Baza je ažurirana 04.11.2024. 

zaključno sa NN 103/24

EU 2024/2679

NN 46/2019 (8.5.2019.)

 

MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

Na temelju članka 142. točka 8. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj: 69/09, 84/11, 54/13, 127/13 i 92/14), ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

 

PRAVILNIK O SPASILAČKO-VATROGASNOJ ZAŠTITI NA AERODROMU

DIO PRVI OPĆE ODREDBE

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za organizaciju spasilačko-vatrogasne službe (u daljnjem tekstu: SVS), zaštitu na aerodromu i helidromu, minimalna oprema i sredstva, te uvjeti kojima mora udovoljavati spasilačko-vatrogasno osoblje (u daljnjem tekstu: SVO) na aerodromima za koje nije izdan certifikat aerodroma sukladno Uredbi Komisije (EU) 139/2014 o utvrđivanju zahtjeva i administrativnih postupaka u vezi s aerodromima (SL L 44, 14.2.2014), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena, i pripadajućim dokumentima Europske agencije za sigurnost zračnog prometa (EASA).

(2) Za potrebe ovog Pravilnika koristit će se pojmovi i kratice iz propisa koji utvrđuju minimalne tehničke i druge zahtjeve koji se primjenjuju tijekom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije, održavanja i označavanja aerodroma i helidroma, te gradnje i postavljanja prepreka na području aerodroma i helidroma.

Zadaće SVS

Članak 2.

(1) Osnovna zadaća SVS na aerodromu i helidromu jest spašavanje putnika i članova posade u slučaju nesreće, ozbiljne nezgode ili nezgode, te gašenje požara na zrakoplovu i helikopteru, objektima ili na otvorenom prostoru koji su uzrokovani nesrećom, ozbiljnom nezgodom ili nezgodom, ili bilo kojim drugim izvanrednim događajem na aerodromu i helidromu ili u njihovoj neposrednoj okolini.

(2) Pored osnovne zadaće iz stavka 1. ovoga članka, zadaća SVS jest planiranje i provođenje svih preventivnih djelovanja usmjerenih na sigurnost zrakoplova tijekom slijetanja, uzlijetanja i boravka na aerodromu i helidromu, uključujući i zaštitu od požara tijekom prihvata i otpreme zrakoplova i helikoptera.

(3) Djelovanje SVS organizirano je u vrijeme otvorenosti aerodroma i helidroma ili u radno vrijeme operatora aerodroma i helidroma za slijetanje i uzlijetanje.

(4) U slučaju kada je uzlijetanje zrakoplova i helikoptera planirano u vrijeme neposredno pred zatvaranje aerodroma i helidroma, SVS mora produžiti sa radom minimalno 15 minuta od trenutka uzlijetanja posljednjeg zrakoplova i helikoptera.

(5) U slučaju uzlijetanja zrakoplova i helikoptera veće spasilačko-vatrogasne kategorije od objavljene, SVS mora produžiti s radom u većoj kategoriji minimalno 15 minuta od trenutka uzlijetanja posljednjeg zrakoplova i helikoptera.

Organizacija SVS

Članak 3.

(1) Operator aerodroma i helidroma obvezan je organizirati SVS sukladno spasilačko-vatrogasnoj kategoriji definiranoj u članku 5. ovoga Pravilnika.

(2) Kako bi ispunio zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, operator se može koristiti spasilačko-vatrogasnim vozilima, uređajima, opremom i sredstvima za gašenje požara, te SVO zaposlenim:

a) u vlastitom organizacijskom sustavu,

b) dijelom u vlastitom, a dijelom u organizacijskom sustavu druge organizacije čiji su zaposlenici osposobljeni za poslove SVS na aerodromu i helidromu, ili

c) u cijelosti u organizacijskom sustavu druge organizacije čiji su zaposlenici osposobljeni za poslove SVS na aerodromu i helidromu.

Operativni postupci djelovanja SVS

Članak 4.

(1) Operator aerodroma i helidroma obvezan je u Aerodromskom priručniku propisati Standardne operativne postupke interveniranja (u daljnjem tekstu: SOPI) SVS u slučaju zrakoplovne i helikopterske nesreće, ozbiljne nezgode ili nezgode na području aerodroma i helidroma, ili u njihovoj neposrednoj okolini.

(2) SOPI mora biti usklađen s postupcima za slučaj izvanrednog događaja na aerodromu i helidromu (Emergency Plan), te planom djelovanja nadležnog županijskog centra za zaštitu i spašavanje.

DIO DRUGI SPASILAČKO VATROGASNE KATEGORIJE

Spasilačko-vatrogasne kategorije aerodroma i helidroma

Članak 5.

(1) Sukladno ovom Pravilniku, a s obzirom na maksimalnu dužinu i širinu trupa zrakoplova, aerodromi su razvrstani u spasilačko-vatrogasne kategorije kako je definirano u Tablici 1-1.

Tablica 1-1. Spasilačko-vatrogasna kategorija aerodroma

Spasilačko vatrogasna kategorija aerodroma

Kategorija zrakoplova (1)

Sveukupna dužina zrakoplova (2)

Maksimalna širina trupa (3)

1

0 m do ali ne uključujući 9 m

2 m

2

9 m do ali ne uključujući 12 m

2 m

3

12 m do ali ne uključujući 18 m

3 m

4

18 m do ali ne uključujući 24 m

4 m

5

24 m do ali ne uključujući 28 m

4 m

6

28 m do ali ne uključujući 39 m

5 m

7

39 m do ali ne uključujući 49 m

5 m

8

49 m do ali ne uključujući 61 m

7 m

9

61 m do ali ne uključujući 76 m

7 m

10

76 m do ali ne uključujući 90 m

8 m

 

 

(2) Temeljni kriterij za definiciju spasilačko-vatrogasne kategorije aerodroma jest dužina i širina trupa referentnog zrakoplova planiranog aktualnim redom letenja.

