Baza je ažurirana 17.04.2024. 

zaključno sa NN 43/24

NN 71/2019 (26.7.2019.)

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 5. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18. i 115/18.), ministar poljoprivrede donosi

 

PRAVILNIK O ZAŠTITI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA OD ONEČIŠĆENJA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom utvrđuju tvari koje se smatraju onečišćivačima poljoprivrednog zemljišta, njihove najviše dopuštene količine u tlu, u smislu sprječavanja onečišćenja zemljišta i kontrole onečišćenja zemljišta, s ciljem da se zemljište zaštiti od onečišćenja i degradacije i održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja, zaštite prirode i okoliša.

Članak 2.

(1) Zaštita zemljišta od onečišćenja provodi se zabranom, sprječavanjem i ograničavanjem unošenja onečišćujućih tvari u zemljište kao i poduzimanjem drugih mjera za njegovo očuvanje.

(2) Onečišćujuće tvari su prioritetno teški metali (Cd, Cr, Cu, Hg, Ni, Pb, Zn, Mo, As, Co) i potencijalno toksični esencijalni elementi (Zn i Cu), postojane organske onečišćujuće tvari (pesticidi, industrijske kemikalije, nusproizvodi izgaranja i industrijskih procesa), radionuklidi i patogeni organizmi.

(3) Onečišćujućim tvarima smatraju se i tvari koje se uobičajeno unose u zemljište, ali neadekvatnom primjenom mogu prouzročiti štete po okoliš i/ili zdravlje ljudi

(4) Izvori onečišćenja su: industrijska proizvodnja i usluge, proizvodni otpad, komunalni otpad, naftna industrija, rudarstvo, elektrane, skladišta, vojna aktivnost, promet, transportni izljevi, poljoprivredna djelatnost, incidentne situacije i ostalo.

Članak 3.

Pojedini pojmovi iz ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:

1) poljoprivredno tlo je dio zemljišta koji se koristi za poljoprivrednu proizvodnju pod čime se podrazumijeva površinski obrađeni sloj tla, kao i dublji slojevi koji nisu zahvaćeni obradom, uključujući rastresite dijelove supstrata s podzemnom vodom, koji mogu također biti onečišćeni tvarima unijetim u zemljište na opisani način.

2) onečišćujuća tvar (ili skupina tvari) je svaka tvar koja može prouzročiti promjene kemijskih, fizikalnih i bioloških značajki zemljišta uslijed čega se umanjuje njegova proizvodna sposobnost, odnosno ograničava korištenje u poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno koja zbog svojih svojstava količine unošenja u tlo može štetno utjecati na zdravlje ljudi biljni i/ili životinjski svijet.

3) onečišćenost poljoprivrednog zemljišta je stanje koje nastaje izravnim unošenjem ili postupnim rasprostranjenjem (transportom ili taloženjem) onečišćujućih tvari i njihovim nakupljanjem u zemljištu iznad najviših dopuštenih količina po odredbama ovog Pravilnika.

4) onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili neposredno uzrokuje onečišćenje poljoprivrednog zemljišta.

5) otpadni mulj je mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda iz kućanstava i gradova, te iz drugih uređaja za pročišćavanja otpadnih voda, koji je sadržajem sličan otpadnim vodama iz kućanstava i gradova, iz septičkih jama i drugih sličnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, odnosno iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji gore nisu spomenuti.

6) obrađeni mulj je otpadni mulj koji je podvrgnut biološkoj, kemijskoj ili toplinskoj obradi, dugotrajnom skladištenju, ili bilo kojem drugom postupku kojim se znatno smanjuju fermentabilnost i opasnost po zdravlje koje bi proizišle iz njegovog korištenja.

7) mineralno (anorgansko) gnojivo jest gnojivo, čija je glavna namjena ishrana biljaka, u kojem su prijavljena hranjiva u obliku anorganskih soli dobivenih ekstrakcijskim i/ili fizikalnim i/ili kemijskim industrijskim postupcima.

8) organsko gnojivo jesu organske tvari uglavnom tvari biljnog i/ili životinjskog podrijetla, koje se dodaju u tlo s osnovnom namjenom ishrane bilja.

9) stajski gnoj je kruti stajski gnoj, gnojovka, gnojnica i stajski gnoj kao organski gnoj u prerađenom obliku.

10) kruti stajski gnoj je smjesa stelje, krutih i tekućih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti, stabilnosti i zrelosti.

11) gnojovka je polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih izlučevina, tj. stajski gnoj uglavnom bez stelje.

12) gnojnica je tekući stajski gnoj, najčešće smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda (obično nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti).

13) pesticid je:

(a) sredstvo za zaštitu bilja, kako je definirano u Uredbi (EZ) br. 1107/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. listopada 2009. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište i stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 79/117/EEZ i 91/414/EEZ (SL L 309, 24. 11. 2009.);

(b) biocidni proizvod, kako je definirano u Uredbi (EU) br. 528/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2012. o stavljanju na raspolaganje na tržištu i uporabi biocidnih proizvoda (SL L 167, 27. 6. 2012.)

