NN 1/2020 (2.1.2020.)

 

MINISTARSTVO FINANCIJA

Na temelju članka 37. Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16, 106/18 i 121/19) ministar financija donosi

 

PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOBIT

Članak 1.

U Pravilniku o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18 i 1/19), u članku 2. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Za potrebe utvrđivanja obveze poreza na dobit porezni obveznik je stečajna i likvidacijska masa utvrđena prema posebnom propisu o poslovanju trgovačkih društava.«.

Članak 2.

U članku 3. stavku 2. riječi: »točke 1. Zakona ili dva od tri navedena uvjeta u članku 2. stavku 4. točki 2.« brišu se.

U stavku 4. riječ: »uvjete« zamjenjuje se riječju: »uvjet«.

U stavku 5. iza riječi: »ispunjava« riječ: »uvjete iz članka 29. stavka 5. Zakona« zamjenjuje se riječju: »uvjet iz članka 29. stavka 6. Zakona«, a iza riječi: »ispunila« riječi: »navedene uvjete« zamjenjuju se riječima: »navedeni uvjet«.

Članak 3.

Naslov iznad članka 5. mijenja se i glasi: »2.1.1. Primici (prihodi) pri promjeni metode oporezivanja«.

U članku 5. stavci 1., 2. i 3. brišu se.

Stavak 4. postaje stavak 1., a brojčana oznaka stavka i riječi u stavku: »točka 1.« brišu se.

Članak 4.

Članak 7. mijenja se i glasi:

»(1) Inozemnom poduzetniku (nerezidentu) koji obavlja ili započinje obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske porezni status stalnog mjesta poslovanja odnosno poslovne jedinice utvrđuje se sukladno članku 4. Zakona prema uvjetima propisanim općim poreznim propisom.

(2) Za potrebe primjene stavka 1. ovoga članka inozemni poduzetnik koji započinje obavljati djelatnost na području Republike Hrvatske dužan je u roku od osam dana od dana početka obavljanja djelatnosti javiti se u Poreznu upravu radi utvrđivanja poreznih obveza temeljem opisa planiranih aktivnosti i načina obavljanja djelatnosti te dodjele poreznog broja odnosno osobnog identifikacijskog broja.

(3) Ako prema stavku 2. ovoga članka nije utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit, inozemni poduzetnik je dužan ukoliko dođe do promjene u obavljanju djelatnosti na način da te promjene dovode do utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit o tome obavijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana.

(4) U slučaju kada Republika Hrvatska nema pravo oporezivati djelatnost inozemnog poduzetnika, isti je dužan postupiti prema stavku 2. ovoga članka i prema stavku 3. ovoga članka ukoliko dođe do promjene u obavljanju djelatnosti na način da te promjene dovode do utvrđivanja obveze plaćanja poreza na dobit.

(5) Inozemni poduzetnici iz stavka 3. i 4. ovoga članka Poreznoj upravi dostavljaju, nakon isteka poslovne godine, a najkasnije u roku propisanom za predaju prijave poreza na dobit, pisanu izjavu o načinu obavljanja djelatnosti, a koja osobito sadrži opis aktivnosti i djelatnosti koje se obavljaju u Republici Hrvatskoj.«.

Članak 5.

Članak 11.a mijenja se i glasi:

»(1) Porezni obveznici koji ispunjavaju uvjete iz članka 5.b Zakona paušalnu osnovicu poreza na dobit utvrđuju kao:

1. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 85% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti do 300.000,00 kuna

2. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 80% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 300.000,01 do 500.000,00 kuna

3. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 75% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 500.000,01 do 1.000.000,00 kuna

4. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 70% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 1.000.000,01 do 2.000.000,00 kuna

5. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 60% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 2.000.000,01 do 3.000.000,00 kuna

6. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 50% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 3.000.000,01 do 4.000.000,00 kuna

7. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 40% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 4.000.000,01 do 5.000.000,00 kuna

8. razliku između ukupno ostvarenih godišnjih prihoda od gospodarske djelatnosti i porezno priznatih rashoda u visini 30% tog iznosa, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti od 5.000.000,01 do 7.500.000,00 kuna.

(2) Evidencija o prihodima propisana člankom 5.b stavkom 3. Zakona minimalno mora sadržavati datum, broj izdanog računa, vrijednost isporučene robe ili usluge, ukupnu vrijednost svih isporuka do određenog dana.

