NN 84/2019 (6.9.2019.)

 

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 100. stavka 3. Zakona o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18) i članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11, 119/14, 93/16 i 116/18), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 5. rujna 2019. godine donijela

 

ODLUKU O DONOŠENJU IZMJENA I DOPUNA PLANA KORIŠTENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA DOBIVENIH OD PRODAJE EMISIJSKIH JEDINICA PUTEM DRAŽBI U REPUBLICI HRVATSKOJ DO 2020. GODINE

I.

Donose se Izmjene i dopune Plana korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine (»Narodne novine«, broj 19/18; u daljnjem tekstu: Izmjene i dopune Plana).

Izmjene i dopune Plana iz stavka 1. ove točke sastavni su dio ove Odluke.

II.

Zadužuje se Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za provedbu Izmjena i dopuna Plana.

III.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može sredstvima dobivenim od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine financirati mjere iz Izmjena i dopuna Plana ugovorene najkasnije do 31. prosinca 2020. godine.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/19-04/336 Urbroj: 50301-25/14-19-3 Zagreb, 5. rujna 2019.

Predsjednik mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

IZMJENE I DOPUNE PLANA KORIŠTENJA FINANCIJSKIH SREDSTAVA DOBIVENIH OD PRODAJE EMISIJSKIH JEDINICA PUTEM DRAŽBI U REPUBLICI HRVATSKOJ DO 2020. GODINE

U Planu korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine (»Narodne novine«, broj 19/2018), u Popisu kratica, kratica: »Četvrti NAPEnU Četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2019. godine« zamjenjuje se kraticom: »Četvrti NAPEnU Četvrti nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje do 2019. godine«, a kratica: »HAOP Hrvatska agencija za okoliš i prirodu« briše se.

U SAŽETKU, u odlomku 1. riječi u zagradi: »(»Narodne novine«, br. 130/11, 47/14 i 61/17); u daljnjem tekstu: Zakon)« zamjenjuju se riječima u zagradi: »(»Narodne novine«, br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18; u daljnjem tekstu: Zakon)«.

U odlomku 10. broj: »18.286.692« zamjenjuje se brojem: »15.056.903«.

U odlomku 12. broj: »825.000.000« zamjenjuje se brojem: »1.510.000.000«.

Odlomak 13. mijenja se i glasi:

»Plan alokacije sredstava detaljno je razrađen po prioritetnim mjerama, sukladno namjenama korištenja raspoloživih sredstava propisanih Zakonom, a mjere su grupirane u devet područja.«.

Tablica I.     Prijedlog raspodjele prihoda po prioritetnim mjerama mijenja se i glasi:

»

 

 

«.

U odlomku 18. broj: »20%« zamjenjuje se brojem: »10,93%«.

U odlomku 20. riječi: »Nacrta Četvrtog nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019. godine« zamjenjuju se riječima: »Četvrtog nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje do kraja 2019«.

Odlomak 23. mijenja se i glasi:

»Zaključno, predlaže se alocirati do 28,81% sredstava za financiranje energetske učinkovitosti što iznosi oko 435.000.000 HRK. Predložene prioritetne mjere su:

– produžetak financiranja Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine u iznosu oko 143.500.000 HRK

– produžetak financiranja programa energetske obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća u iznosu oko 41.000.000 HRK

– Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. – 2020. godine u iznosu oko 35.000.000 HRK

– Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine u iznosu oko 142.000.000 HRK

– Program energetske obnove višestambenih zgrada

– sufinanciranje izgradnje novih zgrada projektiranih blizu nulte energetske potrošnje

– sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru

– projekti primjene koncepta »pametnih gradova«

– mreža industrijske energetske učinkovitosti (MIEE)

– poboljšanje energetske učinkovitosti u industrijskim proizvodnim postrojenjima i drugim gospodarskim subjektima

– razvoj programa financijske potpore gospodarstvu za ozelenjivanje i smanjenje okolišnog otiska proizvoda i usluga, za dobivanje eko-oznaka i uvođenja sustava energetski učinkovitog i okolišnog upravljanja.«.

