NN 10/2019 (29.1.2019.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj

Baza je ažurirana 17.04.2024.

zaključno sa NN 43/24

NN 10/2019 (29.1.2019.)

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10-ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi

ODLUKU

O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.2. U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj.

II.

Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Njemački jezik.

III.

Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snage dijelovi nastavnih planova i okvirnih nastavnih programa, kao i odluke vezane uz nastavni predmet Njemački jezik u programima obrazovanja i strukovnim kurikulumima na razini 4.2 kako bi se obuhvatili svi programi obrazovanja i strukovni kurikulumi.

Izvan snage se stavljaju sljedeći dokumenti:

– Nastavni planovi i okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavni predmet Njemački jezik (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije agrotehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 85/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije prehrambeni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 74/2017.)

– Odluka o donošenju nastavnog plana i okvirnog nastavnog programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada prehrana za zanimanje tehničar nutricionist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (Prosvjetni vjesnik, Glasilo Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Posebno izdanje, Broj 1, Godina VI., Zagreb, od 22. srpnja 2004.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije drvodjeljski tehničar dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 85/2017.)

– Odluka o zajedničkom i posebnom stručnom dijelu nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području rada Geologija, rudarstvo i nafta za zanimanja naftno rudarski stručni radnik i naftno rudarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju naftno rudarski tehničar (klasa: 602-03/07-05/00078; urbroj:533-09-07-0002, od 27. studenog 2007.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekološki tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 77/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije modni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 68/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar modelar obuće i kožne galanterije u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 68/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije web dizajner u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 85/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije medijski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 89/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije strojarski računalni tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 84/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za vozila i vozna sredstva u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 83/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar ZIM u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/10-10/00004; urbroj: 533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)

– Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije tehničar za brodostrojarstvo u obrazovnom sektoru strojarstvo, brodogradnja i metalurgija u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 113/2014.)

– Nastavni planovi i okvirni programi za područje strojarstva (A), Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, broj 7, listopad 1996., u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju strojarski tehničar

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije zrakoplovni tehničar IRE u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/10-10/00004; urbroj: 533-09-10-0004, od 24. svibnja 2010.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za elektroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 71/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 71/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za mehatroniku u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 71/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar geodezije i geoinformatike u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 79/2016.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije klesarski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 58/2017.)

– Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju komercijalist (klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)

– Odluka o izmjenama i dopunama nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u području ekonomije i trgovine za zanimanje administrativni tajnik i promjeni naziva zanimanja u poslovni tajnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/04-05/05, urbroj: 533-09-04-5, od 27. kolovoza 2004.)

– Odluka o programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada ekonomija i trgovina za zanimanja komercijalist i upravni referent u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik u zanimanju upravni referent (klasa: UP/I-602-03/05-05/0007, urbroj: 533-09-05-02, od 26. travnja 2005.)

– Nastavni planovi i okvirni programi za područje ugostiteljstva i turizma, Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, Posebno izdanje, Broj 8A, lipanj 97. do rujan 98. u zanimanju hotelijersko-turistički tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik

– Odluka o donošenju nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme u obrazovnom sektoru Promet i logistika, zanimanje tehničar za logistiku i špediciju u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/08-05/00025; urbroj: 533-09-08-0002, od 14. travnja 2008.)

– Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela Nastavnog plana i programa za zanimanje Tehničar cestovnog prometa u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0008, od 13. lipnja 2011.)

– Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije pomorski nautičar u obrazovnom sektoru Promet i logistika u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/13-05/00062; urbroj: 533-21-13-0004, od 2. svibnja 2016.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za jahte i marine u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 83/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za poštanske i financijske usluge u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 83/2017.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije ekonomist u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (»Narodne novine«, broj: 85/2017.)

– Odluka o nastavnom planu i programu za stjecanje srednje stručne spreme u području rada zračni promet za zanimanje zrakoplovni prometnik u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/06-05/00045, urbroj: 533-09-06-02, od 14. lipnja 2006.)

– Odluka o izmjenama i dopunama strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/16-05/00082; urbroj: 533-25-16-0004, od 13. lipnja 2016.)

– Odluka o izmjeni naziva Nastavnog plana i programa za zanimanje primalja u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/12-05/00100; urbroj: 533-21-12-0001, od 13. studenoga 2012.)

– Odluka o donošenju strukovnog kurikuluma za stjecanje strukovne kvalifikacije dentalna asistentica/asistent u obrazovnom sektoru Zdravstvo i socijalna skrb u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03/11-05/00099; urbroj: 533-09-11-0002, od 22. kolovoza 2011.)

