NN 110/2019 (15.11.2019.)

 

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

Na temelju članka 15. stavka 12. Zakona o tržištu toplinske energije (»Narodne novine, br. 80/13, 14/14, 102/14, 95/15, 76/18), ministar zaštite okoliša i energetike donosi

 

PRAVILNIK O IZRADI ANALIZE TROŠKOVA I KORISTI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Pravilnikom utvrđuje detaljni sadržaj gospodarske analize troškova i koristi koja se nalazi u okviru procjene nacionalnih potencijala za grijanje i hlađenje na državnoj razini.

(2) Ovim se Pravilnikom također utvrđuju i metodologija, pretpostavke te načela koja je potrebno poštovati pri izradi analize troškova i koristi korištenja proizvodnog postrojenja, kao i vremenski okvir za izradu ekonomske analize za mogućnosti korištenja proizvodnog postrojenja.

(3) Gospodarska analiza iz stavka 1. ovoga članka različitih tehnologija za grijanje i hlađenje provodi se za cijelo državno područje, te se njome utvrđuju alternativni scenariji za učinkovitije tehnologije za grijanje i hlađenje uporabom energije iz obnovljivih izvora energije, pri čemu se, kad je to moguće, razlikuje energija dobivena iz fosilnih goriva i energija dobivena iz obnovljivih izvora energije.

(4) Vezano uz tehnologije iz stavka 3. ovoga članka, u obzir se uzimaju minimalno sljedeće tehnologije:

1. industrijska otpadna toplinska i rashladna energija;

2. spaljivanje otpada;

3. visokoučinkovita kogeneracija;

4. obnovljivi izvori energije (poput geotermalne energije, solarne toplinske energije i energije iz biomase), osim onih koji se upotrebljavaju za visokoučinkovitu kogeneraciju;

5. toplinske crpke;

6. smanjivanje gubitka toplinske i rashladne energije iz postojećih centraliziranih distributivnih mreža, koju u postupku dobivanja energetskog odobrenja treba izraditi investitor, uzimajući u obzir procjenu gospodarske potencijala za grijanje i hlađenje.

(5) Nadležno tijelo odgovorno za provedbu gospodarske analiza troškova i koristi iz stavka 1. ovoga članka, kao i za uspostavljanje i objavljivanje postupaka za gospodarsku analizu je ministarstvo nadležno za područje energetike.

(6) Gospodarske analize iz stavka 1. ovoga članka su javno dostupni dokumenti.

Članak 2.

(1) Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose odredbe:

1. Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti, izmjeni direktiva 2009/125/EZ i 2010/30/EU i stavljanju izvan snage direktiva 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 315, 14. 11. 2012.) i

2. Direktiva 2018/2002/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti (Tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21. 12. 2018.)

(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedeće uredbe Europske unije u dijelu koji se odnosi na analizu troškova i koristi:

1. Delegirana uredba Komisije 2019/826/EU od 4. ožujka 2019. o izmjeni priloga VIII. i IX. Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu sadržaja sveobuhvatnih procjena potencijala za učinkovito grijanje i hlađenje (SL L 137, 23. 5. 2019.).

Značenje pojedinih izraza

Članak 3.

(1) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenja utvrđena zakonom kojim se uređuju tržište toplinske energije, te ostalim zakonima kojima se uređuje energetski sektor, zakonima kojim se uređuje prostorno planiranje i gradnja, zakonima kojim se uređuje područje financija, te propisima donesenima na temelju tih zakona.

