Objavljeno u NN 72/13 od 17.06.2013.:

 

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu, kojije Hrvatski sabor donio na sjednici 5. lipnja 2013. godine.

Klasa: 011-01/13-01/125

Urbroj: 71-05-03/1-13-2

Zagreb, 10. lipnja 2013.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipović, v. r.

 

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

Članak 1.

U Zakonu o državnom odvjetništvu (»Narodne novine«, br. 76/09., 153/09., 116/10., 145/10., 57/11. i 130/11.) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:

»Članak 1.a

Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:

– Okvirna odluka Vijeća Europske unije od 13. lipnja 2002. o zajedničkim istražiteljskim ekipama (2002/465/PUP), (Sl, L 162, 20. 6. 2002.),

– Okvirna odluka Vijeća od 30. studenoga 2009. o sprečavanju i rješavanju sporova o izvršavanju nadležnosti u kaznenim postupcima (2009/948/PUP) (SL l 328, 15. 12. 2009.).«.

Članak 2.

Članak 5. mijenja se i glasi:

»Svatko ima pravo ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa ili nadležnom državnom odvjetniku pisano ili usmeno podnositi predstavke i pritužbe na rad tog ili nižeg državnog odvjetništva i na njih dobiti odgovor u roku od najkasnije 30 dana od dana njihova zaprimanja u nadležnom državnom odvjetništvu.«.

Članak 3.

U članku 20. stavku 1. iza riječi: »vođenje« dodaju se riječi: »poslova vezanih uz funkcioniranje informatičkog sustava i vođenje«, a iza riječi: »financijsko i materijalno poslovanje državnog odvjetništva« stavlja se zarez i dodaju riječi: »upravljanje zgradom i nekretninama dodijeljenim državnom odvjetništvu na korištenje, davanje obavijesti o radu državnog odvjetništva u skladu sa zakonom i Poslovnikom državnog odvjetništva«.

Članak 4.

U članku 25. stavku 4. riječi: »službena su tajna« zamjenjuju se riječima: »su tajni«, a iza riječi: »državnom odvjetništvu« dodaju se riječi: »,u skladu s odredbama Zakona o tajnosti podataka i Zakona o zaštiti osobnih podataka«.

Članak 5.

U članku 26. stavku 1. iza točke 4. dodaje se nova točka 5. koja glasi:

»5. podatke o stručnom usavršavanju u Pravosudnoj akademiji i drugim oblicima stručnog usavršavanja,«.

Dosadašnje točke 5., 6., 7. i 8. postaju točke 6., 7., 8. i 9.

U stavku 2. riječ: »oca« zamjenjuje se riječju: »roditelja«, a riječi: »pravnom fakultetu« riječima: »diplomskom sveučilišnom studiju prava«.

Članak 6.

U članku 30. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Nadležna državna odvjetništva prate i proučavaju primjenu propisa od važnosti za rad državnog odvjetništva te o uočenim pojavama izvješćuju Državno odvjetništvo Republike Hrvatske koje u slučaju ako ocijeni da je to od interesa za Republiku Hrvatsku izvješćuje Vladu Republike Hrvatske.«.

Članak 7.

U članku 32. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske daje na zahtjev državnih tijela mišljenja o nacrtima prijedloga zakona i drugih propisa.«.

Članak 8.

U članku 36. stavku 3. iza točke 5. briše se točka i stavlja zarez te se dodaju točke 6. i 7. koje glase:

»6. podaci iz evidencija državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika,

7. ocjene obnašanja državnoodvjetničke dužnosti.«.

Članak 9.

U članku 38. stavku 1. riječi: »državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, kojeg on na to ovlasti« zamjenjuju se riječima: »glasnogovornik državnog odvjetništva«.

Iza stavka 1. dodaju se novi stavak 2. i stavak 3. koji glase:

»(2) Glasnogovornik državnog odvjetništva daje obavijesti o radu državnog odvjetništva u skladu s ovim Zakonom, Poslovnikom državnog odvjetništva i Zakonom o pravu na pristup informacijama.

(3) Glasnogovornik općinskog i županijskog državnog odvjetništva je državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika ili osoba koju odredi državni odvjetnik godišnjim rasporedom poslova.«.