– Odluka o izmjenama i dopunama zajedničkog i posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme za zanimanje medicinski tehničar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik, Ministarstvo prosvjete i športa (klasa: 602-03/01-01/1026; urbroj: 532-02-02/4-01-1)

– Odluka o izmjenama i dopunama posebnog stručnog dijela nastavnog plana i programa za zanimanje kozmetičar u dijelu koji se odnosi na nastavni predmet Njemački jezik (klasa: 602-03-11-05/00060; urbroj: 533-09-11-0009, od 13. lipnja 2011)

IV.

Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike 1. razreda strukovne škole od školske godine 2019./2020., za učenike 2. i 3. razreda od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. razreda od školske godine 2021./2022.

Klasa: 602-01/19-01/00026

Urbroj: 533-06-19-0034

Zagreb, 19. siječnja 2019.

Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.

KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.2.

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Svrha učenja i poučavanja

U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu.

Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju mišljenje koje karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku.

Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje.

Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta

Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer to potiče njihovu motivaciju za učenjem njemačkoga jezika tijekom školskoga i visokoškolskoga obrazovanja te za cjeloživotnim učenjem.

U središtu nastavnoga procesa jest učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman.

Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkomu jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima, što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom, dramskom pedagogijom i književnošću.

Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu

Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet. U svim osnovnim školama učenicima je potrebno zajamčiti pravo na izbor učenja njemačkoga kao 1. stranoga jezika već od 1. razreda kao i pravo na kvalitetno poučavanje.

U srednjoj školi njemački se jezik uči kao obvezni 1. strani jezik (5., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole – nastavljači u 1. stranom jeziku) ili obvezni 2. strani jezik (1. godina učenja – početnici u 2. ili 3. stranom jeziku i 5. ili 6. godina učenja u 1. razredu srednje škole – nastavljači u 2. stranom jeziku). Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja od razine koju su dostigli. Osim kao obvezni, njemački se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole.

Slika 1: Mjesto nastavnoga predmeta Njemački jezik u cjelokupnome kurikulumu

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA

Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su sljedeći:

– učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika s posebnim naglaskom na komunikaciju u okviru dotične struke te za razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću

– pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njihove višejezične kompetencije podižući jezičnu svjesnost i svjesnost o učenju jezika, povezujući učenje i poučavanje njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje svakoga daljnjeg stranog jezika i za uporabu jezičnih predznanja u konstelaciji kad njemački uče kao drugi strani jezik

– učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika radi osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta

– pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unapređivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima

– učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija te time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada

– u učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te tako također razvijati pozitivan stav prema daljnjemu njegovanju te povezanosti.

C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULUMA

Tri su domene predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Neodvojivost domena proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikuluma Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.

Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pismenoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:

– stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i

– razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje).

Jezično posredovanje (jezična medijacija) jest složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju).

U usmenome jezičnom posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore isti jezik. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.

Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije u učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.

Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama

– sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika, što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa

– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.

Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet, što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom i međukulturnom komunikacijskom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnog razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu, što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se služi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

Slika 2: Grafički prikaz organizacije kurikuluma nastavnoga predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Kurikulum predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju percipirati u samome kurikulumu te ih u skladu s time tako treba i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.

U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda u kojoj se ishodi iscrpnije razrađuju. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj dopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, preporučeni sadržaji i metodičke preporuke te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine ostvarenosti odgojno-obrazovnoga ishoda navode se u metodičkim priručnicima pojedinoga predmetnog kurikuluma.

Razina ostvarenosti »dobar« ne predstavlja školsku ocjenu dobar niti je jedina u razradi razina. Osim nje postoje još i iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća razina. Razinama ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.

Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi, te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recepciji i produkciji tekstova. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.

	vrlo kratak tekst	kratak tekst	srednje dug tekst	dug tekst
slušanje i čitanje	do 100 riječi	100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja)	350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja)	više od 500 riječi
pisanje	do 40 riječi	50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)	100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)	više od 200 riječi
govorenje	monolog: ½ – 1 minutu interakcija: 1 – 1 ½ minute	monolog: 1 – 2 minute interakcija: 1 ½ – 2 ½ minute	monolog: 2 ½ – 3 ½ minuta interakcija: 2 ½ – 5 minuta	monolog: 3 ½ – 5 minuta interakcija: 5 – 8 minuta

1. tablica: Vrste tekstova prema dužini, tj. trajanju.

Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi (među ostalim specifičan vokabular, odnosno tehnički termini, vezani za pojedino područje struke) i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja.

Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanje (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.

Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni na dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje proširenjem repertoara kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju njemačkoga jezika.

Sve tri domene kurikuluma nastavnog predmeta Njemački jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.

Slika 3: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulumu nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja.

U nastavku poglavlja D nalazi se šest temeljnih inačica ishoda podijeljenih u dvije osnovne kategorije:

– jedini ili prvi strani jezik s oznakom SŠ (1)

– drugi (treći) strani jezik ili izborni predmet s oznakom SŠ (2).