(2) U ovom Pravilniku koriste se i izrazi koji u smislu ovog Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1. analiza osjetljivosti – analiza napravljena na temelju procjene troškova i koristi projekta ili skupine projekata, temeljenih na različitim cijenama energije, investicijskim troškovima i drugim čimbenicima koji utječu na rezultat izračuna

2. društveni čimbenici – promjene u društvu u kontekstu analize iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika, u kojem slučaju se uzima u obzir utjecaj na tržište rada ili stopa nezaposlenosti, te promjene koje se vrednuju troškovima koji utječu na investitora iz članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika

3. ekonomski čimbenici – ekonomski troškovi sirovina koji se procjenjuju uzimajući u obzir gubitak za investitora iz članka 1. stavka 2. ovoga Pravilnika i vrednuju se alternativnim troškovima različitih ulaznih parametara. Ekonomski čimbenici uključuju promjenu u cijeni sirovina zbog veće ili manje ovisnosti o ostatku svijeta, koja se procjenjuje u odnosu na cijenu zamjenske uvezene energije, vrednovanje područja na koje se isporučuje energija, procjenu vrijednosti nekretnina i zemljišta, te negativne učinke koji proizlaze iz provedbe gradnje, stanovanja, proizvodnih i neproizvodnih usluga, mobilnost, poljoprivredu i infrastrukturu

4. okolišni čimbenici – negativni ili pozitivni učinci na zrak, vodu ili tlo i drugi utjecaji koji se procjenjuju eksternim troškovima okoliša kako bi se uklonili mogući negativni učinci koje se ne mogu izbjeći (npr. gubitak zemljišta ili promjena krajobraza).

II. GOSPODARSKA ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI KOJA SE IZRAĐUJE U OKVIRU PROCJENE NACIONALNIH POTENCIJALA KORIŠTENJA VISOKOUČINKOVITE KOGENERACIJE TE UČINKOVITO DALJINSKO GRIJANJE I HLAĐENJE

Svrha

Članak 4.

(1) Gospodarska analiza troškova i koristi iz članka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika temelji se na klimatskim uvjetima, ekonomskoj izvedivosti i tehničkoj prikladnosti, te doprinosi lakšem utvrđivanju, u smislu izvora i troškova, najučinkovitijih rješenja za ispunjavanje potreba za grijanjem i hlađenjem.

(2) Gospodarska analiza iz stavka 1. ovoga članka treba se temeljiti na sadašnjim i budućim potrebama za toplinom i hlađenjem, ekonomskom održivošću i tehničkom važnošću te pomoći u utvrđivanju najisplativije varijante za zadovoljavanje potreba za grijanje i hlađenje.

(3) Gospodarska analiza iz stavka 1. ovoga članka, predstavlja ekonomsku analizu koja mora obuhvatiti sve relevantne društvene, ekonomske i okolišne čimbenike.

(4) Gospodarska analiza iz stavka 1. ovoga članka može obuhvaćati procjenu projekta ili skupinu projekata za širu lokalnu, regionalnu ili nacionalnu procjenu, s ciljem utvrđivanja troškovno najučinkovitije i najkorisnije mogućnosti grijanja ili hlađenja na određenom zemljopisnom području za potrebe planiranja potrošnje toplinske energije.

(5) Pri planiranju najisplativije varijante opskrbe toplinom za analizirano zemljopisno područje za zadovoljavanje potreba za grijanjem i hlađenjem, gospodarska analiza iz stavka 1. ovoga članka uzima u obzir energetska rješenja šireg lokalnog, regionalnog ili nacionalnog okruženja.

Sadržaj

Članak 5.

(1) Gospodarska analiza troškova i koristi iz članka 4. ovoga Pravilnika mora uključivati ishodišni scenarij i izvedive (relevantne) alternativne scenarije.

(2) Gospodarska analiza troškova i koristi iz članka 4. ovoga Pravilnika sadrži sljedeće elemente i korake:

– određivanje granice energetskog sustava i zemljopisne granice,

– integrirani pristup mogućnostima u vezi s potražnjom i opskrbom energije,

– određivanje ishodišnog scenarija,

– određivanje alternativnih scenarija,

– utvrđivanje neto koristi,

– izračun i predviđanje cijena i druge pretpostavke za ekonomsku analizu,

– ekonomsku analizu

– popis učinaka i

– analizu osjetljivosti.

Određivanje sistemske i zemljopisne granice

Članak 6.

(1) Za područje primjene gospodarske analize troškova i koristi iz članka 4. ovoga Pravilnika određuje se jasno definirane granice zemljopisnog područja.