Iza dosadašnjeg stavka 2. postaje stavak 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

»(5) Kada za to postoji posebni interes javnosti, priopćenje po ovlasti državnog odvjetnika može dati i zamjenik koji provodi pojedinu radnju.«.

Članak 10.

U članku 47. iza stavka 1. dodaju se stavci 2. i 3. koji glase:

»(2) Način korištenja zgrada i nekretnina dodijeljenih državnom odvjetništvu na korištenje određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(3) U izgradnji kapitalnih objekata za potrebe državnih odvjetništava mogu sudjelovati i županije, gradovi i općine.«.

Članak 11.

U članku 49. stavku 1. iza riječi: »policija« dodaju se riječi: »ili pravna osoba ovlaštena za poslove zaštite i osiguranja«.

Članak 12.

Iza članka 51. dodaju se članci 51.a, 51.b, 51.c, 51.d, 51.e i 51.f koji glase:

»Članak 51.a

(1) Državno odvjetništvo u skladu sa Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima surađuje s nadležnim tijelima dviju ili više država članica koje vode kaznene postupke, ako je postupanje u trenutku upućivanja zamolbe za pravnu pomoć u njegovoj nadležnosti.

(2) Ako nadležno državno odvjetništvo ima opravdane razloge i saznanja da se u drugoj državi članici ili više država članica vodi usporedni postupak u odnosu na iste činjenice i protiv iste osobe, dužno je uspostaviti kontakt s nadležnim tijelom te druge države članice kako bi se potvrdilo postojanje usporednih postupaka s ciljem pokretanja izravnih savjetovanja.

(3) Ako je iz razloga navedenih u stavku 2. ovoga članka nadležno tijelo druge države članice uspostavilo kontakt s nadležnim državnim odvjetništvom, ono je dužno u roku koji je navelo tijelo koje uspostavlja kontakt, a ako rok nije naveden bez nepotrebnog odgađanja, obavijestiti tijelo koje uspostavlja kontakt vodi li se u Republici Hrvatskoj usporedni postupak.

(4) Ako nadležno državno odvjetništvo nema saznanja o tome koje je tijelo druge države članice nadležno za uspostavljanje kontakta, ono će preko kontaktnih točaka Europske pravosudne mreže (EJN) ili EUROJUST-a razmijeniti podatke o tom nadležnom tijelu.

Članak 51.b

(1) Ako je osumnjičena ili optužena osoba uhićena ili se nalazi u istražnom zatvoru, zahtjev za uspostavu kontakta smatra se hitnim.

(2) Nadležno državno odvjetništvo i tijelo s kojim se uspostavlja kontakt međusobno komuniciraju svim sredstvima koja omogućuju pisani zapis (pisana obavijest, e-mail, faks).

Članak 51.c

(1) Zahtjev za uspostavljanje kontakta s nadležnim tijelom u drugoj državi članici mora sadržavati:

1. podatke o državnom odvjetništvu koje šalje zahtjev,

2. opis činjenica i okolnosti koje su predmet dotičnog kaznenog postupka,

3. sve poznate podatke o identitetu osumnjičene osobe te podatke o žrtvama ako državno odvjetništvo s njima raspolaže,

4. podatke o stanju postupka,

5. podatke o pritvoru ili istražnom zatvoru ako je određen.

(2) Odgovor državnog odvjetnika nadležnom tijelu druge države sadrži sljedeće podatke:

1. vodi li se ili se vodio postupak u odnosu na činjenice koje su dijelom ili u potpunosti jednake činjenicama iz zahtjeva koji je podnijelo tijelo koje uspostavlja kontakt te jesu li su umiješane iste osobe,

2. u slučaju potvrdnog odgovora potrebno je navesti kontaktne podatke nadležnog državnog odvjetništva i podatke u kojoj fazi se postupci nalaze.

(3) Državno odvjetništvo može dati i dodatne obavijesti u vezi s postupkom.

Članak 51.d

(1) Kada se ustanovi postojanje usporednih kaznenih postupaka nadležno državno odvjetništvo izravno se savjetuje s nadležnim tijelom druge države članice kako bi postigli sporazum o učinkovitom rješenju kojim se izbjegavaju štetne posljedice koje proizlaze iz usporednih postupaka i kojim se postiže koncentracija kaznenih postupaka u jednoj državi članici.

