Baza je ažurirana 11.12.2024. 

zaključno sa NN 122/24

EU 2024/2679

Objavljeno u NN 141/10 od 15.12.2010.:

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, RIBARSTVA I RURALNOG RAZVOJA

Na temelju članka 19. stavaka 1. i 3. Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (»Narodne novine« br. 149/09) ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja donosi

 

PRAVILNIK O ZAŠTIĆENIM OZNAKAMA IZVORNOSTI I ZAŠTIĆENIM OZNAKAMA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA, TRADICIONALNIM IZRAZIMA I OZNAČAVANJU VINA

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Sadržaj

Ovim se Pravilnikom propisuju zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i tradicionalni izrazi proizvoda iz članka 4. stavka 1. točaka 1., 3. do 6., 8., 9., 15. i 16. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10), te odredbe koje se odnose na označavanje i prezentiranje vina.

II. ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI I ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Članak 2.

Definicije

(1) U smislu ovoga Pravilnika primjenjuju se sljedeće definicije:

(a) »zaštićena oznaka izvornosti« (u daljnjem tekstu: ZOI) je naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koji se koristi za označavanje proizvoda iz članka 4. stavka točaka 1., 3. do 6., 8., 9., 15. i 16. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10):

(i) čija kakvoća i karakteristike, u bitnom ili isključivo, nastaju pod utjecajem posebnih prirodnih i ljudskih čimbenika određene zemljopisne sredine;

(ii) grožđe za proizvodnju tih proizvoda potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

(iii) proizvodnja se odvija u tom zemljopisnom području;

(iv) grožđe za proizvodnju mora biti od vinskih sorata koje pripadaju vrsti Vitis vinifera.

(b) »zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla« (u daljnjem tekstu: ZOZP) je naziv regije, određenog mjesta ili, u iznimnim slučajevima, zemlje koji se koristi za označavanje proizvoda iz članka 4. stavka 1. točaka 1., 3. do 6., 8., 9., 15. i 16. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10):

(i) koji ima specifičnu kakvoću, ugled ili druga obilježja koja se pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu;

(ii) najmanje 85 % grožđa za proizvodnju tih proizvoda potječe isključivo s tog zemljopisnog područja;

(iii) proizvodnja se odvija u tom zemljopisnom području;

(iv) grožđe za proizvodnju mora biti od vinskih sorata koje pripadaju vrsti Vitis vinifera ili križancima Vitis vinifera s drugim vrstama roda Vitis.

(2) ZOI u Republici Hrvatskoj propisane su posebnim propisima i nalaze se u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.

Podnošenje zahtjeva za zaštitu

Članak 3.

Podnositelji zahtjeva

(1) Zahtjev za ZOI i ZOZP podnosi zainteresirana grupa proizvođača, ili u iznimnim slučajevima samo jedan proizvođač. Ostale zainteresirane strane mogu sudjelovati u zahtjevu.

(2) Proizvođači mogu podnijeti zahtjev za ZOI i ZOZP samo za vino koje sami proizvedu.

(3) U slučaju naziva koji označava prekogranično zemljopisno područje ili tradicionalnog naziva povezanoga s prekograničnim zemljopisnim područjem, može se podnijeti zajednički zahtjev.

(4) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka podnositelj zahtjeva može biti pojedini proizvođač ako se dokaže:

(a) da je predmetna osoba jedini proizvođač u određenom zemljopisnom području i

(b) da to zemljopisno područje koje je okruženo područjima sa ZOI ili ZOZP, posjeduje obilježja koja se znatno razlikuju od obilježja susjednih određenih područja, ili se obilježja proizvoda razlikuju od obilježja proizvoda iz susjednih određenih područja.

(5) Država članica ili treća zemlja, ili njihova nadležna tijela nisu podnositelji zahtjeva u smislu ovoga članka.

Članak 4.

Podnošenje zahtjeva za ZOI i ZOZP

(1) Zahtjevi za ZOI ili ZOZP sadrže tehničku dokumentaciju koja sadržava:

(a) naziv koji se želi zaštititi

(b) naziv i adresu podnositelja zahtjeva

(c) specifikaciju proizvoda iz stavka 2. ovoga članka

(d) jedinstveni dokument koji sadrži glavne točke specifikacije proizvoda iz stavka 2. ovoga članka.

(2) Specifikacija proizvoda zainteresiranim stranama omogućuje provjeru odgovarajućih uvjeta proizvodnje potrebnih za ZOI ili ZOZP.

Specifikacija proizvoda mora sadržavati:

(a) naziv koji se želi zaštititi

(b) opis vina:

(i) za vina sa ZOI, njegove glavne analitičke i organoleptičke (senzorne) karakteristike;

(ii) za vina sa ZOZP, njegove glavne analitičke karakteristike te ocjenu ili oznaku njegovih organoleptičkih (senzornih) karakteristika;

(c) kad je to primjenjivo, specifične enološke postupke upotrijebljene pri proizvodnji vina te odgovarajuća ograničenja u proizvodnji vina;

(d) određeno zemljopisno područje o kojemu je riječ;

(e) najveći prinosi po hektaru;

(f) naziv sorte ili sorata vinove loze od kojih je vino proizvedeno;

(g) pojedinosti o povezanosti koje se odnose na članak 2. stavak 1. točku (a) podtočku (i) odnosno na članak 2. stavak 1. točku (b) podtočku (i) ovoga Pravilnika;

(h) sve zahtjeve propisane odredbama posebnih propisa, pazeći pritom da su ti zahtjevi objektivni i nediskriminirajući;

(i) naziv i adresu tijela ili organizacije koje provjeravaju sukladnost s odredbama iz specifikacije proizvoda i njihove posebne zadaće.

(3) Zahtjev za ZOI/ZOZP sadrži dokumente propisane ovim člankom i elektroničku kopiju specifikacije proizvoda i jedinstvenoga dokumenta.

(4) Zahtjev za ZOI/ZOZP, kao i jedinstveni dokument, izrađuju se u skladu s obrascima iz Priloga 1., odnosno Priloga 2. ovoga Pravilnika.

Članak 5.

Naziv

(1) Naziv koji se štiti, registrira se samo na jeziku/jezicima koji se koristi (-e) za opis proizvoda u određenom zemljopisnom području.

(2) Naziv se registrira u izvornom (-im) pisanom (-im) obliku/oblicima.

Članak 6.

Određivanje zemljopisnog područja

Područje treba biti određeno na detaljan, precizan i nedvosmislen način.

Članak 7.

Proizvodnja u određenom zemljopisnom području

(1) Da bi proizvod mogao dobiti ZOI ili ZOZP, njegova proizvodnja mora se odvijati na navedenom zemljopisnom području. U smislu ovoga Pravilnika, »proizvodnja« predstavlja sve radnje od berbe grožđa do dovršetka postupka proizvodnje vina, uz iznimku postupaka koji se vrše nakon proizvodnje.

(2) Kod proizvoda sa ZOZP, 85 % grožđa mora biti iz tog zemljopisnog područja.