(2) Zemljopisna granica iz stavka 1. ovoga članka pokriva određenu regiju ili područje gradova i/ili općina, ali koje se ne mora poklapati s upravno-teritorijalnim ustrojem, te koje ispunjava optimalne tehničke uvjete razvoja sustava, kako bi se izbjegao odabir onih rješenja koja nisu optimalna za svaki slučaj pojedinačno.

(3) U gospodarskim analizama troškova i koristi uzimaju se u obzir svi relevantni centralizirani ili decentralizirani izvori opskrbe koji su dostupni u okviru sustava i zemljopisnih granica, uključujući tehnologije iz članka 1. stavka 4. ovoga Pravilnika te kretanja i značajke potražnje za grijanjem i hlađenjem.

Integrirani pristup mogućnostima u vezi s potražnjom i ponudom za grijanjem i hlađenjem

Članak 7.

(1) Pri gospodarskoj analizi troškova i koristi iz članka 4. ovoga Pravilnika uzimaju se u obzir, i to na temelju raspoloživih podataka, svi relevantni izvori opskrbe energijom dostupni unutar granica energetskog sustava i definiranog zemljopisnog područja, uključujući otpadnu toplinu iz proizvodnje električne energije i industrijskih postrojenja i obnovljivu energiju, te svojstva i kretanja u vezi s potražnjom za grijanjem i hlađenjem.

(2) Procjene potreba za grijanjem i hlađenjem se rade za razdoblje od 30 godina u GWh, uzimajući detaljnu projekciju za narednih 10 godina koja obuhvaća promjene potražnje u građevinama i različitim sektorima industrije te utjecaj politika i strategija vezanih za upravljanjem potrošnjom poput dugoročne strategije obnove građevina.

(3) Pri gospodarskoj analizi uzima se u obzir nacionalni doprinos ciljevima energetske politike koji se predviđaju realizirati kroz učinkovitost u grijanju i hlađenju te se isti uspoređuju s podacima iz integralnog nacionalnog energetsko klimatskog plana.

Određivanje ishodišnog scenarija

Članak 8.

(1) Za potrebe gospodarske analize troškova i koristi iz članka 4. ovoga Pravilnika određuje se ishodišni scenarij koji služi kao referentna točka na temelju koje se ocjenjuju alternativni scenariji.

(2) Ishodišni scenarij iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća troškove i prihode odnosno koristi, kako bi se održala usluga na postojećoj razini koja je još na raspolaganju, a u okviru predviđenog razmatranog vremenskog razdoblja za koje se radi procjena nacionalnog potencijala, a sukladno stavku 2 članka 7.

(3) Ishodišni scenarij iz stavka 1. ovoga članka opisuje postojeću situaciju, bez promjene parametara, uzimajući u obzir eventualne zamjene postojeće opreme ili postrojenja u okviru predviđenog razmatranog vremenskog razdoblja za koje se radi procjena nacionalnog potencijala, a sukladno stavku 2 članka7.

(4) Za svaki ishodišni scenarij definiraju se tehnička svojstva postojećeg postrojenja, što između ostalog uključuje i opis postrojenja i opis korištene tehnologije za proizvodnju.

Određivanje alternativnih scenarija

Članak 9.

(1) Alternativni scenariji moraju uzeti u obzir analizu određenog zemljopisnog područja u sektoru grijanja i hlađenja, sukladno tehnologijama iz članka 1. stavka 4. ovoga Pravilnika, te ekonomsku i financijsku analizu svih ekonomskih učinaka, socijalnih i ekoloških koristi koje su definirane za potrebe grijanja i hlađenja.

(2) U alternativnim scenarijima u odnosu na ishodišni scenarij uzimaju se u obzir ciljevi u pogledu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

(3) U svakom scenariju navode se sljedeći elementi u odnosu na ishodišni scenarij:

– gospodarski potencijal analiziranih tehnologija, pri čemu se kao mjerilo uzima neto sadašnja vrijednost,

– smanjivanje emisija stakleničkih plinova,

– uštede primarne energije u GWh godišnje,

– utjecaj na udio obnovljivih izvora energije u nacionalnoj kombinaciji izvora energije.

