je članica Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (dalje: OECD), koje ispunjava uvjete za uređeno tržište u smislu odredbi zakona koji uređuje tržište kapitala u Republici Hrvatskoj i/ili drugoj državi članici.

(2) Službeno tržište i drugi segment uređenog tržišta u smislu Zakona su tržišta iz Republike Hrvatske, druge države članice ili treće države koja je članica OECD-a za koja su odredbama zakona koji uređuje tržište kapitala, pripadajućim podzakonskim aktima i/ili relevantnim pravilima tržišnog operatera propisani stroži uvjeti za uvrštenje i zaštitu ulagatelja u odnosu na najmanje strogi segment uređenog tržišta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Mirovinsko društvo dužno je internim procedurama uspostaviti učinkoviti sustav provjere zadovoljavaju li tržišta iz trećih država članica OECD-a iz stavaka 1. i 2. ovoga članka uvjete da bi se mogla smatrati uređenim tržištem odnosno službenim tržištem i drugim segmentom uređenog tržišta, kako je to propisano stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(4) Mirovinsko društvo dužno je svaku provjeru iz stavka 3. ovoga članka dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i pripadajućim podzakonskim aktima.

Prenosivi vrijednosni papiri

Članak 4.

Prenosivi vrijednosni papiri iz članka 2. točke 22. Zakona u koje je mirovinskom fondu dozvoljeno ulagati su oni koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. potencijalni gubitak koji mirovinski fond može pretrpjeti u odnosu na držanje tih instrumenata je ograničen na iznos koji je za njih plaćen,

2. za njih su dostupne prikladne informacije u obliku redovitih, točnih i cjelovitih informacija o vrijednosnom papiru,

3. slobodno su prenosivi,

4. njihovo stjecanje je u skladu s načelima, strategijom i ciljevima ulaganja mirovinskog fonda,

5. rizici prenosivih vrijednosnih papira prikladno su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima mirovinskog fonda,

6. njihova likvidnost ne ugrožava sposobnost mirovinskog fonda da ispunjava svoje obveze vodeći računa o ograničenju troška koji osigurava očuvanje vrijednosti imovine mirovinskog fonda.

Usporedba prinosa ostvarenih ulaganjem u prenosive vlasničke vrijednosne papire s prinosom referentne vrijednosti

Članak 5.

(1) Mirovinsko društvo je prije odabira indeksa koji koristi kao referentnu vrijednost za uspoređivanje prinosa dužno prikupiti ključne informacije koje se odnose na taj indeks, kao što su informacije o relevantnim sastavnicama indeksa (kao što su primjerice geografska ili sektorska struktura ili najvećih 20 sastavnica indeksa i slično), uvjetima koje prenosivi vrijednosni papir mora zadovoljavati kako bi postao sastavnica indeksa, težinama pojedinih sastavnica, načinu izračuna prinosa indeksa te datumima revidiranja i rebalansiranja indeksa.

(2) Način izračuna prinosa koji je ostvaren ulaganjem imovine mirovinskog fonda u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 5. Zakona, skupinu takvih ulaganja ili cjelokupno takvo ulaganje, uključujući i posredne izloženosti kroz instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. Zakona, mora biti usporediv s načinom izračuna prinosa odabrane referentne vrijednosti.

(3) Kod posrednih izloženosti iz stavka 2. ovoga članka kroz instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 6. Zakona u obzir se uzimaju dionički fondovi.

(4) Odabrano razdoblje usporedbe prinosa iz stavka 2. ovoga članka s referentnom vrijednosti mora odražavati dugoročnu prirodu ulaganja obveznih mirovinskih fondova, a mirovinsko društvo je dužno usporedbu prinosa provesti za razdoblja od 5, 10 i 15 godina.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako za dijelove portfelja ili za odabranu referentnu vrijednost nema dovoljno povijesnih podataka da bi se provela usporedba za sva tri navedena razdoblja, mirovinsko društvo je dužno provesti procjenu za najduže razdoblje za koje postoje povijesni podaci. Odabrana referentna vrijednost također mora imati usporedivu raspoloživu vremensku seriju povijesnih podataka o prinosu.

(6) Mirovinsko društvo je dužno u internim aktima propisati metodologiju izračuna prinosa iz stavka 2. ovoga članka, kao i usporedbe prinosa s referentnom vrijednošću, te je dužno odabir i postavke takve metodologije na zahtjev obrazložiti Hanfi.

(7) Mirovinsko društvo dužno je za prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 5. Zakona, skupinu takvih ulaganja ili cjelokupno takvo ulaganje, uključujući i posredne izloženosti kroz instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. Zakona, izračunati:

a) prosječni prinos skupine takvih ulaganja ili za cjelokupno takvo ulaganje, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa ostvarenih u 5-godišnjem razdoblju iz stavka 4. ovoga članka, izražen na godišnjoj razini,

b) prosječni prinos skupine takvih ulaganja ili za cjelokupno takvo ulaganje, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa ostvarenih u 10-godišnjem razdoblju iz stavka 4. ovoga članka, izražen na godišnjoj razini,

c) prosječni prinos skupine takvih ulaganja ili za cjelokupno takvo ulaganje, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa ostvarenih u 15-godišnjem razdoblju iz stavka 4. ovoga članka, izražen na godišnjoj razini,

d) prosječni prinos skupine takvih ulaganja ili za cjelokupno takvo ulaganje, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa ostvarenih u drugom referentnom razdoblju iz stavka 5. ovoga članka, izražen na godišnjoj razini,

e) prosječni prinos odabrane referentne vrijednosti za svako od razdoblja iz točaka b) do e) ovoga stavka, izračunat kao geometrijski prosjek prinosa odabrane referentne vrijednosti ostvarenih u svakom referentom razdoblju, izražen na godišnjoj razini.

(8) Ako je mirovinsko društvo odabralo koristiti različite referentne vrijednosti za skupine ulaganja, prosječni prinos iz stavka 7. točaka b) do e) ovoga članka računa se odvojeno za svaku skupinu ulaganja, uključujući i posredne izloženosti toj skupini ulaganja kroz instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. Zakona, te se uspoređuje s prosječnim prinosom odabrane referentne vrijednosti za isto razdoblje.

