NN 7/2019 (22.1.2019.), Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Baza je ažurirana 17.04.2024.

zaključno sa NN 43/24

NN 7/2019 (22.1.2019.)

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10 – ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) ministrica znanosti i obrazovanja donosi

ODLUKU

O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.

II.

Sastavni dio ove Odluke je kurikulum nastavnog predmeta Njemački jezik.

III.

Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:

– Nastavni plan i program za osnovnu školu koji se odnosi na predmet Njemački jezik objavljen u »Narodnim novinama«, broj: 102/06,

– Nastavni plan i program za stjecanje školske spreme u programima jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije koji se odnosi na predmet Njemački jezik, a donesen je Odlukom o zajedničkom i izbornom dijelu programa za stjecanje srednje školske spreme u programima opće, jezične, klasične i prirodoslovno-matematičke gimnazije, klasa: 602-03/94-01-109, urbroj: 532-02-2/1-94-01, Zagreb, 2. ožujka 1994. (Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete, 1994.),

– Nastavni plan i program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Njemački jezik, a koji je donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije, klasa: UP/I-602-03/03-01/0115, urbroj: 532-02-02-01/2-03-2 od 2. prosinca 2003. godine.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike 1. i 5. razreda osnovne škole i 1. razreda gimnazije od školske godine 2019./2020., za učenike 2., 3., 6. i 7. razreda osnovne škole, 2. i 3. razreda gimnazije od školske godine 2020./2021., a za učenike 4. i 8. razreda osnovne škole i 4. razreda gimnazije od školske godine 2021./2022.

Klasa: 602-01/19-01/00026

Urbroj: 533-06-19-0004

Zagreb, 14. siječnja 2019.

Ministrica prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.

KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Svrha učenja i poučavanja

U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu.

Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju mišljenje koji karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku.

Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje.

Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta

Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer to potiče njihovu motivaciju za učenjem njemačkoga jezika tijekom školskoga i visokoškolskoga obrazovanja te za cjeloživotnim učenjem.

U središtu nastavnoga procesa jest učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman.

Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkomu jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima, što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom, dramskom pedagogijom i književnošću.

Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu

Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet. U svim osnovnim školama učenicima je potrebno zajamčiti pravo na izbor učenja njemačkoga kao 1. stranoga jezika već od 1. razreda kao i pravo na kvalitetno poučavanje.

U srednjoj školi njemački se jezik uči kao obvezni 1. strani jezik (5., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole – nastavljači u 1. stranom jeziku) ili obvezni 2. strani jezik (1. godina učenja – početnici u 2. stranom jeziku i 5. ili 6. godina učenja u 1. razredu srednje škole – nastavljači u 2. stranom jeziku). Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja od razine koju su dostigli. Osim kao obvezni, njemački se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole.

Slika: Mjesto nastavnoga predmeta Njemački jezik u cjelokupnome kurikulumu

Kratka oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik jest NJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka OŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima u osnovnoj školi, odnosno SŠ ako je riječ o odgojno-obrazovnim ishodima za razrede u srednjim školama. Broj 1 označava prvi strani jezik, broj 2 drugi strani jezik, izborni u osnovnoj školi, a obvezni u srednjoj školi. Ishodi se za treći (izborni) strani jezik u srednjoj školi odabiru u skladu s odgovarajućom tjednom satnicom i godinom učenja.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA

Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su sljedeći:

– učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika te za razvoj višejezične kompetencije uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću

– pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njegove višejezične kompetencije podižući jezičnu svjesnost i svjesnost o učenju jezika, povezujući učenje i poučavanje njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje svakoga daljnjeg stranog jezika i za uporabu jezičnih predznanja u konstelaciji kad njemački uče kao drugi strani jezik

– učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika radi osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta

– pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unapređivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima

– učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija te time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada

– u učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te tako također razvijati pozitivan stav prema daljnjemu njegovanju te povezanosti.

C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULUMA

Tri su domene predmetnoga kurikuluma Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Neodvojivost domena proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikuluma Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.

Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pismenoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:

– stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i

– razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje).

Jezično posredovanje (jezična medijacija) jest složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju).

U usmenome jezičnom posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore isti jezik. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.

Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije u učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.

Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama

– sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika, što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa

– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.

Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprečavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet, što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom i međukulturnom komunikacijskom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnog razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu, što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se služi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

Slika: Grafički prikaz organizacije kurikuluma nastavnoga predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Kurikulum predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju percipirati u samome kurikulumu te ih u skladu s time tako treba i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.

U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda u kojoj se ishodi iscrpnije razrađuju. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj dopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, preporučeni sadržaji i metodičke preporuke te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulumu, a ostale razine ostvarenosti odgojno-obrazovnoga ishoda navode se u metodičkim priručnicima pojedinoga predmetnog kurikuluma.

Razina ostvarenosti »dobar« ne predstavlja školsku ocjenu dobar niti je jedina u razradi razina. Osim nje postoje još i iznimna, vrlo dobra i zadovoljavajuća razina. Razinama ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.

Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi, te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recepciji i produkciji tekstova. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.

	vrlo kratak tekst	kratak tekst	srednje dug tekst	dug tekst
slušanje i čitanje	do 100 riječi	100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja)	350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja)	više od 500 riječi
pisanje	do 40 riječi	50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)	100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)	više od 200 riječi
govorenje	monolog: ½ – 1 minutu interakcija: 1 – 1 ½ minute	monolog: 1 – 2 minute interakcija: 1 ½ – 2 ½ minute	monolog: 2 ½ – 3 ½ minuta interakcija: 2 ½ – 5 minuta	monolog: 3 ½ – 5 minuta interakcija: 5 – 8 minuta

1. tablica: Vrste tekstova prema dužini, tj. trajanju

Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni učitelja.

Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanje (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.

Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni na dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje proširenjem repertoara kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni od 1. do 4. razreda osnovnoškolskoga odgoja i obrazovanja jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju jezika kao temelja zadržavanja pozitivnih stavova prema učenju njemačkoga jezika i u nastavku osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja.

oznaka ishoda	značenje
NJ	oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik
OŠ (1)	osnovna škola, obvezni predmet
OŠ (2)	osnovna škola, izborni predmet
SŠ (1)	srednja škola, prvi strani jezik
SŠ (2)	srednja škola, drugi (treći) strani jezik
A	domena Komunikacijska jezična kompetencija
B	domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C	domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.	oznaka razreda, redni broj ishoda u domeni

2. tablica: Pregled oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

Osnovna škola Njemački jezik 1. razred – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ A.1.1.

Učenik razumije

pojedinačne riječi i vrlo kratke rečenice.

Razumije vrlo kratke rečenice povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim i/ili kinestetičkim sadržajima izgovorene polako, jasno i razgovijetno s dužim stankama uz više ponavljanja.

Verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje (npr. upute, naredbe i dr.).

Prepoznaje i povezuje grafijske i zvučne slike riječi.

Prepoznaje glasove, skupove glasova, naglasak, ritam i intonaciju njemačkoga jezika.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje pojedinačnih riječi i vrlo kratkih rečenica te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (1) NJ A.1.2.

Učenik govori riječi i vrlo kratke, uvježbane rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

Izgovara specifične glasove njemačkoga jezika.

Ponavlja riječi i vrlo kratke, uvježbane rečenice, brojalice i pjesmice prema zvučnome predlošku.

Izgovara riječi i rečenice, brojalice i pjesmice.

Imenuje i opisuje osobe, predmete, radnje i pojave prema predlošku.

Oblikuje i izgovara vrlo kratke i vrlo jednostavne uvježbane rečenice.

Upotrebljava osnovna, uvježbana jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno govori riječi i vrlo kratke, uvježbane rečenice.

OŠ (1) NJ A.1.3.

Učenik u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke, uvježbane rečenice.

Ponavlja naučene osnovne komunikacijske obrasce.

Postavlja vrlo jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na njih.

Oblikuje i izgovara vrlo kratke, uvježbane rečenice.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito u razgovoru razmjenjuje vrlo kratke, uvježbane rečenice.

OŠ (1) NJ A.1.4.

Učenik prepisuje jednostavne i poznate riječi ili fraze.

Kopira/preslikava slovo po slovo jednostavnih poznatih riječi ili fraza (imitativno pisanje).

Dopunjava slova koja nedostaju u poznatim riječima.

Povezuje pisani oblik riječi sa slikovnim predloškom.

Povezuje zvučnu sliku pojedinih fonema s njihovim grafijskim oblikom u riječima i kratkim rečenicama.

Uočava osnovne razlike u zapisivanju glasova u hrvatskome i njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć i povremeno točno prepisuje jednostavne i poznate riječi ili fraze.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji

Moj svijet: dom i škola

Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti.

Preporučene jezične strukture:

– neki učestali glagoli u jednini i 1. licu množine prezenta (ich spiele, lerne, zeichne, esse); imperativ jednine (Steh auf!, Setz dich! Komm her!, Zeig mir!)

– neke učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu (Das ist ein Auto., Ich habe einen Bruder.)

– osobne zamjenice u nominativu jednine

– posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine

– neke upitne zamjenice (Wer ist das?, Was ist das?, Wie heißt du?)

– negacija (nicht, nein)

– pridjevi kao dio predikata

– jednostavne izjavne i upitne rečenice.

Jezično-komunikacijske funkcije:

pozdravljanje i oslovljavanje

predstavljanje

čestitanje

imenovanje osoba, stvari, događaja, aktivnosti

izricanje jednostavnih izjava, zahtjeva i pitanja.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, učitelj odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, vrlo jednostavne rečenice popraćene slikama, vrlo jednostavni tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka.

Neke preporučene aktivnosti:

bojenje, gestikulacija, slaganje slika odgovarajućim redoslijedom, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, dopunjavanje tekstova, izvođenje zadanih radnji i vrlo jednostavnih uputa, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, najjednostavniji projektni zadatci (plakati, lutkarske predstave...).

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema učitelj se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

Jezik se u prvome razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju rabi metajezik, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć učitelja (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno – -obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ B.1.1.

Učenik prepoznaje osnovne elemente

kultura povezanih s njemačkim jezikom.

Prepoznaje najjednostavnije osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Uočava sličnosti u nekim elementima svoje kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

Povezuje priču/bajku iz dječje književnosti na njemačkome jeziku u slikama ili stripu s istom na hrvatskome jeziku.

Sluša i pjeva tradicionalne i suvremene dječje pjesmice na njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć prepoznaje osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja povezano s nekim nazivima, običajima i autentičnim sadržajima.

OŠ (1) NJ B.1.2.

Učenik prepoznaje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja prema drugima u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.

Na konkretnim primjerima u stvarnim ili simuliranim situacijama raspoznaje prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja te se pravilno i prijateljski odnosi prema drugima.

Primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć prepoznaje prihvatljiva i neprihvatljiva ponašanja prema osobama u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.

OŠ (1) NJ B.1.3.

Učenik pokazuje otvorenost i znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom.

U kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na stranome jeziku pokazuje interes i zanimanje.

Postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na njemačkome jeziku.

Imenuje likove iz radnih materijala te se zanima za njihovu svakodnevicu u zemljama njemačkoga govornog područja.

Pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u aktivnostima na njemačkome jeziku.

Uz poticaj iskazuje interes za jezične i kulturne sadržaje njemačkoga govornog područja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi oko mene« pogodna za ostvarivanje ishoda poput prepoznavanja obrazaca uljudnoga ophođenja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena te aktivno suočavanje s drugim kulturama.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ C.1.1.

Učenik prepoznaje neke strategije učenja i uporabe jezika.

Prepoznaje sličnosti s riječima otprije poznatima iz materinskoga jezika (germanizmi, internacionalizmi).

Uočava osnovne korake koji vode razumijevanju riječi i rečenica i doprinose lakšemu izražavanju.

Služi se neverbalnim znakovima za komunikaciju.

Prepoznaje važnost dobre suradnje s vršnjacima kako bi izvršio određeni jezični zadatak.

Sudjeluje u jednostavnim zadatcima u radu u skupini ili u paru.

Usvaja pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika.

Razumije da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka.

Unatoč nesigurnosti govori* njemačkim jezikom.

Bilježi naučeno u svojoj bilježnici ili dnevniku učenja u obliku slika i kratkih bilježaka ili s pomoću emotikona.

*u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

Povremeno prepoznaje neke strategije učenja i uporabe jezika.

Usvaja pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.

OŠ NJ C.1.2.

Učenik prepoznaje osnovne izvore informacija na njemačkome jeziku.

Raspoznaje strukturu udžbenika.

Razlikuje tipove zadataka.

Upoznaje načine služenja izvorima informacija poput udžbenika i slikovnoga rječnika i traži u njima značenje i objašnjenje nepoznatih riječi.

Služi se popisom riječi u udžbeniku i slikovnim rječnikom.

Uz čestu pomoć snalazi se u popisu riječi u udžbeniku i slikovnome rječniku kao osnovnim izvorima informacija.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i tako daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 2. razred – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ A.2.1.

Učenik razumije kratke rečenice.

Razumije konkretne kratke rečenice povezane s neposrednim okružjem popraćene vizualnim i/ili kinestetičkim sadržajima izgovorene polako, jasno i razgovijetno.

Prepoznaje pojedine riječi ili fraze.

Verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje.

Uočava osnovne posebnosti izgovora i intonacije njemačkoga jezika.

Povezuje zvučnu i grafijsku sliku riječi sa značenjem.

Prepoznaje i povezuje grafijske i zvučne slike riječi i jednostavnih fraza.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih rečenica te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (1) NJ A.2.2.

Učenik naglas čita riječi i kratke rečenice.

Prepoznaje grafijske slike riječi i kratkih rečenica.

Naglas čita riječi i kratke rečenice o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima.

Prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika.

Povremeno točno naglas čita riječi i kratke rečenice.

OŠ (1) NJ A.2.3.

Učenik govori riječi i kratke rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

Govori kratke i vrlo jednostavne rečenice, brojalice i pjesmice prema zvučnome predlošku.

Imenuje i opisuje osobe, predmete, jednostavne radnje i situacije nizom od nekoliko kratkih i vrlo jednostavnih uvježbanih rečenica.

Upotrebljava osnovna, uvježbana jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno govori riječi i kratke rečenice.

OŠ (1) NJ A.2.4.

Učenik u razgovoru razmjenjuje kratke, uvježbane rečenice.

Spontano upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija.

Postavlja vrlo jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja.

Sudjeluje u kratkim dijalozima i igranju uloga.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito u razgovoru razmjenjuje kratke, uvježbane rečenice.

OŠ (1) NJ A.2.5.

Učenik prepisuje poznate riječi, fraze ili kratke rečenice.