(3) Iznimno od članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke (ii) ovoga Pravilnika, primjenjuje se Prilog III. dio B stavak 3. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10).

(4) Pod uvjetom da je tako utvrđeno u specifikaciji proizvoda, proizvod sa ZOI ili ZOZP može se preraditi:

(a) u području koje se nalazi u neposrednoj blizini predmetnog određenog područja ili

(b) u području koje se nalazi u istoj upravnoj jedinici ili u susjednoj upravnoj jedinici ili

(c) u slučaju prekograničnih ZOI ili ZOZP, ili ako postoji sporazum o mjerama nadzora između dviju ili više država članica ili između jedne ili više država članica i jedne ili više trećih zemalja, proizvod sa ZOI ili ZOZP može se preraditi u području koje se nalazi u neposrednoj blizini predmetnog određenog područja.

Iznimno od članka 2. stavka 1. točke (b) podtočke (iii) ovoga Pravilnika, te pod uvjetom da je to utvrđeno u specifikaciji proizvoda, vina sa ZOZP mogu se i dalje prerađivati u vino u područjima koja nisu u neposrednoj blizini predmetnog određenog područja do 31. prosinca 2012.

Iznimno od članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke (iii) ovoga Pravilnika, te pod uvjetom da je to utvrđeno u specifikaciji proizvoda, proizvod se može preraditi u pjenušavo vino ili biser vino sa ZOI u područjima koja nisu u neposrednoj blizini predmetnog određenog područja ako se taj postupak provodio prije 1. ožujka 1986.

Članak 8.

Povezanost

(1) Zemljopisna povezanost u odnosu na svojstva proizvoda potvrđuje se pojedinostima iz članka 4. stavka 2. točke (g) ovoga Pravilnika kojima se pojašnjava u kojoj mjeri obilježja određenog zemljopisnog područja utječu na gotov proizvod.

U slučaju zahtjeva kojima su obuhvaćene različite kategorije proizvoda od grožđa i vina, pojedinosti kojima se potvrđuje ta povezanost moraju se odnositi na svaki od tih proizvoda od grožđa i vina.

(2) U slučaju ZOI, specifikacija proizvoda mora sadržavati:

(a) pojedinosti o zemljopisnom području, a posebno prirodne i ljudske faktore koji su bitni za povezanost;

(b) pojedinosti o kakvoći ili svojstvima proizvoda, koji se u osnovi ili isključivo pripisuju zemljopisnome okruženju;

(c) opis uzročne veze između podataka iz točke (a) i podataka iz točke (b).

(3) U slučaju ZOZP, specifikacija proizvoda mora sadržavati:

(a) pojedinosti o zemljopisnom područje koje su bitne za povezanost;

(b) pojedinosti o kakvoći, ugledu ili drugim posebnim svojstvima proizvoda, koji su pripisuju njegovome zemljopisnom podrijetlu;

(c) opis uzročne veze između podataka iz točke (a) i podataka iz točke (b).

(4) U specifikaciji proizvoda za ZOZP potrebno je navesti temelji li se ona na posebnoj kakvoći, ugledu ili drugim obilježjima, povezanim sa zemljopisnim podrijetlom.

Članak 9.

Pakiranje u određenom zemljopisnom području

Ako je u specifikaciji proizvoda navedeno da je pakiranje proizvoda potrebno izvršiti unutar određenog zemljopisnog područja ili u području koje se nalazi u neposrednoj blizini određenog zemljopisnog područja, i to u skladu sa zahtjevom iz članka 4. stavka 2. točke (h) ovoga Pravilnika, taj je zahtjev za predmetni proizvod potrebno obrazložiti.

Postupak podnošenja i ocjenjivanja zahtjeva na nivou EU

Članak 10.

Zaprimanje zahtjeva

(1) Zahtjev se podnosi Europskoj komisiji (u daljnjem tekstu: Komisija) u papirnatom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum stavlja na raspolaganje javnosti na primjereni način.

(2) Komisija označava dokumente sadržane u zahtjevu s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim zahtjevu.

Nadležno tijelo države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u trećoj zemlji zaprimaju potvrdu primitka u kojoj se mora navesti sljedeće:

(a) poslovni broj,

(b) naziv koji se registrira,

(c) broj zaprimljenih listova i

(d) datum zaprimanja zahtjeva.

Članak 11.

Zaprimanje prekograničnog zahtjeva

(1) U slučaju prekograničnoga zahtjeva, zajednički zahtjev za naziv koji se odnosi na prekogranično zemljopisno područje, može podnijeti više od jedne grupe proizvođača, koji predstavljaju odnosno područje.

(2) Ako su zahtjevom obuhvaćene samo države članice, u svim se odnosnim državama članicama primjenjuje preliminarni nacionalni postupak.

Jedna država članica prosljeđuje prekogranični zahtjev Komisiji u ime ostalih, te on mora sadržavati odobrenje svake uključene države članice kojom država članica koja prosljeđuje zahtjev ovlašćuje da djeluje u njezino ime.

(3) Ako su prekograničnim zahtjevom obuhvaćene samo treće zemlje, zahtjev prosljeđuje Komisiji jedna od skupina podnositelja zahtjeva u ime ostalih ili jedna od trećih zemalja u ime ostalih, te on mora sadržavati:

(a) elemente kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti iz članaka 2. i 4. ovoga Pravilnika;

(b) dokaz o zaštiti u odnosnim trećim zemljama i

(c) odobrenje iz stavka 2. ovoga članka svake uključene treće zemlje.

(4) Ako su prekograničnim zahtjevom obuhvaćene barem jedna država članica i barem jedna treća zemlja, u svim se odnosnim državama članicama primjenjuje preliminarni nacionalni postupak. Zahtjev Komisiji prosljeđuje jedna od država članica ili trećih zemalja, ili jedna od skupina podnositelja zahtjeva iz treće zemlje, te on mora sadržavati:

(a) elemente kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti iz članaka 2. i 4. ovoga Pravilnika;

(b) dokaz o zaštiti u odnosnim trećim zemljama i

(c) odobrenje iz stavka 2. ovoga članka svake uključene države članice ili treće zemlje.

(5) Država članica, treće zemlje ili grupe proizvođača sa sjedištem u trećim zemljama koji prosljeđuju prekogranični zahtjev iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka Komisiji postaju primatelji svih obavijesti ili odluka koje donese Komisija.

Članak 12.

Prihvatljivost zahtjeva

(1) Kako bi se utvrdila prihvatljivost zahtjeva za ZOI/ZOZP, Komisija provjerava je li popunjen zahtjev za registraciju iz Priloga 2. ovoga Pravilnika te jesu li zahtjevu priloženi dokazni dokumenti.

(2) O svakome zahtjevu za registraciju koji se ocijeni prihvatljivim obavještavaju se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

Ako zahtjev nije popunjen ili je popunjen samo djelomično ili ako dokazni dokumenti iz stavka 1. nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom za registraciju ili su nepotpuni, Komisija o tome obavještava podnositelja zahtjeva i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava zahtjev neprihvatljivim, te ga odbija. Odluka o neprihvatljivosti zahtjeva priopćava se nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili podnositelju zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

Članak 13.