(3) Porezni obveznik iz članka 5.b stavka 4. Zakona koji namjerava plaćati porez na dobit u paušalnom iznosu podnosi zahtjev za plaćanje poreza u paušalnom iznosu Poreznoj upravi najkasnije 15 dana nakon početka poreznoga razdoblja. U istom roku porezni obveznik kojem je utvrđena obveza plaćanja poreza na dobit u paušalnom iznosu dužan je obavijestiti nadležnu ispostavu Porezne uprave ukoliko namjerava utvrđivati obvezu poreza na dobit prema članku 5. stavku 1. ili stavku 7. Zakona.

(4) Porezni obveznici koji su prije utvrđivanja obveze poreza na dobit u paušalnom iznosu bili obveznici poreza na dobit, dužni su u zadnjoj prijavi poreza na dobit iskazati skrivene pričuve koje su vezane uz obavljanje gospodarske djelatnosti.

(5) Porezna osnovica prema stavku 1. ovoga članka utvrđuje se na godišnjoj razini, prema visini ukupno ostvarenih prihoda od gospodarske djelatnosti i u slučaju kada se gospodarska djelatnost obavlja samo u određenom vremenskom periodu.

(6) Obveza poreza na dobit za porezno razdoblje te predujmovi poreza na dobit za sljedeće porezno razdoblje utvrđuju se na temelju izvješća iz članka 5.b stavka 5. Zakona.

(7) Mjesečni iznos predujma poreza na dobit utvrđuje se na način da se obveza poreza na dobit u paušalnom iznosu iz stavka 6. ovoga članka podijeli s brojem mjeseci poslovanja za koje se podnosi izvješće.

(8) Poreznom obvezniku kojemu je temeljem izvješća iz stavka 6. ovoga članka utvrđena razlika za povrat, više plaćeni paušalni porez na dobit za proteklo porezno razdoblje vraća se na njegov zahtjev ili mu se uračunava u obvezu za iduće porezno razdoblje.

(9) Ako tijekom poreznog razdoblja, prema evidenciji iz stavka 2. ovoga članka, porezni obveznik ostvari prihode veće od iznosa propisanih člankom 5.b stavcima 1. i 2. Zakona, obvezan je o tome izvijestiti Poreznu upravu u roku od osam dana.

(10) Kada se na temelju obavljenog nadzora i/ili prikupljenih podataka o ostvarenim prihodima utvrdi da je porezni obveznik ostvario prihode po osnovi obavljanja djelatnosti iz članka 2. stavka 7. Zakona iznad iznosa iz članka 5.b stavka 1. i 2. Zakona, Porezna uprava će donijeti rješenje o plaćanju predujma poreza na dobit u skladu sa člankom 34. stavcima 1. i 2. Zakona.

(11) U slučaju iz stavka 9. ili 10. ovoga članka porezni obveznik je obvezan odmah prijeći na utvrđivanje porezne osnovice prema članku 5. stavku 1. Zakona.

(12) Izvješće iz stavka 6. ovoga članka podnosi se na Obrascu PD-PO – »Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu« koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i sadrži sljedeće:

1. Pod I Podatke o poreznom obvezniku:

1. naziv poreznog obveznika

2. osobni identifikacijski broj (OIB)

3. adresa sjedišta poreznog obveznika

4. naziv gospodarske djelatnosti.

2. Pod II Obračun paušalnog poreza na dobit:

1. ukupni godišnji prihod od gospodarske djelatnosti

2. iznos porezno priznatog rashoda

3. paušalna osnovica poreza na dobit prema ukupnom godišnjem ostvarenom prihodu (stavak 1. ovoga članka)

4.     paušalna obveza poreza na dobit (umnožak iznosa iz točke 3. i porezne stope iz članka 28. točke 1. Zakona)

5. uplaćeni predujmovi u poreznom razdoblju

6.     razlika za uplatu ili povrat (iznos iz točke 4. umanjen za iznos iz točke 5.)

7. iznos mjesečnog predujma za sljedeće porezno razdoblje.

