Baza je ažurirana 15.04.2024. 

zaključno sa NN 40/24

NN 63/2019 (28.6.2019.)

 

MINISTARSTVO ZDRAVSTVA

Na temelju članka 180. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 100/18), uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske liječničke komore, ministar zdravstva donosi

 

PRAVILNIK O NAČINU PROVOĐENJA RADA POD NADZOROM DOKTORA MEDICINE BEZ SPECIJALIZACIJE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom utvrđuje se način provođenja rada doktora medicine bez specijalizacije s izdanim odobrenjem za samostalan rad (u daljnjem tekstu: doktor medicine) u radnom odnosu pod nadzorom te standardi i normativi koje mora ispunjavati zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatni zdravstveni radnik za provođenje toga rada.

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 3.

(1) Doktor medicine može raditi pod nadzorom u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, u djelatnosti hitne medicine koju obavlja zavod za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba te u djelatnosti hitne medicine koju obavlja bolnička zdravstvena ustanova.

(2) Rad pod nadzorom doktora medicine nije obvezan.

Članak 4.

Standardi i normativi za provođenje rada pod nadzorom doktora medicine koje moraju ispunjavati zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost odnosno privatni zdravstveni radnik utvrđuju se propisima o standardima i normativima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti i ovim Pravilnikom.

Članak 5.

(1) Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatni zdravstveni radnik koji ispunjava standarde i normative iz članka 4. ovoga Pravilnika sklapa ugovor o radu s doktorom medicine bez radnog iskustva.

(2) Trajanje rada pod nadzorom doktora medicine, u slučaju korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog dopusta te privremene nesposobnosti za rad u trajanju duljem od 30 dana u kontinuitetu ili 45 dana s prekidima, produžuje se za onoliko vremena koliko je doktor medicine bio odsutan.

Članak 6.

Nadzor nad radom doktora medicine obavlja mentor u pravilu prvih šest mjeseci rada.

Članak 7.

Mentor iz članka 6. ovoga Pravilnika je:

– u djelatnosti obiteljske (opće) medicine doktor medicine specijalist obiteljske (opće) medicine ili doktor opće medicine sa stečenim pravom iz članka 26. stavka 2. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (»Narodne novine«, broj 82/15)

– u djelatnosti hitne medicine koju obavlja zavod za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, doktor medicine specijalist hitne medicine ili doktor medicine s najmanje dvije godine radnog iskustva u hitnoj medicini i

– u djelatnosti hitne medicine koju obavlja bolnička zdravstvena ustanova doktor medicine specijalist hitne medicine, specijalist opće kirurgije, specijalist interne medicine/opće interne medicine ili specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja/anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine.

Članak 8.

Ravnatelj zdravstvene ustanove, odnosno osoba ovlaštena za vođenje poslova trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost te privatni zdravstveni radnik iz članka 5. ovoga Pravilnika donosi Listu mentora i odlukom određuje mentora.

Članak 9.

(1) Mentor savjetuje i daje stručnu podršku i pomoć doktoru medicine vezano uz donošenje kliničkih odluka, provodi interaktivne konzultacije s doktorom medicine vezano uz dijagnostiku i liječenje pacijenta, provodi demonstracije vezano uz dijagnostiku i liječenje specifičnih pacijenata ili rijetkih bolesti, te supotpisuje liječnički nalaz doktora medicine i to do donošenja mišljenja o radu doktora medicine (u daljnjem tekstu: mišljenje), a najdulje do isteka prvih šest mjeseci rada pod nadzorom.

(2) U slučaju odsutnosti, mentor ili ravnatelj obvezan je osigurati pružanje savjetovanja i davanja stručne podrške i pomoći doktoru medicine vezano uz donošenje kliničkih odluka, provođenje interaktivne konzultacije s doktorom medicine vezano uz dijagnostiku i liječenje pacijenta, provođenje demonstracije vezano uz dijagnostiku i liječenje specifičnih pacijenata ili rijetkih bolesti, te supotpisivanje liječničkog nalaza doktora medicine, i to do donošenja mišljenja, a najdulje do isteka prvih šest mjeseci rada pod nadzorom.

(3) Mentor daje mišljenje na obrascu koji se nalazi u Prilogu I. ovoga Pravilnika i čini njegov sastavni dio.

Članak 10.

(1) Mentor u zdravstvenoj ustanovi iz članka 5. ovoga Pravilnika dostavlja mišljenje ravnatelju i doktoru medicine.

(2) Mentor u trgovačkom društvu koje obavlja zdravstvenu djelatnost iz članka 5. ovoga Pravilnika dostavlja mišljenje osobi ovlaštenoj za vođenje poslova trgovačkog društva i doktoru medicine.

(3) Mentor zaposlen kod privatnog zdravstvenog radnika, odnosno privatni zdravstveni radnik iz članka 5. ovoga Pravilnika – mentor dostavlja mišljenje doktoru medicine.

(4) Evidenciju o mišljenjima vodi zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatni zdravstveni radnik iz stavka 1., 2. odnosno 3. ovoga članka.

Članak 11.

Nakon davanja mišljenja koordinaciju rada doktora medicine obavlja neposredno nadređena osoba.

Članak 12.