Prepisuje slovo po slovo jednostavnih i poznatih riječi, fraza i rečenica (imitativno pisanje) prema predlošku.

Dopunjava slova koja nedostaju u poznatim riječima te riječi koje nedostaju u poznatim frazama.

Uočava i prepoznaje osnovne razlike u zapisivanju glasova u hrvatskome i njemačkome jeziku.

Uočava povezanost fonema i grafema u njemačkome jeziku.

Prepoznaje grafijski zapis poznatih riječi i njihove zvučne slike.

Uz čestu pomoć i povremeno točno prepisuje poznate riječi, fraze ili kratke rečenice.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi oko mene: obitelj i prijatelji

Moj svijet: dom i škola

Moja svakodnevica: osnovne svakodnevne aktivnosti.

Preporučene jezične strukture:

– učestali glagoli u jednini i 1. licu množine prezenta (Was machst du gern? Ich spiele gern Fußball.); modalni glagoli mögen i können u jednini (Ich mag Schokolade. Ich kann schwimmen.)

– imperativ jednine (Steh auf!, Setz dich! Komm her!, Zeig mir!)

– neke učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu (Die Blume ist schön., Ich habe einen Cousin.)

– osobne zamjenice u nominativu jednine

– posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine

– neke upitne zamjenice (Wer ist das?, Was ist das?, Wie heißt du? Wie geht’s?)

– neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (Heute ist Montag., Wir sind in der Schule., Das Buch ist auf dem Tisch., Ich esse gern Brot mit Marmelade.)

– negacija (nicht, nein)

– pridjevi kao dio predikata

– jednostavne izjavne i upitne rečenice.

Jezično-komunikacijske funkcije:

pozdravljanje i oslovljavanje

predstavljanje

čestitanje

imenovanje osoba, stvari, događaja, aktivnosti

izricanje jednostavnih izjava, zahtjeva i pitanja.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

Jezik se u drugome razredu osnovne škole uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, odnosno modela rečenica naučenih napamet. Jezične strukture ne tumače se niti se u učenju i poučavanju služe metajezikom, nego se uvode u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu, primjereno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ B.2.1.

Učenik navodi osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja i prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

Navodi najjednostavnije osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Prepoznaje sličnosti i razlike u običajima i tradiciji te između svoje svakodnevice i one vršnjaka s njemačkoga govornog područja.

Čita prilagođenu priču/bajku iz dječje književnosti na njemačkome jeziku u slikama ili stripu i povezuje ju s istom na hrvatskome jeziku.

Sluša i izvodi tradicionalne i suvremene dječje pjesmice na njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć navodi osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja te prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

OŠ (1) NJ B. 2.2.

Učenik uočava vrlo jednostavne primjere pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Na konkretnim primjerima vrlo jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku izdvaja pozitivne načine ophođenja.

Razlikuje nepoželjne od poželjnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u razrednome odjelu i školi.

Prepoznaje primjerene oblike oslovljavanja u komunikaciji na njemačkome i materinskome jeziku.

Primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć prepoznaje nepoželjne i poželjne oblike verbalne i neverbalne komunikacije.

OŠ (1) NJ B. 2.3.

Učenik pokazuje otvorenost i znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom te za strane i nerazumljive sadržaje.

U kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na njemačkome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost.

Postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na njemačkome jeziku te o ponekim nepoznatim sadržajima.

Zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja.

Pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na njemačkome jeziku.

Uz poticaj iskazuje interes za jezične i kulturne sadržaje njemačkoga govornog područja te uglavnom pozitivno reagira na poticaje na njemačkome jeziku.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi oko mene« pogodna za ostvarivanje ishoda poput uočavanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Moja svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Moj svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ C.2.1.

Učenik primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika.

Povezuje nove riječi s već naučenima u nove izraze.

Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku.

Verbalnim i/ili neverbalnim znakovima pokazuje nerazumijevanje.

Uočava prednosti suradnje s drugim učenicima i sudjeluje u radu u skupini – traži pomoć drugih učenika pri rješavanju zadataka.

Razumije da su pogreške sastavni dio procesa učenja.

Izražava pozitivn stavstav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika.

Prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka i usprkos nesigurnosti govori* njemačkim jezikom.

Vodi bilješke o učenju njemačkoga jezika u svojoj školskoj bilježnici ili dnevniku učenja s pomoću slika, crteža i emotikona.

* u skladu s jezičnim razvojem i dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

Povremeno primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika.

Izražava pozitivan stav i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika. Pri govorenju i pisanju osjeća se samopouzdano, a pogreške prihvaća kao sastavni dio procesa učenja.

OŠ (1) NJ C. 2.2.

Učenik se služi različitim izvorima informacija.

Služi se udžbenikom i slikovnim rječnikom kao izvorima informacija i u njima traži objašnjenje novih i nepoznatih riječi.

Služi se ilustracijama kao pomoći pri razumijevanju.

Slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava zadatke.

Uz čestu pomoć se služi udžbenikom i rječnikom.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Osnovna škola Njemački jezik 3. razred – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ A.3.1.

Učenik razumije vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno razumije konkretne, vrlo kratke i vrlo jednostavne, autentične i prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima.

Uočava osnovnu poruku u vrlo jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika.

Prepoznaje ključne informacije te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem.

Verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Uočava vezu grafem – fonem u njemačkome jeziku i uspoređuje ju s materinskim jezikom.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje vrlo kratkih i vrlo jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (1) NJ A.3.2.

Učenik naglas čita kratke rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Tečno čita kratke rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima.

Prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika.

Povremeno točno naglas čita kratke rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

OŠ (1) NJ A.3.3.

Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

Govori kratke rečenice i vrlo jednostavne tekstove oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

Upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce u novim situacijama.

Opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja oblikujući vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica.

Upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

OŠ (1) NJ A.3.4.

Učenik u razgovoru razmjenjuje kratke rečenice.

Spontano upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija.

Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja.

Sudjeluje u kratkim dijalozima i igranju uloga.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito u razgovoru razmjenjuje kratke rečenice.

OŠ (1) NJ A.3.5.

Učenik piše vrlo kratke i jednostavne rečenice.

Piše vrlo kratke jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku.

Dopunjava različite jednostavne tekstove (prenosi informacije u obrasce) poznatim riječima.

Upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno piše vrlo kratke i jednostavne rečenice.

OŠ (1) NJ A.3.6.

Učenik zapisuje poznate riječi i jednostavne fraze slušajući izgovor slova koja čine tu riječ ili frazu.

Prepoznaje glasove u njemačkome jeziku te ih zapisuje.

Analizira slijed zvukova unutar jedne riječi.

Povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom.

Uz čestu pomoć i povremeno točno zapisuje poznate riječi i jednostavne fraze slušajući izgovor slova koja čine tu riječ ili frazu.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji i vršnjaci

Svijet: stanovanje, škola, priroda, promet

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze i slobodno vrijeme.

Jezične preporučene jezične strukture:

– učestali glagoli u jednini i množini prezenta (Was machst du gern? Ich spiele gern Fußball.); modalni glagoli mögen, können, müssen u jednini (Ich mag Schokolade., Ich kann schwimmen., Ich muss lernen.)

– imperativ (Steht auf!, Setzt euch!, Komm her!, Zeig mir!)

– učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu (Der Hund ist braun., Ich habe einen Cousin.)

– osobne zamjenice u nominativu

– posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre

– neke upitne zamjenice (Wer ist das?, Was ist das?, Wie heißt du? Wie geht’s? Wo wohnst du?)

– pokazna zamjenica das

– neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (Wie kommst du zur Schule? Mit dem Bus/Zu Fuß., Wo ist das Buch? Auf/unter dem Tisch., Wo steht der Tisch? Vor/neben dem Schrank.)

– negacija (nicht, nein)

– pridjevi kao dio predikata (Das Haus ist groß. Mein Zimmer ist klein.)

– jednostavne izjavne i upitne rečenice.

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje navika i rutinskih radnji

traženje i davanje uputa

izricanje vremena

upotreba brojeva

razmjena informacija

imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji

oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva

jednostavno izvještavanje o svakodnevnim događajima

izricanje vremena i mjesta.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, jednostavni kratki tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka, čestitka, kratki tekstovi popraćenim slikama i obrascima s osobnim podatcima, razglednica, mail, kratki sastavak prema uvježbanome modelu (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije uz izmjenu pojedinih elemenata, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, kraća dramatizacija, skeč, umne mape...) i dr.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Jezik se u trećemu razredu osnovne škole i dalje djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ B.3.1.

Učenik opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života te prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kulture drugih kultura.

Opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskima.

Opisuje neke aktivnosti iz svakodnevice djece i mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u vlastitoj zemlji.

Sluša i izvodi tradicionalne te suvremene dječje pjesmice.

Čita prilagođenu bajku/priču na njemačkome jeziku, povezuje ju s istom na hrvatskome i prepričava sadržaj na hrvatskome jeziku.

Primjereno reagira na čestitke na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku, pismeno ili usmeno.

Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.

OŠ (1) NJ B. 3.2.

Učenik opisuje jednostavne primjere pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te primjereno reagira.

Na konkretnim primjerima jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku izdvaja pozitivne načine ophođenja te objašnjava svoje mišljenje.

Primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i u školi.

Primjereno reagira u jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć određuje nepoželjne i poželjne oblike verbalne i neverbalne komunikacije te pokušava objasniti svoje mišljenje i primjereno reagirati.

OŠ (1) NJ B. 3.3.

Učenik reagira otvoreno i s interesom na strane i nerazumljive sadržaje.

U kontaktu s jednostavnim autentičnim sadržajima na njemačkome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost.

Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te pozitivno reagira na uočene razlike među kulturama.

Zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima.

Pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na njemačkome jeziku.

Uz poticaj iskazuje interes za jezične i kulturne sadržaje povezane s njemačkim jezikom, u kontaktu s nerazumljivim sadržajima uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput opisivanja pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj i drugim kulturama, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ C.3.1.

Bira i primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika.

Uočava pravilnosti i razvrstava jezične elemente prema sličnosti ili različitosti.

Uočava i primjenjuje korake koji ga vode do izvršenja zadatka.

Traži pomoć i objašnjenje kad ne razumije zadatak.

Eksperimentira s jezičnim elementima i primjećuje njihovu prihvatljivost među vještijim korisnicima jezika.

Uvažava pravila rada i izvršava zadatke u aktivnostima u skupini.

Prepoznaje razloge za učenje njemačkoga jezika.

Pokazuje samopouzdanje u uporabi jezika i prihvaća pogreške kao sastavni dio učenja.

Bilježi osobni napredak u učenju njemačkoga jezika te osjećaje i stavove prema učenju njemačkoga jezika

Povremeno bira i primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika .

OŠ (1) NJ C. 3.2.

Služi se različitim izvorima informacija.

Služi se popisom riječi u udžbeniku i rječnikom te u njima traži objašnjenje novih i nepoznatih riječi.

Pronalazi informacije u različitim izvorima, uključujući i elektroničke medije.

Često je potrebna pomoć pri korištenju različitim izvorima informacija.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 4. razred – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ A.4.1.

Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno i selektivno razumije kratke i vrlo jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć i izvršava zadatke.

Uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika.

Pronalazi ključne informacije te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem.

Razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu.

Povezuje intonacijske obrasce njemačkoga jezika sa značenjem.

OŠ (1) NJ A.4.2.

Učenik naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama i s poznatim jezičnim sredstvima.

Prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika.

Povremeno točno naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove.

OŠ (1) NJ A.4.3.

Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica i izgovara ih oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

Upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce u novim situacijama.

Opisuje svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja oblikujući vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica.

Prepričava vrlo kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima.

Upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

OŠ (1) NJ A.4.4.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Spontano upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija.

Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja.

Sudjeluje u dijalozima i igrama uloga.

Primjereno upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

OŠ (1) NJ A.4.5.

Učenik piše kratke i jednostavne rečenice.

Piše kratke i jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku (intenzivno / vođeno pisanje).

Jednostavnim i kratkim rečenicama opisuje slikovne predloške.

Dopunjava različite jednostavne tekstove (prenosi informacije u obrasce) poznatim riječima.

Primjereno upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno piše kratke i jednostavne rečenice.

OŠ (1) NJ A.4.6.

Učenik zapisuje poznate riječi prema zvučnome ili slikovnome predlošku.

Raspoznaje slijed zvukova unutar jedne riječi.

Prepoznaje glasove unutar riječi i povezuje ih s njihovim grafijskim oblikom.

Zapisuje riječ koju čuje ili dobije vizualni poticaj za tu riječ (sliku i dr.).

Uz čestu pomoć i povremeno točno zapisuje poznate riječi prema zvučnome ili slikovnome predlošku.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji i vršnjaci

Svijet: stanovanje, škola, priroda, promet

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze i slobodno vrijeme.

Preporučene jezične strukture:

– učestali jednostavni i složeni, pravilni i nepravilni glagoli u prezentu; modalni glagoli mögen/möchte, können, müssen, dürfen u jednini (Ich heiße…, Ich bin… Jahre alt., Ich wohne in der …-Straße., Mein Freund lebt in…, Ich mag Deutsch., Ich möchte ins Kino gehen., Ich sehe gern fern., Meine Mutter ist...von Beruf)

– imperativ

– preterit glagola sein i haben u jednini (Ich hatte Geburtstag., Wo warst du gestern?, Ich war krank.)

– učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu

– osobne zamjenice u nominativu

– posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre

– neke upitne i pokazna zamjenica das

– neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (Wo ist die Post? Neben der Schule., Dort ist das Hotel., Gibt es in deinem Ort ein Museum?)

– negacija (nicht, nein)

– pridjevi kao dio predikata (Das ist ein Dorf. Es ist klein.)

– jednostavne izjavne i upitne rečenice.

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje navika i rutinskih radnji

traženje i davanje uputa

izricanje vremena

upotreba brojeva

razmjena informacija

imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji

oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva

jednostavno izvještavanje o svakodnevnim događajima

izricanje vremena i mjesta.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije uz izmjenu pojedinih elemenata, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, kraća dramatizacija, skeč, umne mape...), snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom i dr.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Jezik se u četvrtome razredu osnovne škole i dalje djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup učenju jezika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ B.4.1.

Učenik opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života te na jednostavnim i konkretnim primjerima opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.

Opisuje pojedine karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim.

Opisuje neke aktivnosti iz svakodnevice djece i mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom djece i mladih u vlastitoj zemlji.

Izvodi tradicionalne i suvremene dječje pjesmice te čita i prepričava prilagođenu bajku/priču na njemačkome jeziku i povezuje ju s istom na hrvatskome.

Primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i samostalno oblikuje čestitku ili pozivnicu, pismeno ili usmeno.

U raznim multimodalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.

OŠ (1) NJ B. 4.2.

Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta te razmatra moguće uzroke i rješenja nesporazuma.

Na temelju stvarnih ili simuliranih jednostavnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te iznosi pretpostavke o mogućim uzrocima nesporazuma.

Objašnjava signale i reakcije sugovornika, uzroke nesporazuma ne pronalazi u stranoj osobi, odnosno izbjegava pripisivanje pozitivnih karakteristika vlastitoj skupini, a negativnih drugim skupinama.

Predlaže moguće vlastite reakcije u konkretnim problemskim situacijama.

Uz čestu pomoć opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta, u prijedlogu vlastite reakcije ponekad iskazuje prihvaćanje drugih i drukčijih.

OŠ (1) NJ B. 4.3.

Učenik reagira otvoreno i s interesom na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije.

Na jednostavnim primjerima međukulturnih susreta koji sadrže nerazumljiva ponašanja ili situacije pokazuje spremnost na upoznavanje i učenje.

Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju.

Zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama.

Na vrlo jednostavan način obrazlaže potrebu prihvaćanja različitosti.

U kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanima s njemu stranim kulturama uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput opisivanja međukulturnih susreta, dok bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ C.4.1.

Učenik prilagođava strategije učenja i uporabe jezika različitim zadatcima.

Prepoznaje i razvrstava pravilnosti i analogije na temelju niza primjera.

Planira korake za rješavanje zadataka.

Primjenjuje dosad stečena znanja i pritom se osjeća samopouzdano i zadovoljno.

Povezuje nove riječi s već poznatim sličnim riječima u materinskome jeziku i drugim jezicima koje uči (germanizmi, internacionalizmi) i uočava mogućnosti pozitivnoga transfera.

Izražava svoje mišljenje i stav te ih uspoređuje s mišljenjem drugih u svakodnevnim komunikacijskim situacijama*.

Surađuje s drugim učenicima i uvažava pravila rada u skupini.

Uvažava mišljenje i stavove drugih te daje konstruktivnu povratnu informaciju.

Bilježi i opisuje osobni napredak u učenju njemačkoga jezika te osjećaje i stavove prema učenju njemačkoga jezika.

*u skladu s jezičnim i kognitivnim razvojem i dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

Povremeno prilagođava strategije učenja i uporabe jezika različitim zadatcima.

OŠ (1) NJ C. 4.2.

Učenik pronalazi i upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.

Služi se popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnim ili elektroničkim rječnikom.

Pronalazi, izdvaja i uspoređuje jednostavne informacije iz različitih izvora, uključujući i elektroničke medije.

Uz čestu pomoć pronalazi i uspoređuje informacije iz jednostavnih multimodalnih tekstova.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 5. razred – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ A.5.1.

Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem.

Uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika.

Pronalazi ključne informacije u tekstu te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem.

Uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu.

Razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (1) NJ A.5.2.

Učenik naglas čita kratke i jednostavne tekstove.

Naglas čita kratke i jednostavne nepoznate tekstove s poznatim leksikom.

Tečno čita poznate kratke i jednostavne tekstove.

Procjenjuje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika.

Povremeno točno naglas čita kratke i jednostavne tekstove.

OŠ (1) NJ A.5.3.

Učenik proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

Oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama.

Opisuje svoje okružje, radnje i događaje.

Prepričava kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima.

Primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Učenik povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (1) NJ A.5.4.

Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Spontano upotrebljava naučene komunikacijske obrasce radi razmjene informacija.

Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja.

Sudjeluje u dijalozima i igrama uloga.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (1) NJ A.5.5.

Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku.

Primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka.

Stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne konkretne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja.

Dopunjava različite jednostavne tekstove (prenosi informacije u obrasce) poznatim riječima.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate i učestale riječi.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji i vršnjaci

Svijet: stanovanje, škola, priroda, promet

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze i slobodno vrijeme.

Preporučene jezične strukture:

– pravilni i učestali nepravilni te modalni glagoli u prezentu

es gibt

– preterit glagola sein i haben

– perfekt nekih učestalih glagola (machen, kommen, fahren, lernen, spielen…) – na razini uvježbane fraze, a ne kao struktura

– imperativ

– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu

– dativ na razini prepoznavanja (in der Schule, im Zimmer, mit einem Freund)

– osobne zamjenice u nominativu i akuzativu jednine i množine te u dativu jednine (na razini uvježbane fraze)

– posvojne i povratne zamjenice u nominativu i akuzativu jednine i množine

– neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was? welcher/welche/welches?, das, der/die/das)

– neki prilozi vremena i mjesta

– neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga poučavanja padeža)

– negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu)

– pridjevi kao dio predikata

– stupnjevanje pravilnih pridjeva

– jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice.

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje navika i rutinskih radnji

traženje i davanje uputa

izricanje vremena

upotreba brojeva

razmjena informacija

imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji

oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva

jednostavno izvještavanje o svakodnevnim događajima

izricanje vremena i mjesta.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, jednostavni kratki tekstovi od nekoliko kratkih rečenica popraćeni slikama, vrlo jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, prilagođena poznata bajka, čestitka, kratki tekstovi popraćenim slikama i obrascima s osobnim podatcima, razglednica, blog, mail, kratki sastavak prema uvježbanome modelu (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije uz izmjenu pojedinih elemenata, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, kraća dramatizacija, skeč, umne mape...), snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom i dr.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Jezik se u petome razredu osnovne škole i dalje djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup učenju jezika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ B.5.1.

Učenik na konkretnim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.

Navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja njemačkoga govornog područja.

Opisuje svoju svakodnevnicu i uspoređuje ju s onom svojih vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja.

Na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Opisuje likove iz njemačkih priča, bajki i drugih kraćih narativnih formi te ih uspoređuje s likovima iz hrvatske dječje književnosti.

Uočava regionalne inačice pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.

OŠ (1) NJ B. 5.2.

Učenik opisuje konkretne primjere međukulturnih susreta te objašnjava moguće uzroke nesporazuma i predlaže rješenja.

Na temelju različitih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te objašnjava moguće uzroke nesporazuma.

Uzroke nesporazuma ne pronalazi u stranoj osobi, pokušava objektivno sagledati situaciju.

Analizira signale i reakcije sudionika u problemskim situacijama te predviđa vlastite reakcije.

Predlaže načine pomoći osobama u konfliktnim situacijama.

Uz čestu pomoć opisuje različite konkretne primjere međukulturnih susreta, ponekad nepristrano sagledava uzroke nesporazuma i predlaže rješenja.

OŠ (1) NJ B. 5.3.

U međukulturnim problemskim situacijama učenik pokazuje sposobnost uživljavanja u tuđu situaciju.

U konkretnim problemskim situacijama opisuje događaj s gledišta više osoba.

Opisuje osjećaje sudionika u različitim konkretnim primjerima međukulturnih konfliktnih situacija.

Uočava pojavu razlika u gledištima jer osobe imaju pristup različitim informacijama.

Prepoznaje stereotipe u različitim izvorima koji prikazuju problemske situacije povezane s njegovim neposrednim okružjem.

U konkretnim problemskim situacijama uz poticaj opisuje osjećaje i gledišta sudionika te često uz poticaj iskazuje prihvaćanje i potrebu za pomaganjem drugima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput opisivanja međukulturnih susreta, dok bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj otvorenosti te sposobnosti uživljavanja u tuđu situaciju. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Svijet« može biti pogodna za upoznavanje elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ C.5.1.

Učenik primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika.

Uočava analogije i zaključuje o pravilima na temelju većega broja primjera.

Otkriva logične veze među strukturama i pojmovima.

Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te u drugim jezicima koje uči i uočava mogućnosti pozitivnoga transfera.

Reakcijom sugovornika procjenjuje je li sugovornik razumio poruku.

Isprobava razne strategije učenja i odbacuje one koje za njega nisu učinkovite.

Analizira rezultate učenja radi poboljšanja rezultata.

Organizira i planira svoje učenje.

Planira i organizira suradnju s drugima, uvažava tuđa mišljenja i stavove.

Izražava konstruktivnu kritiku i primjereno reagira na nju.

Prihvaća osobne i tuđe pogreške kao sastavni dio učenja jezika.

Bilježi i opisuje osobni napredak i iskustvo u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje više različitih strategija učenja i uporabe jezika.

OŠ (1) NJ C. 5.2.

Učenik pronalazi i upotrebljava informacije iz različitih izvora u skladu sa svojim potrebama.

U skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija.

Prikuplja, tumači i razvrstava informacije iz različitih izvora.

Služi se prikupljenim informacijama kako bi sastavio kratku prezentaciju na zadanu temu.

Uz čestu pomoć pronalazi, tumači i prezentira informacije iz kratkih multimodalnih tekstova.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 6. razred – 105 sati godišnje

Osnovna škola Njemački jezik, prvi strani jezik, 6. razred – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ A.6.1.

Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno i selektivno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama.

Uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika.

Pronalazi određene informacije u tekstovima o poznatim temama te ih vrednuje u odnosu na osobno iskustvo i znanje.

Uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu.

Razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu.

Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (1) NJ A.6.2.

Učenik naglas čita kratke i jednostavne tekstove.

Naglas čita nepoznate tekstove o poznatim temama.

Tečno čita poznate kratke i jednostavne tekstove.

Razlikuje i primjenjuje intonacijska obilježja jednostavnih rečenica.

Povremeno točno naglas čita kratke i jednostavne tekstove.

OŠ (1) NJ A.6.3.

Učenik proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

Oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama.

Opisuje svoje okružje, radnje i događaje.

Prepričava kratke obrađene tekstove i slijed događaja.

Primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (1) NJ A.6.4.

Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Spontano upotrebljava naučene komunikacijske obrasce radi razmjene informacija.

Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja.

Sudjeluje u dijalozima i igrama uloga.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (1) NJ A.6.5.

Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke.

Povezuje nekoliko rečenica u smisleni niz jednostavnim linearnim veznicima.

Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji, poznate osobe (uzori), društveni odnosi

Škola: školske aktivnosti, obrazovanje, svijet znanosti i umjetnosti

Svijet: stanovanje, priroda, putovanja, zemlje njemačkoga govornog područja

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze, slobodno vrijeme, interesi, zabava, mediji.

Preporučene jezične strukture:

– pravilni i učestali nepravilni te modalni glagoli u prezentu

es gibt

– preterit glagola sein, haben i modalnih glagola können, müssen, dürfen

– perfekt učestalih pravilnih i nepravilnih glagola

– imperativ

– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu

– član uz nazive zemalja i geografskih pojmova (na razini uvježbane fraze)

– osobne zamjenice u nominativu i akuzativu, dativ jednine

– posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu

– neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was? welcher/welche/welches?, das, der/die/das); neki prilozi vremena, mjesta i načina

– neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga poučavanja padeža)

– negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu)

– pridjevi kao dio predikata

– pridjevi kao atributi u nominativu (mein bester Freund) na razini uvježbane fraze – stupnjevanje pravilnih pridjeva

– jednostavne i proširene izjavne i upitne rečenice

– jednostavne rečenice s modalnim glagolom

– nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn.

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje ljudi, stvari i mjesta

izražavanje osjećaja

davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja

izvještavanje o osobnim iskustvima

opisivanje prošlih događaja

izražavanje planova za budućnost

izražavanje (ne)slaganja

izražavanje obveze i potrebe

zamolbe i prijedlozi

uspoređivanje

ukazivanje na osobe i predmete (zamjenice)

izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima, jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, kratki članci/tekstovi (npr. iz časopisa za djecu), bajka, prilagođeni narativni i ekspozitorni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnome razvoju učenika, čestitka, razglednica, mail, blog, kraći književni tekst primjeren uzrastu i jezičnome razvoju, kratko izlaganje, kratki vođeni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, povezivanje/rekonstruiranje elemenata priče ili dijelova teksta, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, letka, brošure, skeč...), pantomima, kraća dramatizacija, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Jezik se u šestom razredu osnovne škole sve manje uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu, te se postupno uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup učenju jezika, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ B.6.1.

Učenik na različitim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u različitim aspektima svakodnevnoga života.

Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja.

Na temelju raznih multimodalnih izvora opisuje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja, njihovim hobijima, slobodnome vremenu i međugeneracijskim odnosima te ih uspoređuje s osobnim iskustvom.

Uočava regionalne inačice pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć izvještava o osnovnim elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.

OŠ (1) NJ B. 6.2.

Učenik analizira međukulturne susrete te predlaže rješenja konfliktnih situacija.

Na temelju različitih primjera međukulturnih susreta analizira situaciju te utvrđuje uzroke nesporazuma.

Pokušava objektivno sagledati uzroke nesporazuma te uočava stereotipe i predrasude kao moguće uzroke.

Preispituje stajališta sugovornika, analizira njihove signale i reakcije te predviđa vlastite reakcije u toj situaciji.

Predlaže pozitivno rješenje konfliktnih situacija.

Uz čestu pomoć opisuje različite primjere međukulturnih susreta te često nepristrano sagledava uzroke nesporazuma, u prijedlogu vlastite reakcije često iskazuje potrebu za pozitivnim rješenjem konfliktne situacije.

OŠ (1) NJ B. 6.3.

U međukulturnim problemskim situacijama učenik pokazuje sposobnost promjene gledišta i uživljavanja u tuđu situaciju.

U konkretnim problemskim situacijama opisuje situaciju s gledišta više osoba te izriče pretpostavke o tome kako problem vidi treća, neutralna strana.

Opisuje osjećaje sudionika u različitim konkretnim primjerima međukulturnih konfliktnih situacija i suosjeća s pojedinim osobama.

Opaža vlastite misli, osjećaje i ponašanje s gledišta druge osobe.

Uočava postojanje stereotipa kao ograničavajuću pojavu.

U konkretnim problemskim situacijama uz poticaj iskazuje sposobnost preuzimanja gledišta druge osobe te prihvaćanje i potrebu za pomaganjem drugima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput analiziranja međukulturnih susreta, dok bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj otvorenosti te sposobnosti uživljavanja u tuđu situaciju. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Svijet« i »Škola« mogu biti posebno pogodne za upoznavanje elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ C.6.1.

Učenik bira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika.

Uočava analogije u učestalim jezičnim strukturama i pronalazi obrasce

Induktivnim putom izvodi pravila iz niza primjera

Služi se predznanjem da bi izvršio zadatak.

Mijenja svoje ponašanje na temelju povratnih informacija.

Uočava koje su strategije za njega učinkovite, služi se njima i odbacuje one koje mu ne pomažu.