3. Dodatak I – Obračun spomeničke rente – Obrazac SR

4. Dodatak II – Obračun turističke članarine – Obrazac TZ 1

(13) Iznimno od posebnih propisa prema kojima se utvrđuje obveza dostave obračuna i uplate spomeničke rente i turističke članarine, kao dodatak obrascu iz stavka 12. ovoga članka, porezni obveznik može dostaviti obračun spomeničke rente i turističke članarine.

(14) Obračun spomeničke rente i obračun turističke članarine iz stavka 13. ovoga članka sastavlja se u skladu s posebnim propisima.

(15) Sadržaj dodatka iz stavka 13. ovoga članka istovjetan je sadržaju propisanom posebnim propisima, stoga se dostavom istog smatra da su ispunjeni uvjeti iz posebnih propisa u svezi dostave obračuna spomeničke rente i turističke članarine.«.

Članak 6.

U članku 33. stavku 1. iza riječi: »dobit« dodaju se riječi: »ili poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti«.

Članak 7.

Iza članka 39.c dodaju se članci 39.d, 39.e, 39.f, 39.g i 39.h i naslovi iznad njih koji glase:

»20.c Izlazno oporezivanje

Članak 39.d

(1) U slučaju nastanka događaja iz članka 30.d stavka 1. i 2. Zakona, porezni obveznik je dužan u poreznu osnovicu uključiti iznos vrijednosti imovine utvrđene prema članku 30.d stavku 1. Zakona, osim kada primjenjuje odgodu oporezivanja prema članku 30.d stavku 6. Zakona.

(2) Kada aktivnosti poreznog obveznika iz članka 30.d stavka 1. točke 3. i stavka 2. Zakona, dovode do okončanja poslovanja odnosno ako nakon prijenosa prestaje oporezivanje tog poreznog obveznika, smatra se da s datumom prijenosa porezni obveznik prestaje poslovati te je isti dužan primijeniti odredbe članka 29. stavka 3. točke 8. Zakona.

(3) Porezni obveznik iz stavka 1. ovoga članka uz prijavu poreza na dobit dostavlja potrebne podatke iz stavka 6. ovoga članka, a u slučaju odgode oporezivanja i podatke iz stavka 7. i 8. ovoga članka.

(4) Poreznom obvezniku može se sukladno članku 30.d stavku 6. Zakona odobriti odgoda oporezivanja imovine, tijekom pet poreznih razdoblja, u slučaju kada porezni obveznik prenosi:

a) imovinu u svoju stalnu poslovnu jedinicu

b) imovinu iz stalne poslovne jedinice u svoje sjedište ili drugu stalnu poslovnu jedinicu

c) svoju poreznu rezidentnost ili

d) poslovanje koje je obavljala njegova stalna poslovna jedinica

u drugu državu članicu ili treću državu ili jurisdikciju koja je stranka Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru (Sporazum o EGP-u) s kojom je sklopljen sporazum o uzajamnoj pomoći u pogledu namire poreznih potraživanja koji je istovjetan uzajamnoj pomoći predviđenoj Direktivom Vijeća 2010/24/EU o uzajamnoj pomoći kod naplate potraživanja vezanih za poreze, carine i druge mjere ili je takav sporazum sklopljen s Europskom unijom.

(5) Mogućnost odgode oporezivanja utvrđuje se rješenjem temeljem podataka iz stavka 7. i 8. ovoga članka.

(6) U slučaju nastanka događaja iz članka 30.d stavka 1. i 2. Zakona, porezni obveznik uz prijavu poreza na dobit dostavlja podatke o:

1. načinu stjecanja imovine i njenoj nabavnoj vrijednosti

2. tržišnoj vrijednost imovine

3. načinu iskazivanja troškova amortizacije ili usklađenja vrijednosti tijekom razdoblja korištenja i iznosu koji se uključuje u poreznu osnovicu

4. državi odnosno jurisdikciji u koju se prenosi imovina, poslovanje ili rezidentnost.

(7) Za potrebe primjene odgode oporezivanja porezni obveznik uz prijavu poreza na dobit, uz podatke iz stavka 6. ovoga članka, dostavlja podatke o načinu na koji će obavještavati Poreznu upravu u slučaju nastanka događaja iz stavka 14. ovoga članka.