Osnovanost zahtjeva

(1) Ako je zahtjev za ZOI ili ZOZP ne ispunjava zahtjeve iz članaka 2. i 4. ovoga Pravilnika, Komisija je dužna obavijestiti nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili podnositelja zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji o razlozima odbijanja zahtjeva, te utvrditi rok za povlačenje ili izmjenu i dopunu zahtjeva ili očitovanje.

(2) Ako nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji ne otklone zapreke za registraciju u utvrđenome roku, Komisija odbija zahtjev.

(3) Komisija donosi svaku odluku o odbijanju ZOI ili ZOZP na temelju dokumenata i podataka koji su joj dostupni. O takvoj se odluci obavještavaju nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

Postupak prigovora

Članak 14.

Nacionalni postupak podnošenja prigovora u slučaju prekograničnih zahtjeva

Ako su prekograničnim zahtjevom obuhvaćene samo države članice ili barem jedna država članica i barem jedna treća zemlja, postupak podnošenja prigovora primjenjuje se u svim državama članicama.

Članak 15.

Podnošenje prigovora

(1) Prigovori se podnose na obrascu iz Priloga 4. ovoga Pravilnika. Prigovor se podnosi Komisiji u papirnatom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja prigovora Komisiji jest datum na koji se prigovor unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum stavlja na raspolaganje javnosti na primjereni način.

(2) Komisija označava dokumente sadržane u prigovoru s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim prigovora.

Podnositelj prigovora zaprima potvrdu primitka u kojoj se mora navesti sljedeće:

(a) poslovni broj,

(b) broj zaprimljenih listova i

(c) datum zaprimanja prigovora.

Članak 16.

Prihvatljivost prigovora

(1) Kako bi se utvrdila prihvatljivost prigovora, Komisija provjerava jesu li u prigovoru navedeni prethodno (-a) traženo (-a) pravo (-a) i razlog/razlozi prigovora, te je li Komisija prigovor zaprimila u utvrđenome roku.

(2) Ako se prigovor temelji na već postojećem uglednom i priznatom žigu, prigovoru je potrebno priložiti dokaz o podnošenju, registraciji ili uporabi postojećeg žiga, poput potvrde o registraciji ili dokaza o uporabi, te dokaza o njegovome ugledu i glasu.

(3) Svaki uredno utemeljen prigovor mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u njezinu korist, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti. Podaci i dokazi koji se podnose kao potpora uporabe već postojećeg žiga uključuju pojedinosti o mjestu, trajanju, opsegu i prirodi uporabe postojećeg žiga te o njegovome ugledu i glasu.

(4) Ako podaci o prethodno traženom (-im) pravu (-ima), razlogu/razlozima, činjeničnom stanju, dokazi ili očitovanja, ili dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. do 3. nisu dostavljeni zajedno sa prigovorom ili neki od njih nedostaju, Komisija o tome obavještava podnositelja prigovora i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj prigovora ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava prigovor neprihvatljivim, te ga odbija. Odluka o neprihvatljivosti prigovora priopćava se podnositelju prigovora i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili podnositelju zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

(5) O svakom prigovoru koji se proglasi prihvatljivim obavještavaju se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

Članak 17.

Ocjena prigovora

(1) Ako Komisija u skladu s člankom 16. stavkom 4. ne odbije prigovor, o njemu obavještava nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji, te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca priopćava podnositelju prigovora.

Tijekom ocjenjivanja prigovora Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja toga zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.

(2) Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj prigovora ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o prigovoru.

(3) Komisija donosi svaku odluku o odbijanju ili registraciji ZOI ili ZOZP na temelju dokaza koji su joj dostupni. O odluci o odbijanju obavještavaju se podnositelj prigovora i nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

(4) U slučaju većeg broja podnositelja prigovora, a nakon preliminarne ocjene jednog ili više takvih prigovora, prihvaćanje zahtjeva za registraciju možda neće biti moguće; u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke prigovora. Komisija obavještava ostale podnositelje prigovora o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.

Ako se zahtjev odbije, privremeno obustavljeni postupci prigovora smatraju se zaključenima, a podnositelji prigovora o tome se uredno obavještavaju.

Zaštita

Članak 18.

Odluka o zaštiti

(1) Osim ako zahtjevi za ZOI ili ZOZP nisu bili odbijeni u skladu s člancima 12., 13., 17. i 29., Komisija donosi odluku o ZOI ili ZOZP.

(2) Odluke o zaštiti objavljuju se u Službenome listu Europske unije.

Članak 19.

Registar

(1) »Registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla« koji vodi Komisija, u daljnjem tekstu »registar«, uključen je u elektronsku bazu podataka »E-Baccus« .

(2) Prihvaćena ZOI ili ZOZP upisuje se u registar.

U slučaju postojećih zaštićenih naziva vina, Komisija unosi u registar podatke iz stavka 3. ovoga članka, uz iznimku točke (f).

(3) Komisija unosi u registar sljedeće podatke:

(a) registrirani naziv proizvoda;

(b) podatak da je naziv zaštićen kao ZOZP ili ZOI;

(c) naziv države ili država podrijetla;

(d) datum registracije;

(e) uputu na pravni instrument registracije naziva;

(f) uputu na jedinstveni dokument.

Članak 20.

Zaštita

(1) Zaštita ZOI ili ZOZP vrijedi od datuma upisa u registar.

(2) U slučaju nezakonite uporabe ZOI ili ZOZP, nadležna tijela država članica na vlastitu inicijativu ili na zahtjev stranke poduzimaju potrebne mjere kako bi zaustavile nezakonitu uporabu i spriječile stavljanje na tržište ili izvoz takvih proizvoda.

(3) Zaštita ZOI ili ZOZP primjenjuje se na čitavu oznaku, uključujući njezine sastavne elemente pod uvjetom da su sami po sebi osobiti. Neosobiti ili opći elementi ZOI ili ZOZP ne štite se.

Izmjene, dopune i poništenja

Članak 21.

Izmjena i dopuna specifikacije proizvoda ili jedinstvenog dokumenta

(1) Zahtjev za odobrenje izmjena i dopuna specifikacije proizvoda, koji ulaže podnositelj zahtjeva za ZOI ili ZOZP iz članka 3. ovoga Pravilnika, podnosi se u skladu s Prilogom 5. ovoga Pravilnika.

(2) Kako bi se utvrdila prihvatljivost zahtjeva za izmjenu i dopunu specifikacije proizvoda, Komisija provjerava jesu li dostavljeni svi podaci iz članka 4. stavka 2. ovoga Pravilnika i da li je popunjen zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Članci 10., 11., 12., 13., 14., 15., 16., 17., 18. i 19. ovoga Pravilnika primjenjuju se mutatis mutandis (uz potrebne izmjene i dopune).