(2) Sve dok traju izravna savjetovanja nadležno državno odvjetništvo je dužno izvješćivati nadležno tijelo druge države članice o svim važnim mjerama koje poduzima u okviru postupka.

(3) Za vrijeme izravnih savjetovanja nadležno državno odvjetništvo odgovara, kada god je to moguće, na zahtjeve nadležnog tijela druge države članice koje je uključeno u savjetovanje za dostavom podataka.

(4) Ako nadležno tijelo druge države članice koja sudjeluje u savjetovanju zatraži od nadležnog državnog odvjetništva da mu dostavi podatke koji bi mogli ugroziti temeljne interese nacionalne sigurnosti ili sigurnost pojedinaca, ti se podaci neće dostaviti.

Članak 51.e

(1) Ako se za vrijeme izravnih savjetovanja postigne sporazum o vođenju kaznenih postupaka u Republici Hrvatskoj, nadležno državno odvjetništvo dužno je obavijestiti nadležno tijelo druge države članice ili drugih država članica o ishodu postupka.

(2) Ako nije postignut sporazum između nadležnog državnog odvjetništva i tijela druge države članice, državno odvjetništvo može zatražiti posredovanje EUROJUST-a.

Članak 51.f

Kada je kazneni postupak u drugoj državi članici pravomoćno dovršen, državni odvjetnik će odustati od kaznenog progona ili odustati od optužbe i o tome obavijestiti sud.«.

Članak 13.

Iza članka 71. dodaju se naslov i članci 71.a do 71.i koji glase:

»e. Zajedničke istrage

Članak 71.a

(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može na temelju sporazuma s nadležnim tijelima jedne ili više država članica Europske unije osnovati zajednički istražiteljski tim radi provođenja zajedničke istrage kaznenih djela počinjenih u Republici Hrvatskoj i jednoj ili više država članica. Sastav zajedničkog istražiteljskog tima se utvrđuje sporazumom.

(2) Zajednički istražiteljski tim može biti osnovan u slučaju:

1. teških i složenih istraživanja kaznenih djela počinjenih na području Republike Hrvatske, a u kojima su počinitelji povezani s osobama iz drugih država članica;

2. kad nadležno državno odvjetništvo u Republici Hrvatskoj i nadležna tijela jedne ili više država članica provode istraživanje kaznenih djela čije okolnosti zahtijevaju usklađeno i koordinirano zajedničko djelovanje nadležnih tijela uključenih država.

(3) Ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovog članka razlozi za podnošenje zahtjeva drugoj državi za osnivanje zajedničkog istražnog tijela posebno postoje u slučajevima trgovine drogom i ljudima, kao i za kaznena djela terorizma.

Članak 71.b

Zahtjev za osnivanje zajedničkog istražiteljskog tima upućen državi ili državama članicama Europske unije, osim podataka navedenih u članku 8. stavku 3. Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima, mora sadržavati i prijedlog sastava zajedničkog istražiteljskog tima.

Članak 71.c

Zajednički istražiteljski tim djeluje u Republici Hrvatskoj, odnosno na teritoriju država članica koje sačinjavaju to istražno tijelo u skladu sa sljedećim općim uvjetima:

1. kada se zajednička istraga provodi u Republici Hrvatskoj voditelj zajedničkog istražiteljskog tima je predstavnik nadležnog županijskog državnog odvjetništva ili Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu Ured),

2. državni odvjetnik ili ravnatelj Ureda, odnosno zamjenik ravnatelja ili županijskog državnog odvjetnika kao voditelj zajedničkog istražiteljskog tima postupa u skladu sa zakonima Republike Hrvatske,

3. članovi zajedničkog istražiteljskog tima izvršavaju svoje zadaće po nalozima voditelja iz točke 2. ovog članka, a u okviru ovlasti koje su utvrdila njihova tijela u sporazumu o osnivanju,

4. Republika Hrvatska osigurava potrebne uvjete za rad zajedničkog istražiteljskog tima na svojem području.

Članak 71.d

(1) Članovi zajedničkog istražiteljskog tima iz drugih država u kojima se ne provodi zajednička istraga (»sekundarni članovi«) imaju pravo prisustvovati pojedinim radnjama u okviru zajedničke istrage koja se provodi u Republici Hrvatskoj. Voditelj zajedničkog istražiteljskog tima može im u skladu sa zakonima Republike Hrvatske uskratiti sudjelovanje, ali ih je dužan obavijestiti o razlozima za uskratu.