U odlomku 25. broj: »3,5%« zamjenjuje se brojem: »2,65%«, a broj: 28.875.000« zamjenjuje se brojem: »40.000.000«.

U odlomku 29. broj: »14%« zamjenjuje se brojem: »7,68%«, a broj: »115.500.000« zamjenjuje se brojem: »116.000.000«.

U odlomku 31. broj: »11%« zamjenjuje se brojem: »7.88%«, a broj: »90.750.000« zamjenjuje se brojem: »119.000.000«.

U odlomku 33. broj: »18.000.000« zamjenjuje se brojem: »17.000.000«.

U odlomku 36. broj: »41.750.000« zamjenjuje se brojem: »71.000.000«, a pododlomak 2. mijenja se i glasi:

» – financiranje nacionalne komponente do 10% ukupne vrijednosti pojedinačnog projekta u okviru OPKK u nadležnosti MZOE/PT1 (sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta, Narodne novine, broj 3/19), odnosno ukupno oko 50.000.000 HRK«.

U odlomku 37. riječi: »2018. godine« zamjenjuju se riječima: »2019. godine«.

U odlomku 46. broj: »23%« zamjenjuje se brojem: »12,58%«, broj: 189.750.000« zamjenjuje se brojem: »190.000.000« a u pododlomku 2. broj: »22.750.000« zamjenjuje se brojem »23.000.000.«.

U odlomku 47. broj: »6%« zamjenjuje s brojem: »4,63%«, a broj: »49.500.000« zamjenjuje se brojem: »70.000.000«.

U odlomku 48. riječi: »za razdoblje od 2018. do 2020. godine« zamjenjuju se riječima: »do 2020. godine«.

U odlomku 50. pododlomku 3. riječi: »za razdoblje od 2018. do 2020. godine« zamjenjuju se riječima: »do 2020. godine«.

U odlomku 51. broj: »2,5%« zamjenjuje s brojem: »1,32%«, a broj: »20.625.000« zamjenjuje se brojem: »20.000.000«.

Iza odlomka 51. dodaju se novi odlomci 52. do 57. koji glase:

»Centri za gospodarenje otpadom (CGO). Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je važan dio zaštite okoliša te zahtjevno područje u smislu usklađivanja sa standardima Europske unije, a uspostava sustava i njegovo usmjeravanje prema cjelovitom i suvremenom gospodarenju otpadom jedan je od prioriteta čiji su ciljevi određeni Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05), Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (»Narodne novine«, broj 3/17, u daljnjem testu: PGO) i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, br. 94/13, 73/17 i 14/19, u daljnjem tekstu: ZOGO).

PGO i ZOGO sadrže niz mjera za ispunjavanje obveza koje Republika Hrvatska mora ispuniti sukladno direktivama Europske unije i Ugovoru o pristupanju, od kojih su prioritetne sljedeće: uspostava sustava odvojenog prikupljanja korisnog otpada, zabrana odlaganja otpada na neusklađena odlagališta u 2018. godini, postizanje stope od 50% recikliranja u 2020. godini te dostizanje maksimalno dozvoljene količine odloženog biorazgradivog otpada od 264.661 tone u 2020. godini.

Dio integriranog sustava gospodarenja komunalnim otpadom predstavljaju centri za gospodarenje otpadom u koje se doprema miješani komunalni otpad prikupljen u okviru javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koje pružaju davatelji te usluge, izravno ili putem pretovarnih stanica na obradu. Za obradu miješanog komunalnog otpada te nastalog otpada kojeg nije moguće prethodno reciklirati do danas su izgrađena i u pogon puštena dva CGO-a (Kaštijun i Marinšćina), a predviđena je izgradnja još devet CGO-a od kojih kreću s izgradnjom Biljane donje, Bikarac, Lećevica, Lučino razdolje, Babina gora i Piškornica. CGO Zagreb, Orlovnjak i Šagulje, su u pripremi, odnosno potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju u svrhu izgradnje istih.

Kako je gospodarenje otpadom sukladno ZOGO-u od nacionalnog interesa, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 25. svibnja 2017. godine donijela Odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine kojom su dodatno razrađene potrebne aktivnosti i rokovi za realizaciju mjera određenih PGO-om, pa tako i mjere i aktivnosti vezane uz pripremu i realizaciju projekata CGO.