(3) U slučaju kada na aerodrom slijeće zrakoplov koji po dužini trupa pripada jednoj, a po širini trupa drugoj spasilačko-vatrogasnoj kategoriji, obvezno je organizirati spasilačko-vatrogasnu kategoriju višeg stupnja.

(4) U zborniku zrakoplovnih informacija operator aerodroma mora objaviti najvišu spasilačko-vatrogasnu kategoriju za koju je aerodrom tehnički opremljen i kadrovski organiziran.

(5) U slučaju nepredvidivih okolnosti, kao na primjer: požara na objektima ili otvorenom prostoru aerodroma, mehaničkog ili drugog kvara na vatrogasnom vozilu, ili nedovoljnog broja raspoloživog kvalificiranog SVO, operator aerodroma obvezan je žurno, putem NOTAM-a objaviti spasilačko-vatrogasnu kategoriju koja je u tom trenutku osigurana.

(6) Odstupanje od odredaba ovoga članka dopušteno je u slučajevima kada zapovjednik zrakoplova procijeni da bi poštivanje navedenih odredaba predstavljalo veću opasnost za sigurnost putnika, posade ili zrakoplova.

(7) Sukladno ovom Pravilniku, a s obzirom na maksimalnu dužinu helikoptera od repa (tail boom) uključujući elise rotora, helidromi su razvrstani u spasilačko-vatrogasne kategorije od H1 do H3 kako je definirano u Tablici 1-2.

Tablica 1. – 2. Spasilačko-vatrogasna kategorija helidroma

Spasilačko-vatrogasna kategorija helidroma

Dužina helikoptera od repa (tail boom) uključujući elise rotora

H1

0 m do ali ne uključujući 15 m

H2

15 m do ali ne uključujući 24 m

H3

24 m do ali ne uključujući 25 m

 

DIO TREĆI SREDSTVA ZA GAŠENJE POŽARA

Minimalna sredstva za gašenje požara

Članak 6.

(1) Operator aerodroma dužan je osigurati sredstva za gašenje požara na zrakoplovu i helikopteru sukladno objavljenoj najvišoj spasilačko-vatrogasnoj kategoriji kako je definirano u Tablici 1-1. (aerodromi) i Tablici 1-2. (helidromi).

(2) Potrebne količine vode i suhog praha ovise o najvišoj spasilačko-vatrogasnoj kategoriji te izboru pjene za gašenje požara (razina zaštite tipa »A«, razina zaštite tipa »B« ili razina zaštite tipa »C«) kako je definirano u Tablici 2-1.

Tablica 2-1.     Minimalne količine sredstava za gašenje požara u odnosu na spasilačko-vatrogasnu kategoriju aerodroma i izbor pjene za gašenje požara

Minimalna iskoristiva količina pripravaka za gašenje

 

Pjena koja zadovoljava razinu A

Pjena koja zadovoljava razinu B

Pjena koja zadovoljava razinu C

Komplementarni pripravci

Kategorija aerodroma (1)

Voda (L) (2)

Omjer pražnjenja pjene/ minuti (3)

Voda (L) (4)

Omjer pražnjenja pjene/ minuti (5)

Voda (L) (6)

Omjer pražnjenja pjene/ minuti (7)

Suhi kemijski prahovi (kg) (8)

Omjer pražnjenja (kg/ sec) (9)

1

350

350

230

230

160

160

45

2.25

2

1 000

800

670

550

460

360

90

2.25

3

1 800

1 300

1 200

900

820

630

135

2.25

4

3 600

2 600

2 400

1 800

1 700

1 100

135

2.25

5

8 100

4 500

5 400

3 000

3 900

2 200

180

2.25

6

11 800

6 000

7 900

4 000

5 800

2 900

225

2.25

7

18 200

7 900

12 100

5 300

8 800

3 800

225

2.25

8

27 300

10 800

18 200

7 200

12 800

5 100

450

4.5

9

36 400

13 500

24 300

9 000

17 100

6 300

450

4.5

10

48 200

16 600

32 300

11 200

22 800

7 900

450

4.5

Napomena: količine vode u stupcima 2, 4 i 6 bazirane su na sveukupnoj prosječnoj dužini zrakoplova u svakoj kategoriji

 

Tablica 2-2.     Minimalne količine sredstava za gašenje požara u odnosu na spasilačko-vatrogasnu kategoriju helidroma u razini sa zemljom

Pjena koja zadovoljava razinu zaštite »B«

 

Voda

(l)

Stupanj i

količina nanošenja

(l/min.)

Suhi prah

(kg)

H1

500

250

23

H2

1.000

500

45

H3

1.600

800

90

 

Tablica 2-3.     Minimalne količine sredstava za gašenje požara u odnosu na spasilačko-vatrogasnu kategoriju uzdignutog helidroma

Pjena koja zadovoljava razinu zaštite »B«

 

Voda

(l)

Stupanj i

količina nanošenja

(l/min.)