(8) Osim podataka iz stavka 6. i 7. ovoga članka porezni obveznik iz stavka 4. točke c) i d) ovoga članka dostavlja i odgovarajuću bankovnu garanciju za naplatu odgođene porezne obveze. Ogovarajućom bankovnom garancijom smatra se bankovna garancija banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Europskoj uniji ili trećoj zemlji koja je stranka Sporazuma o EGP-u, kojom se banka neopozivo obvezala da će na prvi poziv Porezne uprave bez pogovora, na poseban račun poreznog tijela uplatiti iznos iz stavka 11. ovoga članka, s rokom valjanosti do dana ispunjenja uvjeta.

(9) U slučaju kada porezni obveznik za prijenose iz stavka 4. točaka a) i b) ovoga članka primjenjuje odgodu oporezivanja, isti u prvoj poreznoj prijavi nakon prijenosa uključuje jednu petinu utvrđenog iznosa iz stavka 1. ovoga članka, a ostatak se u jednakim iznosima uključuje u poreznu osnovicu tijekom slijedeća četiri porezna razdoblja, pri čemu prvo porezno razdoblje završava podnošenjem prve porezne prijave nakon prijenosa.

(10) U slučaju kada porezni obveznik za prijenose iz stavka 4. točaka c) i d) ovoga članka primjenjuje odgodu oporezivanja, isti u prvoj poreznoj prijavi nakon prijenosa uključuje samo jednu petinu utvrđenog iznosa iz stavka 1. ovoga članka, a ostatak u jednakim iznosima uplaćuje tijekom slijedeća četiri porezna razdoblja.

(11) Na iznos ukupne odgođene porezne obveze odnosno na četiri preostala dijela iznosa iz stavaka 9. i 10. ovoga članka zaračunava se i kamata na razdoblje od 4 godine primjenom kamatne stopa na nepravovremeno plaćene poreze i druga javna davanja o kojima Porezna uprava vodi evidenciju. Zaračunana kamata uplaćuje se s danom podnošenja prve porezne prijave poreza na dobit nakon prijenosa.

(12) Iznos godišnje obveze iz stavka 10. ovoga članka utvrđuje se tako da se na ostatak neoporezivanog iznosa primjeni porezna stopa koju je porezni obveznik iskazao u zadnjoj poreznoj prijavi te se tako dobiveni iznos podijeli s brojkom četiri.

(13) Poreznom obvezniku kojemu je odobrena odgoda oporezivanja prema rješenju iz stavka 5. ovoga članka ukinut će se mogućnost odgode oporezivanja u slučaju:

a) kada se prenesena imovina ili poslovanje koje je obavljala stalna poslovna jedinica poreznog obveznika proda ili se njome na neki drugi način raspolaže

b) kada je prenesena imovina naknadno prenesena u treću zemlju

c) kada se porezna rezidentnost poreznog obveznika ili poslovanje koje je obavljala njegova stalna poslovna jedinica naknadno prenose u treću zemlju

d) kada je porezni obveznik u stečaju ili postupku likvidacije ili prestaje poslovati na drugi način

e) kada porezni obveznik ne ispuni svoje porezne obveze u zadanom roku i ne ispravi situaciju u razumnom vremenskom roku koji nije duži od 12 mjeseci.

(14) U slučaju nastanka događaja iz stavka 13. ovoga članka, porezni obveznik iz stavka 9. ovoga članka u slijedećoj poreznoj prijavi uključuje ostatak iznosa koji se uključuje u poreznu osnovicu prema članku 30.d stavku 1. Zakona, uz povrat razmjernog dijela zadužene kamate.

(15) U slučaju nastanka događaja iz stavka 13. ovoga članka, poreznom obvezniku iz stavka 10. ovoga članka zadužuje se odgođena porezna obveza, uz povrat razmjernog dijela zadužene kamate.

(16) Za potrebe primjene članka 30.d stavka 4. Zakona, porezni obveznik uz prijavu poreza na dobit dostavlja podatke iz stavka 6. ovoga članka te podatak o roku povrata imovine.

(17) U slučaju kada porezni obveznik iz druge države članice ili treće države prihvaća imovinu temeljem transakcija iz članka 30.d stavka 1. Zakona, isti je dužan dostaviti podatke o tržišnoj vrijednosti imovine, a po potrebi i o načinu kako je utvrđena tržišna vrijednost te imovine u drugoj državi odnosno jurisdikciji.