Sukladno odredbama PGO-a, sredstva za provedbu navedenih projekata osigurat će se iz sljedećih izvora: EU fondovi (Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritetna os 6 – Zaštita okoliša i održivost resursa, Investicijski prioritet 6i -Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine Europske unije u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koji nadilaze te zahtjeve, Specifični cilj 6i1 – Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta), FZOEU i lokalna sredstva (proračuni jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i sredstava davatelja javnih usluga koji su u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave).

Predloženim mjerama za CGO, za koje se predlaže alocirati do 23,52% sredstava, odnosno oko 355.000.000 HRK, osigurat će se uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i provedba mjera na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te omogućiti bolju iskorištenost sredstava Europske unije osiguranih za provođenje mjera za CGO. Predložene mjere su:

– sufinanciranje projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekata CGO na EU sufinanciranje u iznosu oko 6.500.000 HRK

– sufinanciranje nacionalne komponente do 20% ukupne vrijednosti pojedinačnog projekta u okviru OPKK u nadležnosti MZOE/PT1 koja se odnosi na izgradnja CGO s pripadajućim pretovarnim stanicama u ukupnom iznosu oko 348.500.000 HRK.«.

U poglavlju 1. UVOD, u odlomku 8. riječ: »osam« zamjenjuje se riječju: »devet«.

Iza odlomka 8. briše se točka i dodaje se pododlomak 9. koji glasi: »Centri za gospodarenje otpadom.«.

U poglavlju 2. ANALIZA ZAKONODAVSTVA REPUBLIKE HRVATSKE, u naslovu 2.2. Zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj, u odlomku 1. pododlomak 1. mijenja se i glasi: »- Zakon o zaštiti zraka (»Narodne novine«, br. 130/11, 47/14, 61/17 i 118/18)«.

Pododlomak 4. mijenja se i glasi: » – Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima i mjerilima za utvrđivanje naknade na emisiju u okoliš ugljikovog dioksida (»Narodne novine«, br. 73/07, 48/09 i 2/18)«.

U poglavlju 3. IZRAČUN PRIHODA OD PRODAJE EMISIJSKIH JEDINICA PUTEM DRAŽBE, u naslovu 3.1. Kretanje cijene emisijskih jedinica na dražbama, odlomak 4. mijenja se i glasi:

»Treće razdoblje trgovanja započelo je prethodnim trgovanjem emisijskih jedinica za 2013. godinu već u listopadu 2012. godine s prosječnom cijenom od oko 8 EUR/tCO2 i cijena je nastavila rasti do 8,5 EUR/tCO2 u studenom, nakon čega dolazi do naglog pada. Tako je u siječnju 2013. godine cijena iznosila 5,01 EUR/tCO2, a drugom kvartalu 2013. godine doseže minimum od 2,65 EUR/tCO2. Nakon druge polovice 2013. godine zabilježen je kontinuirani rast cijena s manjim padovima što se nastavilo do kraja 2015. godine kada je cijena sa 8,55 EUR/tCO2 početkom 2016. godine pala na 4,65 EUR/ tCO2. Konačno, tijekom 2018. godine cijena emisijske jedinice kontinuirano raste te je najviša cijena od 24,85 EUR/ tCO2 postignuta u rujnu 2018. godine te je godina završena s prosječnom cijenom od 15,68 EUR/tCO2. Na slici 3.1. prikazani su posljednji dostupni podaci o cijeni emisijskih jedinica od početka trećeg razdoblja trgovanja.«.

Slika 3.1.     Cijene emisijskih jedinica u trećem razdoblju trgovanja (01/2013. – 02/2019. godine)«

Tekst koji pripada naslovu 3.2. Procjena količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi za Republiku Hrvatsku, mijenja se i glasi:

»3.2. Procjena količine emisijskih jedinica za prodaju na dražbi za Republiku Hrvatsku

Republika Hrvatska dio je EU sustava trgovanja emisijskim jedinicama od 1. siječnja 2013. godine u sklopu kojeg sudjeluju 52 postrojenja i jedan operator zrakoplova.