(9) Mirovinsko društvo u prinos iz stavka 7. ovoga članka uključuje i efekte isplate dividende, kao i neto dobit ili gubitak trgovanja s takvim pozicijama unutar referentnog razdoblja, isključujući povezane troškove vezane za stjecanje i otuđenje imovine mirovinskog fonda (primjerice naknade koje se plaćaju skrbnicima ili investicijskim društvima).

(10) Mirovinsko društvo u informativnom prospektu mirovinskog fonda mora dati tablični i grafički prikaz prinosa koji je ostvaren ulaganjem imovine mirovinskog fonda u prenosive vlasničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 5. Zakona, skupinu takvih ulaganja ili cjelokupno takvo ulaganje, uključujući i posredne izloženosti kroz instrumente iz članka 125. stavka 1. točaka 6. i 9. Zakona s prinosom referentne vrijednosti, za propisana razdoblja usporedbe.

Instrumenti tržišta novca

Članak 6.

Instrumentima tržišta novca iz članka 2. točke 25. Zakona smatraju se financijski instrumenti koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

1. imaju dospijeće ili preostalo dospijeće od 397 dana ili manje ili

2. imaju preostalo dospijeće kraće od dvije godine, a njihova kamatna stopa je varijabilna i najmanje svakih 397 dana podliježe redovitom usklađivanju prinosa ovisno o promjenama tržišne kamatne stope ili indeksa.

Članak 7.

Mirovinskom fondu je dozvoljeno ulagati u instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. do 4. Zakona čija se vrijednost u svakom trenutku može precizno utvrditi odnosno za koje su dostupni precizni i pouzdani sustavi i metodologije vrednovanja koji ispunjavaju sljedeće kriterije:

1. omogućavaju da se izračuna vrijednost neto imovine mirovinskog fonda u skladu s vrijednošću po kojoj bi instrument tržišta novca koji se drži u imovini mogao biti predmet transakcije po tržišnim uvjetima sklopljene između informiranih i nepovezanih strana koje su voljne obaviti transakciju,

2. zasnivaju se na tržišnim podacima ili na modelima vrednovanja, uključujući metode koje se temelje na amortiziranim troškovima.

Članak 8.

(1) Instrumenti tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona koji nisu uvršteni na uređeno tržište su oni instrumenti tržišta novca koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. ispunjavaju kriterije navedene u člancima 5. i 6. ovog Pravilnika,

2. za njih su dostupne odgovarajuće informacije koje omogućavaju prikladnu procjenu kreditnog rizika koji je povezan s ulaganjem u takav instrument, uzimajući u obzir stavak 2. ovoga članka,

3. slobodno su prenosivi.

(2) Za instrumente tržišta novca iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuća informacija iz točke 2. stavka 1. ovoga članka mora sadržavati informacije o izdanju ili programu izdanja i informacije o pravnom i financijskom položaju izdavatelja instrumenta tržišta novca.

Upravljanje likvidnošću

Članak 9.

(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom ulaganja imovine mirovinskog fonda u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i udjele investicijskog fonda kojim se trguje na uređenom tržištu voditi računa o likvidnosti navedenih financijskih instrumenata i njihovom utjecaju na ukupnu likvidnost portfelja mirovinskog fonda.

(2) Mirovinsko društvo dužno je kontinuirano voditi računa o likvidnosti portfelja mirovinskog fonda na način da periodično procjenjuje nalazi li se u portfelju mirovinskog fonda dovoljno likvidne imovine kako bi u svakom trenutku moglo udovoljiti zahtjevima likvidnosti nastalima temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu, kako je predviđeno člankom 59. točkom 2. te člancima 94. do 96. Zakona odnosno člancima 100. do 104. Zakona.

(3) Prilikom procjene likvidnosti portfelja mirovinskog fonda iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo dužno je istovremeno voditi računa o imovini i obvezama mirovinskog fonda na način da je likvidnost imovine usklađena s obvezama mirovinskog fonda s obzirom na provođenje strategije ulaganja imovine mirovinskog fonda, raspoređivanje članova u odgovarajuću kategoriju mirovinskog fonda po ispunjenju uvjeta o preostalom broju godina do referentnog dana, zahtjeve za prestanak članstva i prijenose sredstava članova mirovinskog fonda mirovinskom osiguravajućem društvu. Istovremeno, mirovinsko društvo je dužno provoditi stres testove koji omogućuju procjenu otpornosti likvidnosti mirovinskog fonda na iznimne okolnosti i ostale relevantne rizike koji utječu na likvidnost mirovinskog fonda.

(4) Prilikom procjene likvidnosti iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na procijenjenu količinu pojedinog prenosivog vrijednosnog papira, instrumenta tržišta novca i udjela investicijskog fonda kojim se trguje na uređenom tržištu koja bi mogla biti utrživa u primjerenom roku bez ostvarivanja značajnijih gubitaka za imovinu mirovinskog fonda, mirovinsko društvo je osim obveza mirovinskog fonda dužno uzeti u obzir, kada je to primjenjivo u smislu dostupnosti podataka najmanje:

1. protrgovanu količinu i vrijednost trgovanja,

2. udio izdanja prenosivog vrijednosnog papira i instrumenta tržišta novca odnosno vrijednosti neto imovine investicijskog fonda u neto vrijednosti imovine mirovinskog fonda,

3. udio u izdanju prenosivog vrijednosnog papira odnosno u broju udjela investicijskog fonda koji mirovinsko društvo za račun mirovinskog fonda namjerava steći ili koji se već nalazi u imovini mirovinskog fonda,

4. dubinu tržišta na način da se uzmu u obzir podaci poput raspona ponuda na kupnju i prodaju, volumeni i vrijednosti ponuda na kupnju, posebno uzimajući u obzir gornji zahtjev o očuvanju vrijednosti imovine mirovinskog fonda. .

(5) Mirovinsko društvo je dužno prilikom procjene likvidnosti pojedinog prenosivog vrijednosnog papira, instrumenta tržišta novca i udjela investicijskog fonda u skladu sa stavkom 4. točkama 1. i 4. ovoga članka isključiti podatke o kupnji i ponudama na kupnju za račun mirovinskih fondova kojima upravlja, kao i podatke o trgovanju između fondova pod upravljanjem istog društva.