20.d Hibridne neusklađenosti, obrnute hibridne neusklađenosti i neusklađenost rezidentnosti

Članak 39.e

(1) Za potrebe utvrđivanje porezne obveze iz članaka 30.g, 30.h i 30.i Zakona, porezni obveznik koji je tijekom poreznog razdoblja bio uključen u transakcije koje su izazvale ili mogu izazvati hibridnu neusklađenost, uz prijavu poreza na dobit, sukladno članku 30.g stavcima 8. i 9. Zakona, dostavlja podatke osobito o:

a) financijskom instrumentu koji stvara hibridnu neusklađenost

b) hibridnim prijenosima financijskog instrumenta

c) poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir

d) povezanom hibridnom subjektu

e) transakciji ili nizu transakcija koje se sklapaju kao dio strukturiranog aranžmana

f) aranžmanu s financijskim instrumentom stvorenim radi iskorištavanja plaćenog poreza po odbitku

g) obrnutoj hibridnoj neusklađenosti

h) neusklađenosti porezne rezidentnosti i iskazanim prihodima i rashodima koji se dvostruko uključuju.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka za svaku navedenu stavku porezni obveznik dostavlja obrazloženje hibridne neusklađenost u kojemu se navodi na koji način su prihodi ili rashodi iskazani u poslovnim knjigama, u godišnjoj prijavi poreza na dobit odnosno na koji način je primijenio odredbe članka 39.f, 39.g i 39.h ovoga Pravilnika, kako su iskazane u drugoj državi odnosno jurisdikciji te kako je otklonjena hibridna neusklađenost.

(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka odnose se i na osobe iz članka 30.f stavka 3. Zakona.

Članak 39.f

(1) U slučaju kada transakcije s povezanim osobama iz članka 30.b stavka 7. i članka 30.e stavka 2. Zakona dovode do stvaranja hibridne neusklađenosti u obliku dvostrukog odbitka:

1. porezni obveznik koji je ulagatelj za iznos iskazanih rashoda odnosno odbitaka, koji sukladno članku 30.g stavku 1. točki 1. Zakona ne mogu biti porezno priznati, povećava poreznu osnovicu

2. porezni obveznik koji izvršava plaćanja ulagatelju i iskazuje rashode odnosno odbitke koji prema članku 30.g stavku 1. točki 2. Zakona ne mogu biti porezno priznati, za iznos iskazanih rashoda povećava poreznu osnovicu, ako se taj odbitak ne uskraćuje u jurisdikciji ulagatelja.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka porezna osnovica se ne povećava ako se transakcijama s povezanim osobama iz stavka 1. ovoga članka nastali rashod odnosno odbitak koji stvara hibridnu neusklađenost prebija s prihodom koji se dvostruko uključuje.

(3) U slučaju kada transakcije s povezanim osobama iz članka 30.b stavka 7. i članka 30.e stavka 2. Zakona dovode do stvaranja hibridne neusklađenosti u obliku odbitka bez uključivanja:

1. porezni obveznik koji izvršava plaćanje i iskazuje rashode odnosno odbitke koji sukladno članku 30.g stavku 2. točki 1. Zakona ne mogu biti porezno priznati za iznos iskazanih rashoda, povećava poreznu osnovicu

2. porezni obveznik koji je primatelj plaćanja za iznos plaćanja koji stvara hibridnu neusklađenost sukladno članku 30.g stavku 2. točki 2. Zakona, povećava poreznu osnovicu, ako se odbitak ne uskraćuje u jurisdikciji platitelja.

(4) Porezna osnovica povećava se i za iznose iskazanih rashoda iz članka 30.g stavka 3. Zakona koji ne mogu biti porezno priznati.

(5) Ako u poreznu osnovicu nije u skladu s člankom 5. stavkom 2. Zakona uključen prihod od poslovanja stalne poslovne jedinice, koja nije uzeta u obzir, porezni obveznik je dužan iste uključiti u poreznu osnovicu, povećanjem porezne osnovice, uzimajući u obzir ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Članak 39.g

(1) Hibridni subjekt dužan je za iznos prihoda utvrđenih sukladno članku 30.h Zakona, u roku propisanom za podnošenje prijave poreza na dobit izvršiti uplatu utvrđene porezne obveze.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka, osim fondova iz članka 30.h stavka 2. Zakona, ne primjenjuju investicijski fondovi ili subjekti s velikim brojem ulagatelja i raznovrsnim portfeljem vrijednosnih papira ako podliježu posebnim propisima o zaštiti ulagatelja.