U proračunu količina emisijskih jedinica za Republiku Hrvatsku krenulo se od utvrđene količine za 2013. godinu u iznosu od 4,9 milijuna jedinica. Ta količina predstavlja 0,5356% ukupnih EU emisijskih jedinica koje su se našle u prodaji za tu godinu (914,9 milijuna). Pretpostavljen je jednaki udio hrvatskih emisijskih jedinica u ukupnim jedinicama EU do 2020. godine. Prema tome bi za prodaju putem dražbi u cijelom trećem razdoblju trgovanja (2013.-2020. godina) za Republiku Hrvatsku bilo raspoloživo oko 25,3 milijuna jedinica.

Slijedom navedenog, i za Republiku Hrvatsku određena je ukupna količina emisijskih jedinica za dražbu, te ona za razdoblje od 2017. do 2020. godine iznosi 15.056.903 emisijskih jedinica (jedna emisijska jedinica predstavlja pravo na emisiju 1 tCO2). U ovom izračunu uzeto je u obzir i operativno pokretanje mehanizma za stabilnost tržišta (MSR) u 2019. godini, u skladu s Odlukom br. 1514/2018 Europskog parlamenta i Vijeća koja je mijenjana Direktivom 2018/410 od 14. ožujka 2018. godine, kojom se količina od 24% ukupnog broja emisijskih jedinica na tržištu u godini koja prethodi godini u kojoj se oduzima izračunata količina dražbovnih prava država članica EU i u kojoj se stavlja u rezervu za stabilnost tržišta. U 2019. godini za Republiku Hrvatsku to iznosi 1.614.984 jedinica, a za 2020. godinu još nije u cijelosti poznat pa će biti procijenjen na iznos kao u 2019. godini.

Tablica 3.1.     Dinamika raspodjele emisijskih jedinica za prodaju na dražbi za cijelu EU i Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2017. do 2019. te planirani iznos za 2020. godinu

 

Na temelju ostvarenih vrijednosti EUR/EUA po godinama, Republika Hrvatska je u 2017. i 2018. godini od prodaje emisijskih jedinica ostvarila prihode u iznosu od 732.755.496,43 HRK od čega je 95% u iznosu od 696.117.721,64 HRK uplaćeno na poseban račun Fonda, a 5% u iznosu od 36.637.774,79 HRK uplaćeno je u državni proračun Republike Hrvatske.

Obzirom na ostvarene cijene u 2017. godini od 5,77 EUR/EUA i 2018. godini od 15,68 EUR/EUA, prihodi su u Planu računani s prosječnim vrijednostima EUR/EUA za 2019. i 2020. godinu kako slijedi:

– 2019. godina 20,00 EUR/EUA

– 2020. godina 20,00 EUR/EUA

U 2019. i 2020. godini očekuje se ukupni prihod od prodaje 5.777.002 emisijskih jedinica u iznosu od okvirno 115.540.040 EUR ili 860.773.300 HRK, uz procjenu da će prosječna korigirana cijena emisijskih jedinica u primarnoj dražbi u promatranom razdoblju iznositi oko 20,00 EUR/EUA.

Sukladno navedenom, od oko ukupno planiranih 1,593 milijardi HRK koje će se uplatiti u Fond, za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama do 2020. godine predlaže se utrošiti ovim Planom oko 1,510 milijardi kuna.

Preostali iznos od okvirno 83 milijuna HRK uplatit će se u državni proračun Republike Hrvatske za pokrivanje troškova administriranja sustava trgovanja emisijskim jedinicama, za upravne poslove, poslove funkcioniranja Registra emisijskih jedinica stakleničkih plinova, dražbovatelja, Nacionalnog sustava za praćenje emisija stakleničkih plinova i drugih poslova vezanih za područje klimatskih promjena.«.

U poglavlju 4. ALOKACIJA SREDSTAVA, odlomak 1. mijenja se i glasi:

»U tablici 4.1. predložena je konačna postotna raspodjela sredstava po prioritetnim mjerama u svakom području, gdje su navedene okvirne vrijednosti kumulativnog financiranja mjera koje ovise o tržišnim kretanjima emisijskih jedinica do 2020. godine.