(2) Sekundarnim članovima zajedničkog istražiteljskog tima voditelj može u skladu s propisima Republike Hrvatske povjeriti provođenje određene radnje, kada to odobre nadležna tijela Republike Hrvatske i države članice iz koje je sekundarni član.

(3) Kada zajednički istražiteljski tim smatra kako je potrebno provesti određenu radnju u Republici Hrvatskoj, članovi iz Republike Hrvatske zatražit će od nadležnih tijela da poduzmu te radnje. Nadležno tijelo zamoljene radnje provodi u skladu sa zakonima Republike Hrvatske.

Članak 71.e

(1) Član zajedničkog istražiteljskog tima iz Republike Hrvatske može za potrebe zajedničke istrage u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i u okviru svojih nadležnosti učiniti dostupnima podatke s kojima raspolaže drugim članovima zajedničkog istražiteljskog tima.

(2) Član zajedničkog istražiteljskog tima može podatke koje je saznao za vrijeme sudjelovanja u zajedničkoj istrazi u drugoj državi, a koji inače nisu dostupni nadležnim tijelima njegove države, upotrijebiti u sljedeće svrhe:

1. u svrhu za koju je osnovan zajednički istražiteljski tim,

2. uz prethodnu suglasnost države članice u kojoj je podatak pronađen za otkrivanje, istraživanje i progon drugih kaznenih djela. Takvu suglasnost država članica može uskratiti samo u slučajevima kada bi uporaba tih podataka ugrozila kriminalističke istrage u toj državi članici ili u kojima bi ta država članica mogla uskratiti uzajamnu pomoć,

3. za sprečavanje neposredne i ozbiljne prijetnje javnoj sigurnosti, u kojem slučaju te podatke ne može izvan uvjeta iz točke 2. ovog članka koristiti za naknadno pokretanje kriminalističkih istraživanja,

4. u druge svrhe, ako je tako dogovoreno između država članica koje sačinjavaju zajednički istražiteljski tim.

Članak 71.f

(1) Uz suglasnost članova zajedničkog istražiteljskog tima iz drugih država članica i ako to dozvoljavaju zakoni tih država članica, u radu zajedničkog istražiteljskog tima u Republici Hrvatskoj mogu sudjelovati i druge osobe, primjerice službenici tijela osnovanih u skladu s Ugovorom o Europskoj uniji.

(2) Prava koja pripadaju članovima ili sekundarnim članovima ne primjenjuju se na te osobe, osim ako sporazumom nije izričito drukčije određeno.

Članak 71.g

Ako zajednički istražiteljski tim treba pravnu pomoć od države koja nije sudjelovala u osnivanju zajedničkog istražiteljskog tima, nadležna tijela iz članka 71.c ovoga Zakona mogu zatražiti međunarodnu pravnu pomoć od nadležnih tijela te države u skladu s mjerodavnim međunarodnim ugovorima.

Članak 71.h

Dokazi koje je pribavilo strano pravosudno tijelo u okviru zajedničkog istražnog tima smatrat će se zakonitim dokazima pod uvjetom uzajamnosti, osim ako to nije protivno načelima domaćeg pravnog poretka.

Članak 71.i

Republika Hrvatska odgovara za štetu koju u obnašanju dužnosti kao članovi zajedničkog istražiteljskog tima nepravilnim ili nezakonitim radom nekoj osobi nanesu državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika tijekom svojih operacija.«.

Članak 14.

U naslovu iznad članka 72. slovo: »e.« mijenja se u slovo »f.«.

Članak 15.

U članku 87. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Osim poslova iz članka 30. stavka 4., članka 32. i članka 33. ovoga Zakona nadležna državna odvjetništva mogu na temelju posebne punomoći zastupati u građanskim i upravnim predmetima pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kada je to s obzirom na predmet postupka opravdano, a u slučaju da nadležni državni odvjetnik odbije punomoć, izvijestit će o tome višega državnog odvjetnika koji će donijeti konačnu odluku.«.

Stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 4. riječi: »iz stavka 4.« zamjenjuju se riječima: »iz stavka 3.«.

Članak 16.