(6) Mirovinsko društvo je na osnovi elemenata navedenih u stavcima 2., 3. i 4. ovoga članka dužno u svojim internim aktima propisati jasne i precizne kriterije pomoću kojih se može odrediti iznos dostupne likvidnosti u primjerenim rokovima, te iznos likvidnosti procjenjivati najmanje kvartalno.

(7) Za prenosive dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona pretpostavlja se da su likvidni, osim ako su mirovinskom društvu dostupne informacije poput neaktivnosti tržišta koje ukazuju na zaključak da se isti neće moći prodati uz ograničeni trošak u odgovarajućem vremenskom roku radi ispunjavanja Zakonom propisanih zahtjeva likvidnosti temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu.

(8) Kada su mirovinskom društvu u skladu sa stavkom 7. ovoga članka dostupne informacije koje ukazuju na to da se radi o prenosivim vrijednosnim papirima i instrumentima tržišta novca koji nisu likvidni, mirovinsko društvo dužno je izvršiti procjenu likvidnosti te imovine pri kojoj će u obzir biti uzeti svi elementi iz stavka 4. ovoga članka koji su dostupni, uz istovremeno uzimanje u obzir obveza mirovinskog fonda kako je to propisano u stavku 3. ovoga članka.

(9) Mirovinsko društvo je dužno temeljem procjene iz stavka 6. ovoga članka i uvažavajući buduće obveze mirovinskog fonda, propisati i najmanje kvartalno revidirati minimalan udio likvidne imovine kojeg je dužno održavati u portfelju mirovinskog fonda.

(10) Mirovinsko društvo dužno je svaku procjenu iz ovoga članka zajedno s podlogama potrebnim za izradu istih dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i pripadajućim podzakonskim aktima.

Članak 10.

(1) Veličinom izdanja prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 126. stavka 1. i 2. Zakona smatra se veličina svakog pojedinog izdanja prenosivih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca u trenutku stjecanja od strane mirovinskog fonda.

(2) Jednim izdanjem prenosivih dužničkih vrijednosnih papira i instrumenata tržišta novca iz članka 126. stavaka 1. i 2. Zakona smatra se svaka pojedina tranša kojom se izdaju dužnički vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca.

(3) Veličinom alternativnog investicijskog fonda koji zaprima višekratne uplate ulagatelja koje se vrše na poziv društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima na temelju preuzetih obveza uplate kapitala ulagatelja u skladu s pravilima alternativnog investicijskog fonda, smatra se zbroj iznosa ukupno uplaćenog kapitala i iznosa obveza uplate kapitala na poziv od strane ulagatelja, utvrđen na dan početka rada alternativnog investicijskog fonda.

Financijske izvedenice

Članak 11.

(1) Financijske izvedenice u smislu Zakona su oni financijski instrumenti koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. temeljnu imovinu financijske izvedenice čini najmanje jedno od sljedećeg, ako se radi o imovini u koju u skladu s odredbama Zakona i propisima donesenih na temelju Zakona mirovinski fond može ulagati:

a) imovina koja je navedena u članku 125. stavku 1. točkama 1. do 5. Zakona, uključujući i financijske instrumente koji imaju jednu ili nekoliko karakteristika te imovine,

b) kamatne stope,

c) devizni tečajevi ili valute,

d) financijski indeksi.

2. OTC izvedenice uz uvjete iz točke 1. ovoga stavka ispunjavaju i uvjete iz članka 125. stavka 1. točke 9. podtočaka b) i c) Zakona.

(2) Ulaganje u financijske izvedenice dozvoljeno je isključivo u svrhu zaštite imovine mirovinskog fonda ili efikasnog upravljanja imovinom i obvezama mirovinskog fonda.

(3) Ulaganje u financijske izvedenice u špekulativne svrhe nije dozvoljeno.

(4) Mirovinskom društvu za račun mirovinskog fonda nije dozvoljeno zauzimati nepokrivene pozicije u financijskim izvedenicama. Kratke pozicije moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda koja u potpunosti odgovara temeljnoj imovini izvedenice. Duge pozicije moraju biti u potpunosti pokrivene imovinom iz članka 125. stavka 1. točke 10. ili instrumentima tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kratke pozicije u financijskim izvedenicama kojima je svrha zaštita od rizika vezanih uz prenosive dužničke vrijednosne papire iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona koji se nalaze u portfelju mirovinskog fonda i čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, ne moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda koja u potpunosti odgovara temeljnoj imovini izvedenice, u slučaju da mirovinsko društvo ima uspostavljene i dokumentirane postupke, procedure i modele kojima može dokazati da imovina u mirovinskom fondu predstavlja dovoljno dobar supstitut za temeljnu imovinu izvedenice. Mirovinsko društvo je dokaze o ispunjenju uvjeta iz ovoga stavka dužno dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i podzakonskim propisima.

(6) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka u odnosu na svu ostalu imovinu mirovinskog fonda, kratke pozicije u financijskim izvedenicama ne moraju biti pokrivene imovinom mirovinskog fonda koja u potpunosti odgovara temeljnoj imovini izvedenice, u slučaju da mirovinsko društvo ima uspostavljene i dokumentirane postupke, procedure i modele kojima može dokazati da imovina u mirovinskom fondu predstavlja gotovo savršeni supstitut za temeljnu imovinu izvedenice. Mirovinsko društvo je dokaze o ispunjenju uvjeta iz ovoga stavka dužno dokumentirati i čuvati u rokovima propisanim Zakonom i podzakonskim propisima.

(7) U slučaju postupanja sukladno stavcima 5. i 6. ovoga članka mirovinsko društvo je prije početka postupanja dužno uspostaviti jasne i dokumentirane strategije i ciljeve koji se žele ostvariti takvim postupanjem, a koje je dužna odobriti uprava mirovinskog društva na temelju prijedloga tijela unutar mirovinskog društva zaduženog za savjetovanje uprave prilikom donošenja strategije ulaganja imovine mirovinskog fonda i o čijim osnovnim odrednicama mora biti upoznat nadzorni odbor mirovinskog društva.

