Broj: Gž-1193/2018
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Osijeku, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Krunoslava Barana, predsjednika vijeća, te izvjestiteljice Vesne Bjelousov i Mire Čavajda, članova vijeća, u građansko pravnoj stvari tužitelja V. T. iz S…., OIB: … i E. T. iz S…, OIB: …, koje zastupa punomoćnik Lj. V., odvjetnik iz O., protiv tužene V. M. iz R. I., F…., OIB: …, zastupane po punomoćnici D. U. L., odvjetnici iz K., radi predaje u posjed, rješavajući žalbu tužitelja protiv presude Općinskog suda u Dubrovniku, Stalne službe u Korčuli, poslovni broj P-395/2015 od 31. srpnja 2018., u sjednici vijeća održanoj 11. listopada 2018.,
r i j e š i o j e
I. Žalba se uvažava, ukida se presuda prvostupanjskog suda i predmet vraća tome sudu na ponovno suđenje, ali drugom sucu.
II. Ostavlja se da se o trošku postupka nastalom u povodu žalbe odluči u konačnoj odluci.
Obrazloženje
Presudom prvostupanjskog suda odlučeno je:
"I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
''Nalaže se tuženoj V. M. iz I., da na čest. zem. … zk.ul. … k.o. S. uspostavi prijašnje stanje i to na način da na navedenoj nekretnini u cijelosti poruši građevinski objekt i sve prigradnje, u naravi poljska kućica od betonskih blokova i betona, te da materijal od porušenog građevinskog objekta u cijelosti ukloni sa navedene nekretnine, kao i da tužiteljima preda u cijelosti u posjed navedenu nekretninu, slobodnu od osoba, svojih stvari i materijala, sve u roku od 15 dana.
Nalaže se tuženoj da tužiteljima solidarno naknadi parnični trošak.''.
II. Nalaže se tužiteljima V. T., OIB: …, i E. T. rođ. T., OIB: …, na jednake dijelove naknaditi tuženoj V. M., OIB: …, parnični trošak u iznosu od 7.500,00 kn,u roku od 15 dana."
Ovu presudu pravovremenom podnesenom žalbom pobijaju tužitelji zbog žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1., 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 2/07., 84/08., 96/08. – odluka USRH, 123/08., 148/11., 25/13., 28/13., dalje ZPP). Predložili su uvažiti njihovu žalbu, uz dosudu troška tog podneska.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba je osnovana.
Ispitujući prvostupanjsku presudu, kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, ovaj je sud utvrdio da je donesena uz bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju tužitelji sadržajno ukazuju žalbenim navodima, a ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a. Ovo iz razloga jer zbog pogrešnog pravnog pristupa pobijana presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, a posljedično je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga se pobijana presuda ne može sa sigurnošću ispitati.
Predmet spora je zahtjev tužitelja za uspostavom prijašnjeg stanja rušenjem izgrađenog građevinskog objekta i predaju u posjed tužitelja kč. br. …. upisane u zk. ul. … k.o. S.
Prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev uz obrazloženje da je tužena predmetnu nekretninu stekla usmenim darovanjem i predajom u posjed na temelju čl. 115. st. 1. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96., dalje ZV), tako da je ona predmnjevana vlasnica iz čl. 166. tog Zakona.
S tim u svezi, potrebno je prvenstveno istaknuti da je vlasništvo tužitelja na predmetnoj kč. br. utvrđeno presudom toga suda, poslovni br. P-529/98 od 10. veljače 1998. godine, a koja je postala pravomoćna.
Tužena je isticala tijekom postupka da njenoj pravnoj prednici ta presuda nije dostavljena, te da stoga nije postala pravomoćna, a da je na priloženoj dostavnici potpis treće osobe koja je njen potpis krivotvorila.
Međutim, prema stanju spisa proizlazi da pravna prednica tužene do smrti 7. kolovoza 2006. godine, a niti tužena kao njena zakonska nasljednica, nakon toga, nisu poduzimale nikakve
pravne radnje u odnosu na predmet P-529/98 radi zaštite vlasničkih prava i interesa za koje smatra da su pripadale njenoj pravnoj prednici.
Stoga je presuda u predmetu poslovni br. P-529/98 egzistentna i obvezujuća prema čl. 6. st. 3. Zakona o sudovima ("Narodne novine", br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. i 67/18.) kojim je propisano da je svatko u Republici Hrvatskoj dužan poštivati pravomoćnu i ovršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti. Takvu odredbu sadržavao je i Zakon o sudovima ("Narodne novine", br. 150/05., 16/07., 113/08., 153/09., 116/10., 27/11. i 130/14).