Aktivno surađuje s drugim učenicima u rješavanju zadataka u radu u skupini.

Povremeno bira i primjenjuje više različitih strategija učenja i uporabe jezika.

Sudjeluje u procesu odlučivanja unutar skupine.

U suradnji s drugim učenicima vrednuje rad skupine i osobni doprinos prema unaprijed postavljenim kriterijima.

Bilježi, opisuje i procjenjuje osobna dostignuća i iskustvo u učenju njemačkoga jezika.

OŠ (1) NJ C. 6.2.

Učenik pronalazi i upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora pritom se služeći osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.

Pronalazi i uspoređuje informacije iz različitih izvora.

Analizira i procjenjuje informacije iz kratkih multimodalnih tekstova (slikovne knjige, kratki novinski članci, videoisječci, internetski i digitalni mediji).

Traži unutarnje i vanjske veze u tekstu na temelju signala u tekstu i ključnih riječi.

Na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije.

Priprema izlaganje (referat, projekt, PowerPoint prezentaciju i sl.) prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima.

Uz čestu se pomoć služi jednostavnijim multimodalnim tekstovima za pronalaženje i tumačenje informacija potrebnih za izvršenje zadatka.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 7. razred – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ A.7.1.

Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama.

Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Samostalno čita prilagođene književne tekstove.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (1) NJ A.7.2.

Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama.

Opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje.

Opširnije izvještava o poznatim temama.

Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (1) NJ A.7.3.

Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima o poznatim temama.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (1) NJ A.7.4.

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: vrlo kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, vrlo kratka osobna pisma / elektronička pošta, razglednice i čestitke.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova.

Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.

Upotrebljava jednostavne linearne veznike za povezivanje rečenica.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji, poznate osobe (uzori), društveni odnosi

Škola: školske aktivnosti, obrazovanje, svijet znanosti i umjetnosti

Svijet: stanovanje, priroda, putovanja, zemlje njemačkoga govornog područja

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze, slobodno vrijeme, interesi, zabava, mediji.

Preporučene jezične strukture:

– glagoli u prezentu

es gibt

– preterit glagola sein, haben i modalnih glagola

– perfekt jednostavnih pravilnih i nepravilnih glagola

– imperativ (složeni glagoli)

– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu

– član uz nazive zemalja i geografskih pojmova na razini uvježbane fraze

– osobne, posvojne i povratne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu

– upitne i pokazne zamjenice

– neodređena zamjenica man

– neki prilozi vremena, mjesta i načina

– neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga poučavanja padeža)

– negacije nicht, nein; kein

– pridjevi kao dio predikata

– pridjevi kao atributi u nominativu i akuzativu nakon neodređenoga i određenoga člana; stupnjevanje pridjeva

– redni brojevi u nominativu i akuzativu

– jednostavne i proširene izjavne i upitne rečenice

– nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn

– zavisnosložene rečenice s veznicima weil i dass.

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje ljudi, stvari i mjesta

izražavanje osjećaja

davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja

izvještavanje o osobnim iskustvima

opisivanje prošlih događaja

izražavanje planova za budućnost

izražavanje (ne)slaganja

izražavanje obveze i potrebe

zamolbe i prijedlozi

uspoređivanje

ukazivanje na osobe i predmete (zamjenice)

izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima, jednostavni dijaloški i opisni tekstovi, kratki članci/tekstovi (npr. iz časopisa za djecu), bajka, prilagođeni narativni i ekspozitorni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnomu razvoju učenika, čestitka, razglednica, mail, blog, kraći književni tekst primjeren uzrastu i jezičnome razvoju, kratko izlaganje, kratki vođeni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, povezivanje/rekonstruiranje elemenata priče ili dijelova teksta, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, letka, brošure, skeč...), kraća dramatizacija, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Iako se jezik u sedmome razredu osnovne škole i dalje uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu i uvodi se metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup učenju jezika, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ B.7.1.

Učenik izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.

Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.

Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.

Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.

Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.

Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.

Na temelju raznih multimodalnih izvora izdvaja važne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Uočava regionalne i stilske inačice pojedinih izraza.

OŠ (1) NJ B. 7.2.

Učenik oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.

Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku opisuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije te preispituje stajališta sugovornika.

Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.

U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.

OŠ (1) NJ B. 7.3.

Učenik iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.

Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.

Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.

Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.

Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.

Uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput oponašanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj stava o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Svijet« i »Škola« mogu biti posebno pogodne za upoznavanje elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ C.7.1.

Učenik prilagođava veći broj strategija učenja i uporabe jezika različitim zadatcima.

Induktivnim putom izvodi pravila iz niza primjera.

U nastavku komunikacije služi se riječima koje je čuo od sugovornika.

Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.

Služi se strategijama parafraziranja u skladu s dostignutom razinom u domeni Komunikacijska jezična kompetencija.

Analizira svoje učenje i uočava koje su strategije za njega učinkovite.

Prilagođava strategije situaciji i zadatku.

Aktivno sudjeluje u rješavanju zadataka u radu u skupini.

Vrednuje osobni doprinos radu u skupini.

Postavlja osobne ciljeve kako bi pridonio skupini.

Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika radi ostvarivanja boljih rezultata. Uz čestu pomoć prilagođava se zadatku.

OŠ (1) NJ C. 7.2.

Učenik bira, tumači i kritički procjenjuje informacije prikupljene iz različitih izvora te prepoznaje namjere autora.

Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i dosegnutoj jezičnoj razini te kritički procjenjuje njihove sadržaje.

Služi se različitim izvorima kako bi proširio vokabular.

Primjenjuje pravila za izradu kratke prezentacije ili referata s temom iz svoje svakodnevice.

Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih multimodalnih tekstova u kojima prepoznaje autorove namjere.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

Osnovna škola Njemački jezik 8. razred – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ A.8.1.

Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove srednje dužine povezane s poznatim temama.

Vrednuje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Samostalno čita prilagođene književne tekstove.

Provjerava osobno razumijevanje.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (1) NJ A.8.2.

Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama.

Opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama.

Iznosi kratke i uvježbane prezentacije o poznatim temama te jednostavno objašnjava svoje mišljenje.

Razumljivo izgovora riječi te razlikuje i upotrebljava intonaciju kako bi obogatio poruku.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (1) NJ A.8.3.

Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima i raspravama o poznatim temama.

Prilagođava govornu interakciju kontekstu.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (1) NJ A.8.4.

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo / elektronička pošta.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova.

Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst, upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji, poznate osobe (uzori), društveni odnosi

Škola: školske aktivnosti, obrazovanje, svijet znanosti i umjetnosti

Svijet: stanovanje, priroda, putovanja, zemlje njemačkoga govornog područja

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti, obveze, slobodno vrijeme, interesi, zabava, mediji.

Preporučene jezične strukture:

– prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola

es gibt

– modalni glagoli sollen, wollen

– preterit glagola sein, haben i modalnih glagola te nekih najučestalijih pravilnih i nepravilnih glagola

– imperativ

– imenice s određenim i neodređenim članom

– član uz nazive zemalja i geografskih pojmova

– osobne i posvojne zamjenice (bez genitiva)

– upitne zamjenice

– pokazne zamjenice dieser/diese/dieses

– neodređene zamjenice man, jemand, niemand, alles, viele, etwas

– neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

– prijedlozi s dativom i akuzativom

– negacije nicht, nein; kein

– pridjevi kao dio predikata

– pridjevi kao atributi nakon nultoga, određenoga i neodređenoga člana u nominativu i akuzativu; stupnjevanje pridjeva

– jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice

– nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn,

zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass

– zavisnosložene rečenice bez veznika s glagolom na drugome mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.).

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje ljudi, stvari i mjesta

izražavanje osjećaja

davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja

izvještavanje o osobnim iskustvima

opisivanje prošlih događaja

izražavanje planova za budućnost

izražavanje (ne)slaganja

izražavanje obveze i potrebe

zamolbe i prijedlozi

uspoređivanje

ukazivanje na osobe i predmete (zamjenice)

izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima, dijaloški i opisni tekstovi, članci/tekstovi (npr. iz časopisa za mlade), bajke, prilagođeni i autentični narativni i ekspozitorni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnomu razvoju učenika, čestitka, razglednica, mail, blog, kraći književni tekst primjeren uzrastu i jezičnome razvoju, kratko izlaganje, kratki vođeni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, povezivanje/rekonstruiranje elemenata priče ili dijelova teksta, pjevanje, recitiranje, gluma, pantomima, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, letka, brošure, lutkarska predstava, skeč...), kraća dramatizacija, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Iako se jezik u osmome razredu osnovne škole i dalje uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu i uvodi se metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup učenju jezika, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se strukture mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ B.8.1.

Učenik izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja te u značenju i uporabi pojedinih jezičnih

izričaja i načina ponašanja.

Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.

Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole, te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.

Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.

Uočava regionalne i stilske inačice pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.

OŠ (1) NJ B. 8.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.

Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Uočava da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.

Povezuje različita uvjerenja s uzrocima konflikta ili nerazumijevanja u međukulturnim kontaktima.

Uz čestu pomoć se služi primjerenim obrascima u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.

OŠ (1) NJ B. 8.3.

Učenik poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.

Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike a da ne donosi sud o njima.

Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.

Argumentira zašto je potrebno uvažavati različitost.

Opisuje primjere isključivanja drugih i drukčijih uzrokovanoga stereotipima i predrasudama.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.

Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru tema »Svakodnevica« i »Svijet« potiče u učenika razvoj poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Svijet« i »Škola« mogu biti pogodne za upoznavanje kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi mogu se objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (1) NJ C.8.1.

Učenik kombinira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.

Induktivnim putom izvodi pravila iz niza primjera.

Služi se analogijama i primjerima za bolje pamćenje novih jezičnih sadržaja.

Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.

Prepoznaje svoj stil učenja.

Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.

Planira daljnje korake i strategije neophodne za napredak.

Procjenjuje osobni napredak i napredak svojih suučenika.

Pokreće interakciju s drugim učenicima.

Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unapređenje osobnoga doprinosa zadatcima za rad u skupini.

Vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini.

Spreman je preuzeti rizik i iskušati nove pristupe rješavanju zadataka.

Povremeno iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika te povremeno prepoznaje strategije kojima postiže najbolje rezultate u učenju.

OŠ (1) NJ C. 8.2.

Učenik uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranome jeziku i pritom se služi osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.

Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja o informacijama iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.

Služi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.

Priprema referate i prezentacije služeći se zadanim predlošcima i uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.

Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.

Prepoznaje osnovnu funkciju i strukturu jednojezičnih rječnika.

Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 4. razred, 1. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ A.4.1.

Učenik razumije rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Razumije rečenice i konkretne, vrlo kratke, vrlo jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima.

Razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno.

Verbalno i neverbalno reagira na slušne, pisane i vizualne poticaje (npr. upute, naredbe i dr.).

Uočava osnovne posebnosti izgovora i intonacije njemačkoga jezika.

Prepoznaje i povezuje grafijske i zvučne slike riječi i jednostavnih fraza.

Povezuje zvučnu i grafijsku sliku riječi sa značenjem.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje rečenica, vrlo kratkih i vrlo jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (2) NJ A.4.2.

Učenik naglas čita rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Naglas čita rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne, poznate tekstove.

Prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika.

Povremeno točno naglas čita rečenice, vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

OŠ (2) NJ A.4.3.

Učenik govori riječi i kratke rečenice oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

Ponavlja kratke i vrlo jednostavne rečenice, brojalice i pjesmice prema zvučnome predlošku.

Izgovara specifične glasove njemačkoga jezika.

Imenuje i opisuje osobe, predmete, jednostavne radnje i situacije nizom od nekoliko kratkih i vrlo jednostavnih uvježbanih rečenica.

Oblikuje i izgovara kratke i vrlo jednostavne rečenice prema predlošku.

Upotrebljava osnovna, uvježbana jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno govori riječi i kratke rečenice.

OŠ (2) NJ A.4.4.

Učenik u razgovoru razmjenjuje kratke, uvježbane rečenice.

Ponavlja naučene osnovne komunikacijske obrasce.

Postavlja vrlo jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja.

Oblikuje i izgovara kratke, uvježbane rečenice radi razmjene informacija.

Sudjeluje u uvježbanim kratkim dijalozima i igranju uloga.

Upotrebljava osnovna, uvježbana jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito u razgovoru razmjenjuje kratke, uvježbane rečenice.

OŠ (2) NJ A.4.5.

Učenik piše poznate riječi, fraze i vrlo kratke rečenice.

Uočava i prepoznaje osnovne razlike u zapisivanju glasova u hrvatskome i njemačkome jeziku.

Uočava veze između fonema i grafema u njemačkome jeziku.

Piše vrlo kratke rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku.

Dopunjava različite jednostavne tekstove (prenosi informacije u obrasce) poznatim riječima.

Upotrebljava osnovna jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno piše poznate riječi, fraze i vrlo kratke rečenice.

OŠ (2) NJ A.4.6.

Učenik zapisuje poznate riječi i jednostavne fraze slušajući izgovor slova koja čine tu riječ ili frazu.

Prepoznaje glasove u njemačkome jeziku te ih zapisuje.

Analizira slijed zvukova unutar jedne riječi.

Povezuje pisani oblik riječi s njezinom zvučnom slikom.

Uz čestu pomoć i povremeno točno zapisuje poznate riječi i jednostavne fraze slušajući izgovor slova koja čine tu riječ ili frazu.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji i vršnjaci

Svijet: dom, škola, priroda,

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme.

Preporučene jezične strukture:

– prezent glagola haben i sein; učestali pravilni i neki učestali nepravilni glagoli u jednini i 1. licu množine prezenta (Was machst du gern? Ich spiele gern Fußball.); modalni glagol mögen + möchte, (Ich mag Schokolade., Ich möchte ein Eis.)

– imperativ jednine pravilnih i učestalih nepravilnih glagola (Steh auf!, Setz dich! Komm her!, Zeig mir!)

– neke učestale imenice s određenim članom u nominativu i neodređenim članom u nominativu i akuzativu (Die Blume ist schön., Ich habe einen Cousin.)

– osobne zamjenice u nominativu

– posvojne zamjenice mein/meine, dein/deine

– neke upitne zamjenice (Wer ist das?, Was ist das?, Wie heißt du? Wie geht’s? Wo wohnst du?)

– pokazna zamjenica das

– neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (Heute ist Montag., Wir sind in der Schule., Das Buch ist auf dem Tisch., Ich esse gern Brot mit Marmelade.); negacija (nicht, nein)

– pridjevi kao dio predikata

– jednostavne izjavne i upitne rečenice.