Tablica 4.1.     Prijedlog raspodjele prihoda po prioritetnim mjerama

 

«.

U podnaslovu 4.1.4. Mjere korištenja obnovljivih izvora energije, u odlomku 11. riječi: »do 20% sredstava« zamjenjuju se riječima: »do 10,93% sredstava«.

U naslovu 4.2. Povećanje energetske učinkovitosti (ENU), u odlomku 2., pododlomak 6. mijenja se i glasi: »Četvrti nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost za razdoblje do 2019. godine, kao sljedeći provedbeni dokument.«

U podnaslovu 4.2.1. Prijedlog prioritetnih mjera za povećanje energetske učinkovitosti, odlomak 5. mijenja se i glasi:

»Zaključno, za financiranje mjera energetske učinkovitosti predlaže se alocirati do 28,81% sredstava, odnosno oko 435.000.000 HRK. Predložene mjere povećanja energetske učinkovitosti su:

– produžetak financiranja Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014. – 2015. godine u iznosu oko 143.500.000 HRK

– produžetak financiranja programa energetske obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća u iznosu oko 41.000.000 HRK

– Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2016. – 2020. godine u iznosu oko 35.000.000 HRK

– Program energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine u iznosu oko 142.000.000 HRK

– Program energetske obnove višestambenih zgrada

– sufinanciranje izgradnje novih zgrada projektiranih blizu nulte energetske potrošnje

– sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru

– projekti primjene koncepta »pametnih gradova«

– mreža industrijske energetske učinkovitosti (MIEE)

– poboljšanje energetske učinkovitosti u industrijskim proizvodnim postrojenjima i drugim gospodarskim subjektima.«.

Odlomak 7. mijenja se i glasi:

»Pored navedenih mjera predlaže se financiranje razvoja programa financijske potpore gospodarstvu za ozelenjivanje i smanjenje okolišnog otiska proizvoda i usluga, za dobivanje eko-oznaka ili uvođenja sustava energetski učinkovitog i okolišnog upravljanja, u cilju unaprjeđenja energetske učinkovitosti u gospodarstvu kroz instrumente održive potrošnje i proizvodnje.«.

U naslovu 4.3. Energetsko siromaštvo (ENS), u odlomku 1. riječi: »do 3,5% sredstava u iznosu oko 28.875.000 HRK« zamjenjuju se riječima: »do 2,65% sredstava u iznosu oko 40.000.000 HRK«.

U naslovu 4.4. Smanjenje emisija stakleničkih plinova u prometu (PR), u odlomku 19. riječi: »do 14% sredstava, odnosno u iznosu oko 115.500.000« zamjenjuju se riječima: »do 7,68% sredstava«, odnosno u iznosu do 116.000.000«.

U naslovu 4.5. Smanjenje emisije stakleničkih plinova u neenergetskim sektorima (NES/OT), u odlomku 2. riječi: »do 11% sredstava, odnosno u iznosu oko 90.750.000 HRK« zamjenjuju se riječima: »do 7,88%sredstava, odnosno u iznosu oko 119.000.000 HRK«.

U podnaslovu 4.5.2. Smanjenje emisija tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova, u odlomku 1. broj: »18.000.000« zamjenjuje se brojem: 17.000.000«.

U podnaslovu 4.5.3. Smanjenje emisije stakleničkih plinova u sektoru gospodarenja otpadom, odlomak 4. mijenja se i glasi:

»Predložene pojedinačne moguće mjere, za koje se predlaže alocirati oko 71.000.000 HRK su:

– Produžetak financiranja mjera iz prethodnog Plana u iznosu do 11.365.000 HRK.

– Financiranje nacionalne komponente do 10% ukupne vrijednosti pojedinačnog projekta u okviru OPKK u nadležnosti MZOE/PT1 (sanacija i zatvaranje odlagališta neopasnog otpada sukladno Odluci o redoslijedu i dinamici zatvaranja odlagališta (»Narodne novine«, broj 3/19), odnosno ukupno oko 50.000.000 HRK.