(8) U slučaju postupanja sukladno stavku 5. ovoga članka mirovinsko društvo smije koristiti samo one financijske izvedenice kod kojih je maksimalni mogući gubitak koji se može ostvariti moguće unaprijed odrediti i ograničen je na vrijednost stjecanja financijske izvedenice.

(9) Mirovinsko društvo je u okviru strategije iz stavka 7. ovoga članka dužno odrediti te periodički i ovisno o tržišnim okolnostima revidirati udio imovine čija se vrijednost štiti.

(10) Mirovinsko društvo je prilikom procjene predstavlja li određena imovina mirovinskog fonda dovoljno dobar odnosno gotovo savršeni supstitut temeljnoj imovini izvedenice dužno uzeti u obzir najmanje sljedeće čimbenike, kumulativno:

1. na koji način se zauzimanje kratke pozicije u financijskim izvedenicama uz pokrivenost dovoljno dobrim odnosno gotovo savršenim supstitutom u imovini mirovinskog fonda uklapa u definiranu strategiju i ciljeve ulaganja mirovinskog fonda, te na koji način doprinosi očuvanju vrijednosti ili ostvarenju prinosa mirovinskog fonda,

2. postoji li mogućnost troškovno prihvatljivog zauzimanja kratke pozicije u financijskim izvedenicama uz istovremenu potpunu pokrivenost imovinom mirovinskog fonda,

3. da li je zauzimanje kratke pozicije u financijskim izvedenicama na temelju pokrivenosti dovoljno dobrim odnosno gotovo savršenim supstitutom u imovini mirovinskog fonda troškovno znatno prihvatljivije u odnosu na potpunu pokrivenost imovinom mirovinskog fonda uz uvjet da se time imovina mirovinskog fonda neopravdano ne izlaže dodatnim rizicima

4. u slučaju postupanja sukladno stavku 5. ovoga članka, postoji li reprezentativan uzorak povijesnih podataka na temelju kojeg je moguće sa značajnom sigurnošću predvidjeti da će kretanje i karakteristike dovoljno dobrog supstituta u zadanim tržišnim okolnostima biti u dovoljno dobroj mjeri jednako kretanju i karakteristikama imovine koju supstituira,

5. u slučaju postupanja sukladno stavku 6. ovoga članka, postoji li reprezentativan uzorak povijesnih podataka koji uključuje dovoljno dugo razdoblje koje obuhvaća stresna tržišna kretanja na temelju kojeg je moguće s vrlo velikom sigurnošću predvidjeti da će kretanje i karakteristike gotovo savršenog supstituta u zadanim tržišnim okolnostima biti u značajnoj mjeri jednako kretanju i karakteristikama imovine koju supstituira,

6. na koji je način onemogućena ili ograničena mogućnost donošenja subjektivnih odluka unutar uspostavljenog modela iz stavaka 5. i 6. ovoga članka od strane mirovinskog društva, te na koji način je osigurano da se u najvećoj mogućoj mjeri kriteriji postavljeni modelom primjenjuju, te je li uspostavljen odgovarajući proces u slučajevima kada su nužna odstupanja od prihvaćenog modela,

7. najveći mogući gubitak koji se može ostvariti u planiranom razdoblju provođenja strategije korištenja financijskih izvedenica u slučaju postupanja sukladno stavcima 5. i 6., uz vrlo visoku razinu pouzdanosti samo u slučaju postupanja sukladno stavku 6.,

8. procijenjenu ostvarenu korist, odnosno izbjegavanje gubitaka mirovinskog fonda koja se može ostvariti korištenjem financijskih izvedenica,

9. ostale relevantne podatke i analize koji su od značaja prilikom donošenja odluke o zauzimanju kratkih pozicija u financijskim izvedenicama na temelju dovoljno dobrog odnosno gotovo savršenog supstituta u imovini mirovinskog fonda.

(11) Mirovinsko društvo ne smije zauzimati kratke pozicije uz korištenje dovoljno dobrog odnosno gotovo savršenog supstituta iz kojih u bilo kojem trenutku proizlazi obveza isporuke imovine koja se ne nalazi u portfelju mirovinskog fonda.

(12) Korištenjem financijskih izvedenica ili drugih instrumenata iz članka 125. stavka 1. Zakona koji u sebi imaju ugrađenu izvedenicu, nije dozvoljeno stvoriti izloženost prema temeljnoj imovini kojom se prekoračuju ograničenja ulaganja propisana Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju Zakona, kao niti stvoriti negativnu izloženost prema temeljnoj imovini osim u slučaju iz stavka 10. ovog članka.

(13) Financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke 9. Zakona uključuju i financijske instrumente koji zadovoljavaju sljedeće kriterije (kreditne izvedenice):

1. omogućavaju prijenos kreditnog rizika povezanog s temeljnom imovinom iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, neovisno o drugim rizicima povezanim s temeljnom imovinom,

2. ne rezultiraju isporukom ili prijenosom imovine, osim one navedene u članku 125. stavku 1. Zakona,

3. u skladu su s kriterijima za OTC izvedenice koji su definirani u članku 125. stavku 1. točki 9. podtočkama b) i c) Zakona,

4. rizici financijskih izvedenica primjereno su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima mirovinskog fonda,

5. u slučajevima gdje postoji rizik asimetričnosti informacija između mirovinskog društva i druge ugovorne strane prilikom ugovaranja kreditne izvedenice, a koji je rezultat mogućnosti pristupa druge ugovorne strane nejavnim informacijama o izdavatelju temeljne imovine kreditne izvedenice, takvi rizici moraju biti obuhvaćeni mehanizmima unutarnjih kontrola.

(14) Fer vrijednost financijske izvedenice iz članka 125. stavka 1. točke 9. podtočke c) Zakona je vrijednost po kojoj bi financijska izvedenica koja se drži u imovini mirovinskog fonda mogla biti predmet transakcije po tržišnim uvjetima sklopljene između informiranih i nepovezanih strana koje su voljne obaviti transakciju.

(15) Izvedenice čija je temeljna imovina roba ne smatraju se financijskim izvedenicama u smislu Zakona i stavka 1. ovoga članka.