Iza članka 88. dodaje se članak 88.a koji glasi:

»Članak 88.a

(1) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno je voditi jedinstvenu evidenciju o svim postupcima iz članka 30. stavka 4., članka 32., članka 33. i članka 87. stavka 1. ovog Zakona.

(2) Na zahtjev Vlade Republike Hrvatske te državnog tijela ili pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske koje zastupa, nadležno državno odvjetništvo dužno je u roku od 15 dana od primitka zahtjeva dostaviti podatke o stanju predmeta iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka te na temelju dostavljenih podataka dati procjenu vjerojatnosti uspjeha u sporu uz obavijest ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

(3) Državna tijela koja zastupa državno odvjetništvo sukladno članku 30. stavku 4. ovog Zakona dužna su imenovati koordinatora za suradnju s državnim odvjetništvima te pravodobno dostavljati očitovanja o činjeničnim navodima tužbe ili prijedloga, dokazne prijedloge, dokumentaciju kojom raspolažu te mišljenje tijela o osnovanosti zahtjeva u postupcima pred sudovima, upravnim i drugim tijelima.

(4) Na zahtjev Vlade Republike Hrvatske i ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dužno ih je izvijestiti o podacima iz evidencije iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Državno odvjetništvo Republike Hrvatske može izvijestiti čelnika nadležnog tijela ili Vladu Republike Hrvatske uz obavijest ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa o nepostupanju državnih tijela iz stavka 3. ovog članka.«.

Članak 17.

U članku 94. stavku 1. iza riječi: »Republike Hrvatske« dodaju se riječi: »i ministra nadležnog za poslove pravosuđa«.

U stavku 3. iza riječi: »županijskog državnog odvjetništva« stavlja se zarez, a riječ: »i« briše se te iza riječi: »županijskoga državnog odvjetnika« dodaju se riječi: »i ministra nadležnog za poslove pravosuđa«.

Članak 18.

U članku 97. iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

»(6) Nakon pribavljenog mišljenja iz stavka 4. ovog članka Glavni državni odvjetnik zatražit će mišljenje o kandidatima od ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Ministar nadležan za poslove pravosuđa dužan je dostaviti svoje mišljenje u roku od 15 dana od primitka zahtjeva. Ako mišljenje ne bude dano u propisanom roku, smatra se da je dano pozitivno mišljenje.«.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. iza brojke: »4.« dodaju se riječi: »i 6.«.

U dosadašnjem stavku 7. koji postaje stavak 8. brojka: »60« zamjenjuje se brojkom: »30«.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.

Članak 19.

U članku 98. stavku 1. riječi: »objavljivanja imenovanja« zamjenjuju se riječima: »dana donošenja«.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

»(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama«.«.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 20.

U članku 99. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Državnom odvjetniku prestaje dužnost:

1. prestankom državnoodvjetničke dužnosti, danom prestanka dužnosti,

2. spajanjem državnih odvjetništava, danom spajanja državnih odvjetništava,

3. izricanjem stegovne kazne, danom pravomoćnosti odluke,

4. razrješenjem.«.

U stavku 2. u prvoj rečenici brišu se riječi: »do 3.«.

Članak 21.

U članku 100. stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja glasi:

»1. svojim ponašanjem nanese štetu ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti,«.

Dosadašnje točke 1., 2., 3., 4., 5. i 6. postaju točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7.

Članak 22.

U članku 102. stavcima 1. i 2. brojka: »5.« zamjenjuje se brojkom: »6.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Ako postoji osnova za razrješenje županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika, prijedlog za razrješenje može podnijeti i ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 23.

U članku 103. stavku 3. iza riječi: »odluke o razrješenju« dodaju se riječi: »nije dopuštena žalba, ali«.

Članak 24.

U članku 106. riječi: »do imenovanja novoga državnog odvjetnika« zamjenjuju se riječima: »za vrijeme koje ne može biti dulje od jedne godine«.

Članak 25.

U članku 107. stavku 2. iza riječi: »mjerila« dodaju se riječi: »za rad državnih odvjetništava«.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa može upozoriti Glavnog državnog odvjetnika na potrebu donošenja izmjena ili dopuna Okvirnih mjerila kada to nalažu izmjene propisa ili provedba drugih mjera iz ovlasti ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Ako Glavni državni odvjetnik ne postupi po upozorenju ministra, dužan je ministra izvijestiti o razlozima u roku od 30 dana.«.