(4) Scenariji koji nisu izvedivi zbog tehničkih ili financijskih razloga, nacionalne regulative ili vremenskih ograničenja, mogu se isključiti u ranoj fazi analize troškova i koristi iz članka 4. ovoga Pravilnika, ako je to opravdano na temelju pažljivih, jasnih i dobro dokumentiranih analiza.

Izračun neto koristi

Članak 10.

(1) Neto korist primjene visokoučinkovite kogeneracije, učinkovitog daljinskog grijanja i hlađenja ili opskrba s učinkovitim individualnim grijanjem i hlađenjem, izračunava se kao razlika između procijenjenih ukupnih dugoročnih troškova i ukupnih dugoročnih koristi svake opcije opskrbe energijom za grijanje ili hlađenje.

(2) Kriterij za izračun neto koristi je neto vrijednost. Razdoblje ocjenjivanja za ukupnu procjenu opcije određuje se na takav način da se svi troškovi i koristi alternativnih varijacija uzimaju u obzir u ocjenjivanju.

(3) Pri izračunavanju neto koristi za tehnologije iz članka 1. stavka 4. ovoga Pravilnika, postupa se na sljedeći način:

– ocjenjuju se i uspoređuju ukupni dugoročni troškovi i koristi mogućnosti opskrbe grijanjem ili hlađenjem,

– kriterij za ocjenjivanje je neto sadašnja vrijednost i

– vremenski okvir se odabire tako da se uključe svi relevantni troškovi i koristi scenarija (odgovarajući vremenski okvir od 25 godina za plinsku elektranu, od 30 godina za sustav centraliziranoga grijanja ili od 20 godina za opremu za grijanje kao što su kotlovi)

– obuhvaća se procjena projekta ili skupine projekata u pogledu šire lokalne, regionalne ili nacionalne procjene s ciljem utvrđivanja troškovno najučinkovitije i najkorisnije opcije grijanja ili hlađenja u odnosu na ishodišni scenarij na određenom zemljopisnom području definiranom za potrebe planiranja.

Pretpostavke za ekonomsku analizu

Članak 11.

(1) U gospodarskoj analizi troškova i koristi iz članka 4. ovoga Pravilnika potrebno je naznačiti pretpostavke koje su uzete u obzir kada se radi o cijenama glavnih ulaznih i izlaznih faktora kao i diskontna stopa.

(2) Diskontna stopa koja se u gospodarskoj analizi upotrebljava za izračun neto sadašnje vrijednosti odabire se u skladu s europskim ili nacionalnim smjernicama.

(3) Ako je to potrebno u nacionalnom i/ili regionalnom/lokalnom kontekstu, koriste se predviđanja u vezi s kretanjem nacionalnih, europskih ili međunarodnih cijena energije.

(4) Cijene koje se upotrebljavaju u gospodarskoj analizi troškova i koristi iz članka 4. ovoga Pravilnika odražavaju socioekonomske troškove i koristi.

(5) Vanjski troškovi, kao što su učinci na zdravlje i okoliš, trebaju se uključiti u mjeri u kojoj je to moguće, odnosno ako tržišna cijena već postoji ili ako je uključena u europske ili nacionalne propise.

Ekonomska analiza – popis učinaka

Članak 12.

(1) U ekonomskoj analizi se uzimaju u obzir i svi značajni (relevantni) ekonomski učinci.

(2) Pri donošenju odluka mogu se procijeniti i uzeti u obzir troškovi i uštede energije u analiziranim scenarijima proizašle iz povećanja fleksibilnosti u opskrbi energijom te iz optimalnijeg rada elektroenergetskih mreža, uključujući izbjegnute troškove i uštede proizišle iz smanjenja ulaganja u infrastrukturu.

(3) Troškovi koji se uzimaju u obzir uključuju minimalno:

– kapitalne troškove postrojenja i opreme,

– kapitalne troškove povezanih energetskih mreža,

– varijabilni i fiksni operativni troškovi,

– troškovi energije,

– troškovi povezani s okolišem, zdravljem i sigurnošću, u mjeri u kojoj je to moguće,

– troškovi povezani s tržištem rada, energetskom sigurnošću i konkurentnošću, u mjeri u kojoj je to moguće.