(16) Druge ugovorne strane iz članka 125. stavka 1. točke 9. podtočke b) moraju ispunjavati sljedeće kriterije:

1. sjedište im je u državi članici ili zemljama OECD-a,

2. imaju zadovoljavajuću kreditnu kvalitetu prema interno odabranom modelu procjene kreditne kvalitete,

3. na osnovu analize druge ugovorne strane može se dokazati da podliježe bonitetnom nadzoru nadležnog tijela države iz točke 1. ovoga članka u skladu s pravilima nadzora koja su barem jednako stroga kao ona propisana pravom Europske unije.

(17) Mirovinsko društvo dužno je u izračun valutne usklađenosti imovine mirovinskog fonda iz članka 129. Zakona uključiti i bruto valutnu izloženost prema temeljnoj imovini financijskih izvedenica.

(18) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati na koji način osigurava da su čimbenici iz stavka 10. ovoga članka uzeti u obzir prilikom procjene predstavlja li određena imovina mirovinskog fonda dovoljno dobar odnosno gotovo savršeni supstitut temeljnoj imovini izvedenice, a pri čemu posebno mora obrazložiti na koji način identificira povijesna razdoblja iz stavka 8. točaka 4. i 5. ovoga članka, kao i odrediti što se smatra dovoljno dobrom odnosno značajnom usklađenosti kretanja i karakteristika iz stavka 8. točaka 4. i 5. ovoga članka, obrazložiti na koji način mirovinsko društvo utvrđuje da je ista primjerena, te kako istu kontinuirano prati i revidira.

(19) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima iz stavka 18. ovoga članka također propisati primjerenu visoku razinu pouzdanosti iz stavka 10. točke 7. ovog članka te kratko u kontekstu sklonosti prihvaćanju rizika obrazložiti odabir razine pouzdanosti, te kako istu kontinuirano prati i revidira.

Financijski indeksi kao temeljna imovina financijske izvedenice

Članak 12.

(1) Financijske izvedenice na financijski indeks iz članka 125. stavka 1. točke 9. podtočke a) Zakona su financijske izvedenice na indekse koji zadovoljavaju sljedeće kriterije:

1. dovoljno su diverzificirani na način da su ispunjeni sljedeći kriteriji:

a) indeks je sastavljen na način da kretanje cijena ili trgovinske aktivnosti jedne njegove sastavnice prekomjerno i/ili neopravdano ne utječe na učinak čitavog indeksa,

b) indeks je sastavljen od imovine iz članka 125. stavka 1. točaka 1. do 5. Zakona, pri čemu maksimalna težina jedne sastavnice indeksa iznosi 20%, u skladu s pravilima kojima je indeks definiran,

2. predstavljaju prikladno mjerilo (benchmark) za tržište na koje se odnose, što znači da ispunjavaju sljedeće kriterije:

a) indeks mjeri učinak reprezentativne grupe temeljnih sastavnica na relevantan i prikladan način,

b) indeks se redovno revidira i rebalansira na temelju javno dostupnih kriterija, kako bi se osiguralo da kontinuirano odražava tržište na koje se odnosi,

c) temeljne sastavnice su dovoljno likvidne, što omogućava korisnicima repliciranje indeksa ukoliko je to potrebno.

3. objavljuju se na odgovarajući način, što znači da ispunjavaju sljedeće kriterije:

a) postupak objavljivanja zasniva se na razboritim procedurama za prikupljanje cijena te računanje i objavljivanje vrijednosti indeksa, uključujući procedure za određivanje cijena sastavnica kada tržišne cijene nisu dostupne,

b) bitne informacije o pitanjima kao što su način izračuna indeksa, metodologija za rebalans, izmjene indeksa ili bilo koje operativne poteškoće u pružanju točnih informacija, pružaju se ažurno i na široko dostupan način.

(2) Ako sastav temeljne imovine financijske izvedenice ne zadovoljava kriterije iz stavka 1. ovoga članka, takva se financijska izvedenica, ako zadovoljava kriterije iz članka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika, smatra financijskom izvedenicom na kombinaciju imovine iz članka 10. stavka 1. točke 1. podtočaka a), b) i c) ovoga Pravilnika.

Prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca s ugrađenim izvedenicama

Članak 13.

(1) Prenosivi vrijednosni papiri s ugrađenim izvedenicama iz članka 132. stavka 2. točke 3. Zakona su financijski instrumenti koji zadovoljavaju kriterije iz članka 4. ovoga Pravilnika i sadrže komponentu koja zadovoljava sljedeće kriterije:

1. temeljem te komponente, neki ili svi novčani tijekovi koji inače proizlaze iz prenosivog vrijednosnog papira koji je temeljni ugovor, se mogu mijenjati prema određenoj kamatnoj stopi, cijeni financijskog instrumenta, valutnom tečaju, cjenovnom indeksu ili indeksu stopa, kreditnom rejtingu ili kreditnom indeksu, ili nekoj drugoj varijabli, i stoga se kretati na način na koji se kreće samostalna izvedenica,

2. ekonomske karakteristike i rizici te komponente nisu blisko povezani s ekonomskim karakteristikama i rizicima vrijednosnog papira koji je temeljni ugovor,

3. ima značajan učinak na profil rizičnosti i određivanje cijene prenosivog vrijednosnog papira.

(2) Instrumenti tržišta novca koji ispunjavaju kriterije iz članaka 5. i 6. ovoga Pravilnika i koji sadrže komponentu koja ispunjava kriterije iz stavka 1. ovoga članka smatraju se instrumentima tržišta novca s ugrađenim izvedenicama iz članka 132. stavka 2. točke 3. Zakona.

(3) Neće se smatrati da prenosivi vrijednosni papir ili instrument tržišta novca ima ugrađenu izvedenicu ako sadrži komponentu koja je ugovorno prenosiva neovisno o prenosivom vrijednosnom papiru ili instrumentu tržišta novca. Takva komponenta smatrat će se zasebnim financijskim instrumentom.

Pozajmljivanje

Članak 14.