Suhi prah

(kg)

H1

2.500

250

45

H2

5.000

500

45

H3

8.000

800

45

 

(3) Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, operator aerodroma mora osigurati minimalno četiri protupožarna aparata od 9 kg sa suhim prahom za prihvat zrakoplova čija je najveća dopuštena masa pri polijetanju (MTOM) do 2.730 kg.

(4) Količine pjenila u Tablici 2-3. definirane su udjelom doziranja od 6%.

(5) U slučaju korištenja pjenila s udjelom doziranja od 3%, operatoru aerodroma dopušteno je ukupne količine pjenila umanjiti za 50%.

(6) Odredba stavka 4. ovoga članka ne odnosi se na pjene s manjim udjelom zraka (neaspirirane pjene).

(7) Suhi prah, kao dopunsko sredstvo za gašenje požara, dopušteno je koristiti umjesto vode u omjeru kako slijedi: jedan kg praha jednak je jednoj litri vode za razinu zaštite »A«.

(8) Ukupna količina vode koju je dopušteno nadomjestiti suhim prahom zavisi od spasilačko-vatrogasne kategorije aerodroma:

a) za spasilačko-vatrogasne kategorije 1 i 2 dopušteno je nadomjestiti suhim prahom 100% količine vode, i

b) za spasilačko-vatrogasne kategorije od 3 do 9, dopušteno je nadomjestiti suhim prahom 30% ukupne količine vode.

(9) Na uzdignutom helidromu nije nužno osigurati rezerve vode ako je u neposrednoj blizini dostupan vodovodni sustav pod tlakom, potrebnog kapaciteta pražnjenja.

(10) Na uzdignutom helidromu H1, operator helidroma dužan je osigurati jednu cijev s mlaznicom i međumješalicom koja će dati pjenu kapaciteta 250 l/min.

(11) Na helidromu u razini sa zemljom H2 i H3, operator helidroma dužan je osigurati dva bacača vode-pjene, jedan kapaciteta 500 l/min., a drugi 800 l/min.

(12) Spasilačko-vatrogasna vozila, uređaji, sredstva za gašenje požara i spašavanje moraju biti ispravna.

(13) Ispravnost vozila, uređaja, opreme, sredstava za gašenje i spašavanje provjerava se sukladno tehničkim uputama proizvođača i važećim propisima, o čemu operator aerodroma i helidroma mora posjedovati dokaz da su ista ispravna za uporabu.

Rezerve sredstava za gašenje požara

Članak 7.

Aerodromi i helidromi moraju imati u pričuvi dvostruku količinu sredstava za gašenje požara od količine propisane u Tablicama 2-1., 2-2., i 2-3., s izuzetkom suhog praha ako se isti koristi kao dopunsko sredstvo za gašenje.

DIO ČETVRTI VOZILA ZA SPAŠAVANJE I GAŠENJE

Minimalni broj vozila za spašavanje i gašenje požara

Članak 8.

(1) S obzirom na spasilačko-vatrogasnu kategoriju, na aerodromu se mora nalaziti minimalni broj vozila za spašavanje i gašenje u skladu s Tablicom 3-1.

Tablica 3-1. Minimalni broj vozila za spašavanje i gašenje

Spasilačko-vatrogasna kategorija aerodroma

Minimalni broj vozila za spašavanje i gašenje

1

1a

2

1a

3

1

4

1

5

1

6

2

7

2

8

3

9

3

10

3

a vozilo ili prikolica na kojem se mogu smjestiti sredstva za gašenje požara na zrakoplovu i oprema za spašavanje.

 

(2) Aerodromi sa spasilačko-vatrogasnom kategorijom od 6 do 10 moraju imati jedno zapovjedno spasilačko-vatrogasno vozilo, odnosno osobno terensko vozilo s pogonom na sva četiri kotača.

(3) Aerodromi sa spasilačko-vatrogasnom kategorijom od 7 do 10 dodatno moraju imati vozilo ili vozilo s prikolicom za smještaj i prijevoz sanitetske opreme za pružanje prve pomoći i druge opreme za spašavanje.

Karakteristike vozila za spašavanje i gašenje požara

Članak 9.

(1) Vozila za spašavanje i gašenje požara iz članka 8. ovoga Pravilnika moraju imati sljedeće karakteristike:

Tablica 4-1. Karakteristike vozila za spašavanje i gašenje požara

Oprema i karakteristike vozila

Vozila kapaciteta do 4.500 l

Vozila kapaciteta preko 4.500 l

top

opcionalno za spasilačko-vatrogasne kategorije 1 i 2

obvezno za kategorije od 3 do 10

obvezno

kapacitet topa

veliki protok

veliki i mali protok

dohvat

primjeren najdužem zrakoplovu

primjeren najdužem zrakoplovu

visokotlačne cijevi

obvezno

obvezno

raspršivač ispod vozila

opcionalno

obvezno

cijevni odbojnik

opcionalno

opcionalno

ubrzanje

80 km/h za 25 s

80 km/h za 40 s

maksimalna brzina

minimalno 105 km/h

minimalno 100 km/h

mogućnost pogona na sve kotače

obvezno

obvezno

automatski ili poluautomatski mjenjač

obvezno

obvezno

pojedinačno vješani stražnji kotači

obvezno za spasilačko-vatrogasnu kategoriju od 3 do 10

obvezno

minimalni kut prilaza i odlaska

30 °

30 °

minimalni kut nagiba prevrtanja (statički)

30 °

28 °

 

 