Članak 39.h

(1) Porezni obveznik koji je za porezne svrhe rezident i u drugoj državi odnosno jurisdikciji u poreznu osnovicu sukladno članku 30.i Zakona uključuje iznose rashoda koji se ne prebijaju s prihodima koji se dvostruko uključuju.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje porezni obveznik za kojega je u skladu s ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s drugom državom članicom utvrđeno da je rezident Republike Hrvatske.«.

Članak 8.

Članak 41.g mijenja se i glasi:

»(1) Porezni obveznik koji sukladno članku 20. Zakona namjerava primijeniti odredbe članka 20.a do 20.r Zakona obvezan je Poreznoj upravi prijaviti postupak na način propisan Zakonom i ovim Pravilnikom.

(2) Porezni obveznik koji za postupke iz stavka 1. ovoga članka ne namjerava primijeniti odredbe članka 20.a do 20.r Zakona, dužan je postupiti prema članku 29. stavku 4. Zakona, odnosno najaviti taj postupak Poreznoj upravi.«.

Članak 9.

U članku 46. iza stavka 5. dodaju se stavci 6. i 7. koji glase:

»(6) Istekom poreznog razdoblja iz članka 29. stavka 3. točaka 7. i 8. Zakona, smatra se dan na koji je nadležno tijelo, utvrđeno prema posebnom propisu o trgovačkim društvima ili drugo tijelo nadležno za registraciju poreznog obveznika u bilo kojem registru ili bilo kojem postupku, rješenjem ili na drugi način utvrdilo da je porezni obveznik prestao s poslovanjem.

(7) Ako je porezni obveznik iz stavka 6. ovoga članka izvršio sve propisane radnje predviđene za okončanje likvidacije ili prestanak poslovanja bez likvidacije prema posebnom propisu o trgovačkim društvima, istekom poreznog razdoblja može se smatrati i dan na koji je javni bilježnik potvrdio donošenje odluke o prestanku poslovanja ili okončanja likvidacije.«.

Članak 10.

U članku 47. stavku 3. točki 25. iza riječi: »zakonu.« dodaju se riječi: »Na ovom rednom broju iskazuje se i iznos povećanja porezne osnovice utvrđen prema člancima 30.d do 30.i Zakona te ostala povećanja.«.

Točka 48. briše se.

Članak 11.

U članku 47.a stavku 1. točki 1. riječi: »broj računa,« brišu se.

U stavku 2. točka 1. mijenja se i glasi:

»1. Podaci o brodovima i jahtama i izračun porezne obveze. Na ovom rednom broju upisuje se ime broda ili jahte i luka upisa, IMO broj broda ili NIB jahte ili drugog broja u skladu s posebnim propisom, neto tonaža broda ili duljina trupa jahte i neto tonaža, izračun obveze poreza po tonaži broda prema članku 429.e Pomorskog zakonika.

Za svaki brod čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:

a) za brodove od 0 do 1000 neto tonaže, za svakih 100 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 270,00 kuna,

b) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 1001 do 10 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 230,00 kuna,

c) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10 001 do 25000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 150,00 kuna,

d) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 25 001 do 40 000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 95,00 kuna,

e) za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže iznad 40 000 neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 55,00 kuna.

Za svakih nepunih 100 jedinica neto tonaže proporcionalno se utvrđuje porez po tonaži broda. Poslovođa broda plaća porez po tonaži u iznosu od 25% od iznosa navedenih u ovoj podtočki.

Za svaku jahtu čija neto tonaža sudjeluje u obračunu poreza po tonaži broda utvrđuje se i plaća porez u sljedećem godišnjem iznosu:

a) za jahte duljine trupa do 24 m 3.500,00 kuna,

b) za jahte duljine trupa jednake i veće od 24 metra i od 0 do 3.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 7.500,00 kuna,

c) za jahte duljine trupa jednake i veće od 24 metra, za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 3.001 do 10.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.500,00 kuna,

d) za jahte duljine trupa jednake i veće od 24 metra, za svakih dodatnih 100 jedinica neto tonaže od 10.001 do 25.000 jedinica neto tonaže utvrđuje se i plaća porez po tonaži broda od 1.000,00 kuna.