(4) Izmjena i dopuna smatra se manjom:

(a) ako se ne odnosi na bitna obilježja proizvoda;

(b) ako se njome ne mijenja povezanost;

(c) ako ne uključuje promjenu naziva ili bilo kojeg dijela naziva proizvoda;

(d) ako ne utječe na određeno zemljopisno područje;

(e) ako ne uzrokuje dodatna ograničenja u trženju proizvodom.

(5) Ako zahtjev za odobrenje izmjena i dopuna specifikacije proizvoda podnose podnositelj zahtjeva koji nije prvotni podnositelj zahtjeva, Komisija prosljeđuje zahtjev prvotnom podnositelju zahtjeva.

(6) Ako Komisija odluči odobriti izmjenu i dopunu specifikacije proizvoda koja utječe na podatke upisane u registar ili ih izmjenjuje i dopunjuje, briše stare podatke iz registra i unosi nove podatke s učinkom od datuma stupanja na snagu odnosne odluke.

Članak 22.

Podnošenje zahtjeva za poništenje

(1) Zahtjev za poništenje podnosi se na obrascu iz Priloga 6. ovoga Pravilnika. Zahtjev za poništenje podnosi se Komisiji u papirnatom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva za poništenje Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum stavlja na raspolaganje javnosti na primjereni način.

(2) Komisija označava dokumente sadržane u zahtjevu za poništenje s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim zahtjevu za poništenje.

Podnositelj zahtjeva za poništenje zaprima potvrdu primitka u kojoj se mora navesti sljedeće:

(a) poslovni broj,

(b) broj zaprimljenih listova, i

(c) datum primitka zahtjeva.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je poništenje pokrenula Komisija.

Članak 23.

Prihvatljivost

(1) Kako bi se utvrdila prihvatljivost zahtjeva za poništenje, Komisija provjerava da li se u zahtjevu:

(a) navode pravovaljani interesi, razlozi i obrazloženje podnositelja zahtjeva za poništenje;

(b) objašnjavaju razlozi poništenja i

(c) upućuje na izjavu države članice ili treće zemlje u kojoj podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili sjedište, a kojom se podupire zahtjev za poništenje.

(2) Svaki zahtjev za poništenje mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u korist poništenja, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.

(3) Ako podrobni podaci o razlozima, činjeničnom stanju, dokazi i očitovanja, te dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. i 2. ovoga članka, nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom za poništenje, Komisija o tome obavještava podnositelja zahtjeva za poništenje i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva za poništenje ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava zahtjev neprihvatljivim, te ga odbija. Odluka o neprihvatljivosti zahtjeva priopćava se podnositelju zahtjeva za poništenje i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili podnositelju zahtjeva za poništenje sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

(4) O svakome zahtjevu za poništenje koji se proglasi prihvatljivim, te o pokretanju postupka poništenja na inicijativu Komisije obavještavaju se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelji zahtjeva sa sjedištem u trećoj zemlji na čiju oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla to poništenje utječe.

Članak 24.

Ocjena poništenja

(1) Ako Komisija ne odbije zahtjev za poništenje u skladu s člankom 23. stavkom 3. ovoga Pravilnika, o poništenju obavještava nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili odnosne proizvođače sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji, te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca, ovisno o slučaju, priopćava podnositelju zahtjeva za poništenje.

Tijekom ocjenjivanja poništenja Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja toga zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.

(2) Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj zahtjeva za poništenje ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o poništenju.

(3) Komisija donosi svaku odluku o poništenju ZOI ili ZOZP na temelju dokaza koji su joj dostupni. Komisija provjerava je li sukladnost sa specifikacijom proizvoda za proizvod u sektoru vina na koji se odnosi ZOI ili ZOZP i dalje moguća, te je li ju je moguće i dalje jamčiti, a posebno ako uvjeti iz članka 4. ovoga Pravilnika više nisu ispunjeni ili ako ih u bliskoj budućnosti više neće biti moguće ispuniti.

O odluci o poništenju obavještavaju se podnositelj zahtjeva za poništenje i nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

(4) U slučaju većeg broja zahtjeva za poništenje, a nakon preliminarne ocjene jednoga ili više takvih zahtjeva za poništenje, daljnja zaštita ZOI ili ZOZP možda neće biti moguća, te u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke poništenja. U tom slučaju Komisija obavještava ostale podnositelje zahtjeva za poništenje o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.

Ako se ZOI ili ZOZP ponište, privremeno obustavljeni postupci poništenja smatraju se zaključenima, a podnositelji se zahtjeva za poništenje o tome uredno obavještavaju.

(5) S početkom učinka poništenja Komisija briše naziv iz registra.

Kontrole

Članak 25.

Prijava subjekata

Svaki subjekt koji želi sudjelovati u čitavom postupku ili dijelu postupka proizvodnje ili pakiranja proizvoda sa ZOI ili ZOZP treba se prijaviti nadležnom nadzornom tijelu.

Članak 26.

Godišnja kontrola

(1) Godišnja kontrola, koju vrši nadležno nadzorno tijelo uključuje:

(a) organoleptičko (senzorno) i analitičko ispitivanje proizvoda s ZOI;

(b) samo analitičko ispitivanje, ili i organoleptičko (senzorno) i analitičko ispitivanje proizvoda s ZOZP i

(c) provjeru uvjeta iz specifikacije proizvoda.

Godišnju kontrolu provodi država članica u kojoj je obavljena proizvodnja u skladu sa specifikacijom proizvoda, i to:

(a) pomoću kontrola slučajnim odabirom temeljenih na analizi rizika ili

(b) uzorkovanjem ili

(c) sustavno ili

(d) kombinacijom gore navedenih kontrola.

U slučaju kontrola slučajnim odabirom države članice odabiru najmanji broj subjekata koji će biti predmet kontrole.

U slučaju uzorkovanja države članice su dužne osigurati da broj, priroda i učestalost kontrola budu reprezentativni za čitavo predmetno određeno zemljopisno područje i da odgovaraju količini proizvoda u sektoru vina stavljenih na tržište ili koji su namijenjeni stavljanju na tržište.

(2) Ispitivanja iz stavka 1. prvoga podstavka točaka (a) i (b) vrše se na anonimnim uzorcima, te se njima mora dokazati da je ispitani proizvod sukladan s obilježjima i odlikama opisanima u specifikaciji proizvoda za odnosnu ZOI ili ZOZP, a ona se obavljaju u bilo kojoj fazi proizvodnoga postupka, uključujući fazu pakiranja ili naknadne faze. Svaki uzeti uzorak mora biti reprezentativan za predmetna vina toga subjekta.

(3) Kako bi se provjerila sukladnost sa specifikacijom proizvoda iz stavka 1. prvoga podstavka točke (c), nadzorno tijelo pregledava sljedeće:

(a) prostore subjekata, što uključuju provjeru jesu li subjekti u stanju ispuniti uvjete utvrđene u specifikaciji proizvoda i

(b) proizvode u bilo kojoj fazi proizvodnoga postupka, uključujući fazu pakiranja, i to na temelju inspekcijskog plana kojeg nadzorno tijelo izrađuje unaprijed i s kojime su subjekti upoznati, a koji obuhvaća sve faze proizvodnje proizvoda.