(4) Koristi koje se uzimaju u obzir uključuju minimalno:

– vrijednost proizvodnje za potrošača (toplinska i električna energija),

– vanjske koristi kao što su koristi za okoliš, koristi u pogledu emisija stakleničkih plinova te koristi za zdravlje i sigurnost, u mjeri u kojoj je to moguće,

– učinci na tržište rada, energetsku sigurnost i konkurentnost, u mjeri u kojoj je to moguće.

Analiza osjetljivosti

Članak 13.

Gospodarska analiza troškova i koristi iz članka 4. ovoga Pravilnika mora sadržavati i analizu osjetljivosti radi procjene troškova i koristi projekta ili skupine projekata na temelju različitih cijena energije, potražnje, diskontnih stopa i drugih varijabilnih čimbenika sa značajnim učinkom na ishod izračuna.

III. EKONOMSKA ANALIZA KOJU IZRAĐUJE INVESTITOR (ANALIZA TROŠKOVA I KORISTI NA RAZINI PROIZVODNOG POSTROJENJA)

Opća načela i postavke

Članak 14.

(1) Kod planiranja izgradnje ili rekonstrukcije i revitalizacije proizvodnih postrojenja toplinske snage veće od 20 MW, investitor mora u postupku ishođenja energetskog odobrenja izraditi analizu troškova i koristi za mogućnosti korištenja visokoučinkovite kogeneracije te učinkovitog daljinskog grijanja i hlađenja, uzimajući u obzir procjenu nacionalnih potencijala za grijanje i hlađenje.

(2) U procjeni se u okviru zadane zemljopisne granice uzima u obzir planirano postrojenje i sva odgovarajuća postojeća ili potencijalna mjesta potražnje za toplinskom energijom koja se iz njega mogu opskrbljivati, uzimajući u obzir racionalne mogućnosti koje uključuju tehničku izvedivost i udaljenost.

(3) Granica sustava određuje se tako da uključuje planirano postrojenje i toplinska opterećenja, kao što su zgrade i tehnološki procesi. U okviru granica sustava za oba se slučaja određuju i uspoređuju ukupni troškovi pružanja toplinske i električne energije.

(4) Toplinska opterećenja uključuju postojeća toplinska opterećenja, kao što je industrijsko postrojenje ili postojeći sustav za centralizirano grijanje, a u gradskim područjima također toplinsko opterećenje i troškove koji bi nastali ako bi se skupini zgrada ili dijelu grada osigurala nova mreža za centralizirano grijanje i/ili ako bi se skupina zgrada ili dio grada priključili na takvu mrežu.

(5) Analiza troškova i koristi iz stavka 1. ovoga članka temelji se na opisu planiranog postrojenja i usporednog postrojenja, uključujući prema potrebi električne i toplinske kapacitete, vrstu goriva, planiranu uporabu i broj planiranih radnih sati godišnje, lokaciju i potražnju za električnom i toplinskom energijom.

(6) Za potrebe usporedbe u obzir se uzimaju potražnja za toplinskom energijom i vrste grijanja i hlađenja koja upotrebljavaju susjedna mjesta potražnje za toplinskom energijom. Usporedba obuhvaća infrastrukturne troškove planiranog i usporednog postrojenja.

(7) Analiza troškova i koristi uključuje ekonomsku analizu koja odražava stvarne transakcije u novčanom toku iz ulaganja u pojedinačna postrojenja i iz njihova rada.

(8) Projekti s pozitivnim rezultatima analize troškova i koristi su projekti kod kojih zbroj diskontiranih koristi u ekonomskoj i financijskoj analizi prelazi zbroj diskontiranih troškova (veća korist od troškova).

Sadržaj

Članak 15.