(1) Za provođenje rada doktora medicine pod nadzorom:

– privatni zdravstveni radnik može zaposliti jednog doktora medicine u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, najviše u omjeru jedan mentor : jedan doktor medicine

– dom zdravlja može zaposliti doktora medicine u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, najviše u omjeru jedan mentor : jedan doktor medicine

– trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, a koje ima zaposlenog doktora medicine specijalista obiteljske (opće) medicine ili doktora opće medicine sa stečenim pravom iz članka 26. stavka 2. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (»Narodne novine«, broj 82/15) na puno radno vrijeme, može zaposliti doktora medicine u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, najviše u omjeru jedan mentor : jedan doktor medicine

– zavod za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, može zaposliti doktora medicine razmjerno broju doktora medicine specijalista hitne medicine ili broju doktora medicine s najmanje dvije godine radnog staža u hitnoj medicini, najviše u omjeru jedan mentor : jedan doktor medicine

– bolnička zdravstvena ustanova može zaposliti doktore medicine razmjerno broju doktora medicine specijalista hitne medicine, specijalista opće kirurgije, specijalista interne medicine/opće interne medicine ili specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivnog liječenja/specijalista anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine u djelatnosti hitne medicine, najviše u omjeru jedan mentor : jedan doktor medicine.

Članak 13.

Tijekom rada pod nadzorom doktoru medicine omogućuje se primjena općih i specifičnih vještina koje su tiskane u Prilogu II. ovoga Pravilnika i čine njegov sastavni dio.

Članak 14.

Doktor medicine koji radi pod nadzorom obvezan je do donošenja mišljenja iz članka 9. stavka 3. ovoga Pravilnika završiti edukacijske programe u izvanbolničkoj hitnoj medicini koje provode zavodi za hitnu medicinu jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba, a na koje ga upućuje zdravstvena ustanova, trgovačko društvo koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatni zdravstveni radnik iz članka 5. ovoga Pravilnika.

Članak 15.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-02/27

Urbroj: 534-02-1-1/5-19-20

Zagreb, 18. lipnja 2019.

Ministar prof. dr. sc. Milan Kujundžić, dr. med., v. r.

PRILOG I.

MIŠLJENJE MENTORA O RADU DOKTORA MEDICINE

Ime i prezime doktora medicine

 

Ime i prezime mentora

 

Naziv zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnog zdravstvenog radnika

 

Razdoblje rada

 

Djelatnost

 

Mišljenje o radu doktora medicine

 

Datum i potpis mentora

 

 

PRILOG II.

POPIS OPĆIH I SPECIFIČNIH VJEŠTINA

Popis općih vještina:

– timski rad,

– komunikacijske vještine,

– donošenje kliničkih odluka,

– odgovornost za sigurnost pacijenta i medicinsku opremu,

– vođenje medicinske dokumentacije,

– uzimanje anamneze i statusa i izvođenje kliničkog pregleda,

– postavljanje dijagnoze,

– korištenje međunarodnom klasifikacijom bolesti,

– određivanje terapije,

– provođenje dijagnostičkih i terapijskih postupaka,

– ispiranje zvukovoda,

– kateterizacija mokraćnog mjehura bolesnika oba spola,

– priprema i postavljanje sustava za infuziju,

– primjena parenteralne terapije (intramuskularno, intravenski, subkutano),

– izvođenje venepunkcije,

– snimanje i interpretiranje nalaza elektrokardiograma,

– mjerenje razine glukoze glukometrom,

– primjena dijagnostičkih test-traka (za krv i urin),

– pripremanje pacijenta za transport,

– zbrinjavanje psihijatrijskog bolesnika,

– utvrđivanje, opisivanje i prijava ozljede,

– prijavljivanje postupaka policiji i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

Popis specifičnih vještina:

– klinički pregled djeteta,

– vađenje šavova,

– propisivanje lijekova,

– pisanje uputnica,

– pisanje liječničkih potvrda,

– izdavanje doznaka, ispunjavanje putnog naloga i naloga za sanitetski prijevoz,

– e-naručivanje na preglede i pretrage,

– zbrinjavanje hitnih stanja,

– zbrinjavanje akutnih pacijenata,

– poznavanje osnova trijaže,

– primjena postupaka zbrinjavanja dišnog puta i potpore disanju (izvođenje trostrukoga hvata, postavljanje nazofaringealnog i orofaringealnog tubusa, postavljanje supraglotičkih pomagala, endotrahealna intubacija, primjena sustava za dopremu kisika pomoću nosnog katetera i maske sa spremnikom, ventilacija pomoću maske za lice i samoširećeg balona),

– stabilni bočni položaj,

– aspiracija dišnih putova,

– Heimlichov hvat,

– procjena vitalnih parametara,

– zaustavljanje krvarenja,

– zaustavljanje epistakse,

– otvaranje venskog puta postavljanjem intravenske kanile,

– upoznavanje s dijagnostikom i terapijom najčešćih otrovanja,

– lavaža želuca,

– primarna obrada rane,

– injiciranje lokalnog anestetika,

– šivanje kirurške rane,

– incizija i drenaža apscesa,

– imobilizacija vratne kralježnice,

– sudjelovanje u imobilizaciji pacijenta vakuum-madracem i dugom daskom,

– sudjelovanje u postavljanju unesrećenog na rasklopna nosila,

– postavljanje Schanzova ovratnika,

– opserviranje pacijenta.

 

 

Copyright © Ante Borić