Njemački jezik kao jedini strani jezik ili kao prvi strani jezik u strukovnim školama pretpostavlja nastavak učenja te je time namijenjen za devetu i više godine učenja njemačkoga jezika (od 9. do najviše 12. godine učenja). Zastupljen je s dvije osnovne inačice prema ukupnoj godišnjoj satnici: 70 i 105 (140) sati.

Njemački kao drugi ili treći strani jezik te kao izborni predmet može biti poučavan kao nastavak ili početak učenja njemačkog jezika i time je zastupljen s više temeljnih inačica: dvije inačice za nastavak učenja (70 sati i 105 (140) sati godišnje) te dvije inačice za početak učenja (70 sati i 105 (140) sati godišnje). Odgojno-obrazovni ishodi predviđeni za satnicu od 105 sati isti su kao za satnicu od 140 sati te se kod veće satnice radi na proširivanju i produbljivanju preporučenih jezičnih sadržaja.

Ove temeljne inačice polazište su za sve ostale satnice te učitelj kombinira inačice koje odgovaraju godinama učenja njemačkoga jezika i ukupnom broju sati u godini. Tako u školama za zanimanja gdje se njemački jezik uči samo u prvome i drugome razredu, učitelj odabire odgovarajuće inačice ishoda u skladu s godišnjom satnicom i godinom učenja (npr. 9. i 10. godina učenja, 105 sati). Isto vrijedi u školama u kojima se njemački jezik poučava kao treći strani jezik ili izborni predmet u trećemu i četvrtome razredu gdje će učitelj odabrati inačice za 1. i 2. godinu učenja (ako se radi o početku učenja) za 70, tj. 64 sati jer učenici tek počinju s učenjem iako se radi o 3. i 4. razredu.

oznaka ishoda	značenje
NJ	oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik
SŠ (1)	srednja škola, prvi strani jezik
SŠ (2)	srednja škola, drugi (treći, izborni) strani jezik
A	domena Komunikacijska jezična kompetencija
B	domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C	domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.	oznaka razreda, redni broj ishoda u domeni

2. tablica: Pregled oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

Kratka oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik jest NJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka SŠ (srednje škole) te broj (1) kao oznaka prvog stranog jezika ili (2) kao oznaka za ostale inačice (drugi, treći strani jezik i izborni predmet). Ishodi se za treći (izborni) strani jezik u srednjoj školi odabiru u skladu s odgovarajućom tjednom satnicom i godinom učenja

Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja – 105 ili 140 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.1.1.

Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz poznatoga konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji

SŠ (1) NJ A.1.2.

Učenik proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.

Planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.

Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.

Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.1.3.

Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama.

Razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.1.4.

Učenik piše srednje duge, jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: dnevnik, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, kratka priča, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira vrlo jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt i preterit pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola, futur I, imperativ

– konjunktiv II glagola haben, sein, mögen

– pasiv (prezent)

– imenice s određenim i neodređenim članom

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana u nominativu i akuzativu

– stupnjevanje pridjeva

– negacije nicht, nein, kein

– osobne i posvojne zamjenice

– upitne, neodređene i pokazne zamjenice

– odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu

– prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

– prijedlozi s dativom, akuzativom

– red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dva objekta)

– nezavisnosložene rečenice

– zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, dass, damit

– red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici

– infinitivna grupa kao dopuna glagolu.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkog filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična se znanja i vještine stečene u osnovnoj školi usustavljuju, produbljuju i proširuju.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih struktura.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.1.1.

Učenik komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.

Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.

Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i u drugim kulturama.

Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o aktualnim događajima te uspoređuje život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.

Uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome jeziku ili drugim stranim jezicima.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

SŠ (1) NJ B.1.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Poznaje neke strategije za rješavanje nesporazuma.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.

Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama / kulturnim skupinama može imati različito značenje.

Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u jednostavnim komunikacijskim situacijama; uz čestu pomoć započinje i završava komunikaciju, postavlja pitanje ili traži dodatno objašnjenje ako nešto ne razumije.

SŠ (1) NJ B.1.3.

Učenik poštuje drukčije svjetonazore te iznosi argumente protiv različitih oblika diskriminacije i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.

U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.

Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.

Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drukčijih zbog stereotipa i predrasuda.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.

Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.

Uz poticaj izražava stav o poštovanju različitih svjetonazora te kritizira različite oblike diskriminacije; često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.1.1.

Učenik bira i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika kako bi poboljšao rezultate učenja.

Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

U izravnoj izloženosti jeziku koji uči prepoznaje potencijal u učenju jezika.

Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te u drugim jezicima koje uči te uočava mogućnost pozitivnoga transfera.

Postavlja ciljeve i planove za unapređenje osobnoga rada.

Vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika te povremeno prepoznaje strategije kojima postiže učinkovitost u učenju.