(2) Osim karakteristika navedenih u Tablici 4-1., vatrogasno vozilo kapaciteta preko 4.500 l mora imati i sljedeće karakteristike:

a) najmanje jedno brzo vitlo za gašenje požara,

b) minimalni kapacitet glavnog bacača za gašenje požara od 3 800 l/min,

c) minimalni kapacitet pomoćnog bacača za gašenje požara od 1200 l/min,

d) podvozje vozila mora biti dovoljno visoko da omogući potpunu mobilnost vozila u uvjetima vožnje izvan kolničkih površina,

e) podvozje vozila pod punim opterećenjem mora zadovoljiti sljedeće uvjete:

1. međuosovinski kut oko 30°,

2. visina vozila od tla do podvozja min. 35 cm, i

3. maksimalni uspon vozila oko 45°,

f) s obzirom na postotak doziranja pjenila, vozilo mora imati spremnik pjenila za dva slijedna punjenja vodom, i

g) glavni bacač za gašenje požara mora imati:

1. daljinsko upravljanje,

2. daljinsko podešavanje punog i raspršenog mlaza vode – pjene,

3. daljinsko podešavanje protoka od 100% na 50% protoka vode i pjene,

4. vertikalni pomak – od -15° do +70°, i

5. horizontalni pomak – oko 270°.

(3) Osim karakteristika navedenih u tablici 4-1., vatrogasno vozilo kapaciteta do 4.500 l mora imati sljedeće karakteristike:

a) najmanje dva brza vitla za gašenje požara,

b) minimalni kapacitet glavnog bacača za gašenje požara od 2 400 l/min.,

c) podvozje vozila mora biti dovoljno visoko da omogući potpunu mobilnost vozila u uvjetima vožnje izvan kolničkih površina, i

d) glavni bacač za gašenje požara koji mora imati:

1. daljinsko upravljanje,

2. daljinsko podešavanje punog i raspršenog mlaza vode – pjene,

3. vertikalni pomak – od -15° do +70°, i

4. horizontalni pomak – oko 270°.

DIO PETI OPREMA ZA SPAŠAVANJE

Oprema za spašavanje na aerodromu i helidromu

Članak 10.

(1) U skladu sa spasilačko-vatrogasnom kategorijom, definiranom na temelju članka 5. ovoga Pravilnika, aerodromi i helidromi na vozilima za spašavanje i gašenje moraju imati sljedeću opremu za spašavanje, a kako je navedeno u Tablici 5-1.:

Tablica 5-1. Oprema za spašavanje na aerodromu

Oprema

Stavke opreme

Vatrogasna kategorija aerodroma

1 2

3 5

6 7

8 10

Alat za prisilno ulaženje

Spasilačka multifunkcionalna poluga (hooligan),

 

1

1

2

Željezna poluga 95 cm

1

1

1

2

Željezna poluga 1.65 m

 

 

1

2

Sjekira spasilačka, velika bez klina

 

1

1

2

Sjekira spasilačka, mala bez klina

1

2

4

4

Škare za sječenje, 61 cm

1

1

1

2

Čekić 1.8 kg obični s dvije ravne strane

 

1

2

2

Dlijeto, sjekač 2.5 cm

 

1

2

2

Čaklja, kuka

1

1

2

3

 

Alat pogodan za spašavanje i rezanje sa vlastitim pogonom

Hidraulični/električni (ili kombinirani) prijenosni alat za rezanje i razvaljivanje

 

1

2

4

Motorna prijenosna pila

 

1

2

3

Prijenosna motorna kružna pila za rezanje (sa vlastitim pogonom) sa minimalnim promjerom 406 mm

 

1

1

2

Oscilirajuća ubodna pila

 

1

1

2

 

Alat pogodan za spašavanje, rezanje i osvjetljenje sa električnim ili motornim pogonom

Elektroagregat do 5 kW (s kabelima L= 30 m, min.)

Elektroagregat od 8 – 13 kW (s kabelima L = 50)......

El. rezač za željezo i aluminij cca 2,5 kW

Reflektori 500 ili 1000 W

 

1

1

1

Elektroagregat od 8 – 13 kW (s kabelima L = 50)

 

 

1

1

Prijenosni el. rezač za željezo i aluminij cca 2,5 kW

 

1

2

5

Reflektori 500 ili 1000 W

 

2

4

6

Ventilator za ventiliranje, hlađenje i odimljavanje

 

1

2

4

 

Raspon opreme za prijenos sredstava za gašenje požara

Vatrogasna cijev 30 m x 52mm i 75 mm promjera

 

10

16

22

Razdjelnica za pjenu (mlaznice)

 

1

2

3

Razdjelnica za vodu (mlaznice)

 

2

4

6

Prijelaznice

 

1

2

3

Prijenosni aparati za gašenje požara: CO2

DCP (Prah) S

1

1

2

3

Prijenosni aparati za gašenje požara:

DCP (Prah) S

1

1

2

3

Aparati za disanje – dovoljan za obavljanje duže operacije

Jedan set po članu posade

Aparat za disanje set zaštitna maska i boca

 

1

1

1

boca sa zrakom

 

1

1

1

maska

 

1

1

1

Respirator

Respirator koji pokriva cijelo lice sa filterima

 

Jedan po vatrogascu

 

Raspon ljestava

Ljestve na razvlačenje, spasilačke, prikladne za penjanje na kritični zrakoplov

 

1

2

3

Zaštitna odjeća

Vatrogasna kaciga, jakna, navlačne hlače, čizme & rukavice (kao minimum)