Članak 26.

U članku 109. stavku 2. riječi: »pravni fakultet« zamjenjuju se riječima: »diplomski sveučilišni studij prava«.

Članak 27.

U članku 112. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Rješenje kojim se utvrđuje nastupanje okolnosti iz stavka 1. ovoga članka donosi Državnoodvjetničko vijeće na temelju obavijesti državnog odvjetništva u kojem je zamjenik državnog odvjetnika obnašao dužnost i dostavlja ga ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.«.

Članak 28.

U članku 113. stavku 1. iza točke 5. umjesto točke stavlja se zarez i dodaje točka 6. koja glasi:

»6. ako se ne podvrgne odgovarajućem medicinskom pregledu radi ocjene sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.«.

Članak 29.

U članku 115. stavku 3. dodaje se druga rečenica koja glasi: »Godišnji raspored poslova dostavlja se i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.«.

Članak 30.

U članku 120. stavku 1. riječ: »prava« zamjenjuje se riječima: »privatnih interesa«.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

»(4) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika dužan se stalno stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije, a može sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.«.

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza riječi: »radove,« dodaju se riječi: »sudjelovati kao predavač na Pravosudnoj akademiji te kao nastavnik ili suradnik u nastavi iz područja prava na sveučilišnom ili stručnom studiju,«, a iza riječi: »aktivnostima« dodaju se riječi: »te za navedeni rad primiti naknadu«.

Iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:

»(6) Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika sudjeluje u obrazovnim programima unutar državnog odvjetništva, nema pravo za navedeni rad primiti naknadu.«.

Članak 31.

U članku 121. stavku 2. riječi: »Vlada Republike Hrvatske« zamjenjuju se riječima: »Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske«.

Članak 32.

U članku 122. stavak 3. briše se.

Članak 33.

U članku 123. podstavak 3. mijenja se i glasi:

»– prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima,«.

U podstavku 6. iza riječi: »blagdana,« dodaju se riječi: »kada je državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika privremeno upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ili raspoređen na rad u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ili obnaša dužnost zamjenika Glavnog državnog odvjetnika,«.

Iza podstavka 6. dodaje se novi podstavak 7. koji glasi:

»– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika ne prebiva u mjestu sjedišta državnog odvjetništva,«.

Dosadašnji podstavci 7. i 8. postaju podstavci 8. i 9.

Članak 34.

U članku 125. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

»(4) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika može biti privremeno upućen na rad u Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta kad je to određeno posebnim zakonom.«.

Članak 35.

U članku 126. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

»(1) Ako državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika bude imenovan za ministra nadležnog za poslove pravosuđa, zamjenika ili pomoćnika u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, suca Ustavnog suda Republike Hrvatske ili na prijedlog Vlade Republike Hrvatske bude imenovan na neku dužnost u međunarodnim pravosudnim tijelima, međunarodnim misijama ili organizacijama, državnoodvjetnička dužnost mu miruje dok obnaša dužnost na koju je imenovan.

(2) Državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika uz svoj pristanak može biti raspoređen i na druge poslove u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa, u Pravosudnoj akademiji ili Državnoodvjetničkom vijeću na vrijeme do četiri godine, za koje vrijeme mu državnoodvjetnička dužnost miruje.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika se vrijeme provedeno na poslovima iz stavaka 1. i 2. ovog članka priznaje kao vrijeme provedeno u obnašanju državnoodvjetničke dužnosti.«.

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Dosadašnji stavak 5. briše se.

Članak 36.

U članku 128. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Republika Hrvatska od državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika zatražit će povrat isplaćene naknade samo kad je štetu učinio namjerno ili iz krajnje nepažnje.«.

Stavak 3. briše se.

Članak 37.

U članku 134. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Ocjena je tajna i dostavlja se zamjeniku državnog odvjetnika na kojeg se odnosi.«.

Članak 38.

U članku 139. stavku 1. riječi: »šest mjeseci« zamjenjuju se riječima: »jedne godine«.

Članak 39.

U članku 142. stavku 1. iza riječi: »biti« dodaju se riječi: »više od«, a riječ: »uzastopno« briše se.