(1) Repo poslovi i transakcije prodaje i ponovne kupnje iz članka 131. stavka 1. mogu biti sklopljeni isključivo temeljem pisanog ugovora.

(2) Kolateral iz članka 131. stavka 2. Zakona, u slučaju pozajmljivanja temeljem pisanog ugovora, mogu biti prenosivi dužničkih vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točaka 1. i 2. Zakona. u koje je mirovinskom fondu dozvoljeno ulagati, u skladu sa Zakonom, ovim Pravilnikom i statutom, kao i novčana sredstva.

(3) Kolateral iz članka 131. stavka 2. Zakona, u slučaju pozajmljivanja u sklopu organiziranih sustava za pozajmljivanje vrijednosnih papira koji djeluju u sklopu sustava za poravnanje i namiru, mogu biti prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca u koje je mirovinskom fondu dozvoljeno ulagati, u skladu sa Zakonom, ovim Pravilnikom i statutom, kao i novčana sredstva.

(4) U slučaju neispunjenja ugovorne obveze od strane druge ugovorne strane, mirovinsko društvo može slobodno raspolagati primljenim kolateralom, bez obavještavanja druge ugovorne strane ili njezina odobrenja.

(5) Kada su kolateral iz stavaka 2. i 3. ovoga članka prenosivi vrijednosni papiri i instrumenti tržišta novca, mirovinsko društvo ne smije ih prodati, reinvestirati ili založiti.

(6) Kada su kolateral iz stavaka 2 i 3. ovoga članka novčana sredstva, ista se mogu samo:

1. položiti kao depozit kod kreditnih institucija iz članka 125. stavka 1. točke 8. i članka 125. stavka 2. točke 3. Zakona, pod uvjetima propisanim Zakonom,

2. uložiti u dužničke vrijednosne papire i instrumente tržišta novca iz članka 125. stavka 1. točke 1. Zakona,

3. uložiti u novčane fondove kako su definirani u Zakonu o provedbi uredbe (EU) br 2017/1131 o novčanim fondovima,

4. koristiti u svrhu ispunjenja zahtjeva likvidnosti nastalima temeljem prestanka članstva u mirovinskom fondu, kako je predviđeno člancima 94. do 96. Zakona odnosno člancima 100. do 104. Zakona.

(7) Novčana sredstva dobivena kao kolateral i uložena u skladu sa stavkom 6. ovoga članka uzimaju se u obzir prilikom izračuna ograničenja ulaganja iz članaka 126. do 130. Zakona.

(8) Pozajmljivanje vrijednosnih papira iz imovine mirovinskog fonda ne smije biti u suprotnosti s investicijskim ciljevima te načelima i strategijom ulaganja, umanjiti mogućnost postizanja investicijskih ciljeva odnosno rezultirati promjenom profila rizičnosti, sklonosti prema riziku i sposobnosti nosivosti rizika mirovinskog fonda navedenih u informativnom prospektu mirovinskog fonda.

(9) U smislu članka 131. Zakona, mirovinskom društvu je zabranjen bilo koji oblik posuđivanja novčanih sredstava mirovinskog fonda trećim osobama.

Transakcije na OTC tržištu

Članak 15.

(1) Mirovinskom društvu dozvoljene su transakcije kupnje i prodaje financijskih instrumenata za račun mirovinskog fonda na OTC tržištu samo s osobama koje se smatraju profesionalnim ulagateljima u smislu zakona kojim se uređuje tržište kapitala.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo može za račun mirovinskog fonda sklapati transakcije sa osobama koje se ne smatraju profesionalnim ulagateljim isključivo kada takvu transakciju nije razumno bilo moguće sklopiti na uređenom tržištu pri čemu je dužno internim aktima propisati situacije, uvjete i okolnosti u kojima je dozvoljeno sklapanje takvih transakcija, te osigurati da se iste obavljaju pod fer uvjetima.

(3) Za svaku transakciju iz stavka 2. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno:

1. obrazložiti i dokumentirati razloge zbog kojih se ista obavlja,

2. posjedovati dokaze o provođenju iste u skladu sa stavkom 2. ovoga članka,

3. navedenu dokumentaciju čuvati na način propisan Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

Izračun izloženosti mirovinskog fonda

Članak 16.

(1) Mirovinsko društvo dužno je izloženost mirovinskog fonda riziku druge ugovorne strane kod transakcija s izvedenim financijskim instrumentima kojima se trguje na uređenim tržištima ili kod transakcija s OTC izvedenicama izračunavati kao neto izloženost odnosno izloženost temeljem tržišne vrijednosti izvedenog financijskog instrumenta.

(2) Mirovinsko društvo može netirati pozicije mirovinskog fonda u izvedenicama s istom drugom ugovornom stranom, pod sljedećim uvjetima:

1. ispunjene su pravne pretpostavke za netiranje za račun mirovinskog fonda,

2. netiranje je dozvoljeno samo za OTC izvedenice i s istom drugom ugovornom stranom i u njega nije moguće uključiti eventualne druge izloženosti mirovinskog fonda prema toj drugoj ugovornoj strani.

(3) Ograničenje izloženosti prema jednoj osobi iz članka 132. stavka 2. točke 2. Zakona podrazumijeva i ograničenje ukupne izloženosti prema povezanim osobama iz članka 2. točke 28. Zakona.

(4) Ukupna izloženost temeljnoj imovini kroz financijske izvedenice definira se kao ukupni bruto zamišljeni iznos izloženosti.

Članak 17.

(1) U svrhu primjene ograničenja ulaganja iz članka 128. stavka 3. Zakona u prenosive vrijednosne papire, instrumente tržišta novca i OTC izvedenice grupe izdavatelja koji čine povezana društva, dionice svih izdavatelja iz grupe u koje se ulaže imovina mirovinskog fonda moraju biti uvrštene na službeno tržište ili druge segmente uređenog tržišta za koje su propisani stroži uvjeti u vezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja.

(2) U izračun izloženosti iz članka 128. stavka 8. Zakona prema jednoj te istoj kreditnoj instituciji uključuje se ukupna izloženost ostvarena kroz sve vrste financijskih instrumenata čiji je izdavatelj ta kreditna institucija, depozite i novac na računu kod te kreditne institucije, OTC izvedenice sklopljene s tom kreditnom institucijom te repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje iz članka 131. Zakona sklopljenih s tom kreditnom institucijom.