14) kompost je sukladno posebnom propisu koji regulira status nusproizvoda i ukidanje statusa otpada, organsko gnojivo i poboljšivač tla koji udovoljava uvjetima za određenu namjenu i odvojeno je sakupljen na mjestu nastanka i ne uključuje otpad koji nastaje izdvajanjem frakcije miješanog komunalnog otpada odnosno, koji je proizveden kontroliranom biooksidativnom razgradnjom različitih smjesa sastavljenih prvenstveno od različitih biljnih ostataka, ponekad pomiješanih s organskim gnojivima i/ili životinjskim ostacima, a sadrži ograničene količine mineralnih tvari.

15) anaerobni digestat je sukladno posebnom propisu koji regulira status nusproizvoda i ukidanje statusa otpada, organsko gnojivo i poboljšivač tla proizveden anaerobnom digestijom otpada i odvojeno sakupljen na mjestu nastanka i ne uključuje otpad koji nastaje izdvajanjem frakcije miješanog komunalnog otpada.

II. MAKSIMALNO DOPUŠTENE KOLIČINE ONEČIŠĆUJUĆIH TVARI U POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Članak 4.

Poljoprivredno zemljište smatra se onečišćenim kada sadrži više teških metala i potencijalno onečišćujućih elemenata od maksimalno dopuštenih količina (MDK), izraženo u mg kg-1 zrakosuhog tla;

 

pH tla u 1 M otopini KCl-a

element

< 5

5 – 6

> 6

Cd

1

1,5

2

Cr

40

80

120

Cu

60

90

120

Hg

0,5

1

1,5

Ni

30

50

75

Pb

50

100

150

Zn

60

150

200

Mo

15

15

15

As

15

25

30

Co

30

50

60

 

Članak 5.

(1) Maksimalno dopuštene količine organskih onečišćujućih tvari u tlu izraženo u mgkg-1 suhog tla su:

Suma PAH-ova za lakša i skeletna tla

za teška tla

1

2

Ukupna koncentracija polikloriranih bifenila – PCB

PCB = PCB 28+PCB 52+PCB 101+PCB 118+PCB 138+PCB 153+PCB 180

0,5

Insekticidi na bazi kloriranih ugljikovodika

DDT7DDD/DDE (ukupna koncentracija=DDT+DDD+DDE)

0,1

Drini (ukupna koncentracija= aldrini+diealdrini+endrini)

0,1

HCH spojevi (ukupna koncentracija =alfa-HCH+beta-HCH+gama-HCH+delta-HCH)

0,1

Herbicidi

Atrazin

0,01

 

(2) Maksimalno dozvoljena koncentracija ukupnih ugljikovodika u poljoprivrednom zemljištu lakšeg mehaničkog sastava (< 27% gline) iznosi 1 g/kg tla a za teža glinasta tla (> 27% gline) granična vrijednost je 2 g/kg tla. Na onečišćenim poljoprivrednim tlima saniranim bilo kojom metodom utvrđeni sadržaj ukupnih ugljikovodika ispod gore navedenih vrijednosti smatrat će se zadovoljavajućim, a takvo tlo uspješno saniranim.

(3) Postupci uzimanja, čuvanja, pripreme i ispitivanja uzoraka poljoprivrednog zemljišta uređuju se Pravilnikom o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta.

III. OTPADNI MULJ

Članak 6.

Otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ne može se koristiti u poljoprivredi na površinama za proizvodnju hrane s ciljem da se poljoprivredno zemljište zaštiti od onečišćenja i degradacije i održi u stanju koje ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja, zaštite prirode i okoliša.

IV. GNOJIVA I POBOLJŠIVAČI TLA

Članak 7.

Načela dobre poljoprivredne prakse u korištenju gnojiva, uvjeti korištenja i postupanja s gnojivima, posebno korištenje gnojiva s dušikom, uređeni su posebnim propisom.

Članak 8

(1) Organsko gnojivo, poboljšivači tla i ostala sredstva koja se unose u tlo ili se koriste u staklenicima i plastenicima kao supstrat ili komponenta u pripremi supstrata, mogu se koristiti ako su na deklaraciji proizvoda navedeni podaci o sadržaju teških metala i drugih onečišćujućih tvari.

(2) Sadržaj onečišćujućih tvari u organskim gnojivima i poboljšivačima tla koji se koriste uz miješanje sa tlom ne smije prelaziti peterostruku količinu iz članka 4. ovoga Pravilnika osim Cd koji ne smije prelaziti dvostruku količinu .

(3) Ako se poboljšivači tla koriste kao supstrat za proizvodnju bez miješanja s tlom, sadržaj onečišćujućih tvari ne smije prelaziti najviše dopuštene količine iz članka 4. ovoga Pravilnika.

Članak 9.

U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se:

1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače

2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna

V. SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA

Članak 10.

Stavljanje na tržište sredstava za zaštitu bilja, njihova distribucija, prodaja, primjena, redoviti pregledi strojeva za primjenu pesticida, izobrazba profesionalnih korisnika pesticida, distributera i savjetnika, mjere za smanjenje rizika za okoliš, zdravlje ljudi i životinja, postupanje s ostacima sredstava za zaštitu bilja i praznom ambalažom uređeni su posebnim propisima kojima se uređuju sredstva za zaštitu bilja i održiva uporaba pesticida.

VI. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (»Narodne novine«, br. 09/14.).

Članak 12.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/18-01/37

Urbroj: 525-07/0367-19-12

Zagreb, 17. lipnja 2019.

Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić dipl. iur., v. r.

 

 

Copyright © Ante Borić