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje navika i rutinskih radnji

traženje i davanje uputa

izricanje vremena

upotreba brojeva

razmjena informacija

imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji

oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva

jednostavno izvještavanje o svakodnevnim događajima

izricanje vremena i mjesta.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

brojalice, pjesmice (tradicionalne i suvremene), slikopriče, slikovnice, strip, vrlo jednostavni i kratki tekstovi popraćeni slikama, kratki dijaloški tekst, prilagođena poznata bajka, čestitka, razglednica, mail, blog, obrasci s osobnim podatcima, kratki sastavak prema uvježbanome modelu (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, vrlo jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, skeč...).

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Jezik se u četvrtome razredu osnovne škole djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje ne temelju brojnih primjera, a jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu.

Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup učenju jezika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ B.4.1.

Učenik prepoznaje i navodi osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja i prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

Prepoznaje i služi se nazivima zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih glavnih gradova te neka tipična osobna imena.

Navodi najjednostavnije osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Prepoznaje sličnosti i razlike u nazivima i načinima obilježavanja blagdana u vlastitoj zemlji te u zemljama njemačkoga govornog područja.

Prepoznaje sličnosti i razlike između svoje svakodnevice i one vršnjaka s njemačkoga govornog područja.

Čita i povezuje priču/bajku iz dječje književnosti na njemačkome jeziku u slikama ili stripu s istom na hrvatskome jeziku.

Sluša i izvodi tradicionalne i suvremene pjesmice na njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć prepoznaje i navodi osnovne informacije o zemljama njemačkoga govornog područja te prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

OŠ (2) NJ B.4.2.

Učenik uočava obrasce pozitivnih načina ophođenja prema osobama u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Na konkretnim primjerima vrlo jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku izdvaja pozitivne načine ophođenja.

Razlikuje nepoželjne od poželjnih oblika verbalne i neverbalne komunikacije u razrednome odjelu i školi.

Prepoznaje primjerene oblike oslovljavanja u komunikaciji na njemačkome jeziku.

Primjereno reagira u vrlo jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć prepoznaje poželjne i nepoželjne oblike verbalne i neverbalne komunikacije s osobama u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.

OŠ (2) NJ B.4.3.

Učenik pokazuje otvorenost i znatiželju za kulture povezane s njemačkim jezikom te za strane i nerazumljive sadržaje.

Pokazuje zanimanje i otvorenost u kontaktu s vrlo jednostavnim autentičnim sadržajima na njemačkome jeziku.

Postavlja pitanja o bliskim sadržajima i običajima na njemačkome jeziku te o ponekim nepoznatim sadržajima.

Zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja.

Pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na njemačkome jeziku.

Uz poticaj iskazuje interes za jezične i kulturne sadržaje njemačkoga govornog područja te uglavnom pozitivno reagira na poticaje na njemačkome jeziku.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput prepoznavanja obrazaca uljudnoga ophođenja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Svijet« može biti posebno pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ C.4.1.

Učenik prepoznaje i primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika.

Uočava osnovne korake koji vode razumijevanju riječi i rečenica i doprinose lakšemu izražavanju.

Verbalnim i/ili neverbalnim znakovima pokazuje nerazumijevanje.

Prepoznaje i povezuje nove riječi s već poznatim sličnim riječima u materinskome jeziku i drugim jezicima koje uči (germanizmi, internacionalizmi) te uočava mogućnosti pozitivnoga transfera.

Prepoznaje važnost i uočava prednosti dobre suradnje s vršnjacima kako bi izvršio određeni jezični zadatak.

Sudjeluje u zadatcima u radu u skupini ili u paru.

Usvaja i izražava pozitivne stavove i osjećaje prema učenju njemačkoga jezika.

Razumije da su pogreške sastavni dio procesa učenja i prevladava strah od nerazumijevanja i pogrešaka.

Unatoč nesigurnosti govori* njemačkim jezikom.

Vodi bilješke o učenju njemačkoga jezika u svojoj školskoj bilježnici ili dnevniku učenja.

*u skladu s dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

Povremeno prepoznaje i primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika.

OŠ (2) NJ C.4.2.

Učenik se služi osnovnim izvorima informacija na njemačkome jeziku.

Raspoznaje strukturu udžbenika.

Razlikuje tipove zadataka.

Slijedi uputu zadatka, povezuje ga s prethodnim zadatcima i rješava zadatke.

Služi se udžbenikom i udžbeničkim rječnikom kao izvorom informacija i u njima traži objašnjenje novih i nepoznatih riječi.

Uz čestu se pomoć služi udžbenikom i rječnikom.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 5. razred, 2. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ A.5.1.

Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno razumije kratke i vrlo jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s neposrednim okružjem i popraćene vizualnim sadržajima.

Uočava osnovnu poruku u kratkim i vrlo jednostavnim tekstovima.

Pronalazi ključne informacije te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem.

Razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno.

Povezuje intonacijske obrasce njemačkoga jezika sa značenjem.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (2) NJ A.5.2.

Učenik naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Naglas čita poznate kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Prepoznaje i oponaša pravilan izgovor i intonaciju njemačkoga jezika.

Povremeno točno naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove.

OŠ (2) NJ A.5.3.

Učenik govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove od nekoliko rečenica i izgovara ih oponašajući izgovor i intonaciju govornoga modela.

Upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce u novim situacijama.

Opisuje nizom vrlo jednostavnih rečenica svoje okružje, jednostavne radnje i tijek događaja prema predlošku.

Upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

OŠ (2) NJ A.5.4.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Spontano upotrebljava naučene osnovne komunikacijske obrasce radi razmjene informacija.

Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja.

Sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga.

Primjereno upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

OŠ (2) NJ A.5.5.

Učenik piše kratke i jednostavne rečenice.

Piše kratke i jednostavne rečenice povezane s ranije usvojenim sadržajima i temama prema predlošku (intenzivno vođeno pisanje).

Jednostavnim i kratkim rečenicama opisuje slikovne predloške.

Dopunjava različite jednostavne tekstove (prenosi informacije u obrasce) poznatim riječima.

Primjereno upotrebljava vrlo jednostavna jezična sredstva.

Uz čestu pomoć i povremeno točno piše kratke i jednostavne rečenice.

OŠ (2) NJ A.5.6.

Učenik zapisuje poznate riječi prema zvučnome ili slikovnome predlošku.

Raspoznaje slijed zvukova unutar jedne riječi.

Prepoznaje glasove unutar riječi i povezuje ih s njihovim grafijskim oblikom.

Zapisuje riječ koju čuje ili dobije uz vizualni poticaj za tu riječ (sliku i dr.).

Uz čestu pomoć i povremeno točno zapisuje poznate riječi prema zvučnome ili slikovnome predlošku.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji i vršnjaci

Svijet: dom, škola, priroda,

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme.

Preporučene jezične strukture:

– prezent glagola haben i sein; jednostavni pravilni i učestali nepravilni glagoli u prezentu, modalni glagoli mögen + möchte, können u jednini (Ich heiße…, Ich bin… Jahre alt., Ich wohne in der …-Straße., Mein Freund lebt in…, Ich mag Deutsch., Ich möchte ins Kino gehen., Meine Mutter ist...von Beruf)

– imperativ

– preterit glagola sein i haben u jednini (Ich hatte Geburtstag., Wo warst du gestern?, Ich war krank.)

– učestale imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu

– osobne zamjenice u nominativu

– posvojne zamjenice u nominativu i u učestalim frazama u akuzativu

– neke upitne zamjenice i pokazna zamjenica das

– neki prilozi i prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (Wo ist die Post? Neben der Schule., Dort ist das Hotel., Gibt es in deinem Ort ein Museum?)

– negacija (nicht, nein)

– pridjevi kao dio predikata (Das ist ein Dorf. Es ist klein.)

– jednostavne izjavne i upitne rečenice, složene rečenice s veznikom und.

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje navika i rutinskih radnji

traženje i davanje uputa

izricanje vremena

upotreba brojeva

razmjena informacija

imenovanje i opisivanje osoba, stvari, radnji

oblikovanje potvrdnih i niječnih izjava, jednostavnih pitanja i zahtjeva

jednostavno izvještavanje o svakodnevnim događajima

izricanje vremena i mjesta.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, vrlo jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, skeč...).

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Jezik se u petome razredu osnovne škole djelomično uči oponašanjem, igranjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, ali se učenici potiču i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje ne temelju brojnih primjera. Jezične strukture uvode se u što autentičnijemu komunikacijskom kontekstu. Važno je na primjeren način učenike pomalo privikavati na kognitivni pristup učenju jezika.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ B.5.1.

Učenik opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života te prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.

Opisuje osnovne karakteristike zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja.

Opisuje neke aktivnosti iz svakodnevice djece i mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom djece i mladih u vlastitoj zemlji.

Izvodi tradicionalne i suvremene dječje pjesmice.

Čita prilagođenu bajku, priču ili drugu kraću narativnu formu na njemačkome jeziku, povezuje ju s istom na hrvatskome te ju prepričava.

Primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i oblikuje čestitku ili pozivnicu, pisano ili usmeno.

U raznim multimodalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Uočava regionalne inačice pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje i opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.

OŠ (2) NJ B.5.2.

Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta i primjereno reagira.

Na konkretnim primjerima jednostavne komunikacije na njemačkome jeziku izdvaja pozitivne načine ophođenja.

Opisuje jednostavne primjere pozitivnih načina ophođenja prema drugima u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Primjenjuje poželjne oblike ponašanja u vlastitome razredu i školi.

Primjereno reagira u jednostavnim komunikacijskim situacijama na njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta i primjereno reagira u ophođenju s drugima.

OŠ (2) NJ B.5.3.

Učenik reagira otvoreno i s interesom na strane i nerazumljive sadržaje.

U kontaktu s jednostavnim autentičnim sadržajima na njemačkome jeziku pokazuje zanimanje i otvorenost.

Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te pozitivno reagira na uočene razlike među kulturama.

Zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima.

Uz poticaj iskazuje interes za jezične i kulturne sadržaje povezane s njemačkim jezikom. U kontaktu s nerazumljivim sadržajima uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje.

Pozitivno reagira na sadržaje povezane s blagdanima i običajima te rado sudjeluje u odgovarajućim aktivnostima na njemačkome jeziku.

Prepoznaje stereotipe u različitim izvorima koji prikazuju problemske situacije povezane s njegovim neposrednim okružjem.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput opisivanja međukulturnih susreta, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, tema »Svijet« može biti pogodna za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ C.5.1.

Učenik bira i primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika u skladu sa zadatkom.

Uočava pravilnosti i razvrstava jezične elemente prema sličnosti ili različitosti.

Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te drugim jezicima koje uči te uočava mogućnost pozitivnoga transfera.

Uočava i primjenjuje korake koji ga vode do izvršenja zadatka.

Traži pomoć i objašnjenje kad ne razumije zadatak.

Eksperimentira s jezičnim elementima i primjećuje njihovu prihvatljivost među vještijim korisnicima jezika.

Surađuje s drugim učenicima i uvažava pravila rada u skupini.

Prepoznaje razloge za učenje njemačkoga jezika.

Pokazuje samopouzdanje u uporabi jezika i prihvaća pogreške kao sastavni dio učenja.

Bilježi osobni napredak u učenju njemačkoga jezika te osjećaje i stavove prema učenju njemačkoga jezika.

Povremeno bira i primjenjuje neke strategije učenja i uporabe jezika.

OŠ (2) NJ C.5.2.

Učenik se služi jednostavnim informacijama iz različitih izvora.

Služi se udžbenikom i popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnome rječniku ili elektroničkome rječniku.

Pronalazi jednostavne informacije u različitim izvorima.

Često je potrebna pomoć pri korištenju različitim izvorima informacija.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 6. razred, 3. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ A.6.1.

Učenik razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno i selektivno razumije kratke i vrlo jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane sa svakodnevicom i neposrednim okružjem.

Uočava osnovnu poruku u kratkim i vrlo jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika.

Pronalazi određene informacije u tekstovima o poznatim temama te ih povezuje s osobnim iskustvom i znanjem.

Razumije sadržaje izgovorene polako, jasno i razgovijetno.

Razumije vrlo jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i vrlo jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (2) NJ A.6.2.

Učenik naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Naglas čita nepoznate tekstove o poznatim temama i s poznatim leksikom.

Tečno čita poznate kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Razlikuje i primjenjuje intonacijska obilježja jednostavnih rečenica.

Povremeno točno naglas čita kratke i vrlo jednostavne tekstove.

OŠ (2) NJ A.6.3.

Učenik proizvodi vrlo kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

Oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama.

Opisuje svoje okružje, radnje i događaje.

Prepričava vrlo kratke obrađene tekstove s pomoću predloška ili vođen pitanjima.

Primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi vrlo kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (2) NJ A.6.4.

Učenik sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Spontano upotrebljava naučene komunikacijske obrasce radi razmjene informacija.

Postavlja vrlo jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja.

Sudjeluje u uvježbanim dijalozima i igrama uloga.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u vrlo kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (2) NJ A.6.5.

Učenik piše vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Oblikuje vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove prema poznatome i uvježbanome predlošku.

Primjenjuje pravila pisanja kratkih čestitki, razglednica i vrlo kratkih osobnih poruka.

Stvara vrlo kratke i vrlo jednostavne konkretne opise poznatih situacija iz neposrednoga okružja u okviru ranije usvojenih sadržaja.

Dopunjava različite jednostavne tekstove (prenosi informacije u obrasce) poznatim riječima.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate i učestale riječi.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji, poznate osobe (uzori), društveni odnosi

Škola: školske aktivnosti, obrazovanje, svijet znanosti i umjetnosti

Svijet: stanovanje, priroda, putovanja i promet, zemlje njemačkoga govornog područja

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme.

Preporučene jezične strukture:

– jednostavni i učestali složeni, pravilni i nepravilni te modalni glagoli (dürfen, können, mögen +möchte, müssen) u prezentu, neki učestali povratni glagoli sa zamjenicom u akuzativu

es gibt

– preterit glagola sein i haben

– perfekt nekih vrlo učestalih glagola (machen, kommen, fahren, lernen, spielen…) na razini uvježbane fraze, a ne kao struktura

– imperativ

– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu, član uz nazive zemalja i geografskih pojmova (na razini uvježbane fraze)

– osobne zamjenice u nominativu i akuzativu, posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu

– neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was? das, der/die/das); neki prilozi vremena i mjesta

– neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga poučavanja padeža)

– negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu)

– pridjevi kao dio predikata

– stupnjevanje pravilnih pridjeva

– jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice, nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn.

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje ljudi, stvari i mjesta

izražavanje osjećaja

davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja

izvještavanje o osobnim iskustvima

opisivanje prošlih događaja

izražavanje planova za budućnost

izražavanje (ne)slaganja

izražavanje obveze i potrebe

zamolbe i prijedlozi

uspoređivanje

ukazivanje na osobe i predmete (zamjenice)

izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

bojenje, gestikulacija, slaganje slika ili dijelova kratkoga teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, vrlo jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, skeč...).