Jedan set po vatrogascu plus jedan rezervni komplet

 

Dodatna oprema za osobnu zaštitu

Zaštitne naočale

 

1

2

3

Vatrogasna podkapa

Jedna po vatrogascu

Medicinske rukavice

 

1 kutija

1 kutija

1 kutija

Zaštitna negoriva deka

1

1

2

2

Užad

Uže za opću namjenu 15m

1

1

2

2

Uže za spašavanje 30 m

1

1

2

2

Uže – džepno 6 m

Jedno po vatrogascu

Komunikacijska oprema

Prijenosna radio-stanica (EX – izvedba)

 

2

2

3

Mobilna radio-stanica (vozilo)

Jedna po vozilu

Ručna i prijenosna rasvjetna oprema

Ručna svjetiljka (EX – izvedba)

2

3

4

8

Prijenosna rasvjeta – usmjerena ili raspršena (EX – izvedba)

 

2

4

6

Ručni alati opće namjene

Lopata

1

2

4

6

Kramp

1

3

6

8

Kutije sa alatom i alat za spašavanje, a u kojem se mora nalaziti slijedeće:

Broj kutija sa alatom

 

1

2

3

Čekić 0.6 kg

 

1

1

1

Škare za rezanje kabela 1.6 cm

 

1

1

1

Set »gedora«

 

1

1

1

Pila za metal – velika + rezevne oštrice

 

1

1

1

Poluga za razvaljivanje 30 cm

 

1

1

1

Set odvijača – ravni i križni

 

1

1

1

Kliješta, izolirana kombinirana 20 cm

 

1

1

1

Kliješta za sječenje 20 cm, »Papagajke« 25 cm

 

1

1

1

Rezač sigurnosnih pojasa/remena

 

1

1

1

Ključ sa promjenjivim otvorom 30 cm

 

1

1

1

Ključevi, kombinirani 10 mm – 21 mm(Garnitura viljuškastih i okastih)

ključeva) od 8 – 32 mm

 

1

1

1

Prva pomoć

Kutija sa prvom pomoći

1

1

5

10

Automatski vanjski defibrilator (AVD)

1

1

2

3

Sanitetska rasklopiva nosila

1

1

5

15

Sanitetska deka za izvlačenje povrijeđenih osoba

1

1

10

30

Oprema sa kisikom za oživljavanje (ORE)

 

1

2

3

Razna oprema

Klinovi i podupirači – različitih veličina

Po potrebi

Cerada – lagana

1

1

5

10

Termalna kamera

 

 

1a

2

Eksploziometar za zapaljive pare i plinove

 

1

1

1

a preporučuje se

 

 

 

(2) Minimalno jedno vozilo mora imati ugrađeno vitlo s čeličnim užetom debljine 15 mm i dužine 50 m, s odgovarajućom kukom na kraju.

Tablica 5-2. Oprema za spašavanje na helidromu

Naziv opreme

Spasilačko-vatrogasna kategorija na helidromu

H1 H3

Veće škare za lim

1

Velika vatrogasna sjekira

2

Čelična poluga

2

Hidraulični (ili zračni) razvalni alat

1

Čekić 1.8 kg

1

Nezapaljivi prekrivač

2

 

(3) Ako opremu navedenu u tablici 5-1. iz stavka 1. ovoga članka nije moguće postaviti na vozilima na spašavanje i gašenje, ista mora biti postavljena na posebnom vozilu.

(4) Oprema za spašavanje mora biti ispravna.

(5) Opremu za spašavanje dopušteno je koristiti isključivo u svrhu za koju je namijenjena.

DIO ŠESTI VRIJEME REAGIRANJA SPASILAČKO VATROGASNE SLUŽBE

Vrijeme reagiranja SVS na aerodromu i helidromu

Članak 11.

(1) Vrijeme reagiranja SVS podrazumijeva vrijeme proteklo od trenutka uzbunjivanja do trenutka kada je prvo vozilo pripravno djelovati na mjestu nesreće s 50% sredstva za gašenje definiranih u članku 6. ovoga Pravilnika.

(2) Vrijeme reagiranja SVS na bilo kojem dijelu operativne površine aerodroma pri optimalnim uvjetima i dobroj meteorološkoj vidljivosti, ne smije biti duže od tri minute.

(3) Ostala vozila s obveznom količinom sredstava za gašenje iz članka 6. ovoga Pravilnika moraju biti na mjestu nesreće najkasnije jednu minutu poslije vozila iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Vrijeme reagiranja SVS na bilo kojem dijelu operativne površine helidroma pri optimalnim uvjetima i dobroj meteorološkoj vidljivosti, ne smije biti duže od dvije minute.

(5) Na uzdignutom helidromu, SVO mora biti spremno na intervenciju neposredno prije početka operacije slijetanja ili uzlijetanja.

Provjera vremena reagiranja

Članak 12.

Operator aerodroma i helidroma obvezan je provjeriti vrijeme reagiranja službe iz članka 11. ovoga Pravilnika, i to:

a) svakih 12 mjeseci, i

b) na zahtjev Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija) u slučaju opravdane sumnje da SVS ne ispunjava odredbe ovoga Pravilnika.

DIO SEDMI PRISTUPNI PUTOVI ZA SPASILAČKO VATROGASNA VOZILA

Izgradnja pristupnog puta za spasilačko vatrogasna vozila

Članak 13.