(4) Godišnjom kontrolom se osigurava da proizvod ne može nositi ZOI ili ZOZP, osim:

(a) ako se ispitivanjima iz stavka 1. podstavka 1. točaka (a) i (b) i stavka 2. ovoga članka dokaže da je taj proizvod sukladan uvjetima koji se nalaze u specifikaciji proizvoda te da posjeduje sva odgovarajuća obilježja ZOI ili ZOZP;

(b) ako su ispunjeni svi ostali uvjeti iz specifikacije proizvoda u skladu s postupcima iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Proizvodi koji ne ispune uvjete iz ovoga članka mogu se staviti na tržište, ali bez ZOI ili ZOZP pod uvjetom da su ispunjeni ostali zakonom propisani uvjeti.

(6) U slučaju prekogranične ZOI ili ZOZP, pregled može izvršiti nadzorno tijelo bilo koje države članice na koju ZOI ili ZOZP utječe.

(7) Ako se godišnja kontrola vrši u fazi pakiranja proizvoda na teritoriju države članice koja nije država članica u kojoj je obavljena proizvodnja, nadležno tijelo države članica koja vrši kontrolu na svom teritoriju može zatražiti informacije nadležnog tijela druge države članice.

(8) Stavci 1. do 7. ovoga članka primjenjuju se na vina sa ZOI ili ZOZP.

Članak 27.

Analitička i organoleptička (senzorna) ispitivanja

(1) Analitička i organoleptička (senzorna) ispitivanja iz članka 26. stavka 1. prvoga podstavka točaka (a) i (b) ovoga Pravilnika uključuju:

(a) analize vina mjerenjem sljedećih obilježja:

(i) koja se utvrđuju pomoću fizikalno-kemijskih analiza:

– ukupna i stvarna alkoholna jakost,

– ukupni šećeri izraženi kao fruktoza i glukoza (uključujući saharozu u slučaju biser vina i pjenušavih vina),

– ukupna kiselost,

– hlapive kiseline,

– ukupni sadržaj sumpornog dioksida.

(ii) koja se utvrđuju pomoću dodatnih analiza:

– ugljični dioksid (biser vina i pjenušava vina, pritisak u barima pri temperaturi od 20 °C),

– sva ostala obilježja koja su predviđena zakonodavstvom država članica ili u specifikaciji proizvoda sa ZOI i ZOZP.

(b) organoleptička (senzorna) ispitivanja, koja obuhvaćaju izgled, miris i okus.

Članak 28.

Kontrola proizvoda iz trećih zemalja

Ako su vina treće zemlje zaštićena ZOI ili ZOZP, ta treća zemlja je dužna dostaviti Komisiji na njezin zahtjev podatke o nadležnim tijelima i o aspektima koji su obuhvaćeni pregledom, te dokaz da to vino ispunjava uvjete predmetne ZOI ili ZOZP.

Pretvorba u ZOZP

Članak 29.

Zahtjev

(1) Nadležno tijelo države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji mogu zatražiti pretvorbu ZOI u ZOZP ako sukladnost sa specifikacijom proizvoda za ZOI više nije moguća ili je nije više moguće jamčiti.

Zahtjev za pretvorbu podnosi se Komisiji na obrascu iz Priloga 7. ovoga Pravilnika. Zahtjev za pretvorbu podnosi se Komisiji u papirnatom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva za pretvorbu Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije.

(2) Ako zahtjev za pretvorbu u ZOZP ne ispunjava zahtjeve iz članaka 2. i 4. ovoga Pravilnika, Komisija je dužna obavijestiti nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji o razlozima odbijanja zahtjeva, te pozvati ih da povuku ili izmijene i dopune zahtjev, ili da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca.

(3) Ako nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji ne otklone zapreke za pretvorbu u ZOZP u utvrđenome roku, Komisija odbija zahtjev.

(4) Komisija donosi svaku odluku o odbijanju zahtjeva za pretvorbu na temelju dokumenata i podataka koji su joj dostupni. O takvoj se odluci o odbijanju obavještavaju nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

III. TRADICIONALNI IZRAZI

Članak 30.

Definicije

(1) U smislu ovoga Pravilnika »tradicionalni izraz« je izraz koji se tradicionalno koristi u državi članici za proizvode iz članka 4. stavka 1. točaka 1., 3. do 6., 8., 9., 15. i 16. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10) da označi:

(a) da proizvod ima ZOI ili ZOZP;

(b) postupak proizvodnje ili starenja ili kakvoće, boju, vrstu mjesta ili poseban događaj iz povijesti povezan s proizvodom sa ZOI ili ZOZP.

(2) Tradicionalni izrazi na području Republike Hrvatske uređeni su posebnim propisima i nalaze se u Prilogu 12. dio (A) i (B) ovoga Pravilnika.

Podnošenje zahtjeva

Članak 31.

Podnositelji zahtjeva

(1) Nadležna tijela država članica ili trećih zemalja, ili reprezentativne strukovne organizacije sa sjedištem u trećim zemljama mogu podnijeti Komisiji zahtjev za zaštitu tradicionalnih izraza u skladu s člankom 30. ovoga Pravilnika.

(2) »Reprezentativna strukovna organizacija« je bilo koja organizacija proizvođača ili savez organizacija proizvođača koja ima ista pravila, koja djeluje u jednome ili više područja sa ZOI ili ZOZP vina, te ako su u njih učlanjene barem dvije trećine proizvođača u području ili područjima sa ZOI ili ZOZP u kojima djeluju i ako na njih otpadaju barem dvije trećine proizvodnje u tim područjima. Reprezentativna strukovna organizacija može podnijeti zahtjev za zaštitu samo onih vina koja proizvodi.

Članak 32.

Zahtjev za zaštitu

(1) Zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza podnosi se na obrascu iz Priloga 8. ovoga Pravilnika i prilaže mu se preslika pravila kojima je uređena uporaba tog izraza.

(2) Ako zahtjev podnosi reprezentativna strukovna organizacija sa sjedištem u trećoj zemlji, potrebno je dostaviti i podatke o toj reprezentativnoj strukovnoj organizaciji.

Članak 33.

Jezik

(1) Tradicionalni izraz za koji se traži zaštita mora biti:

(a) na službenom jeziku/službenim jezicima, regionalnom jeziku/regionalnim jezicima države članice ili treće zemlje iz koje izraz potječe ili

(b) na jeziku koji se koristi za taj izraz prilikom trženja.

(2) Tradicionalni izraz se registrira u izvornom (-im) pisanom (-im) obliku/oblicima.

Članak 34.

Odredbe o tradicionalnim izrazima trećih zemalja

(1) Članak 30. ovoga Pravilnika primjenjuje se mutatis mutandis (uz potrebne izmjene i dopune) na izraze koji se tradicionalno koriste u trećim zemljama za proizvode u sektoru vina sa oznakama zemljopisnog podrijetla predmetnih trećih zemalja.