Za jahtu starosti do pet godina plaća se godišnji iznos poreza po tonaži iz ove podtočke umanjen za 20%.«.

Članak 12.

U članku 47.c stavku 3. točki 45. iza riječi: »zakonu.« dodaju se riječi: »Na ovom rednom broju iskazuje se i iznos povećanja porezne osnovice utvrđen prema člancima 30.d do 30.i Zakona te ostala povećanja.«.

Članak 13.

U članku 50. dodaju se novi stavci 5., 6. i 7. koji glase:

»(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka obveznik poreza po odbitku u slučaju plaćanja naknada za nastupe inozemnih izvođača iz članka 31. stavka 10. Zakona, može biti i inozemni isplatitelj odnosno nerezident.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka inozemni isplatitelj je dužan pri svakoj isplati obračunati, obustaviti i uplatiti porez po odbitku, a u roku od 8 dana od dana nastupa dužan je dostaviti potrebne podatke o iznosu ugovorene naknade za nastupe, te vremenu i načinu plaćanja inozemnoj osobi iz članka 31. stavka 10. Zakona.

(7) Podaci iz stavka 6. ovoga članka podnose se Područnom uredu Zagreb, Ispostavi za nerezidente izravno ili putem najbliže ispostave Porezne uprave.«.

Dosadašnji stavci 5., 6., 7. i 8. postaju stavci 8., 9., 10. i 11.

Članak 14.

(1) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit – Obrazac PD, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. i nadalje.

(2) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza na dobit prema novčanom načelu – Obrazac PD-NN, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit prema novčanom načelu za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. i nadalje.

(3) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Prijava poreza po tonaži broda – Obrazac PT, a primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza po tonaži broda za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. godine i nadalje.

(4) Mijenja se i sastavni je dio ovoga Pravilnika Izvješće o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu – Obrazac PD-PO, koji se primjenjuje u postupku utvrđivanja paušalne obveze poreza na dobit za 2020. godinu i nadalje, odnosno za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020. godine i nadalje, a sadrži i dodatak obračuna spomeničke rente i turističke članarine čiji sadržaj je propisan posebnim propisima.

(5) Iznimno od članka 11.a stavka 10. Pravilnika o porezu na dobit (»Narodne novine«, broj 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18 i 1/19), predujam poreza na dobit u paušalnom iznosu za 2020. godinu utvrdit će se prema Izvješću o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu – Obrascu PD-PO za 2019. odnosno prema visini ostvarenog prihoda u 2019. godini bez izdavanja rješenja.

(6) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, porezni obveznici koji su tijekom 2018. godine utvrđivali poreznu osnovicu prema novčanom načelu, ako su zbog ostvarenih prihoda u 2018. godini trebali za 2019. godinu utvrditi poreznu osnovicu prema članku 5. stavku 1. Zakona, mogu, ukoliko nisu tijekom 2019. godine ostvarili prihode veće od 7.500.000,00 kuna, osnovicu poreza na dobit za 2019. godinu utvrditi prema novčanom načelu.

(7) Na postupke podnošenja i obrade prijava propisanih Pravilnikom o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18 i 1/19), za 2019. godinu primjenjuju se odredbe Zakona o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 148/13, 143/14, 50/16, 115/16 i 106/18) i toga Pravilnika.

Članak 15.

Ovaj Pravilnik primjenjuje se u postupku podnošenja prijave poreza na dobit, prijave poreza na dobit prema novčanom načelu, izvješća o obračunu poreza na dobit u paušalnom iznosu i prijave poreza po tonaži broda za 2020. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2020., osim članka 7. u dijelu kojim se u Pravilnik o porezu na dobit (»Narodne novine«, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/12, 160/13, 12/14, 157/14, 137/15, 1/17, 2/18 i 1/19) dodaje članak 39.g, a koji se primjenjuje u postupku podnošenja prijave poreza na dobit za 2022. godinu i nadalje odnosno za porezna razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2022.

Članak 16.

Ovaj Pravilnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu dan nakon objave.

Klasa: 011-01/19-01/77 Urbroj: 513-07-21-01-19-1 Zagreb, 2. siječnja 2020.

Ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, v. r.