SŠ (1) NJ C.1.2.

Učenik prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.

Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

Sažima i parafrazira tekstove.

Samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.

Redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom.

Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.

Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja – 105 ili 140 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.2.1.

Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Samostalno čita prilagođene književne tekstove.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (1) NJ A.2.2.

Učenik proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.

Jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.2.3.

Učenik sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanim s općim temama.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

Započinje, prati, održava i završava razgovor.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.2.4.

Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta: upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, osvrt na knjigu ili film, sastavak, izvješće, sažetak teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja.

Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).

Povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt, preterit, imperativ

– pasiv (prezent i preterit)

– konjunktiv preterita glagola haben i sein, mögen / kondicional za izricanje želja i pretpostavki

– uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana

– osobne i posvojne zamjenice

– upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu

– negacije nicht, nein, kein

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon neodređenog i određenog člana u nominativu i akuzativu

– stupnjevanje pridjeva

– infinitivna grupa kao nadopuna glagolu

– red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici

– nezavisnosložene rečenice

– zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, damit/um….zu + Infinitiv, obwohl

– odnosne rečenice (bez genitiva, dativa i priložnog objekta).

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U drugome se razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju, produbljuju i proširuju.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.2.1.

Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom te opisuje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.

Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.

Raspravlja o osnovnim problemima regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora.

Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama.

Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.).

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

SŠ (1) NJ B.2.2

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se nekim strategijama za rješavanje nesporazuma.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce mijenja u novim situacijama.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama / kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.

Objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce, često objektivno sagledava uzroke nesporazuma te ponekad prilagođava osobno ponašanje.

SŠ (1) NJ B.2.3.

Učenik iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.

Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi neovisno o kulturi, svjetonazoru, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti itd.

Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite kulture i drugih kultura.

Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.

Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Uspoređujući različite vrijednosne sudove o vlastitoj kulturi i drugim kulturama, osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.2.1.

Učenik povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane te organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

Povezuje nova znanja s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce služeći se njima u novome kontekstu.

Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom služi u daljnjemu procesu učenja.

Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno riješili zadatak.

Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada.

Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.

Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

SŠ (1) NJ C.2.2.

Učenik pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz složenijih tekstova.

Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i jezičnoj razini.

Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora i vrsta tekstova.

Uspoređuje, tumači i procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.

Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora.

Priprema referate, izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte s primjerenim pojedinostima i učinkovito strukturirane kako bi ga ciljana skupina mogla razumjeti.

Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.

Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.3.1.

Učenik razumije duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Procjenjuje implicitno značenje.

Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje izgovorene jasno i umjerenim tempom.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (1) NJ A.3.2.

Učenik proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.

Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.

Jasno i strukturirano prezentira poznatu temu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.3.3.

Učenik sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sudjeluje u spontanim razgovorima.

Započinje i potiče razgovor u slučaju prekida i stanka.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.3.4.

Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, izvješće, upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta te tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).

Povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

SŠ (1) NJ A.3.5.

Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.

Usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na njemačkome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku.

Prevodi pisani ili govoreni tekst na njemačkome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo

Teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt, preterit

– imperativ

– pasiv prezenta i preterita

– konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola; kondicional

– deklinacija imenica i zamjenica

– deklinacija i stupnjevanje pridjeva

– negacije

– nezavisnosložene rečenice

– zavisnosložene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, damit, um….zu

– odnosne rečenice

– pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)

– infinitivna grupa kao nadopuna glagolu.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanje radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje se jezičnih struktura u srednjoj školi temelji na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.3.1.

Učenik objašnjava utjecaj osobnih stavova i vrijednost na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, kulturnu uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca.

Objašnjava informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.

Komentira situacije iz suvremenoga života zemalja njemačkoga govornog područja i vlastite zemlje s područja znanosti, umjetnosti, tehnike, sporta i politike.

Opisuje značenje pojedinih jezičnih izraza u različitim kulturološkim kontekstima.

Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama.

Uz čestu pomoć objašnjava utjecaj svoga poimanja vlastite kulture na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te objašnjava kako na komunikacijske i kulturne obrasce utječe pojedina kultura.

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada te objašnjava i daje primjere za višestruku složenost osobnih identiteta u užemu i širemu okružju.

Opisuje svoje poimanje vlastite kulture i objašnjava kako ono utječe na doživljavanje drugih kultura.

Opisuje pojave kulture vlastitoga jezika i kultura povezanih s njemačkim jezikom bez donošenja vrijednosnih prosudbi.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara.

SŠ (1) NJ B.3.2. Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama u kojima treba riješiti kulturološki uvjetovan problem.

Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se nekim strategijama za rješavanje nesporazuma.

Prilagodljivo se služi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Prepoznaje proturječja i nesigurnosti kao sastavnice međukulturne komunikacije.