(2) Za vina podrijetlom iz trećih zemalja, na čijim se etiketama nalaze tradicionalni izrazi različiti od tradicionalnih izraza država članica, ti tradicionalni izrazi mogu se koristiti kod označavanja vina u skladu s pravilima koja vrijede u predmetnim trećim zemljama, uključujući pravila reprezentativnih strukovnih organizacija.

Postupak ocjenjivanja

Članak 35.

Podnošenje zahtjeva

Komisija označava dokumente sadržane u zahtjevu s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim zahtjevu. Zahtjev se podnosi Komisiji u papirnatom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum i tradicionalni izraz stavljaju na raspolaganje javnosti na primjereni način.

Podnositelj zahtjeva zaprima potvrdu primitka u kojoj se navodi sljedeće:

(a) poslovni broj,

(b) tradicionalni izraz,

(c) broj zaprimljenih dokumenata i

(d) datum njihova primitka.

Članak 36.

Prihvatljivost

(1) Komisija provjerava je li zahtjev u potpunosti popunjen i jesu li mu priloženi potrebni dokumenti, kako je predviđeno člankom 32. ovoga Pravilnika.

(2) Ako je zahtjev nepotpun, ili nedostaju dokumenti ili su nepotpuni, Komisija o tome obavještava podnositelja zahtjeva i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava zahtjev neprihvatljivim, te ga odbija. Odluka o neprihvatljivosti zahtjeva priopćava se podnositelju zahtjeva.

Članak 37.

Osnovanost zahtjeva

(1) Priznanje tradicionalnog izraza prihvaća se ako:

(a) tradicionalni izraz odgovara definiciji iz članka 30. stavka 1. točke (a) ili (b) ovoga Pravilnika i ispunjava uvjete iz članka 33. ovoga Pravilnika;

(b) tradicionalni izraz čine isključivo:

(i) naziv koji se tradicionalno koristi prilikom trženja na većem dijelu teritorija Europske unije ili treće zemlje kako bi se razlikovale posebne kategorije proizvoda od grožđa i vina ili

(ii) naziv koji se tradicionalno koristi kod trženja barem na teritoriju države članice ili treće zemlje kako bi se razlikovale posebne kategorije proizvoda od grožđa i vina;

(c) tradicionalni izraz:

(i) nije generički;

(ii) je utvrđen i uređen zakonodavstvom države članice ili

(iii) je predmet uvjeta uporabe, kako je predviđeno pravilima koja se primjenjuju na proizvođače vina u trećoj zemlji, uključujući pravila reprezentativne strukovne organizacije.

(2) U smislu stavka 1. točke (b), tradicionalna uporaba znači:

(a) barem pet godina u slučaju izraza na jeziku/jezicima iz članka 33. stavka 1. točke (a) ovoga Pravilnika;

(b) barem 15 godina u slučaju izraza na jeziku iz članka 33. stavka 1. točke (b) ovoga Pravilnika.

(3) U smislu stavka 1. točke (c) podtočke (i) ovoga članka »generički« znači da je naziv tradicionalnog izraza postao općeniti naziv proizvoda od grožđa i vina u Europskoj uniji bez obzira na to što se odnosi da posebnu metodu proizvodnje ili starenja, ili kakvoću, boju, mjesto proizvodnje ili posebni događaj povezan s poviješću proizvoda od grožđa i vina.

(4) Uvjet iz stavka 1. točke (b) ovoga članka ne primjenjuje se na tradicionalne izraze iz članka 30. stavka 1. točke (a) ovoga Pravilnika koji označavaju da proizvod ima ZOI ili ZOZP.

Članak 38.

Razlozi za odbijanje

(1) Ako zahtjev za tradicionalni izraz ne odgovara definiciji iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika i ne ispunjava zahtjeve iz članaka 33. i 37. ovoga Pravilnika, Komisija je dužna obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima odbijanja zahtjeva, te utvrditi rok od dva mjeseca od dana izdavanja predmetnog priopćenja za povlačenje ili izmjenu i dopunu zahtjeva, ili očitovanje.

Komisija donosi odluku o zaštiti na temelju podataka koji su joj dostupni.

(2) Ako podnositelj zahtjeva ne otkloni zapreke u roku iz stavka 1. ovoga članka, Komisija odbija zahtjev. Komisija donosi svaku odluku o odbijanju odnosnog tradicionalnog izraza na temelju dokumenata i podataka koji su joj dostupni. O takvoj se odluci o odbijanju obavještava podnositelj zahtjeva.

Postupci podnošenja prigovora

Članak 39.

Podnošenje prigovora

(1) U roku od dva mjeseca od datuma objave iz članka 35. stavka 1. ovoga Pravilnika bilo koja država članica ili treća zemlja, ili bilo koja fizička ili pravna osoba s pravovaljanim interesom može podnijeti prigovor protiv predloženog priznanja.

(2) Prigovor se podnosi Komisiji na obrascu iz Priloga 9. ovoga Pravilnika u papirnatom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja prigovora Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije.

(3) Komisija označava dokumente sadržane u prigovoru s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim podnesenom prigovoru.

Podnositelj prigovora zaprima potvrdu primitka u kojoj se navodi sljedeće:

(a) poslovni broj,

(b) broj zaprimljenih listova i

(c) datum primitka zahtjeva.

Članak 40.

Prihvatljivost

(1) Kako bi se utvrdila prihvatljivost prigovora, Komisija provjerava jesu li u prigovoru navedeni prethodno (-a) traženo (-a) pravo (-a) i razlog/razlozi prigovora, te je li Komisija prigovor zaprimila u roku iz članka 39. stavka 1. ovoga Pravilnika.

(2) Ako se prigovor temelji na već postojećem uglednom i priznatom žigu, u skladu s člankom 43. stavkom 2. ovoga Pravilnika prigovoru je potrebno priložiti dokaz o podnošenju, registraciji ili uporabi postojećeg žiga, poput potvrde o registraciji i dokaza o njegovome ugledu i glasu.

(3) Svaki uredno utemeljeni prigovor mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u korist prigovora, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.

Podaci i dokazi koji se podnose kao potpora uporabe već postojećeg žiga uključuju pojedinosti o mjestu, trajanju, opsegu i prirodi uporabe postojećeg žiga te o njegovome ugledu i glasu.

(4) Ako podaci o prethodno traženom (-im) pravu (-ima), razlogu/razlozima, činjeničnom stanju, dokazi ili očitovanja, ili dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. do 3. ovoga članka nisu dostavljeni zajedno sa prigovorom ili neki od njih nedostaju, Komisija o tome obavještava podnositelja prigovora i poziva ga da otkloni nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj prigovora ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava prigovor neprihvatljivim te ga odbija. Odluka o neprihvatljivosti prigovora priopćava se podnositelju prigovora i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili reprezentativnoj strukovnoj organizaciji sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

(5) O svakom prigovoru koji se proglasi prihvatljivim obavještavaju se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili reprezentativna strukovna organizacija sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

Članak 41.

Ocjena prigovora

(1) Ako Komisija u skladu s člankom 40. stavkom 4. ovoga Pravilnika ne odbije prigovor, o njemu obavještava nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili reprezentativnu strukovnu organizaciju sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca priopćava podnositelju prigovora.