Članak 40.

U članku 156. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

»(1) Slobodna mjesta zamjenika državnih odvjetnika mogu se popunjavati samo u skladu s Planom popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika.«.

U dosadašnjem stavku 1. koji postaje stavak 2. riječ: »općinskim« briše se.

Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5., 6. i 7. postaju stavci 3., 4., 5., 6., 7. i 8.

Članak 41.

U članku 156.a stavku 2. riječi: »promjena unutarnjeg ustrojstva državnog odvjetništva« zamjenjuju se riječima: »promjena u mjesnoj nadležnosti«, a riječi: »Okvirnim mjerilima za rad zamjenika državnih odvjetnika« zamjenjuju se riječima: »Okvirnim mjerilima za rad državnih odvjetništava«.

Članak 42.

U članku 158. stavku 1. riječi: »,odnosno prije isteka roka iz članka 157. stavka 4. ovoga Zakona« brišu se.

Članak 43.

Iza članka 158. dodaje se članak 158.a. koji glasi:

»Članak 158.a

(1) Za kandidate koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika državnog odvjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske, a nisu kao dužnosnici u pravosudnim tijelima obnašali pravosudnu dužnost, Vijeće će provesti postupak provjere znanja.

(2) Provjera znanja sastoji se od pisanja jedne ili više pisanih radnji koje predstavljaju donošenje i izradu državnoodvjetničke odluke.

(3) Kandidati pisanu radnju izrađuju pod osobnom zaporkom.

(4) Kandidati mogu iz jedne ili više pisanih radnji ostvariti najviše 150 bodova.

(5) Kandidati koji su na pisanoj provjeri znanja ostvarili najbolji uspjeh pozivaju se na usmeni razgovor na kojem se ocjenjuje motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, sposobnost za komunikaciju s drugim osobama, rješavanje sukoba i donošenje odluka i sposobnost za prikupljanje podataka i dokaza potrebnih za donošenje odluke.

(6) Na usmenom razgovoru može se ostvariti najviše 20 bodova.

(7) Na temelju rezultata provjere znanja i usmenog razgovora Vijeće sastavlja listu prvenstva kandidata i donosi odluku o imenovanju. Ako više kandidata ostvari isti broj bodova, prednost ima kandidat za kojeg je dano pozitivno mišljenje državnog odvjetnika.

(8) Lista prvenstva objavljuje se na internetskim stranicama Vijeća i sadrži ukupan zbroj bodova i bodove ostvarene po svakom od kriterija.

(9) Vijeće će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Pravilnik o načinu i provođenju te ocjenjivanju pisanog ispita i usmenog razgovora.«.

Članak 44.

U članku 159. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.

Stavak 5. briše se.

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 4.

Članak 45.

Iza članka 159. dodaje se članak 159.a koji glasi:

»Članak 159.a

(1) Kada Vijeće za zamjenika općinskog državnog odvjetnika imenuje kandidata koji je završio Državnu školu za pravosudne dužnosnike, izbor mora biti utemeljen na završnoj ocjeni koju je kandidat ostvario u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s kandidatom, prema utvrđenoj listi prvenstva.

(2) Na razgovoru kandidati mogu ostvariti najviše 20 bodova.«.

Članak 46.

U članku 160. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Vijeće u postupku imenovanja može donijeti odluku o pozivanju na razgovor svih ili kandidata koji su ostvarili najbolji uspjeh na provjeri znanja. Vijeće će u tom slučaju imenovati povjerenstvo od tri člana koji će razgovarati s kandidatima, a ujedno će odlučiti hoće li se s kandidatima razgovarati zajednički ili odvojeno.«.

Članak 47.

U članku 161. stavku 2. riječi: »objavljivanja imenovanja« zamjenjuju se riječima: »donošenja odluke«.

Članak 48.

U članku 164. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 3. i 4.

Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Državnoodvjetničko vijeće dužno je u skladu s posebnim zakonom omogućiti uvid u izvješće o imovini državnog odvjetnika ili zamjenika državnog odvjetnika u roku od osam dana od dana podnošenja pisanog zahtjeva.«.

Članak 49.

Članak 171. mijenja se i glasi:

»Protiv odluke o stegovnoj odgovornosti nije dopuštena žalba, ali zamjenik državnog odvjetnika može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 50.