Analizira razlike u komunikaciji

Pokušava unaprijed prepoznati problem ili nesporazum u komunikaciji.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja i jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma u složenim komunikacijskim situacijama, ponekad prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.

SŠ (1) NJ B.3.3.

Učenik argumentira stav o jednakosti svih ljudi usprkos njihovoj različitosti te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje.

Opisuje razlike između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.

Uspoređuje raznolikosti u osobnome okružju te u zemljama njemačkoga govornog područja i svoje stavove usklađuje u odnosu na uočene sličnosti i razlike.

Procjenjuje osobne i druge vrijednosne sustave i stavove te isprobava različite modele ponašanja.

Procjenjuje utjecaj osobnoga međukulturnog iskustva na svoja razmišljanja, stavove i postupke.

Uz učiteljev poticaj pokušava objektivno razmatrati različite kulturno uvjetovane pojave.

Pokušava prihvatiti kulturno uvjetovane pojave i kad su znatno drukčije od njegova referentnog okvira.

Uz poticaj se zalaže za jednakost svih ljudi te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Politika, društvo i aktivno građanstvo« može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.3.1.

Učenik kombinira i primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika.

Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.

Svjesno se izlaže komunikacijskim situacijama radi unapređenja svoga jezičnog umijeća.

Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.

Iskušava nove pristupe učenju.

Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.

Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.

Postavlja kriterije za procjenu svoga znanja.

Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.

Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

SŠ (1) NJ C.3.2.

Učenik se služi različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku uključujući elektroničke medije i obrazovne programe te ih kritički procjenjuje.

Uspoređuje i analizira informacije iz različitih izvora.

Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Razvrstava informacije prema logičnim vezama.

Razlikuje činjenice od mišljenja i stavova.

Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć služi se različitim izvorima znanja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 12. godina učenja – 96 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.4.1.

Učenik razumije duge i složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Kritički procjenjuje sadržaj teksta.

Izvodi zaključke na temelju konkretnoga i implicitnoga značenja.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razumije sadržaje izgovorene jasno i uobičajenim tempom na standardnome jeziku.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (1) NJ A.4.2.

Učenik proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.

Izražava osobno mišljenje te ga argumentira.

Jasno i strukturirano prezentira poznatu temu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.4.3.

Učenik sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima i/ili raspravama povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sudjeluje u spontanim neformalnim i nekim formalnim razgovorima.

Iznosi argumente za i protiv te ih dokazuje primjerima.

Započinje razgovor, prati tijek, potiče sugovornike te aktivno preuzima svoju ulogu u razgovoru.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.4.4.

Učenik piše duge i srednje složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja različitih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, izvješće, upute za provođenje određene aktivnosti, članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja srednje složenih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Objedinjuje i vrednuje informacije i argumente iz različitih izvora.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Razlikuje i primjenjuje formalni i neformalni stil pisanja tekstova.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne argumente i potporu).

Organizira i povezuje više odlomaka u tekst.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira srednje složene tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.4.5.

Učenik sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.

Usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na njemačkome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku.

Prevodi pisani ili govoreni tekst na njemačkome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Posreduje na njemačkome ili materinskome jeziku u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo njemačkim jezikom.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sažima i prevodi srednje duge i jednostavne tekstove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo

Teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt, preterit

– imperativ

– pasiv

– konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola, kondicional

– deklinacija imenica i zamjenica

– deklinacija i stupnjevanje pridjeva

– negacije

– nezavisnosložene rečenice

– zavisnosložene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu

– odnosne rečenice

– pogodbene rečenice

– infinitivna grupa kao nadopuna glagolu.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U četvrtome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.4.1.

Učenik preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, provjerava točnost pretpostavki o kulturnoj uvjetovanosti komunikacijskih i kulturnih obrazaca.

Kritički razmatra informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.

Kritički se osvrće na aktualna zbivanja i probleme u zemlji i inozemstvu.

Analizira komunikacijske i kulturne obrasce i provjerava točnost pretpostavki o njihovoj kulturnoj uvjetovanosti.

Definira kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama.

Zaključuje o utjecaju osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Tumači pojave kultura povezanih s njemačkim jezikom a da ne donosi vrijednosne prosudbe.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara.

Uz čestu pomoć preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te ponekad kritički razmatra običaje, aktualna zbivanja i aspekte kultura povezanih s njemačkim jezikom.

SŠ (1) NJ B.4.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama i uspješno rješava kulturološki uvjetovan problem.

Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Samostalno se služi strategijama za rješavanje nesporazuma.

Samostalno i prilagodljivo služi se jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Objašnjava uzroke proturječja i nesigurnosti u međukulturnoj komunikaciji.

Analizira razlike u komunikaciji te prilagođava osobno ponašanje.

Analizira situaciju te predviđa moguće nesporazume.