– Izbjegavanje nastajanja i smanjenje količine komunalnog otpada. Izbjegavanje nastajanja komunalnog otpada je glavno načelo gospodarenja otpadom što je propisano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13) i Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05). Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022. godine (»Narodne novine«, broj 3/17) usvojen je radi ispunjenja ciljeva Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske te primjene koncepta kružnog gospodarstva. Ova mjera se treba postići čistijom proizvodnjom, odgojem i obrazovanjem, ekonomskim instrumentima, primjenom propisa vezanih uz okolišnu dozvolu i ulaganjem u suvremene tehnologije, a namijenjena je industrijskim postrojenjima, kućanstvima i JLP(R)S. Budući da je izbjegavanje nastajanja komunalnog otpada glavno načelo gospodarenja otpadom te uvažavajući sadašnje stanje po pitanju otpada u Republici Hrvatskoj za koje postoji značajan prostor za napredak i ispunjenje svih propisanih obveza, proizlazi da je financiranje mjera iz ove domene i dalje nužno.

– Povećanje količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada. Mjera podrazumijeva sve aktivnosti koje dovode do povećane količine odvojeno skupljenog i recikliranog komunalnog otpada budući da sadašnje stanje u sektoru Gospodarenja otpadom po tom pitanju nije zadovoljavajuće. Pritom je vrlo važno uvažiti cijeli lanac, dakle povećavati odvojeno sakupljanje otpada i paralelno omogućavati materijalnu oporabu tog otpada. Mjera je namijenjena komunalnim poduzećima, kućanstvima i JLP(R)S.

– Smanjenje količine odloženog biorazgradivog komunalnog otpada. Odlaganje otpada, a posebno odlaganje biorazgradivog komunalnog otpada najviše doprinosi emisiji metana gledajući cjelokupni sektor gospodarenja otpadom. Mjera podrazumijeva primjene svih aktivnosti koje doprinose smanjenju odloženog biorazgradivog komunalnog otpada, uvažavajući pritom cjelokupni lanac od odvojenog sakupljanja do oporabe. Mjera je namijenjena kućanstvima i JLP(R)S.

– Odvojeno sakupljanje i zbrinjavanje otpada iz poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivredna proizvodnja je širok pojam koji obuhvaća različite oblike uzgoja životinjskih i biljnih vrsta te ukazuje na razne utjecaje proizvođača na okoliš u kojem se proizvodnja odvija. Ova mjera obuhvaća odvojeno sakupljanje kako bi se smanjila proizvodnja otpada iz poljoprivredne proizvodnje te obradio otpad za proizvodnju komposta, potakle JLP(R)S da na poseban način, u regionalnim prihvatilištima, prihvaćaju otpad poljoprivredne proizvodnje te osigura mogućnost zbrinjavanja otpada iz poljoprivredne proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima ili u okviru prehrambeno – prerađivačkih industrijskih postrojenja u kompost.«.

U naslovu 4.6. Projekti ESI fondova i prioritetne mjere prilagodbe klimatskim promjenama, u odlomku 7. riječi: »do kraja 2018. godine« zamjenjuju se riječima: »u 2019. godini«.

U podnaslovu 4.6.2. Projekti OPKK i prioritetne mjere prilagodbe klimatskim promjenama, u odlomku 14. riječi: »do 23% sredstava« zamjenjuju se riječima: do 12,58% sredstava«, a broj: »189.750.000« zamjenjuje se brojem: »190.000.000«..

U odlomku 17. broj: »22.750.000« zamjenjuje se brojem: »23.000.000«.

U naslovu 4.7. Istraživanje i razvoj te stručna podrška (IR), u odlomku 4. riječi: »od 2018. do 2020. godine« zamjenjuju se riječima: » do 2020. godine«.

U odlomku 8. iza riječi: »promjena« dodaju se riječi: »i bioraznolikosti«.

U odlomku 9. riječi: »do 6% sredstava, odnosno u iznosu oko 49.500.000« zamjenjuju se riječima: do 4,63% sredstava, odnosno u iznosu oko 70.000.000«.