(1) Pristupni putovi za spasilačko-vatrogasna vozila moraju biti izgrađeni tamo gdje uvjeti terena na aerodromu i helidromu dopuštaju njihovu izgradnju, na način da mogu izdržati vozila u svim vremenskim uvjetima, a sa ciljem omogućavanja brzog pristupa vozilima na udaljenost od minimalno 1000 metara od praga uzletno-sletne staze (u daljnjem tekstu: USS).

(2) Kada su aerodrom i helidrom ograđeni zaštitnom ogradom, u ogradi mora biti osiguran dovoljan broj prolaza.

(3) Kada je površina pristupnih putova neprepoznatljiva ili snijeg sprječava identifikaciju puta, obvezatno je postavljanje vidljivih oznaka rubova puta na približnoj udaljenosti od 10 m.

(4) Operator aerodroma i helidroma koji se nalazi u neposrednoj blizini mora, jezera, rijeke ili močvarnog područja, dužan je u slučaju nesreće, ozbiljne nezgode ili nezgode zrakoplova i helikoptera na vodenoj površini gdje upotreba konvencionalnih vozila i sredstava nije moguća, u suradnji s drugim ovlaštenim, obučenim i opremljenim službama, planirati spasilačko-vatrogasna djelovanja na vodi.

DIO OSMI POSTAJE, UREĐAJI I INSTALACIJE SPASILAČKO-VATROGASNE SLUŽBE

Lokacija postaje SVS na aerodromu

Članak 14.

(1) Postaja SVS mora biti smještena na aerodromu tako da spasilačka i vatrogasna vozila imaju izravan i slobodan pristup području USS-a uz minimalan broj skretanja.

(2) U slučaju kada je položaj postaje SVS takav da je vrijeme reagiranja SVS duže od vremena definiranog u članku 11. ovoga Pravilnika, na aerodromu se mora osigurati satelitska/dodatna vatrogasna postaja kako bi vrijeme reagiranja SVS bilo u skladu s vremenom definiranim u članku 11. ovoga Pravilnika.

Prostorije postaje SVS na aerodromu

Članak 15.

Postaja SVS na aerodromu mora imati sljedeće prostore: garažu za spasilačko-vatrogasna vozila, skladište rezervnih dijelova i prostorije za boravak SVO.

Garaža za spasilačko-vatrogasna vozila na aerodromu

Članak 16.

(1) Garaža za spasilačko-vatrogasna vozila mora odgovarati uvjetima održavanja i uporabe vozila za spašavanje i gašenje.

(2) Vrata garaže moraju biti okrenuta prema USS-u i drugim dijelovima manevarske površine.

(3) Minimalna temperatura u garaži mora iznositi 7 0 C. Ukoliko se navedena temperatura ne može postići, spasilačko-vatrogasna vozila moraju imati ugrađene grijače protiv zamrzavanja vode.

(4) U garaži moraju biti postavljeni priključci sa ispravljačima za neometano održavanje i korištenje akumulatora na spasilačko-vatrogasnim vozilima.

(5) Prostor ispred garaže uvijek mora biti slobodan.

Mreža hidranta i rezervoara za vodu SVS

Članak 17.

Na aerodromima sa spasilačko-vatrogasnom kategorijom od 5 do 10 te helidromu vatrogasne kategorije H2 i H3, mora se nalaziti:

a) hidrantski vod za dovod vode, koja može održavati tlak vode 785 kilopaskala (kPa), kapaciteta punjenja od 800 do 1200 l/min, ili

b) rezervoari za pričuvnu vodu u dvostrukoj količini od količine propisane u Tablicama 2-1., 2-2. i 2-3. ovoga Pravilnika.

Poligon za vježbe SVS na aerodromu

Članak 18.

(1) Aerodrom s spasilačko-vatrogasnom kategorijom od 6 do 10 mora imati poligon za praktične vježbe SVO koji mora biti primjeren za izvođenje takvih vježbi, opremljen maketom zrakoplova ili dijelovima zrakoplova, i s jednim ili više bazena za paljenje goriva i vježbanje gašenja požara.

(2) Aerodrom koji ne udovoljava uvjetima iz stavka 1. ovoga članka mora ugovoriti obavljanje vježbe na drugom aerodromu ili u drugoj organizaciji koja posjeduje poligon za praktične vježbe SVO.

DIO DEVETI KOMUNIKACIJA I UZBUNJIVANJE NA AERODROMU I HELIDORMU

Sustav veza i uzbunjivanja

Članak 19.

SVS mora imati odgovarajući sustav veza, i to:

a) izravnu telefonsku i radiovezu između postaje SVS i tornja kontrole letenja,

b) radiovezu između tornja kontrole letenja i posade spasilačko-vatrogasnih vozila,

c) radiovezu između svih spasilačko-vatrogasnih vozila,

d) izravnu telefonsku vezu sa službama na aerodromu i vatrogasnim postrojbama u blizini aerodroma, i

e) ugrađeni sustav za obavješćivanje i uzbunjivanje.

DIO DESETI SPASILAČKO-VATROGASNO OSOBLJE NA AERODROMU I HELIDROMU

Osposobljenost SVO na aerodromu i helidromu

Članak 20.

(1) SVO se sastoji od profesionalnog i pomoćnog osoblja.

(2) Profesionalno SVO mora ispunjavati uvjete sukladno propisu koji uređuje vatrogastvo, i propisu koji uređuje stručno osposobljavanje zaposlenika i drugih ugovornih djelatnika aerodroma.