Uz čestu pomoć predviđa nesporazume u složenim komunikacijskim situacijama te prilagođava osobno ponašanje.

SŠ (1) NJ B.4.3.

Učenik se zalaže za ravnopravnost među ljudima temeljenu na poštovanju raznolikosti vrijednosnih sustava.

Cijeni različitosti između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje i razvoj osobnosti.

Kritički obrazlaže raznolikost u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja te se tom raznolikošću služi kao mogućnošću za učenje i razvoj osobnosti.

Može definirati osobne, ali nepristrane kriterije za procjenjivanje različitih vrijednosnih sustava društva u kojemu živi i društava zemalja njemačkoga govornog područja.

Poštuje kulturno uvjetovane pojave i kad su značajno drukčije od njegova referentnog okvira.

Iskazuje potrebu da ostvari izravan kontakt s kulturama povezanim s njemačkim jezikom i da nastavi samostalno proširivati svoja znanja o njima.

Uz poticaj argumentirano obrazlaže postojanje različitih vrijednosnih sustava kao ravnopravnih životnih alternativa, čak i kad se značajno razlikuju od osobnoga sustava vrijednosti. Svoja uvjerenja izražava na društveno prihvatljiv način te se zalaže za ravnopravnost svih ljudi.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Politika, društvo i aktivno građanstvo« može biti primjeren poticaj za preispitivanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za razvoj poštovanja raznolikosti vrijednosnih sustava kao temelj za ravnopravnost među ljudima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.4.1.

Učenik svjesno primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

Samostalno planira, regulira i nadzire svoje učenje.

Uspoređuje strategije učenja i uporabe jezika te primjenjuje one korake koji mu omogućuju da dođe do cilja.

Traži pomoć ili dodatno objašnjenje kad nešto ne razumije.

Planira svoju jezičnu produkciju.

Traži priliku za upotrebu njemačkoga jezika i izvan nastave u komunikaciji s izvornim i drugim govornicima njemačkoga jezika.

Uočava svoje pogreške, prepoznaje njihov uzrok te ih u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije može ispraviti.

Aktivno surađuje s drugim učenicima tijekom rada na zadatku u skupini.

Planira suradničke aktivnosti i sudjeluje u procesu donošenja odluka.

Procjenjuje osobni udio u radu u skupini i vrednuje osobni rad i rad drugih članova skupine.

Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika te procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (1) NJ C.4.2.

Učenik bira i uspoređuje tradicionalne i suvremene medije na njemačkome jeziku prikladne za pisanu i usmenu komunikaciju i daljnje učenje njemačkoga jezika te kritički promišlja o njihovim sadržajima.

Prati različite medije na njemačkome jeziku radi jezičnoga napretka.

Kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te se njima služi u različite svrhe.

Sažima tekstove s pomoću ključnih informacija.

Priprema jasno strukturirano izlaganje iz širokoga raspona tema i s primjerenim rječnikom u skladu sa svrhom, ciljanom publikom i oblikom prezentacije popraćeno odgovarajućim vizualnim elementima.

Ističe važne informacije i pojedinosti u različitim tekstovima.

Argumentirano iznosi i zastupa svoje stavove.

Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.1.1.

Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Provjerava osobno razumijevanje.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (1) NJ A.1.2.

Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.

Planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama.

Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.1.3.

Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama.

Razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Prilagođava govornu interakciju kontekstu.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.1.4.

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz općih tekstova.

Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.

Upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

– prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i učestalih složenih glagola

– futur I

es gibt

– modalni glagoli können, müssen, dürfen, mögen + möchte, sollen, wollen

– preterit glagola sein, haben i modalnih glagola

– imperativ

– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu

– osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine

– posvojne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu

– upitne zamjenice; pokazne zamjenice dieser/diese/dieses

– neodređene zamjenice man, alles, viele, etwas

– neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

– učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne)

– negacije nicht, nein; kein

– pridjevi kao dio predikata

– pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu

– stupnjevanje pridjeva

– jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice

– nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn

– zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass

– zavisnosložene rečenice bez veznika s glagolom na drugom mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.).

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.

Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u osnovnoj školi usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.1.1. Učenik izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.

Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.

Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.

Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.

Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.

Na temelju raznih multimodalnih izvora izdvaja važne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Uočava regionalne i stilske inačice pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.

SŠ (1) NJ B.1.2.

Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.

Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Na temelju jednostavnih primjera komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika.

Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.

U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.

SŠ (1) NJ B.1.3.

Učenik iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.

Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.

Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.

Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.

Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.

Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput oponašanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.1.1.

Učenik kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.

Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.

Prilagođava strategije situaciji i zadatku.

Prepoznaje svoj stil učenja.

Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.

Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.

Služi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.

Pokreće interakciju s drugim učenicima.

Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.

SŠ (1) NJ C.1.2.