(1) Analiza troškova i koristi na razini proizvodnog postrojenja mora sadržavati najmanje sljedeće podatke:

1. podatke o građevini, investitoru i odgovornoj osobi investitora izvođača studije izvedivosti,

2. sažetak analize (izjava o ciljevima ulaganja, kratak opis varijanti, prijedlog odabrane varijante s prikazom troškova ulaganja, predviđena financijska struktura, pokazatelji i indikativni raspored provedbe predložene investicije),

3. analizu stanja i potreba za opskrbom energijom,

4. identificiranje mogućih varijanti opskrbe energijom i provjera usklađenosti s uvjetima lokacije,

5. definiciju investicije (specifikacija opreme i radova, analiza lokacije, raspored izvršenja, zaštita okoliša, osoblje) za svaku varijantu,

6. procjenu investicijskih troškova, navodeći osnove za procjenu vrijednosti ulaganja i procijenjene izvore financiranja i obveze prema njima,

7. izračun troškova i koristi svake varijante i

8. izračun pokazatelja energetske učinkovitosti i varijanti pokazatelja troškova.

(2) Analiza iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati sve potrebne podatke i izračune za sveobuhvatnu procjenu energetskih, ekoloških, financijskih i drugih rješenja (kao što su tehnička, tehnološka, prostorna rješenja) i adekvatnost ulaganja.

(3) Analiza iz stavka 1. ovoga članka se mora izraditi na temelju svih važećih propisa u području financija i gradnje na temelju raspoloživih podataka i na takav način da je njezina izrada ekonomski opravdana.

Analiza osjetljivosti

Članak 16.

(1) Pri planiranju proizvodnog postrojenja koje je namijenjeno isključivo za proizvodnju električne energije ili postrojenja koje ne koristi višak topline, uspoređuje se planirano proizvodno postrojenje ili planirana rekonstrukcija ili revitalizacija i ekvivalentna postrojenja koja proizvode istu količinu električne energije ili procesne topline i koristi višak topline i zaliha topline preko mreža visokog učinka ili za daljinsko grijanje i hlađenje.

(2) Prilikom ocjenjivanja planiranog proizvodnog postrojenja uzimaju se u obzir i potencijalne buduće kupnje, unutar granica sustava, uzimajući u obzir tehničku izvedivost i udaljenost.

(3) Granica sustava određuje se tako da uključuje postojeća i planirana postrojenja i toplinska opterećenja koja se nalaze na područjima gradova i/ili općina, ali koja se ne mora poklapati s upravno-teritorijalnim ustrojem, a kako bi se izbjegao odabir onih rješenja koja nisu optimalna za svako proizvodno postrojenje.

(4) Unutar granica sustava iz stavka 3. ovoga članka određuje se ukupni trošak pružanja toplinske i električne energije za planiranu izgradnju, rekonstrukciju ili revitalizaciju proizvodnog postrojenja i ekvivalentna postrojenja koja proizvode istu količinu električne energije iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Pri ocjenjivanju toplinskog opterećenja industrijskog postrojenja ili postojećeg sustava daljinskog grijanja unutar granica sustava iz stavka 3. ovoga članka uzimaju se u obzir toplinska opterećenja i troškovi koji nastaju kada se skupina zgrada ili dio gradova i/ili općina opskrbljuje ili priključuje na nove mreže daljinskog grijanja.

(6) U sklopu analize troškova i koristi za planiranu izgradnju, rekonstrukciju ili revitalizaciju proizvodnog postrojena iz stavka 1. ovoga članka uzimaju se u obzir vrste goriva, planirani godišnji broj radnih sati, lokacija i potražnja za električnom energijom i toplinom.

(7) U svrhu ekonomske analize, usporedba postrojenja iz stavka 1. ovoga članka mora uzeti u obzir potrebe za toplinom i hladnoćom, kao i način grijanja i hlađenja sa sličnim mjestima u odnosu na potrošnju i potrebe, gdje se također moraju osigurati grijanje i hlađenje. Uspoređuju se troškovi povezani s infrastrukturom za planiranu instalaciju i postrojenje s kojim se uspoređuje.

(8) Ekonomska neto sadašnja vrijednost projekta pozitivna je ako projekt iz stavka 1. ovoga članka ima pozitivne rezultate analize troškova i koristi.