U podnaslovu 4.7.1. Program istraživanja i razvoja, u odlomku 3. riječi: »od 2018. do 2020. godine« zamjenjuju se riječima: »do 2020. godine«.

U odlomku 4. riječi: »od 2018. do 2020. godine« zamjenjuju se riječima: »do 2020. godine«.

U podnaslovu 4.7.2.4. Ostale mjere u području stručne podrške koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, odlomak 1. mijenja se i glasi:

»Razvoj kapaciteta i osiguravanje stručne podrške za provedbu i praćenje klimatske politike te izobrazba za potrebe MZOE

Za provedbu i praćenje klimatske politike potrebno je osnažiti kapacitete MZOE, za što je potrebno osigurati i vanjsku stručnu podršku.«.

Tekst koji pripada podnaslovu 4.7.2.5. Financiranje nacionalne komponente LIFE i drugih EU programa, mijenja se i glasi:

»LIFE program je financijski instrument EU koji uključuje okoliš, bioraznolikost i klimatske aktivnosti. Cilj LIFE programa je doprinijeti primjeni, ažuriranju i razvoju EU politike i zakonodavstva koji doprinosi ciljevima iz područja klime kroz sufinanciranje projekata koji imaju europsku dodanu vrijednost. Potprogram Klimatske aktivnosti ima tri prioritetna područja: ublažavanje klimatskih promjena (najbolje prakse, demonstracijski i pilot projekti), prilagodba klimatskim promjenama (najbolje prakse, demonstracijski i pilot projekti) i upravljanje i informacije na području klime (informiranje, podizanje svijesti i širenje informacija). Provedba projekata u okviru okoliša i bioraznolikosti također može doprinositi ciljevima iz područja klime.

Najviša stopa EU sufinanciranja je 55% prihvatljivih troškova, te se za nacionalnu komponentu u vrijednosti od 22,5% ukupnog iznosa prihvatljivih i kvalitetnih projekata u području potprograma Klimatske aktivnosti, što ocjenjuje MZOE, osiguravati financijska sredstva iz ove prioritetne mjere Plana. Stoga će Fond, na prijedlog Ministarstva zaštite okoliša i energetike, korisnicima koji udovoljavaju kriterije iskazati financijsku podršku za opravdane troškove sukladno pravilima LIFE programa i to najviše do 50% učešća kojeg korisnik treba osigurati, a koje ne prelazi 22,5% ukupne opravdane vrijednosti projekta.

Moguće je financirati i ostale mjere u segmentu istraživanja i razvoja te stručne podrške vezane uz klimatske promjene koje se pokažu potrebnim, naravno uz dodatnu analizu. Ovim su obuhvaćene i slobodne istraživačke teme za koje se nezavisnom stručnom recenzijom utvrdi da su komplementarne sa drugim tematskim ciljevima.«.

U poglavlju 4.8. Projekti s trećim zemljama, u odlomku 4. riječi: »do 2,5% sredstava, odnosno u iznosu oko 20.625.000« zamjenjuju se riječima: »do 1,32% sredstava, odnosno u iznosu oko 20.000.000.«.

Iza poglavlja 4.8. dodaje se poglavlje 4.9. koje glasi:

»4.9. Centri za gospodarenje otpadom (CGO)

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj je važan dio zaštite okoliša te zahtjevno područje u smislu usklađivanja sa standardima Europske unije, a uspostava sustava i njegovo usmjeravanje prema cjelovitom i suvremenom gospodarenju otpadom jedan je od prioriteta čiji su ciljevi određeni Strategijom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 130/05), Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. godine (»Narodne novine«, broj 3/17, u daljnjem testu: PGO) i Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13, 73/17, 14/19, u daljnjem tekstu: ZOGO).

PGO i ZOGO sadrže niz mjera za ispunjavanje obveza koje Republika Hrvatska mora ispuniti sukladno direktivama Europske unije i Ugovoru o pristupanju, od kojih su prioritetne sljedeće: uspostava sustava odvojenog prikupljanja korisnog otpada, zabrana odlaganja otpada na neusklađena odlagališta u 2018. godini, postizanje stope od 50% recikliranja u 2020. godini te dostizanje maksimalno dozvoljene količine odloženog biorazgradivog otpada od 264.661 t u 2020. godini.