Učenik bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora.

Iz različitih multimodalnih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka.

Traži unutarnje i vanjske veze u tekstu na temelju signala u tekstu i ključnih riječi.

Kritički procjenjuje prikupljene informacije i prepoznaje namjere autora.

Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.

Primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz svoje svakodnevice.

Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.

Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnoga rječnika.

Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika univerzalne su i prenose se iz jednoga jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.

Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.2.1.

Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz poznatoga konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

SŠ (1) NJ A.2.2.

Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Uz nešto više pojedinosti opisuje prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.

Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.

Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.2.3.

Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.2.4.

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola

– imperativ

– konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki

– uporaba određenog, neodređenog i nultog člana

– osobne i posvojne zamjenice, upitne, pokazne zamjenice, neodređene i – odnosne zamjenice

– prilozi prijedlozi s dativom, akuzativom

– negacije nicht, nein, kein

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva)

– stupnjevanje pridjeva

– red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici

– infinitivna grupa kao nadopuna glagolu

– nezavisnosložene rečenice

– zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass

– odnosne rečenice (bez genitiva, dativa i priložnog objekta).

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.

U drugome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.2.1.

Učenik izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja te u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.

Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.

Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole, te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.

Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.

SŠ (1) NJ B.2.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.

Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Uz čestu se pomoć služi primjerenim obrascima u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.

Uočava da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.

Povezuje različita uvjerenja s uzrocima konflikta ili nerazumijevanja u međukulturnim kontaktima.

SŠ (1) NJ B.2.3.

Učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.

Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.

Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.

Argumentira zašto je potrebno uvažavati različitost.

Opisuje primjere isključivanja drugih i drukčijih uzrokovanoga stereotipima i predrasudama.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.

Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za razvoj poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.2.1.

Učenik kombinira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.

Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.

Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane te organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.

Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.

Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa procesima rada u skupini.

Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje osobnoga doprinosa procesima rada u skupini.

SŠ (1) NJ C.2.2.

Učenik uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku i pritom se služi osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.

Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja o informacijama iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.

Služi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.

Priprema referate i prezentacije služeći se zadanim predlošcima i uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.

Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.

Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnoga rječnika.

Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strukovne škole Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.3.1.

Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

SŠ (1) NJ A.3.2.

Učenik proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.

Jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.3.3.

Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

Započinje, prati, održava i završava razgovor.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.3.4.

Učenik piše srednje duge i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, sastavak, izvješće, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).

Povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo

Teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt, preterit

– imperativ

– pasiv prezenta i preterita

– konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola / kondicional za izricanje želja i pretpostavki

– deklinacija imenica i zamjenica

– deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva)

– prilozi

– prijedlozi

– rekcija učestalih glagola

– negacije

– nezavisnosložene rečenice,

– zavisnosložene rečenice s veznicima dass, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, damit/um….zu+ Infinitiv

– odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta)

– infinitivne skupine.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.

U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.3.1.

Učenik komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.

Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.

Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.

Uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome ili drugim stranim jezicima.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.

SŠ (1) NJ B.3.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.

Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu se pomoć služi primjerenim obrascima ponašanja.

Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama /kulturnim skupinama može imati različito značenje.

Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

SŠ (1) NJ B.3.3.

Učenik poštuje drugačije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.

U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.

Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.

Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drukčijih zbog stereotipa i predrasuda.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.

Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.

Uz poticaj izražava stav o poštovanju različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Politika, društvo i aktivno građanstvo« može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.3.1.

Učenik povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

Povezuje nova znanja s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce služeći se njima u novome kontekstu.

Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom služi u daljnjemu procesu učenja.

Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada u skupini.

Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.

Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

SŠ (1) NJ C.3.2.

Učenik prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.

Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

Sažima i parafrazira tekstove.

Samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.

Redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom.

Uz čestu se pomoć služi informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strukovne škole Njemački jezik 4. razred, 12. godina učenja – 64 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.4.1.

Učenik razumije duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općima temama.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.

Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Procjenjuje jednostavno implicitno značenje.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

SŠ (1) NJ A.4.2.

Učenik proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.

Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.

Jasno i strukturirano prezentira poznatu temu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.4.3.

Učenik sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i karakterističnima za njegovu struku.

Sudjeluje u spontanim razgovorima.

Započinje i potiče razgovor u slučaju prekida i pauza.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.4.4.

Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo

Teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt, preterit, imperativ, pasiv prezenta i preterita, konjunktiv – preterita pomoćnih i modalnih glagola

– kondicional

– deklinacija imenica i zamjenica

– deklinacija i stupnjevanje pridjeva, particip kao atribut, prilozi

– prijedlozi

– rekcija nekih učestalih glagola, negacije

– nezavisnosložene rečenice

– zavisnosložene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu

– odnosne rečenice

– pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost).

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje pitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost) prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.

U četvrtome razredu srednjoškolskog odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.4.1.