Polazni parametri

Članak 17.

(1) Osnovni podaci za vrednovanje varijanti na razini postrojenja su troškovi i koristi ulaganja, navodeći osnovne i alternativne varijante te njihove troškove i koristi.

(2) Prihodi i troškovi izračunavaju se metodom prirasta na temelju usporedbe prihoda i troškova u varijanti ulaganja s prihodima i troškovima početne varijante.

(3) Prilikom izračunavanja troškova i koristi treba uzeti u obzir:

– investicijske i operativne troškove,

– investicijske troškove i troškove održavanja,

– troškove osiguranja,

– koristi od prodaje energije na tržištu i ušteda od izgradnje ili obnove i koristi od preostale vrijednosti i

– vanjske okolišne, društvene i ekonomske čimbenike.

(4) Ekonomski čimbenici za projekcije troškova i koristi moraju biti opravdani i vjerodostojni.

Pokazatelji

Članak 18.

(1) Varijante na razini proizvodnog postrojenja u skladu s člankom 15. ovoga Pravilnika ocjenjuju se na temelju najmanje sljedećih pokazatelja energetske učinkovitosti, utjecaja na okoliš i pokazatelja troškova:

– konačna potrošnja energije (kwh / godišnje),

– ukupnih emisija CO2 (kg CO2 /godišnje) i

– ukupnih troškova ulaganja, rada i održavanja po jedinici proizvedene energije (€ / kWh) odnosno (HRK/kWh).

(2) Ukupni troškovi moraju se procijeniti barem na temelju već provedenih ulaganja, financijskih ulaznih podatka i već identificiranih troškova ili drugih početnih točaka.

(3) Za svaku varijantu, investicijske pokazatelje treba također izračunati kako bi se procijenila financijska održivost ulaganja s gledišta investitora. Pri tome se uzimaju u obzir izrada prognoze novčanog toka, izvješća o novčanom toku i izračuna investicijskih pokazatelja, koji ocjenjuju financijsku održivost ulaganja iz perspektive investitora.

(4) Pokazatelji ulaganja iz stavka 3. ovoga članka su:

– neto sadašnja vrijednost, koja je razlika između diskontiranog toka svih koristi i svih troškova ulaganja,

– interna stopa povrata koja je diskontna stopa po kojoj je neto sadašnja vrijednost investicije nula,

– relativnu neto sadašnja vrijednost, koja je omjer između neto sadašnje vrijednosti ulaganja i diskontiranih investicijskih troškova i

– jednostavan rok otplate, koji je broj godina u kojima se početni iznos ulaganja vraća bez uvažavanja vremenske vrijednosti novca (uzimaju se u obzir troškovi i koristi u životnom vijeku postrojenja za reprezentativnu godinu koju je odabrao investitor).

(5) Svi troškovi i koristi tretiraju se na usporedivim osnovama, na temelju cijena koje se primjenjuju u trenutku izrade analize (fiksne cijene) i budućih novčanih vrijednosti na usporedivu sadašnju vrijednost koristeći diskontnu stopu (diskontiranje).

(6) Prilikom odabira varijante u svjetlu izvršene analize uspoređuju se pokazatelji energetske učinkovitosti, utjecaja na okoliš i ekonomskih čimbenika.

Članak 19.

(1) Ekonomska analiza troškova i koristi iz članka 14. ovoga Pravilnika, na razini proizvodnog postrojenja mora se sastojati od analize osjetljivosti koja određuje parametre ulaganja iz članka 17. ovoga Pravilnika koji utječu na pokazatelje (npr. investicijski troškovi, količina prodane energije, cijene goriva, cijene prodane energije).

(2) U analizi osjetljivosti iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se proračuni za promjene parametara i prikazuju se učinci promjena na prihvatljivost ulaganja.

(3) Za svaku promjenu pojedinačnog parametra kreira se poseban izračun.

IV. ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 20.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-01/02

Urbroj: 517-06-2-1-19-14

Zagreb, 5. studenoga 2019.

Ministar dr. sc. Tomislav Ćorić, v. r.