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Jezik se u šestome razredu osnovne škole sve manje uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, a učenici se potiču na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Jezične strukture uvode se u komunikacijskome kontekstu i postupno se uvodi metajezik prilagođen dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Važno je na primjeren način učenike privikavati na kognitivni pristup jeziku, tj. postupno povećavati udio osvještavanja struktura. Jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ B.6.1.

Učenik opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života te opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.

Opisuje neke poznate osobe i bitna obilježja zemalja njemačkoga govornog područja i njihovih običaja te ih uspoređuje s hrvatskim.

Opisuje neke aktivnosti iz svakodnevice djece i mladih u zemljama njemačkoga govornog područja.

Na jednostavnim i konkretnim primjerima pronalazi i opisuje sličnosti i razlike sa svakodnevicom djece i mladih u vlastitoj zemlji.

Izvodi tradicionalne i suvremene dječje pjesmice te čita prilagođenu bajku, priču i drugu kraću narativnu formu na njemačkome jeziku, povezuje ju s istom na hrvatskome te ju prepričava.

Primjereno reagira na čestitke i pozive na njemačkome jeziku i oblikuje čestitku ili pozivnicu, pismeno ili usmeno.

U raznim multimodalnim izvorima pronalazi informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Uočava regionalne inačice pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć opisuje osnovne elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.

OŠ (2) NJ B.6.2.

Učenik opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta te razmatra moguće uzroke i rješenja nesporazuma.

Na temelju jednostavnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te iznosi pretpostavke o mogućim uzrocima nesporazuma.

Objašnjava signale i reakcije sugovornika.

Izbjegava pripisivanje pozitivnih karakteristika vlastitoj skupini, a negativnih drugim skupinama.

Uz čestu pomoć opisuje jednostavne primjere međukulturnih susreta, u prijedlogu vlastite reakcije ponekad iskazuje prihvaćanje drugih i drukčijih.

Pokušava objektivno sagledati uzroke nesporazuma te uočava stereotipe i predrasude kao moguće uzroke.

Predlaže moguće vlastite reakcije u konkretnim problemskim situacijama.

OŠ (2) NJ B.6.3.

Učenik reagira otvoreno i s interesom na strane i nerazumljive sadržaje, ponašanja i situacije.

Na jednostavnim primjerima međukulturnih susreta koji sadrže njemu nerazumljiva ponašanja ili situacije pokazuje spremnost na upoznavanje i učenje.

Postavlja pitanja o autentičnim sadržajima koje ne razumije te povremeno samostalno istražuje o sadržajima koji ga zanimaju.

Zanima se za svakodnevicu vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja u različitim aspektima te iskazuje želju za daljnjim učenjem o životu vršnjaka u tim zemljama.

Na vrlo jednostavan način izražava potrebu prihvaćanja različitosti.

U kontaktu s nerazumljivim sadržajima, ponašanjima i situacijama povezanima s njemu stranim kulturama uz poticaj iskazuje otvorenost i spremnost na upoznavanje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput opisivanja međukulturnih susreta, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj znatiželje i otvorenosti prema drugima i drukčijima. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Svijet« i »Škola« mogu biti pogodne za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ C.6.1.

Učenik prilagođava strategije učenja i uporabe jezika različitim zadatcima.

Prepoznaje i razvrstava pravilnosti i analogije na temelju niza primjera.

Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te u drugim jezicima koje uči te uočava mogućnost pozitivnoga transfera.

Planira korake za rješavanje zadataka i primjenjuje prikladne strategije.

Bira korake koji učinkovito vode do rješavanja zadatka.

Primjenjuje dosad stečena znanja i pritom se osjeća samopouzdano i zadovoljno.

Izražava svoje mišljenje i stav te ih uspoređuje s mišljenjem drugih u svakodnevnim komunikacijskim situacijama.*

Surađuje s drugim učenicima i uvažava pravila rada u skupini.

Uvažava mišljenje i stavove drugih te daje konstruktivnu povratnu informaciju.

Povremeno prilagođava strategije učenja i uporabe jezika različitim zadatcima.

Bilježi i opisuje osobni napredak u učenju njemačkoga jezika te osjećaje i stavove prema učenju njemačkoga jezika.

*u skladu s jezičnim i kognitivnim razvojem i dosegnutom razinom unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija

OŠ (2) NJ C.6.2.

Učenik pronalazi i upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora.

Služi se popisom riječi u udžbeniku, dvojezičnim ili elektroničkim rječnikom.

Pronalazi, izdvaja i uspoređuje jednostavne informacije iz različitih izvora uključujući i elektroničke medije.

Uz čestu pomoć pronalazi i uspoređuje jednostavne informacije iz multimodalnih tekstova.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 7. razred, 4. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ A.7.1.

Učenik razumije kratke i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno i selektivno te detaljno razumije kratke i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama.

Uočava osnovnu poruku u kratkim i jednostavnim tekstovima i prepoznaje osnovne namjere sugovornika.

Pronalazi određene informacije u tekstovima o poznatim temama te ih vrednuje u odnosu na osobno iskustvo i znanje.

Uočava jednostavne odnose među informacijama u tekstu.

Razlikuje jednostavne tekstne vrste i njihovu osnovnu namjenu.

Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje kratkih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (2) NJ A.7.2.

Učenik proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

Oblikuje i govori kratke i vrlo jednostavne tekstove o poznatim temama.

Opisuje svoje okružje, radnje i događaje.

Prepričava kratke obrađene tekstove i slijed događaja.

Primjenjuje prikladan izgovor i intonaciju.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i vrlo jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (2) NJ A.7.3.

Učenik sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Spontano upotrebljava naučene komunikacijske obrasce radi razmjene informacija.

Postavlja jednostavna, uvježbana pitanja i odgovara na takva pitanja.

Oblikuje i izgovara jednostavne rečenice radi razmjene informacija.

Sudjeluje u kratkim dijalozima i igrama uloga.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i vrlo jednostavnoj govornoj interakciji.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (2) NJ A.7.4.

Učenik piše kratke i vrlo jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi povezani s osobnim iskustvima, kratke osobne poruke, razglednice i čestitke.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova.

Povezuje nekoliko rečenica u smisleni niz jednostavnim linearnim veznicima.

Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.

Upotrebljava preporučena jezična sredstva u uvježbanim iskazima.

Pokušava samostalno produktivno upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate i učestale riječi, djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji, poznate osobe (uzori), društveni odnosi

Škola: školske aktivnosti, obrazovanje, svijet znanosti i umjetnosti

Svijet: stanovanje, priroda, putovanja i promet, zemlje njemačkoga govornog područja

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme.

Preporučene jezične strukture:

– jednostavni i učestali složeni, pravilni i nepravilni te modalni glagoli (dürfen, können, mögen +möchte, müssen) u prezentu, učestali povratni glagoli sa zamjenicom u akuzativu i dativu

es gibt

– preterit glagola sein i haben

– perfekt vrlo učestalih jednostavnih glagola (machen, kommen, fahren, lernen, spielen…)

– imperativ

– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu;

član uz nazive zemalja i geografskih pojmova

– osobne zamjenice u nominativu i akuzativu, posvojne zamjenice u nominativu i akuzativu

– neke upitne i pokazne zamjenice (wer? was? das, der/die/das)

– neki prilozi vremena i mjesta

– neki prijedlozi za opisivanje konkretnih odnosa (na razini uvježbane fraze, bez eksplicitnoga poučavanja padeža)

– negacije (nicht, nein; kein u nominativu i akuzativu)

– pridjevi kao dio predikata

– pridjevi kao atributi u nominativu (mein bester Freund, das schnelle Auto) na razini uvježbane fraze

– stupnjevanje pravilnih pridjeva; jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice, nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn

– zavisnosložene rečenice s veznicima weil i dass.

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje ljudi, stvari i mjesta

izražavanje osjećaja

davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja

izvještavanje o osobnim iskustvima

opisivanje prošlih događaja

izražavanje planova za budućnost

izražavanje (ne)slaganja

izražavanje obveze i potrebe

zamolbe i prijedlozi

uspoređivanje

ukazivanje na osobe i predmete (zamjenice)

izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima, kratki dijaloški tekst, kratki i jednostavan tekst (npr. iz časopisa za djecu), poznata bajka, kraći prilagođeni književni tekstovi primjeren uzrastu i jezičnomu razvoju, čestitka, razglednica, mail, blog, kratko izlaganje ili kratki vođeni sastavak prema uvježbanome modelu (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, skeč...), kraća dramatizacija, izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru se tema učitelj može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Iako se jezik u sedmome razredu osnovne škole i dalje uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ B.7.1.

Učenik na konkretnim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.

Navodi i opisuje prirodne ljepote, znamenitosti i tipična jela i pića svoje zemlje i zemalja njemačkoga govornog područja.

Opisuje svoju svakodnevnicu i uspoređuje ju s onom svojih vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja.

Na jednostavnim i konkretnim primjerima opisuje sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura.

Na temelju raznih multimodalnih izvora upoznaje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Uočava regionalne i stilske inačice pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć opisuje elemente kultura povezanih s njemačkim jezikom te objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.

OŠ (2) NJ B.7.2.

Učenik opisuje konkretne primjere međukulturnih susreta te objašnjava moguće uzroke nesporazuma i predlaže rješenja.

Na temelju različitih konkretnih primjera međukulturnih susreta opisuje situaciju te objašnjava moguće uzroke nesporazuma.

Pokušava objektivno sagledati situaciju i uzroke nesporazuma ne pripisuje stranoj osobi.

Analizira signale i reakcije sudionika u problemskim situacijama te predviđa vlastite reakcije.

Predlaže načine pomoći osobama u konfliktnim situacijama.

Uz čestu pomoć opisuje različite konkretne primjere međukulturnih susreta, ponekad nepristrano sagledava uzroke nesporazuma i predlaže rješenja.

OŠ (2) NJ B.7.3.

U međukulturnim problemskim situacijama učenik pokazuje sposobnost uživljavanja u tuđu situaciju.

U konkretnim problemskim situacijama opisuje događaj s gledišta više osoba.

Opisuje osjećaje sudionika u različitim konkretnim primjerima međukulturnih konfliktnih situacija.

Uočava pojavu razlika u gledištima jer osobe imaju pristup različitim informacijama.

Uočava postojanje stereotipa kao ograničavajuću pojavu.

U konkretnim problemskim situacijama uz poticaj opisuje osjećaje i gledišta sudionika i iskazuje prihvaćanje i potrebu za pomaganjem drugima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput opisivanja međukulturnih susreta, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj otvorenosti prema drugima i drukčijima te sposobnosti uživljavanja u tuđu situaciju. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Svijet« i »Škola« mogu biti pogodne za upoznavanje osnovnih elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ C.7.1.

Učenik primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika.

Uočava analogije i zaključuje o pravilima na temelju većega broja primjera.

Otkriva logične veze među strukturama i pojmovima.

Reakcijom sugovornika procjenjuje je li sugovornik razumio poruku.

Isprobava razne strategije učenja i odbacuje one koje za njega nisu učinkovite.

Analizira rezultate učenja radi poboljšanja rezultata.

Organizira i planira svoje učenje.

Planira i organizira suradnju s drugima uvažava tuđa mišljenja i stavove.

Izražava konstruktivnu kritiku i primjereno reagira na nju.

Prihvaća osobne i tuđe pogreške kao sastavni dio učenja jezika.

Bilježi i opisuje osobni napredak i iskustvo u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje više različitih strategija učenja i uporabe jezika.

OŠ (2) NJ C.7.2.

Učenik pronalazi i upotrebljava informacije iz različitih izvora u skladu sa svojim potrebama.

U skladu s potrebama traži i pronalazi različite izvore informacija.

Prikuplja, tumači i razvrstava informacije iz različitih izvora.

Služi se prikupljenim informacijama kako bi sastavio kratku prezentaciju na zadanu temu.

Uz čestu pomoć pronalazi, tumači i prezentira informacije iz kratkih multimodalnih tekstova.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Osnovna škola Njemački jezik 8. razred, 5. godina učenja – 70 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ A.8.1.

Učenik razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s poznatim temama.

Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Čita prilagođene književne tekstove.

Provjerava osobno razumijevanje.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

OŠ (2) NJ A.8.2.

Učenik proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove o poznatim temama.

Opisuje, prepričava i izvještava o sadržajima povezanima s poznatim temama.

Iznosi kratke i uvježbane prezentacije o poznatim temama te jednostavno objašnjava svoje mišljenje.

Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

PoIovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (2) NJ A.8.3.

Učenik sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima o poznatim temama.

Prilagođava govornu interakciju kontekstu.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

OŠ (2) NJ A.8.4.

Učenik piše kratke i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo / elektronička pošta.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova.

Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.

Upotrebljava jednostavna vezna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

PoIovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Ljudi: obitelj, prijatelji, poznate osobe (uzori), društveni odnosi

Škola: školske aktivnosti, obrazovanje, svijet znanosti i umjetnosti

Svijet: stanovanje, priroda, putovanja i promet, zemlje njemačkoga govornog područja

Svakodnevica: svakodnevne aktivnosti i slobodno vrijeme.

Preporučene jezične strukture:

– prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i učestalih složenih glagola

es gibt

– modalni glagoli sollen, wollen

– preterit glagola sein, haben i modalnih glagola

– imperativ

– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu

– osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine

– posvojne zamjenice u nominativu, akuzativu i dativu

– upitne zamjenice

– pokazne zamjenice dieser/diese/dieses; neodređene zamjenice man, alles, viele, etwas

– neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

– učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne)

– negacije nicht, nein; kein

– pridjevi kao dio predikata

– pridjevi kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana u nominativu i akuzativu

– stupnjevanje pridjeva

– jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice,

nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn,

zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass

– zavisnosložene rečenice bez veznika s glagolom na drugome mjestu (Er hat gesagt, er kommt später.).