(3) Pomoćno SVO mora ispunjavati uvjete sukladno propisu kojim se uređuje stručno osposobljavanje zaposlenika i drugih ugovornih djelatnika aerodroma.

(4) SVO mora aktivno sudjelovati u vježbama gašenja požara koje odgovaraju tipovima zrakoplova i vrsti spasilačko-vatrogasne opreme koja se koristi na aerodromu i helidromu, uključujući i vježbe gašenja požara goriva pod tlakom.

(5) Ukupan broj SVO određuje se na način da u vrijeme otvorenosti aerodroma i helidroma ili u radno vrijeme operatora aerodroma i helidroma sva vozila i sredstva moraju biti pripravna za intervenciju u skladu sa člancima 10. i 11. ovoga Pravilnika.

(6) Ukupan broj SVO mora biti definiran putem provedene analize zadataka i resursa te naveden u Aerodromskom priručniku ili u SOPI. SVO može biti raspoređeno i na druge poslove na aerodromu i helidromu pod uvjetom da se osigura vrijeme reagiranja u skladu sa člankom 11. ovoga Pravilnika.

DIO JEDANAESTI PREVENTIVNE MJERE ZA ZAŠTITU OD POŽARA

Stajanka za zrakoplove i helikoptere

Članak 21.

(1) Na stajanci uz pozicije za parkiranje zrakoplova, a na kojima se nalaze zrakoplovi i helikopteri, moraju se nalaziti protupožarni aparati u skladu sa SOPI.

(2) Na stajanci koja je isključivo namijenjena za parkiranje zrakoplova generalnog zrakoplovstva prilikom startanja motora u blizini zrakoplova mora se nalaziti minimalno jedan protupožarni aparat od 6 kg suhog praha.

Motorna vozila i sredstva za opslugu zrakoplova i helikoptera

Članak 22.

Motorna vozila i sredstva koja se koriste za prihvat i otpremu zrakoplova i helikoptera moraju biti ispravna i redovito održavana, s postavljenim protupožarnim aparatom od 3 do 6 kg suhog praha.

Putnička zgrada aerodroma ili helidroma

Članak 23.

(1) Na svakom izlazu iz putničke zgrade aerodroma i helidroma određenom za izlaz putnika na stajanku moraju biti vidljivi natpisi ili znakovi zabrane pušenja.

(2) Pored svakog telefonskog aparata na aerodromu i helidromu mora biti vidljivo napisan telefonski broj SVS.

DIO DVANAESTI RASPRŠIVANJE PJENE PO ULETNO-SLETNOJ STAZI AERODROMA

Zahtjev za raspršivanje pjene po USS-u

Članak 24.

(1) Ako aerodrom ima vozilo i sredstva za pokrivanje USS-a pjenastim pokrivačem, isti se postavlja na zahtjev zapovjednika zrakoplova kada zrakoplov ima kvar na podvozju.

(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka, zapovjednik zrakoplova određuje područje i položaj pjenastog pokrivača na USS-u.

Dimenzije pjenastog pokrivača

Članak 25.

(1) Ovisno o tipu zrakoplova i vrsti kvara zahtijevaju se sljedeće dužine i širine pjenastog pokrivača, količine vode i sredstava za sastav pjene:

Tablica 6-1. Dimenzije pjenastog pokrivača

Slijetanje s neizvučenim podvozjem

Način i sredstva

Slijetanje s neupotrebljivim nosnim kotačem

Dvomotorni klipni zrakoplov

Dvomotorni i tromotorni zrakoplov na mlazni pogon

Četveromotorni klipni zrakoplov

Četveromotorni zrakoplov na mlazni pogon

Širina pjenastog pokrivača

8 m

12 m

12 m

23 m

23 m

Dužina pjenastog pokrivača

450 m

600 m

750 m

750 m

900 m

Prekrivena površina

3 600 m2

7 200 m2

9 000 m2

17 250 m2

20 700 m2

Voda

14 400 l

28 800 l

36 000 l

69 000 l

82 800 l

Proteinska pjena Tip 3%

432 l

864 l

1 080 l

2 070 l

2 484 l

Proteinska pjena

Tip 6%

864 l

1 728 l

2 160 l

4 140 l

4 968 l

 

(2) Pjenasti pokrivač iz stavka 1. ovoga članka mora biti homogen po svoj površini i imati debljinu 5 cm.

DIO TRINAESTI PUNJENJE I PRAŽNJENJE ZRAKOPLOVA I HELIKOPTERA GORIVOM

Sigurnosne mjere tijekom punjenja zrakoplova i helikoptera gorivom

Članak 26.

Zrakoplov i helikopter je dopušteno puniti gorivom ako su u Aerodromskom priručniku ili Priručniku za uporabu helidroma definirane mjere utemeljene na sljedećim sigurnosnim načelima:

a) zrakoplov i helikopter mogu se puniti gorivom samo na otvorenom prostoru,

b) motori zrakoplova i helikoptera tijekom punjenja gorivom moraju biti ugašeni,

c) zrakoplov i helikopter i cisterna sa gorivom moraju biti povezani kabelom za izjednačavanje elektrostatičkog naboja,

d) cisterna za gorivo mora biti postavljena tako da:

1. ne sprječava pristup spasilačko-vatrogasnih vozila do zrakoplova i helikoptera,

2. je omogućen slobodan prostor za brzi odmak od zrakoplova i helikoptera u slučaju nužde,