Tijekom ocjenjivanja prigovora Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja toga zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.

(2) Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili reprezentativna strukovna organizacija sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj prigovora ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o prigovoru.

(3) Komisija donosi svaku odluku o odbijanju ili priznanju odnosnog tradicionalnog izraza na temelju dokaza koji su joj dostupni. Komisija provjerava jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 42. stavka 1. ili iz članka 43. stavka 3. ili članka 44. ovoga Pravilnika. O odluci o odbijanju obavještavaju se podnositelj prigovora i nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili reprezentativna strukovna organizacija sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

(4) U slučaju većeg broja prigovora, a nakon preliminarne ocjene jednoga ili više takvih prigovora, prihvaćanje zahtjeva za priznanjem možda neće biti moguće; u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke prigovora. Komisija obavještava ostale podnositelje prigovora o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.

Ako se zahtjev odbije, privremeno obustavljeni postupci prigovora smatraju se zaključenima, a podnositelji prigovora se o tome uredno obavještavaju.

Zaštita

Članak 42.

Opća zaštita

(1) Ako zahtjev ispunjava uvjete iz članka 30. stavka 1. i članaka 33. i 37. ovoga Pravilnika, te ako nije odbijen temeljem članaka 40. i 41. ovoga Pravilnika, tradicionalni izraz se zaštićuje.

(2) Tradicionalni izrazi zaštićeni su samo na jeziku i za kategorije proizvoda od grožđa i vina koji su navedeni u zahtjevu, i to od:

(a) bilo koje zlouporabe čak i u slučajevima u kojima je zaštićenom izrazu dodan izraz kao što su »stil«, »vrsta«, »metoda«, »kao što je proizvodeno u«, »imitacija«, »okus«, »poput« ili slično;

(b) bilo koje lažne ili obmanjujuće oznake, koja se odnosi na prirodu, svojstva ili bitne osobine proizvoda, na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, reklamnome materijalu ili dokumentima koji se odnose na proizvod;

(c) bilo kojeg drugog postupka koji može obmanuti potrošača, a posebno kako bi se stvorio dojam da vino ispunjava uvjete za zaštićeni tradicionalni izraz.

Članak 43.

Odnos prema žigovima

(1) Ako je tradicionalni izraz zaštićen temeljem ovog Pravilnika, registracija žiga koji odgovara jednome od slučajeva iz članka 42. ovoga Pravilnika odbija se ako se zahtjev za registraciju žiga ne odnosi na vina koja ispunjavaju uvjete za uporabu toga tradicionalnog izraza i ako je podnesen nakon datuma podnošenja zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza Komisiji, te je tradicionalni izraz naknadno zaštićen.

Žigovi registrirani protivno prvome podstavku proglašavaju se nevažećima pri podnošenju zahtjeva.

(2) Žig koji odgovara jednome od slučajeva iz članka 42. ovoga Pravilnika, a za koji je podnesen zahtjev, koji je registriran ili, ako odnosno zakonodavstvo predviđa tu mogućnost, koji je uspostavljen uporabom na teritoriju Europske unije prije 4. svibnja 2002. ili prije datuma podnošenja zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza Komisiji, može se i dalje koristiti i obnavljati bez obzira na zaštitu tradicionalnog izraza.

U tim je slučajevima uporaba tradicionalnog izraza dopuštena istovremeno s žigom.

(3) Naziv se ne može zaštititi kao tradicionalni izraz ako s obzirom na ugled i glas žiga takva zaštita može obmanuti potrošača u pogledu pravoga identiteta, prirode, svojstava ili kakvoće vina.

Članak 44.

Homonimi

(1) Tradicionalni izraz za koji je podnesen zahtjev, a koji je potpuni ili djelomični homonim tradicionalnoga izraza koji je već zaštićen temeljem ovoga poglavlja, zaštićuje se uzimajući u obzir lokalnu i tradicionalnu uporabu, te rizik zabune.

Homonim koji obmanjuje potrošače u pogledu prirode, kakvoće ili pravoga podrijetla proizvoda ne registrira se bez obzira na točnost izraza.

Uporaba zaštićenog homonima dopuštena je samo ako se u praksi naknadno zaštićen homonim dovoljno razlikuje od tradicionalnog izraza koji je već uvršten u Prilog 12. ovoga Pravilnika, uzimajući u obzir potrebu da se s odnosnim proizvodima postupa na jednak način i da se ne obmanjuje potrošača.

(2) Stavak 1. ovoga članka primjenjuje se mutatis mutandis (uz potrebne izmjene i dopune) na tradicionalne izraze zaštićene prije 1. kolovoza 2009., a koji su djelomični homonimi ZOI ili ZOZP ili nazivi sorte vinove loze ili njihovi sinonimi.

Članak 45.

Provedba zaštite

U slučaju protuzakonite uporabe zaštićenih tradicionalnih izraza nadležna nacionalna tijela poduzimaju na vlastitu inicijativu ili na zahtjev stranke sve mjere potrebne kako bi zaustavila stavljanje na tržište tih proizvoda, uključujući njihov izvoz.

Postupak poništenja

Članak 46.

Razlozi poništenja

Razlog za poništenje tradicionalnoga izraza jest da on više ne odgovara definiciji iz članka 30. stavka 1. ovoga Pravilnika ili ne ispunjava zahtjeve iz članaka 33., 37., članka 42. stavka 2., članka 43. stavka 3. ili članka 44. ovoga Pravilnika.

Članak 47.

Podnošenje zahtjeva za poništenje

(1) Država članica, treća zemlja ili fizička ili pravna osoba s pravovaljanim interesom može podnijeti Komisiji uredno obrazloženi zahtjev za poništenje na obrascu iz Priloga 10. ovoga Pravilnika. Zahtjev za poništenje podnosi se Komisiji u papirnatom ili elektroničkom obliku. Datum podnošenja zahtjeva za poništenje Komisiji jest datum na koji se zahtjev unosi u registar zaprimljenih pošiljaka Komisije. Taj se datum stavlja na raspolaganje javnosti na primjereni način.

(2) Komisija označava dokumente sadržane u zahtjevu za poništenje s datumom primitka i poslovnim brojem dodijeljenim zahtjevu za poništenje.

Podnositelj zahtjeva za poništenje zaprima potvrdu primitka u kojoj se navodi sljedeće:

(a) poslovni broj,

(b) broj zaprimljenih listova i

(c) datum primitka zahtjeva.

(3) Stavci 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se ako je poništenje pokrenula Komisija.

Članak 48.

Prihvatljivost

(1) Kako bi se utvrdila prihvatljivost zahtjeva za poništenje, Komisija provjerava da li se u zahtjevu:

(a) spominje pravovaljani interes podnositelja zahtjeva za poništenje;

(b) objašnjavaju razlozi poništenja i

(c) upućuje na izjavu države članice ili treće zemlje u kojoj podnositelj zahtjeva ima prebivalište ili sjedište, a u kojoj se objašnjava pravovaljani interes, razlozi i opravdanje podnositelja zahtjeva za poništenjem.