U članku 173. stavku 1. podstavku 2. iza riječi: »dužnosti« stavlja se točka, a riječ: »ili« briše se.

Podstavak 3. briše se.

U stavku 2. iza podstavka 2. umjesto točke stavlja se zarez i dodaje podstavak 3. koji glasi:

»– ako ovlašteni predlagatelj predloži stegovnu kaznu razrješenja.«.

Članak 51.

U članku 174. stavku 2. iza riječi: »dopuštena« umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: »ali se može pokrenuti upravni spor.«.

Članak 52.

U članku 177. stavku 5. riječi: »točki 1. do 4.« zamjenjuju se riječima: »točkama 1., 2., 3., 4. i 6.«, a iza riječi: »Zakona« dodaju se riječi: »nije dopuštena žalba, ali«.

Članak 53.

Članak 178. mijenja se i glasi:

»Ako je zamjenik državnog odvjetnika zatražio razrješenje od dužnosti, Vijeće je dužno donijeti odluku o razrješenju u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva.«.

Članak 54.

U članku 182. stavak 2. mijenja se i glasi:

»(2) Zasnivanje i prestanak radnog odnosa službenika i namještenika, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike.«.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

»(3) Radna mjesta u državnim odvjetništvima mogu se popunjavati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.«.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Propise o potrebnom stupnju obrazovanja, trajanju i obavljanju vježbeničke prakse, uvjetima za polaganje državnog stručnog ispita, programu i načinu polaganja tog ispita te druga pitanja s tim u svezi donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.«.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 55.

U članku 183. stavku 1. riječ: »deset« zamjenjuje se brojkom: »15«.

U stavku 2. riječi: »pravni fakultet« zamjenjuju se riječima: »diplomski sveučilišni studij prava«.

Članak 56.

U članku 184. stavak 4. mijenja se i glasi:

»(4) Za višeg državnoodvjetničkog savjetnika u općinskom i županijskom državnom odvjetništvu i državnoodvjetničkog savjetnika u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, sudac, državni odvjetnik ili zamjenik državnog odvjetnika, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenoga pravosudnog ispita najmanje pet godina.«.

Dosadašnji stavak 5. briše se.

Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

»(5) Viši državnoodvjetnički savjetnik u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može biti osoba koja je najmanje četiri godina radila kao državnoodvjetnički ili sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je najmanje 10 godina nakon položenog pravosudnog ispita radila na drugim pravnim poslovima.«.

Članak 57.

Članak 185. mijenja se i glasi:

»(1) Polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike koji su državnoodvjetnički savjetnici raspoređuju se na mjesto viši državnoodvjetnički savjetnik na neodređeno vrijeme. Polaznici Državne škole za pravosudne dužnosnike koji nisu državnoodvjetnički savjetnici primaju se u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređuju na mjesto viši državnoodvjetnički savjetnik u državnim odvjetništvima u koje ih rasporedi Državnoodvjetničko vijeće.

(2) Ako viši savjetnik iz stavka 1. ovoga članka u roku utvrđenom posebnim zakonom ne završi Državnu školu za pravosudne dužnosnike, prestaje mu državna služba u državnom odvjetništvu u koje je raspoređen kao polaznik Državne škole za pravosudne dužnosnike.«.

Članak 58.

U članku 187. stavku 1. riječi: »drugih struka s višom ili visokom školskom spremom« zamjenjuju se riječima: »sa završenim odgovarajućim stručnim studijem, preddiplomskim ili diplomskim sveučilišnim studijem.«.

Članak 59.

U članku 188. stavak 1. mijenja se i glasi:

»(1) Broj vježbeničkih mjesta u državnim odvjetništvima određuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa prema raspoloživim financijskim sredstvima osiguranim u državnom proračunu uz prethodno mišljenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.«.

Članak 60.

U članku 193. brojka: »2014.« zamjenjuje se brojkom: »2013.«.

Članak 61.

Odredbe članka 16. ovog Zakona u dijelu u kojem se odnose na članak 88.a stavke 2., 3. i 5. primjenjivat će se na predmete zaprimljene nakon stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 62.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 12. i 13. ovoga Zakona koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Klasa: 022-03/13-01/109

Zagreb, 5. lipnja 2013.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.