Kritički promišlja o aktualnim zbivanjima i problemima suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.

Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.

Opisuje osnovne probleme regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora.

Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.).

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara.

SŠ (1) NJ B.4.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce prilagođava novim situacijama.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Uz čestu se pomoć služi primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce. Često objektivno sagledava uzroke nesporazuma i ponekad prilagođava osobno ponašanje.

Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama /kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.

Objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

SŠ (1) NJ B.4.3.

Učenik iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.

Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi neovisno o kulturi, svjetonazoru, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti itd.

Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite kulture i drugih kultura.

Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.

Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Politika, društvo i aktivno građanstvo« može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.4.1.

Učenik kombinira i primjenjuje velik broj strategija učenja i uporabe jezika.

Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.

Svjesno se izlaže komunikacijskim situacijama radi unapređenja svoga jezičnog umijeća.

Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.

Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

Iskušava nove pristupe učenju.

Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.

Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.

Postavlja kriterije za procjenu svog znanja.

Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.

Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

SŠ (1) NJ C.4.2.

Učenik pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora znanja na njemačkome jeziku.

Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i dosegnutoj jezičnoj razini.

Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora i vrsta tekstova.

Uspoređuje, sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.

Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora te razlikuje činjenice od mišljenja i stavova.

Priprema referate, izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte s primjerenim pojedinostima i učinkovito strukturirane kako bi ga ciljana skupina mogla razumjeti.

Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu se pomoć služi informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strukovne škole Njemački jezik 1. razred, 6. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ A.1.1.

Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Provjerava osobno razumijevanje.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (2) NJ A.1.2.

Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.

Planira, oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama.

Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (2) NJ A.1.3.

Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.

Razmjenjuje informacije u kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Prilagođava govornu interakciju kontekstu.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (2) NJ A.1.4.

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz općih tekstova.

Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

– prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i učestalih složenih glagola

– futur I

es gibt

– modalni glagoli können, müssen, dürfen, mögen + möchte, sollen, wollen

– preterit glagola sein, haben i modalnih glagola

– imperativ

– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu

– osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine

– posvojne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu

– upitne zamjenice; pokazne zamjenice dieser/diese/dieses

– neodređene zamjenice man, alles, viele, etwas

– neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

– učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne)

– negacije nicht, nein; kein

– pridjevi kao dio predikata

– pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu

– stupnjevanje pridjeva

– jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice

– nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn

– zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass

– zavisnosložene rečenice bez veznika s glagolom na drugom mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.).

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.

Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u osnovnoj školi usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ B.1.1.

Učenik izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.

Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.

Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.

Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.

Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.

Na temelju raznih multimodalnih izvora izdvaja važne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Uočava regionalne i stilske inačice pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.

SŠ (2) NJ B.1.2.

Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.

Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika.

Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.

U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.

SŠ (2) NJ B.1.3.

Učenik iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.

Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.

Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.

Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.

Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.

Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput oponašanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ C.1.1.

Učenik kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.

Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.

Prilagođava strategije situaciji i zadatku.

Prepoznaje svoj stil učenja.

Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.

Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava iz zadatku.

Služi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.

Pokreće interakciju s drugim učenicima.

Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.

SŠ (2) NJ C.1.2.

Učenik bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora.

Iz različitih multimodalnih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka.

Traži unutarnje i vanjske veze u tekstu na temelju signala u tekstu i ključnih riječi.

Kritički procjenjuje prikupljene informacije i prepoznaje namjere autora.

Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.

Primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz njegove svakodnevice.

Služi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.

Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnoga rječnika.

Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strukovne škole Njemački jezik 2. razred, 7. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ A.2.1.

Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

SŠ (2) NJ A.2.2.

Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Uz nešto više pojedinosti opisuje prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.

Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.

Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (2) NJ A.2.3.

Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (2) NJ A.2.4.

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad /zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola

– imperativ

– konjunktiv preterita haben i sein /kondicional za izricanje želja i pretpostavki

– uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana (bez genitiva)

– osobne i posvojne zamjenice, upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice

– prilozi, prijedlozi s dativom, akuzativom

– negacije nicht, nein, kein

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva)

– stupnjevanje pridjeva

– red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici

– infinitivna grupa kao nadopuna glagolu

– nezavisnosložene rečenice

– zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass

– odnosne rečenice (bez genitiva, dativa i priložnog objekta).

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.

U drugome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ B.2.1.

Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.

Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.

SŠ (2) NJ B.2.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.

Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Uočava da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.

Povezuje različita uvjerenja s uzrocima konflikta ili nerazumijevanja u međukulturnim kontaktima.

Uz čestu se pomoć služi primjerenim obrascima u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.

SŠ (2) NJ B.2.3.

Učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.

Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.

Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.

Argumentira zašto je potrebno uvažavati različitost.

Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.

Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za razvoj poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ C.2.1.