(3) Izloženost prema trećim osobama ostvarena kroz repo poslove i transakcije prodaje i ponovne kupnje izračunava se kao zbroj neto potraživanja ostvarenih kroz pojedine transakcije, bez mogućnosti netiranja svih transakcija u sklopu okvirnog repo sporazuma ili pisanih ugovora o transakciji prodaje i ponovne kupnje s jednom trećom stranom.

Članak 18.

(1) U svrhu izračuna posredne izloženosti mirovinskog fonda pojedinim vrstama imovine u smislu Zakona kroz ulaganja u udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 6. Zakona mirovinsko društvo dužno je uspostaviti procedure i postupke pomoću kojih može pratiti ograničenja ulaganja i izračunavati izloženost u skladu s ograničenjima ulaganja iz Zakona, na način da uzme u obzir stvarnu strukturu ulaganja UCITS fonda i na taj način udjele UCITS fonda tretira kao pozicije u ulaganjima UCITS fonda, promatrano na razini strukture ulaganja, te ih na taj način uključiti u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda. Dodatno, ako se znatni dio strukture ulaganja UCITS fonda sastoji od financijskih izvedenica, mirovinsko društvo je dužno udjele UCITS fonda tretirati kao pozicije u temeljnoj imovini financijskih izvedenica prema kojoj je UCITS fond stekao izloženost korištenjem tih financijskih izvedenica, te ih na taj način uključiti u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda.

(2) Ako mirovinskom društvu nisu poznati podaci o ograničenjima ulaganja i izloženosti UCITS fonda, mirovinsko društvo je dužno posrednu izloženost u smislu Zakona izračunavati na način da uzme u obzir najveću moguću izravnu ili neizravnu izloženost pojedinim vrstama imovine koju može postići ulaganjem u udjele UCITS fonda.

(3) Ako iz prospekta i/ili pravila UCITS fonda nije moguće jasno odrediti maksimalno dozvoljeni udio ulaganja UCITS fonda u pojedine vrste imovine, mirovinsko društvo dužno je pretpostaviti da UCITS fond cjelokupan iznos imovine izravno ili neizravno ulaže u sve vrste imovine u koje mu je prospektom/ili pravilima dozvoljeno ulagati, te na taj način utvrđenu izloženost imovine UCITS fonda tretirati kao poziciju u pretpostavljenim ulaganjima UCITS fonda koju je dužno uključiti u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda.

(4) Za potrebe izračuna izloženosti udjelima UCITS fondova, mirovinsko društvo može koristiti izračun društva za upravljanje ili depozitara predmetnog UCITS fonda.

(5) Mirovinsko društvo dužno je posrednu izloženost mirovinskog fonda pojedinim vrstama imovine u smislu Zakona kroz ulaganja u izvedene financijske instrumente iz članka 125. stavka 1. točke 9. Zakona, kada je to primjenjivo s obzirom na vrstu temeljene imovine, izračunavati na način da temeljnu imovinu izvedenog financijskog instrumenta uključi u izračun ograničenja ulaganja imovine mirovinskog fonda.

Transakcije između fondova kojima upravlja isto mirovinsko društvo

Članak 19.

(1) Mirovinsko društvo dužno je internim aktima propisati situacije, uvjete i okolnosti u kojima je dozvoljena prodaja, kupnja ili prijenos imovine, obavljanje drugih transakcija ili uobičajenih poslova na tržištu kapitala između mirovinskih fondova i/ili dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja te osigurati da se iste ne obavljaju pod uvjetima koji su različiti od tržišnih ili koji jedan mirovinski fond i/ili dobrovoljni mirovinski fond stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na drugi.

(2) Za svaku kupnju, prodaju ili prijenos imovine i transakciju iz stavka 1. ovoga članka mirovinsko društvo je dužno:

1. obrazložiti i dokumentirati razloge zbog kojih se isto obavlja,

2. posjedovati dokaze o provođenju istog po tržišnim uvjetima i osiguranju jednakog položaja za sve mirovinske fondove i/ili dobrovoljne mirovinske fondove,

3. navedenu dokumentaciju čuvati na način propisan Zakonom i propisima donesenim na temelju Zakona.

Članak 20.

Mirovinskom društvu nije dozvoljeno ulaganje imovine mirovinskog fonda u udjele UCITS fondova iz članka 125. stavka 1. točke 6. Zakona i/ili udjele ili dionice u otvorenim alternativnim investicijskim fondovima odnosno dionice ili poslovne udjele u zatvorenim alternativnim investicijskim fondovima iz članka 125. stavka 1. točke 7. Zakona kojima upravlja dioničar odnosno vlasnik udjela mirovinskog društva, odnosno bilo koja osoba koja je povezana osoba s prethodno navedenim osobama.

Prenosivi vrijednosni papiri koji služe za financiranje ili sekuritizaciju infrastrukturnih projekata i druga alternativna ulaganja

Članak 21.

(1) Mirovinsko društvo dužno je prilikom ulaganja imovine mirovinskog fonda u imovinu iz članka 125. stavka 1. točke 11. Zakona:

1. osigurati da je takvo ulaganje u skladu s prirodom i veličinom obveza mirovinskog fonda,

2. uzeti u obzir specifične karakteristike rizika i prinosa takvih ulaganja,

3. uzeti u obzir utjecaj tog ulaganja na ukupni profil rizičnosti mirovinskog fonda,

4. uzeti u obzir utjecaj tog ulaganja na likvidnost mirovinskog fonda.

(2) Prilikom odlučivanja o ulaganju iz stavka 1. ovoga članka, mirovinsko društvo mora uzeti u obzir karakteristike i rizike tog ulaganja, a odluka se mora temeljiti na analizama profila rizičnosti ulaganja koje se provode redovito i temelje se na recentnoj dubinskoj analizi.