Dio integriranog sustava gospodarenja komunalnim otpadom predstavljaju centri za gospodarenje otpadom u koje se doprema miješani komunalni otpad prikupljen u okviru javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada koje pružaju davatelji te usluge, izravno ili putem pretovarnih stanica na obradu. Za obradu miješanog komunalnog otpada te nastalog otpada kojeg nije moguće prethodno reciklirati do danas su izgrađena i u pogon puštena dva CGO-a (Kaštijun i Marinšćina), a predviđena je izgradnja još devet CGO-a od kojih kreću s izgradnjom Biljane donje, Bikarac, Lećevica, Lučino razdolje, Babina gora i Piškornica. CGO Zagreb, Orlovnjak i Šagulje, su u pripremi, odnosno potrebno je izraditi projektnu dokumentaciju u svrhu izgradnje istih.

Kako je gospodarenje otpadom sukladno ZOGO od nacionalnog interesa, Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 25. svibnja 2017. godine donijela Odluku o implementaciji Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2022. godine kojom su dodatno razrađene potrebne aktivnosti i rokovi za realizaciju mjera određenih PGO-om, pa tako i mjere i aktivnosti vezane uz pripremu i realizaciju projekata CGO.

CGO je sklop više međusobno funkcionalno i/ili tehnološki povezanih građevina i uređaja za obradu komunalnog otpada. Tako se u CGO-u mogu odvijati različite aktivnosti vezane uz sakupljanje i obradu komunalnog otpada, a može se sastojati od:

– centra za ponovnu uporabu

– reciklažnog dvorišta

– reciklažnog dvorišta za građevinski otpad

– postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada (sortirnica)

– postrojenja za biološku (aerobnu i anaerobnu) obradu odvojeno prikupljenog biootpada

– postrojenja/opreme za mehaničku obradu neiskoristivog krupnog (glomaznog) otpada

– postrojenja za mehaničku biološku obradu miješanog komunalnog otpada

– odlagališne plohe za odlaganje građevnog otpada koji sadrži azbest i

– odlagališne plohe za odlaganje prethodno obrađenog neopasnog otpada.

Predviđena tehnologija za obradu otpada prema PGO je mehaničko-biološka obrada (MBO) iz razloga što ista pridonosi postizanju ciljeva koji se odnose na smanjenje udjela odlaganja biorazgradivog otpada, koja je izravno odgovorna za nastajanje emisija stakleničkih plinova, kao i smanjenje ukupne količine odloženog otpada. Pretovarne stanice su sastavni dio projekta, odnosno s pripadajućim CGO čine cjelinu.

Sukladno odredbama PGO-a, sredstva za provedbu navedenih projekata osigurat će se iz sljedećih izvora: EU fondova (Operativni program konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Prioritetna os 6 – Zaštita okoliša i održivost resursa, Investicijski prioritet 6i – Ulaganje u sektor otpada kako bi se ispunili zahtjevi pravne stečevine EU u području okoliša i zadovoljile potrebe koje su utvrdile države članice za ulaganjem koji nadilaze te zahtjeve, Specifični cilj 6i1 – Smanjena količina otpada koji se odlaže na odlagališta), Fonda i lokalnih sredstava (proračuni jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i sredstava davatelja javnih usluga koje su u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave.

Predložene mjere za CGO-e, za koje se predlaže alocirati do 23,52% sredstava, odnosno oko 355.000.000 HRK, a kojima će se osigurati uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i provedba mjera na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te omogućiti bolju iskorištenost EU sredstava osiguranih za provođenje mjera za CGO, su:

– sufinanciranje projektne dokumentacije potrebne za prijavu projekata CGO na EU sufinanciranje u iznosu oko 6.500.000 HRK

– sufinanciranje nacionalne komponente do 20% ukupne vrijednosti pojedinačnog projekta u okviru OPKK u nadležnosti MZOE/PT1 koja se odnosi na izgradnja CGO s pripadajućim pretovarnim stanicama u ukupnom iznosu oko 348.500.000 HRK.«.