Jezično-komunikacijske funkcije:

opisivanje ljudi, stvari i mjesta

izražavanje osjećaja

davanje prijedloga i savjeta, izricanje želja

izvještavanje o osobnim iskustvima

opisivanje prošlih događaja

izražavanje planova za budućnost

izražavanje (ne)slaganja

izražavanje obveze i potrebe

zamolbe i prijedlozi

uspoređivanje

ukazivanje na osobe i predmete (zamjenice)

Izražavanje slijeda događaja povezivanjem izjava u smislenu cjelinu.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima, dijaloški tekst, srednje dugi i jednostavan tekst (npr. iz časopisa za mlade), poznata bajka, kraći prilagođeni književni tekstovi primjereni uzrastu i jezičnome razvoju, čestitka, razglednica, mail, blog, kratko izlaganje ili kratki vođeni sastavak prema uvježbanome modelu (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

gestikulacija, slaganje dijelova teksta odgovarajućim redoslijedom, dopunjavanje tekstova, pokazivanje i opisivanje predmeta i slika, ponavljanje riječi i izraza, izrezivanje, lijepljenje, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni kratki dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, jednostavni projektni zadatci (izrada čestitke, plakata, lutkarska predstava, skeč...), kraća dramatizacija, izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja s pomoću vizualnih poticaja i pitanja.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Iako se jezik u osmome razredu osnovne škole i dalje uči oponašanjem i ponavljanjem jezičnih obrazaca, učenici se sve više potiču na uočavanje strukturnih analogija i na zaključivanje na temelju brojnih primjera.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ B.8.1.

Učenik na različitim primjerima objašnjava sličnosti i razlike između vlastite kulture i drugih kultura u različitim aspektima svakodnevnoga života.

Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja.

Na temelju raznih multimodalnih izvora opisuje informacije o zemljama njemačkoga govornog područja.

Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja te ih uspoređuje s osobnim iskustvom.

Uočava regionalne i stilske inačice pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć opisuje sličnosti i razlike između kultura povezanih s njemačkim jezikom i vlastite kulture u aspektima svakodnevnoga života.

OŠ (2) NJ B.8.2.

Učenik analizira međukulturne susrete, predlaže rješenja konfliktnih situacija te primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.

Na temelju različitih primjera međukulturnih susreta analizira situaciju te utvrđuje uzroke nesporazuma.

Preispituje stajališta sugovornika, analizira njihove signale i reakcije te predviđa vlastite reakcije u toj situaciji.

Predlaže pozitivno rješenje konfliktnih situacija.

Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Uz čestu pomoć analizira različite primjere međukulturnih susreta te često nepristrano sagledava uzroke nesporazuma, u prijedlogu vlastite reakcije često iskazuje potrebu za pozitivnim rješenjem konfliktne situacije.

OŠ (2) NJ B.8.3.

U međukulturnim problemskim situacijama učenik pokazuje sposobnost promjene gledišta te iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.

Opaža vlastite misli, osjećaje i ponašanje s gledišta druge osobe.

Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.

Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.

Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.

Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.

Uz poticaj argumentira zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Ljudi« pogodna za ostvarivanje ishoda poput analiziranja međukulturnih susreta i primjene primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Svakodnevica« potiče u učenika razvoj stava o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Svijet« i »Škola« mogu biti pogodne za upoznavanje elemenata kultura povezanih s njemačkim jezikom te za usporedbu s vlastitim iskustvom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

OŠ (2) NJ C.8.1.

Učenik bira i primjenjuje veći broj strategija učenja i uporabe jezika.

Uočava analogije u učestalim jezičnim strukturama i pronalazi obrasce.

Induktivnim putom izvodi pravila iz niza primjera.

Služi se predznanjem da bi izvršio zadatak.

Mijenja svoje ponašanje na temelju povratnih informacija.

Analizira svoje učenje, uočava koje su strategije za njega učinkovite te se služi njima, a odbacuje one koje mu ne pomažu.

Postavlja ciljeve te planira i organizira svoje učenje.

Povremeno bira i primjenjuje više različitih strategija učenja i uporabe jezika.

Aktivno sudjeluje u rješavanju zadataka u radu u skupini i sudjeluje u procesu odlučivanja unutar skupine.

U suradnji s drugim učenicima vrednuje rad skupine i osobni doprinos prema unaprijed postavljenim kriterijima.

Bilježi, opisuje i procjenjuje osobna dostignuća i iskustvo u učenju njemačkoga jezika.

OŠ (2) NJ C.8.2.

Učenik pronalazi i upotrebljava jednostavne informacije iz različitih izvora pritom se služeći osnovnim vještinama kritičkoga mišljenja.

Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenim dobi i dosegnutoj jezičnoj razini te u njima pronalazi, uspoređuje i kritički procjenjuje informacije.

Na različite načine organizira, sažima, kombinira i predstavlja prikupljene informacije.

Priprema izlaganje (referat, projekt, PowerPoint prezentaciju i sl.) prema predlošku, samostalno ili u suradnji s drugim učenicima.

Uz čestu pomoć se služi multimodalnim tekstovima za pronalaženje i tumačenje informacija potrebnih za izvršenje zadatka.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička, prirodoslovna i jezična gimnazija Njemački jezik 1. razred, 9. godina učenja – 105 ili 140 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.1.1.

Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove.

Preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz poznatoga konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Samostalno čita prilagođene književne tekstove.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

SŠ (1) NJ A.1.2.

Učenik proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove.

Uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.

Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.

Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju

SŠ (1) NJ A.1.3.

Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.1.4.

Učenik piše srednje duge, jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: dnevnik, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, kratka priča, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad/zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt i preterit pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola; futur I.; imperativ

– konjunktiv II. glagola haben, sein, mögen

– pasiv (prezent)

– imenice s određenim i neodređenim članom; osnove uporabe određenoga, neodređenoga i nultoga člana

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana

– stupnjevanje pridjeva

– negacije nicht, nein, kein

– osobne i posvojne zamjenice

– upitne, neodređene i pokazne zamjenice,

odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu;

– prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

– prijedlozi s dativom, akuzativom

– red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dva objekta),

nezavisnosložene rečenice

– zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, dass, damit

– red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici

– infinitivna grupa kao dopuna glagolu.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih narativnih i ekspozitornih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu i jezičnomu razvoju učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična se znanja i vještine stečene u osnovnoj školi usustavljuju, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih struktura.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.1.1.

Učenik komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.

Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.

Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i u drugim kulturama.

Uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome jeziku ili drugim stranim jezicima.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o aktualnim događajima te uspoređuje život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.

SŠ (1) NJ B.1.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Poznaje neke strategije za rješavanje nesporazuma.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.

Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama / kulturnim skupinama može imati različito značenje.

Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u jednostavnim komunikacijskim situacijama; uz čestu pomoć započinje i završava komunikaciju, postavlja pitanje ili traži dodatno objašnjenje ako nešto ne razumije.

SŠ (1) NJ B.1.3.

Učenik poštuje drukčije svjetonazore te iznosi argumente protiv različitih oblika diskriminacije i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.

U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.

Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.

Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drukčijih zbog stereotipa i predrasuda.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.

Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.

Uz poticaj izražava stav o poštovanju različitih svjetonazora te kritizira različite oblike diskriminacije; često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru tema »Politika, društvo i aktivno građanstvo« te »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje« može biti primjeren poticaj za komentiranje pojedinih aspekata vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivan pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za promišljanje o vlastitim stavovima te razvoju poštovanja drukčijih svjetonazora i iznošenje argumenata protiv različitih oblika diskriminacije.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.1.1.

Učenik bira i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika kako bi poboljšao rezultate učenja.

Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

U izravnoj izloženosti jeziku koji uči prepoznaje potencijal u učenju jezika.

Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te u drugim jezicima koje uči te uočava mogućnost pozitivnoga transfera.

Postavlja ciljeve i planove za unapređenje osobnoga rada.

Vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika te povremeno prepoznaje strategije kojima postiže učinkovitost u učenju.

SŠ (1) NJ C.1.2.

Učenik prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.

Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

Sažima i parafrazira tekstove.

Samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.

Redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom.

Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička, prirodoslovna i jezična gimnazija Njemački jezik 2. razred, 10. godina učenja – 105 ili 140 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.2.1.

Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju iz različitih izvora.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove.

Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Samostalno čita prilagođene književne tekstove.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

Razumije sadržaje izgovorene jasno i uobičajenim tempom na standardnome jeziku.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (1) NJ A.2.2.

Učenik proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove.

Iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.

Jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.2.3.

Učenik sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima i/ili manje kompleksnoj, uvježbanoj raspravi.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

Započinje, prati, održava i završava razgovor.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.2.4.

Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta: jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, osvrt na knjigu ili film, sastavak, izvješće, sažetak jednostavnoga teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.

Prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja.

Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).

Povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad/zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola; imperativ

– pasiv (prezent i preterit)

– konjunktiv preterita/kondicional za izricanje želja i pretpostavki

– složene imenice, imenice izvedene iz pridjeva

– uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija), stupnjevanje pridjeva

– negacije nicht, nein, kein

– upitne, pokazne, neodređene i odnosne zamjenice

– prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

– prijedlozi s genitivom, dativom, akuzativom

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija, bez genitiva)

– stupnjevanje pridjeva

– red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici

– infinitivna grupa kao dopuna glagolu

– nezavisnosložene rečenice, zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass, damit/um… zu + infinitiv, obwohl, odnosne rečenice (bez genitiva i priložnoga objekta).

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno--posljedičnih odnosa.

U drugome se razredu gimnazije jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.2.1.

Učenik izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom te opisuje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.

Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.

Raspravlja o osnovnim problemima regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora.

Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole npr. tuge i sreće, uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama.

Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.).

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

SŠ (1) NJ B.2.2

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se nekim strategijama za rješavanje nesporazuma.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce mijenja u novim situacijama.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama / kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.

Objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce, često objektivno sagledava uzroke nesporazuma te ponekad prilagođava osobno ponašanje.

SŠ (1) NJ B.2.3.

Učenik iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.

Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi neovisno o kulturi, svjetonazoru, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti itd.

Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.

Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite kulture i drugih kultura.

Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.

Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Uspoređujući različite vrijednosne sudove o vlastitoj kulturi i drugim kulturama, osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i predrasuda o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru tema »Politika, društvo i aktivno građanstvo« i »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje« može biti primjeren poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.2.1.

Učenik povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane te organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

Povezuje nova znanja s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce služeći se njima u novome kontekstu.

Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom služi u daljnjemu procesu učenja.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno riješili zadatak.

Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada.

Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.

Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

SŠ (1) NJ C.2.2.

Učenik pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz složenijih tekstova.

Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i jezičnoj razini.

Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora i vrsta tekstova.

Uspoređuje, tumači i procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.

Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora.

Priprema referate, izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte s primjerenim pojedinostima i učinkovito strukturirane kako bi ga ciljana skupina mogla razumjeti.

Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička, prirodoslovna i jezična gimnazija Njemački jezik 3. razred, 11. godina učenja – 105 ili 140 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.3.1.

Učenik razumije duge i složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i složene autentične i prilagođene tekstove.

Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Procjenjuje implicitno značenje.

Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Samostalno čita prilagođene književne tekstove.

Razumije sadržaje izgovorene jasno i uobičajenim tempom na standardnome jeziku.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (1) NJ A.3.2.

Učenik proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove.

Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.

Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.

Jasno i strukturirano prezentira poznatu temu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.3.3.

Učenik sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima i/ili manje kompleksnoj raspravi.

Sudjeluje u spontanim razgovorima.

Započinje i potiče razgovor u slučaju prekida i stanka.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu. Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.3.4.

Učenik piše duge i srednje složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, izvješće, jednostavne upute za provođenje određene svakodnevne aktivnosti, jednostavan članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta.

Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izriče pretpostavke, osobna i tuđa mišljenja, obrazlaže svoje stavove, navodi različite argumente i stajališta.

Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).

Povezuje više odlomaka u tekst, planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

SŠ (1) NJ A.3.5.

Učenik sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.

Usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na njemačkome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku.

Prevodi pisani ili govoreni tekst na njemačkome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sažima i prevodi kratke i jednostavne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad/zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt, preterit, pluskvamperfekt i slaganje vremena; futur I.

– imperativ

– pasiv (prezent i preterit)

– konjunktiv II. i kondicional

– deklinacija imenica i zamjenica

– deklinacija i stupnjevanje pridjeva

– particip kao atribut

– negacije

– prilozi; prijedlozi; rekcija učestalih glagola

– nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice: načinske, posljedične, dopusne, poredbene rečenice, realne i irealne pogodbene rečenice (sadašnjost), odnosne rečenice

– infinitivne skupine.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U trećemu razredu gimnazije jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje se jezičnih struktura u srednjoj školi temelji na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.3.1.

Učenik objašnjava utjecaj osobnih stavova i vrijednost na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, kulturnu uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca.

Objašnjava informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.

Komentira situacije iz suvremenoga života zemalja njemačkoga govornog područja i vlastite zemlje s područja znanosti, umjetnosti, tehnike, sporta i politike.

Opisuje značenje pojedinih jezičnih izraza u različitim kulturološkim kontekstima.

Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama.

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada te objašnjava i daje primjere za višestruku složenost osobnih identiteta u užemu i širemu okružju.

Uz čestu pomoć objašnjava utjecaj svoga poimanja vlastite kulture na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te objašnjava kako na komunikacijske i kulturne obrasce utječe pojedina kultura.

Opisuje svoje poimanje vlastite kulture i objašnjava kako ono utječe na doživljavanje drugih kultura.

Opisuje pojave kulture vlastitoga jezika i kultura povezanih s njemačkim jezikom bez donošenja vrijednosnih prosudbi.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara.

SŠ (1) NJ B.3.2. Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama u kojima treba riješiti kulturološki uvjetovan problem.

Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se nekim strategijama za rješavanje nesporazuma.

Prilagodljivo se služi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Prepoznaje proturječja i nesigurnosti kao sastavnice međukulturne komunikacije.

Analizira razlike u komunikaciji

Pokušava unaprijed prepoznati problem ili nesporazum u komunikaciji.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja i jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma u složenim komunikacijskim situacijama, ponekad prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.

SŠ (1) NJ B.3.3.

Učenik argumentira stav o jednakosti svih ljudi usprkos njihovoj različitosti te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje.

Opisuje razlike između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.

Uspoređuje raznolikosti u osobnome okružju te u zemljama njemačkoga govornog područja i svoje stavove usklađuje u odnosu na uočene sličnosti i razlike.

Procjenjuje osobne i druge vrijednosne sustave i stavove te isprobava različite modele ponašanja.

Procjenjuje utjecaj osobnoga međukulturnog iskustva na svoja razmišljanja, stavove i postupke.

Uz učiteljev poticaj pokušava objektivno razmatrati različite kulturno uvjetovane pojave.

Pokušava prihvatiti kulturno uvjetovane pojave i kad su znatno drukčije od njegova referentnog okvira.

Uz poticaj se zalaže za jednakost svih ljudi te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Politika, društvo i aktivno građanstvo« može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.3.1.

Učenik kombinira i primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika.

Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.

Svjesno se izlaže komunikacijskim situacijama radi unapređenja svoga jezičnog umijeća.

Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.

Iskušava nove pristupe učenju.

Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.

Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.

Postavlja kriterije za procjenu svoga znanja.

Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.

Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

SŠ (1) NJ C.3.2.

Učenik se služi različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku uključujući elektroničke medije i obrazovne programe te ih kritički procjenjuje.

Uspoređuje i analizira informacije iz različitih izvora.

Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Razvrstava informacije prema logičnim vezama.

Razlikuje činjenice od mišljenja i stavova.

Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć služi se različitim izvorima znanja.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Opća, klasična, prirodoslovno-matematička, prirodoslovna i jezična gimnazija Njemački jezik 4. razred, 12. godina učenja – 96 ili 128 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ A.1.1.

Učenik razumije duge i složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i složene autentične i prilagođene tekstove.

Globalno razumije stručne tekstove od osobnoga interesa.

Kritički procjenjuje sadržaj teksta.

Izvodi zaključke na temelju konkretnoga i implicitnoga značenja.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Samostalno čita prilagođene i/ili jednostavne neprilagođene književne tekstove.

Razumije sadržaje izgovorene jasno i uobičajenim tempom na standardnome jeziku.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (1) NJ A.4.2.

Učenik proizvodi duge i složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori duge i složene tekstove.

Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.

Izražava osobno mišljenje te ga argumentira.

Jasno i strukturirano prezentira poznatu temu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi duge i složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.4.3.

Učenik sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i složenim razgovorima i/ili raspravama.

Sudjeluje u spontanim neformalnim i nekim formalnim razgovorima.

Iznosi argumente za i protiv te ih dokazuje primjerima.

Započinje razgovor, prati tijek, potiče sugovornike te aktivno preuzima svoju ulogu u razgovoru.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.4.4.

Učenik piše duge i složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja različitih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt na knjigu ili film, izvješće, upute za provođenje određene aktivnosti, članak o određenoj temi iz područja osobnoga interesa, osobno pismo, službeno pismo (upit, žalba, prijava na posao…) ili elektronička pošta.

Objedinjuje i vrednuje informacije i argumente iz različitih izvora.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Izražava uzročno-posljedične i vremenske veze, niže, suprotstavlja i obrazlaže ideje, izdvaja glavne misli od sporednih, generalizira i daje primjere, izriče doslovno i preneseno značenje, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava pretpostavke, osobna i tuđa mišljenja, daje kritički osvrt, navodi različite argumente, prednosti i nedostatke određenih ideja, objašnjava razloge za i protiv nekoga stajališta.

Razlikuje i primjenjuje formalni i neformalni stil pisanja tekstova.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne argumente i potporu).

Organizira i povezuje više odlomaka u tekst.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (1) NJ A.4.5.

Učenik sažima i prevodi jednostavne i srednje duge tekstove.

Usmeno ili pismeno sažima jedan ili više tekstova proizvedenih na njemačkome jeziku u jedan tekst na materinskome jeziku.

Prevodi pisani ili govoreni tekst na njemačkome jeziku na materinski jezik vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Posreduje na njemačkome ili materinskome jeziku u neposrednoj usmenoj interakciji između dvaju ili više sugovornika koji ne dijele isti jezik, a od kojih jedan govori samo njemačkim jezikom.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sažima i prevodi jednostavne i srednje duge tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad/zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt, preterit, pluskvamperfekt i slaganje vremena; futur I.

– imperativ

– pasiv

– konjunktiv I. i II. i kondicional

– neupravni govor

– deklinacija imenica i zamjenica

– deklinacija i stupnjevanje pridjeva

– negacije

– nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice: načinske, posljedične, dopusne, poredbene rečenice, realne i irealne pogodbene rečenice, odnosne rečenice

– infinitivne skupine.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a učitelj odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U četvrtome razredu gimnazije jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ B.4.1.

Učenik preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, provjerava točnost pretpostavki o kulturnoj uvjetovanosti komunikacijskih i kulturnih obrazaca.

Kritički razmatra informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.

Kritički se osvrće na aktualna zbivanja i probleme u zemlji i inozemstvu.

Analizira komunikacijske i kulturne obrasce i provjerava točnost pretpostavki o njihovoj kulturnoj uvjetovanosti.

Definira kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama.

Zaključuje o utjecaju osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Tumači pojave kultura povezanih s njemačkim jezikom a da ne donosi vrijednosne prosudbe.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta te razumije upotrebu različitih stilskih registara.

Uz čestu pomoć preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te ponekad kritički razmatra običaje, aktualna zbivanja i aspekte kultura povezanih s njemačkim jezikom.

SŠ (1) NJ B.4.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama i uspješno rješava kulturološki uvjetovan problem.

Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Samostalno se služi strategijama za rješavanje nesporazuma.

Samostalno i prilagodljivo služi se jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Objašnjava uzroke proturječja i nesigurnosti u međukulturnoj komunikaciji.

Analizira razlike u komunikaciji te prilagođava osobno ponašanje.

Analizira situaciju te predviđa moguće nesporazume.

Uz čestu pomoć predviđa nesporazume u složenim komunikacijskim situacijama te prilagođava osobno ponašanje.

SŠ (1) NJ B.4.3.

Učenik se zalaže za ravnopravnost među ljudima temeljenu na poštovanju raznolikosti vrijednosnih sustava.

Cijeni različitosti između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje i razvoj osobnosti.

Kritički obrazlaže raznolikost u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja te se tom raznolikošću služi kao mogućnošću za učenje i razvoj osobnosti.

Može definirati osobne, ali nepristrane kriterije za procjenjivanje različitih vrijednosnih sustava društva u kojemu živi i društava zemalja njemačkoga govornog područja.

Uz poticaj argumentirano obrazlaže postojanje različitih vrijednosnih sustava kao ravnopravnih životnih alternativa, čak i kad se značajno razlikuju od osobnoga sustava vrijednosti. Svoja uvjerenja izražava na društveno prihvatljiv način te se zalaže za ravnopravnost svih ljudi.

Poštuje kulturno uvjetovane pojave i kad su značajno drukčije od njegova referentnog okvira.

Iskazuje potrebu da ostvari izravan kontakt s kulturama povezanim s njemačkim jezikom i da nastavi samostalno proširivati svoja znanja o njima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Politika, društvo i aktivno građanstvo« može biti primjeren poticaj za preispitivanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za razvoj poštovanja raznolikosti vrijednosnih sustava kao temelj za ravnopravnost među ljudima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (1) NJ C.4.1.

Učenik svjesno primjenjuje veliki broj strategija učenja i uporabe jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

Samostalno planira, regulira i nadzire svoje učenje.

Uspoređuje strategije učenja i uporabe jezika te primjenjuje one korake koji mu omogućuju da dođe do cilja.

Traži pomoć ili dodatno objašnjenje kad nešto ne razumije.

Planira svoju jezičnu produkciju.

Traži priliku za upotrebu njemačkoga jezika i izvan nastave u komunikaciji s izvornim i drugim govornicima njemačkoga jezika.

Uočava svoje pogreške, prepoznaje njihov uzrok te ih u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije može ispraviti.

Aktivno surađuje s drugim učenicima tijekom rada na zadatku u skupini.

Planira suradničke aktivnosti i sudjeluje u procesu donošenja odluka.

Procjenjuje osobni udio u radu u skupini i vrednuje osobni rad i rad drugih članova skupine.

Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika te procjenjuje njihovu učinkovitost.

SŠ (1) NJ C.4.2.

Učenik bira i uspoređuje tradicionalne i suvremene medije na njemačkome jeziku prikladne za pismenu i usmenu komunikaciju i daljnje učenje njemačkoga jezika te kritički promišlja o njihovim sadržajima.

Prati različite medije na njemačkome jeziku radi jezičnoga napretka.

Kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te se njima služi u različite svrhe.

Sažima tekstove s pomoću ključnih informacija.

Priprema jasno strukturirano izlaganje iz širokoga raspona tema i s primjerenim rječnikom u skladu sa svrhom, ciljanom publikom i oblikom prezentacije popraćeno odgovarajućim vizualnim elementima.

Ističe važne informacije i pojedinosti u različitim tekstovima.

Argumentirano iznosi i zastupa svoje stavove.

Služi se dvojezičnim i jednojezičnim rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć služi se tradicionalnim i suvremenim medijima.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Jezična gimnazija Njemački jezik 1. razred, 6. godina učenja – 140 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ A.1.1.

Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove.

Preispituje nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz poznatoga konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Samostalno čita prilagođene književne tekstove.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (2) NJ A.1.2.

Učenik proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove.

Uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.

Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.

Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju

SŠ (2) NJ A.1.3.

Učenik sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

U razgovoru sudjeluje djelomično aktivno, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (2) NJ A.1.4.

Učenik piše srednje duge, jednostavne tekstove.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše poznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad/zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt i preterit pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola; futur I.; imperativ

– konjunktiv II. od haben, sein, mögen

– pasiv (prezent)

– imenice s određenim i neodređenim članom; osnove uporabe određenoga, neodređenoga i nultoga člana

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana

– stupnjevanje pridjeva

– negacije nicht, nein, kein

– osobne i posvojne zamjenice

– upitne, neodređene i pokazne zamjenice

– odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu

– prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

– prijedlozi s dativom, akuzativom

– red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dva objekta),

nezavisnosložene rečenice

– zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, dass, damit

– red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici

– infinitivna grupa kao dopuna glagolu.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u osnovnoj školi usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ B.

1.1.

Učenik komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Komentira članke iz tiska i materijale iz ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.

Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.

Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

Uočava da je značenje pojedinih jezičnih izraza kulturno uvjetovano te da se može razlikovati od sličnih izraza u materinskome jeziku ili drugim stranim jezicima.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

SŠ (2) NJ B.1.2.

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Poznaje neke strategije za rješavanje nesporazuma.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.

Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama / kulturnim skupinama može imati različito značenje.

Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

SŠ (2) NJ B.1.3.

Učenik poštuje drukčije svjetonazore te iznosi argumente protiv različitih oblika diskriminacije i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.

U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.

Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.

Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drukčijih zbog stereotipa i predrasuda.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama te iznosi stav o tome.

Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.

Uz poticaj izražava stav o poštovanju različitih svjetonazora te kritizira različite oblike diskriminacije; često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz poticaj kritizira njihovo postojanje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru tema »Politika, društvo i aktivno građanstvo« i »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje« može biti primjeren poticaj za komentiranje pojedinih aspekata vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za promišljanje o vlastitim stavovima te za razvoj poštovanja drukčijih svjetonazora i iznošenje argumenata protiv različitih oblika diskriminacije.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ C.1.1.

Učenik bira i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika kako bi poboljšao rezultate učenja.

Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

U izravnoj izloženosti jeziku koji uči prepoznaje potencijal u učenju jezika.

Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te u drugim jezicima koje uči te uočava mogućnost pozitivnoga transfera.

Postavlja ciljeve i planove za unapređenje osobnoga rada.

Vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika te povremeno prepoznaje strategije kojima postiže učinkovitost u učenju.

SŠ (2) NJ C.1.2.

Učenik prikuplja i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora te priprema prezentaciju s temom iz područja osobnoga interesa i svakodnevice.

Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Propituje i vrednuje informacije, ideje, stavove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

Sažima i parafrazira tekstove.

Samostalno izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.

Redovito se služi dvojezičnim rječnikom i povremeno jednojezičnim rječnikom.

Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učitelj upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unapređuju učinke učenja.

Jezična gimnazija Njemački jezik 2. razred, 7. godina učenja – 105 sati godišnje

A. Komunikacijska jezična kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ A.2.1.

Učenik razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove.

Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Samostalno čita prilagođene književne tekstove.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

Razumije sadržaje izgovorene jasno i uobičajenim tempom na standardnome jeziku.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

SŠ (2) NJ A.2.2.

Učenik proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove.

Iscrpno opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.

Jasno prezentira poznatu temu i primjenjuje pravila strukturiranja prezentacije.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (2) NJ A.2.3.

Učenik sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima i/ili manje kompleksnoj, uvježbanoj raspravi.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

Započinje, prati, održava i završava razgovor.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SŠ (2) NJ A.2.4.

Učenik piše srednje duge i srednje složene tekstove.

Prenosi informacije iz njemu bliskih i poznatih izvora.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Razvija temu, opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobna i tuđa mišljenja.

Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta (piše tematske rečenice, razvija temu unutar odlomka, glavne ideje i potporu).

Povezuje više odlomaka u tekst, uređuje i organizira tekst.

Samostalno produktivno upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše nepoznate riječi, uglavnom točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme:

Način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

Obrazovanje/škola i rad/zanimanje

Slobodno vrijeme i zabava

Okoliš i ekologija

Tehnologija i mediji

Politika, društvo i aktivno građanstvo.

Preporučene jezične strukture:

– prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola; imperativ

– pasiv (prezent i preterit)

– konjunktiv preterita / kondicional za izricanje želja i pretpostavki

– složene imenice, imenice izvedene iz pridjeva

– uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija), stupnjevanje pridjeva

– negacije nicht, nein, kein

– upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice

– prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

– prijedlozi s genitivom, dativom, akuzativom

– pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija, bez genitiva)

– stupnjevanje pridjeva

– red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici

– infinitivna grupa kao dopuna glagolu

– nezavisnosložene rečenice, zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass, damit/um… zu + infinitiv, obwohl, odnosne rečenice (bez genitiva i priložnoga objekta).

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja

izražavanje mišljenja

opisivanje nada i planova

opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

objašnjavanje i obrazlaganje

izricanje pretpostavki

oblikovanje i iznošenje argumenata

sustavno izlaganje

izražavanje apstraktnih ideja

sudjelovanje u diskusiji.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene vrste tekstova:

Neke preporučene aktivnosti:

dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U drugome razredu gimnazije jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ B.2.1.

Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.

Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.

Raspravlja o osnovnim problemima regionalnih, socijalnih kultura te kultura mladih na temelju analize multimodalnih izvora.

Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.).

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

SŠ (2) NJ B.2.2

Učenik primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se nekim strategijama za rješavanje nesporazuma.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce mijenja u novim situacijama.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama / kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.

Objašnjava na koji je način sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

SŠ (2) NJ B.2.3.

Učenik iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.

Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi neovisno o kulturi, svjetonazoru, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti itd.

Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite kulture i drugih kultura.

Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se često suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.

Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.

Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima s pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je npr. tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru tema »Politika, društvo i aktivno građanstvo« i »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje« može biti primjeren poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti posebno pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. Samostalnost u ovladavanju jezikom

odgojno-obrazovni ishodi

razrada ishoda

odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SŠ (2) NJ C.2.1.

Učenik povezuje i primjenjuje širok raspon strategija učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane te organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

Povezuje nova znanja s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce služeći se njima u novome kontekstu.

Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom služi u daljnjemu procesu učenja.

Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.

Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.

Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

SŠ (2) NJ C.2.2.