(3) Mirovinsko društvo dužno je osigurati da se ulaganja u imovinu iz stavka 1. ovoga članka temelje na adekvatnim ugovornim uvjetima. Pritom najmanje mora biti osigurano da odredbe ugovora:

1. budu jasne, nedvosmislene i precizno definirane,

2. omogućavaju mirovinskom društvu da primjereno upravlja rizicima i sukobom interesa,

3. predviđaju mjere koje će biti poduzete u slučaju prekoračenja određenih ograničenja, kada je to primjenjivo,

4. predviđaju adekvatno izvještavanje mirovinskog društva od strane izdavatelja,

5. osiguravaju mirovinsko društvo od gubitaka i/ili štete nastale zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja obveza treće strane,

6. reguliraju trajanje ugovora i uvjete eventualnog raskida ili otkaza,

7. reguliraju sve naknade, kada je to primjenjivo.

(4) Mirovinsko društvo dužno je o ispunjenju uvjeta iz članka 125. stavka 1. točke 11. Zakona izvijestiti Hanfu najviše tri radna dana nakon provedenog ulaganja.

(5) Mirovinsko društvo dužno je o ulaganjima iz stavka 1. ovoga članka i o ulaganjima u vlasničke vrijednosne papire čiji je udio u izdanju veći od 10% javno objaviti informacije o istima na svojim mrežnim stranicama u roku od tri radna dana od ulaganja, koja uz informacije propisane u članku 126. stavku 5. Zakona mora sadržavati i opće podatke o provedenom ulaganju. Obavijest mora biti istaknuta na lako vidljivom mjestu.

Članak 22.

(1) Mirovinsko društvo je dužno najmanje polugodišnje, u roku od 30 dana od isteka polugodišta, Hanfi dostaviti detaljan izvještaj o ulaganjima iz članka 20. stavka 1. ovoga Pravilnika, kao i o ulaganjima u kojima mirovinski fond samostalno ili zajedno s drugim mirovinskim fondovima pod upravljanjem društva i/ili mirovinskim fondovima pod upravljanjem drugih mirovinskih društava ima udio u izdavatelju veći od 25%, pod uvjetom da je udio mirovinskih fondova pod upravljanjem mirovinskog društva u izdavatelju veći od 10%.

(2) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati detaljan prikaz informacija propisanih u članku 126. stavku 5. Zakona, a osim navedenog mora sadržavati i podatke o utjecaju i aktivnostima mirovinskog društva u izdavatelju u proteklom razdoblju, odnosu s ostalim značajnijim dioničarima izdavatelja, daljnjim planiranim aktivnostima mirovinskog društva u odnosu na izdavatelja poput transakcija s vrijednosnim papirima ili aktivnosti koje proizlaze iz vlasničkih prava temeljem udjela u izdavatelju te ostale relevantne informacije.

(3) Mirovinsko društvo dužno je dostaviti Hanfi obavijest iz članka 20. stavka 4. ovoga Pravilnika i izvještaj iz stavka 1. ovoga članka na način i u skladu s Tehničkom uputom za korištenje servisa unosa WEB obrazaca i dostavu dokumentacije u elektroničkom obliku i Uputom za popunjavanje WEB obrazaca za mirovinska društva.

Članak 23.

(1) Smatra se da je mirovinsko društvo dostavilo Hanfi dokumentaciju iz članka 20. stavka 4. ovoga Pravilnika u trenutku kada je dokumentacija zabilježena na poslužitelju za slanje takve dokumentacije.

(2) U opravdanim slučajevima tehničke nemogućnosti dostave ili dostave koja nije pravilno izvršena (npr. kvar na sustavu, nemogućnost čitanja zaprimljene dokumentacije i sl.) na način propisan člankom 22. stavkom 3. ovoga Pravilnika, mirovinsko društvo dužno je dokumentaciju dostaviti u pisanom obliku, neposredno ili poštom u svrhu pravodobnog izvješćivanja. Mirovinsko društvo dužno je dostaviti dokumentaciju na način propisan člankom 22. stavkom 3. ovoga Pravilnika čim prestanu razlozi nemogućnosti takve dostave, a najkasnije u roku od 8 dana od prestanka okolnosti koje su prouzročile tehničku nemogućnost takve dostave.

(3) Hanfa može, u slučaju potrebe, zatražiti od mirovinskog društva dostavu određene dokumentacije propisane ovim Pravilnikom i u izvorniku ili ovjerenoj preslici, neovisno o izvršenoj dostavi u elektroničkom obliku.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 24.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

(2) Mirovinska društva su se dužna u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika u potpunosti uskladiti s odredbama članka 8. ovoga Pravilnika.

(3) Iznimno od članka 5. stavka 4. ovoga Pravilnika, mirovinsko društvo je dužno provoditi usporedbu prinosa ostvarenih ulaganjem u prenosive vlasničke vrijednosne papire s prinosom referentne vrijednosti za razdoblje nakon 1. siječnja 2020. godine. Do ispunjenja uvjeta za prikaz usporedbe prinosa za razdoblje od 5 godina, mirovinsko društvo je dužno prikazivati usporedbu prinosa za razdoblje koje je kraće od 5 godina. Za svaku sljedeću godinu, mirovinsko društvo uz usporedbu prinosa za razdoblje od 5 godina, provodi i usporedbu za razdoblje koje je duže od 5 godina, sve do ispunjenja uvjeta za primjenu odredbe članka 5. stavka 4. ovoga Pravilnika.

(4) Za postojeće fondove do dana kada postaju mirovinski fondovi kategorije B primjenjuju se ograničenja ulaganja iz Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (»Narodne novine«, br. 49/99, 63/00, 103/03, 177/04, 140/05, 71/07, 124/10, 114/11 i 51A/13) i Pravilnika o dodatnim kriterijima ulaganja i investicijskim ograničenjima mirovinskih fondova (»Narodne novine«, br. 129/07, 32/08, 112/08, 121/08, 2/09, 9/09 i 141/09).

(5) Stupanjem na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o dozvoljenim ulaganjima i dodatnim ograničenjima ulaganja obveznog mirovinskog fonda (»Narodne novine« br. 103/14, 67/15 i 39/17).

Klasa: 011-02/19-03/05 Urbroj: 326-01-70-72-19-14 Zagreb, 23. prosinca 2019.

Predsjednik Upravnog vijeća dr. sc. Ante Žigman, v. r.