Zbog toga se prema čl. 333. ZPP-a ne mogu u ovoj pravnoj stvari preispitivati vlasnički odnosi tužitelja i tužene, jer su oni utvrđeni u navedenom postupku, tako da se radi o presuđenoj stvari, odnosno res iudicata. Tužena u ovoj pravnoj stvari u osnovi iznosi prigovore koji se odnose na postupak iz kojeg potječe pravomoćna i ovršna sudska odluka.
Nadalje, potrebno je istaknuti i da iz odredbe čl. 166. ZV-a proizlazi da predmnjevani vlasnik osoba koja traži publicijanskom tužbom povrat stvari pred sudom ili drugim nadležnim tijelom od osobe koja tu stvar posjeduje da je preda njemu u posjed. Pri tome umjesto svog vlasništva, on mora dokazati postojanje zakonske predmnjeve s ofenzivnim djelovanjem da je upravo on vlasnik stvari, i to tako da će dokazati činjenice iz kojih proizlazi da zakonske predmnjeve djeluju upravo u odnosu na njega.
Ne može se prihvatiti niti zaključak prvostupanjskog suda da je tužena predmnjevana vlasnica jer se nalazi na pasivnoj, a ne na aktivnoj strani.
Tužitelji u ovoj pravnoj stvari traže uklanjanje građevine za koju tvrde da je izgrađena na nekretnini u njihovom vlasništvu, te predaju u njihov posjed te nekretnine, slobodne od osoba i stvari.
Na taj način tužitelji su postavili tužbeni zahtjev u smislu odredbe čl. 152. st. 3. ZV-a.
Stoga, ono što je relevantno u ovoj pravnoj stvari je činjenica je li tužena izgradila građevinski objekt na nekretnini tužitelja, dakle na zemljištu koje je objektivno tuđe.
Prema općem načelu superficies cedit solo, izraženom u čl. 152. ZV-a, zgrada pripada onome tko je vlasnik zemljišta, a to je u svakom slučaju ako vlasnik nije znao za gradnju, neovisno o tome je li graditelj znao ili ne da gradi na tuđem zemljištu. Tada zgrada pripada zemljištu.
U tom slučaju, ukoliko je sa stajališta vlasnika zemljišta ta zgrada nepoželjna, on može tražiti uklanjanje zgrade koju je graditelj izgradio bez njegove volje i znanja. Međutim, tada on može tražiti uklanjanje građevine samo ukoliko ima za to pravni interes, dakle onaj interes koji pravni poredak uvažava, a to u cilju sprječavanja eventualnog postupanja vlasnika protivno odredbi čl. 31. st. 1. alineja 1. ZV-a.
Nadalje, u slučaju da je graditelj bio pošten, jer nije znao, a niti morao znati da gradi na tuđem, a vlasnik zemljišta nije bio savjestan, jer je za gradnju znao, ali je nije zabranio tada će pošteni graditelj steći pravo vlasništva cijele nekretnine, a vlasnik zemljišta će imati pravo zahtijevati naknadu tržišne vrijednosti tog zemljišta, prema čl. 153. ZV-a.
Ukoliko niti graditelj, a niti vlasnik zemljišta nisu bili pošteni, tada zemljište i zgrada ipak pripadaju vlasniku zemljišta, prema čl. 152. st. 1. ZV-a, s tim da vlasnik zemljišta tada nema pravo zahtijevati uspostavu prijašnjeg stanja. Ovo iz razloga jer se vlasniku zemljišta u tom slučaju zamjera njegovo držanje s obzirom da je imao od početka mogućnost zabraniti daljnju izgradnju, te time smanjiti štetu koja mu se nanosi daljnjim poduzimanjem građevinskih radova.
Stoga će u ponovnom postupku prvostupanjski sud raspraviti i ocijeniti činjenicu je li tužena izgradila objekt na tuđem zemljištu, ako je, tada će ispitati savjesnost tužitelja i tužene, te okolnost jesu li tužitelji ovlašteni tražiti uklanjanje građevine, na osnovi dokaza koje stranke budu predložile na temelju čl. 7. st. 1. u svezi sa čl. 219. st. 1. ZPP-a.
Pored toga, prvostupanjski sud će prema načelu otvorenog pravosuđenja iz čl. 219. st. 2. ZPP-a upozoriti stranke na njihovu dužnost iznošenja činjenica i predlaganja dokaza na kojima temelje svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, i to će upozorenje upisati na ročišni zapisnik.
S obzirom na izloženo, žalbu tužitelja valjalo je uvažiti kao osnovanu, prvostupanjsku presudu ukinuti na temelju čl. 369. st. 1. u svezi sa čl. 166. st. 3. ZPP-a i uz primjenu čl. 371. ZPP-a, tako da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem.
U Osijeku 11. listopada 2018.