3. ne ometa evakuaciju iz zrakoplova i helikoptera u slučaju požara, i

4. se motori cisterne ne nalaze ispod krila zrakoplova,

e) sva vozila za opskrbu zrakoplova i helikoptera (osim cisterni za gorivo) ne smiju biti parkirana ili se kretati ispod krila zrakoplova ili u neposrednoj blizini otvora za punjenje helikoptera za vrijeme punjenja gorivom,

f) ako APU – pomoćno sredstvo napajanja (Auxiliary Power Unit) zrakoplova i helikoptera ima ispuh u zonu punjenja gorivom, dopušteno ga je pokrenuti samo prije otvaranja poklopca rezervoara goriva ili prije priključivanja crijeva za punjenje goriva,

g) ako se APU – pomoćno sredstvo napajanja (Auxiliary Power Unit) zrakoplova i helikoptera zaustavio tijekom operacije punjenja goriva, ne smije se ponovno pokretati dok punjenje goriva nije završeno ili dok postoji opasnost od zapaljenja zbog isparavanja goriva,

h) zrakoplov i helikopter ne smije se puniti gorivom u blizini radarske opreme dok je u fazi testiranja ili tijekom uporabe iste na zemlji,

i) akumulator, odnosno električne baterije u zrakoplovu i helikopteru ne smiju se ugrađivati u zrakoplov i helikopter, odnosno premještati tijekom punjenja gorivom,

j) punjači akumulatora, odnosno električna baterija ne smiju djelovati, priključiti se ili isključiti tijekom punjenja gorivom,

k) tijekom punjenja goriva nije dopušteno priključivanje zemaljskih generatora (GPU),

l) alat koji može proizvoditi iskru nije dopušteno koristiti tijekom punjenja gorivom,

m) žarulje za fotografske bljeskalice ili elektroničku opremu za bljeskalice nije dopušteno koristiti u blizini punjenja gorivom,

n) osoblje koje je uključeno u operaciju punjenja gorivom ne smije nositi šibice, upaljače i druge slične predmete,

o) ako je u neposrednoj blizini aerodroma i helidroma atmosfersko pražnjenje, punjenje gorivom mora se zaustaviti,

p) ako je dio podvozja zrakoplova prekomjerno zagrijan, potrebno je pozvati spasilačko-vatrogasnu službu i prekinuti punjenje goriva sve dok se taj dio podvozja ne ohladi,

r) ako dođe do većeg razlijevanja goriva, potrebno je odmah pozvati spasilačko-vatrogasnu službu i zaustaviti punjenje gorivom.

Sigurnosne mjere kada su putnici u zrakoplovu ili ulaze/izlaze iz zrakoplova

Članak 27.

(1) Zrakoplov je dopušteno puniti gorivom kada se putnici već nalaze u zrakoplovu ili u vrijeme ukrcaja/iskrcaja putnika, ako su u Aerodromskom priručniku definirane mjere utemeljene na sljedećim sigurnosnim načelima:

a) punjenje zrakoplova gorivom dopušteno je kada su putnici u zrakoplovu ili kada putnici ulaze u ili izlaze iz zrakoplova, uz uvjet da operator zrakoplova i nadležni pružatelj zemaljskih usluga ima definirane i od Agencije odobrene operativne postupke,

b) punjenje gorivom zrakoplova iz točke a). ovoga stavka dopušteno je ako su omogućene sljedeće sigurnosne mjere:

1. putničke stepenice moraju biti pred vratima zrakoplova,

2. ako se tijekom punjenja goriva u zrakoplovu osjeća prisutnost para od goriva, odmah se mora zaustaviti punjenje goriva i čišćenje zrakoplova električnom opremom,

3. aktivnosti opskrbe zrakoplova i rad u neposrednoj blizini zrakoplova, moraju biti organizirani tako da ne ometaju izlaze iz zrakoplova,

4. put izlaska putnika iz zrakoplova mora biti što dalje od područja para od goriva, i stalno mora biti pod nadzorom odgovorne osobe,

5. između osobe na zemlji koja nadzire punjenje goriva i člana posade u zrakoplovu mora biti omogućena odgovarajuća veza, i

6. nazočnost vozila za spašavanje i gašenje.

Pražnjenje goriva iz zrakoplova i helikoptera

Članak 28.

(1) Pražnjenje goriva iz zrakoplova i helikoptera nije dopušteno kada su putnici u zrakoplovu i helikopteru, izlaze ili ulaze u zrakoplov i helikopter.

(2) Pražnjenje goriva iz zrakoplova i helikoptera dopušteno je na poziciji odvojenoj od ostalih zrakoplova i helikoptera te na minimalnoj udaljenosti od 50 m od putničke zgrade.

(3) Postupak pražnjenja goriva iz zrakoplova i helikoptera mora biti u skladu s uputama i pod nadzorom ovlaštenog aviomehaničara ili zapovjednika zrakoplova i helikoptera.

(4) Obvezatno je dežurstvo spasilačko-vatrogasnog vozila s posadom.

DIO ČETRNAESTI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Prijelazne i završne odredbe

Članak 29.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o spasilačko-vatrogasnoj zaštiti na aerodromu (»Narodne novine«, broj: 51/14).

Stupanje na snagu

Članak 30.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/19-03/36

Urbroj: 530-07-1-1-19-2

Zagreb, 12. travnja 2019.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, v. r.

 

 

Izvor: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_05_46_912.html

Copyright © Ante Borić