(2) Svaki zahtjev za poništenje mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u korist poništenja, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.

(3) Ako podrobni podaci o razlozima, činjeničnom stanju, dokazi i očitovanja, te dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. i 2. ovoga članka, nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom za poništenje, Komisija o tome obavještava podnositelja zahtjeva za poništenje i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva za poništenje ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava zahtjev neprihvatljivim, te ga odbija. Odluka o neprihvatljivosti zahtjeva priopćava se podnositelju zahtjeva za poništenje i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili podnositelju zahtjeva za poništenje sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji.

(4) O svakome zahtjevu za poništenje koji se proglasi prihvatljivim, uključujući pokretanje postupka poništenja na inicijativu Komisije, obavještavaju se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva za poništenje sa sjedištem u trećoj zemlji na čiji tradicionalni izraz to poništenje utječe.

Članak 49.

Ocjena poništenja

(1) Ako Komisija ne odbije zahtjev za poništenje u skladu s člankom 48. stavkom 3. ovoga Pravilnika, o zahtjevu za poništenje obavještava nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji, te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca priopćava podnositelju zahtjeva za poništenje.

Tijekom ocjenjivanja poništenja Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja toga zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.

(2) Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva sa sjedištem u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj zahtjeva za poništenje ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o poništenju.

(3) Komisija donosi svaku odluku o poništenju tradicionalnog izraza na temelju dokaza koji su joj dostupni. Ona provjerava jesu li uvjeti iz članka 46. ovoga Pravilnika i dalje ispunjeni.

(4) U slučaju većeg broja zahtjeva za poništenje, a nakon preliminarne ocjene jednoga ili više takvih zahtjeva za poništenje, daljnja zaštita tradicionalnoga izraza možda neće biti moguća, te u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke poništenja. U tom slučaju Komisija obavještava ostale podnositelje zahtjeva za poništenje o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.

Ako se tradicionalni izraz poništi, privremeno obustavljeni postupci poništenja smatraju se zaključenima, a podnositelji se zahtjeva za poništenje o tome uredno obavještavaju.

(5) S početkom učinka poništenja, Komisija briše naziv s popisa.

IV. OZNAČAVANJE I PREZENTIRANJE

Članak 50.

Opće odredbe označavanja

Osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije propisano, označavanje proizvoda iz članka 4. stavka 1. točaka 1. do 11., 13., 15. i 16. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10) (u daljnjem tekstu: »proizvodi«), mora biti u skladu s odredbama Pravilniku o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (»Narodne novine«, broj 41/08), te odredbama iz članka 51. stavka 1. i članka 62. stavka 1. ovoga Pravilnika.

Obvezni podaci

Članak 51.

Obvezni podaci prilikom označavanja vina

(1) Pri označavanju i prezentiranju proizvoda koji se stavljaju na tržište Republike Hrvatske ili koji su namijenjeni za izvoz obvezno je navođenje sljedećih podataka:

(a) oznaka kategorije proizvoda od grožđa i vina u skladu s člankom 4. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10);

(b) za vina sa ZOI ili ZOZP:

(i) izraz »ZOI« ili »ZOZP« i

(ii) naziv ZOI ili ZOZP;

(c) stvarna alkoholna jakost;

(d) oznaka mjesta podrijetla;

(e) naziv i adresa punitelja ili u slučaju pjenušavog vina, gaziranog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vino, naziv i adresa proizvođača ili trgovca;

(f) naziv i adresa uvoznika u slučaju uvezenih vina;

(g) sadržaj šećera kod pjenušavog vina, gaziranog vina, kvalitetnog pjenušavog vina ili kvalitetnog aromatičnog pjenušavog vina.

(2) Iznimno od stavka 1. točke (a) ovoga članka oznaka kategorije proizvoda od grožđa i vina koja uključuje naziv ZOI ili ZOZP ne mora biti navedena.

(3) Iznimno od stavka 1. točke (b) izraz »ZOI« ili »ZOZP« može se u izostaviti u slučajevima:

(a) kad je na etiketi naveden tradicionalni izraz iz članka 30. stavka 1. točke (a) ovoga Pravilnika;

(b) kad je u iznimnim okolnostima na etiketi naveden naziv ZOI ili ZOZP.

Članak 52.

Prezentiranje obveznih podataka

(1) Obvezni podaci iz članaka 50. i 51. ovoga Pravilnika moraju se nalaziti u istome vidnom polju i to na način da ih je moguće istovremeno pročitati bez okretanja.

Iznimno od stavka 1. ovoga članka, obvezni podaci o seriji ili lotu i podaci iz članka 53. i članka 58. stavka 4. ovoga Pravilnika mogu se nalaziti izvan vidnoga polja u kojemu se nalaze ostali obvezni podaci.

(2) Obvezni podaci is stavka 1. ovoga članka navode se neizbrisivim tiskom i moraju se jasno razlikovati od okolnoga teksta ili slika.

Članak 53.

Primjena određenih horizontalnih odredbi

(1) Ako su u proizvodima prisutni jedan ili više sastojaka iz Priloga 3. Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (»Narodne novine«, broj 41/08), potrebno ih je navesti prilikom označavanja nakon riječi »sadrži« . Za sulfite je moguće koristiti sljedeće izraze: »sulfiti« ili »sumporni dioksid« .

(2) Obvezni izrazi iz stavka 1. ovoga članka mogu biti popraćeni piktogramom iz Priloga 11. ovoga Pravilnika.

Članak 54.

Stavljanje u promet i izvoz

(1) Proizvodi čije označavanje ili prezentiranje ne zadovoljava odgovarajuće uvjete iz ovoga Pravilnika ne mogu se stavljati na tržište Republike Hrvatske niti izvoziti.

(2) Iznimno od poglavlja III. I IV. ovoga Pravilnika, ako su proizvodi namijenjeni izvozu, može se dopustiti da se podaci koji nisu u skladu s pravilima o označavanju propisanima zakonodavstvom Republike Hrvatske, navedu prilikom označavanja vina namijenjenih izvozu ako su ti podaci propisani zakonodavstvom zemlje uvoznice. Ti podaci mogu biti navedeni na drugim jezicima.

Članak 55.

Zabrana upotrebe navlaka i folija koji sadrže olovo

Zatvarači za proizvode iz članka 50. ovoga Pravilnika ne smiju biti zaštićeni navlakama ili folijama na bazi olova.

Članak 56.

Stvarna alkoholna jakost

(1) Stvarna volumna alkoholna jakost navedena u članku 51. stavku 1. točki (c) izražava se u postocima ili polovicama postotaka.

Iza brojčanog podatka o alkoholnoj jakosti slijedi oznaka: »% vol.«, a ispred brojčanog podatka mogu stajati riječi: »stvarna alkoholna jakost«, »stvarni alkohol« ili kratica »alk.«

Ne dovodeći u pitanje odstupanja utvrđena za upotrijebljenu referentnu analitičku metodu, navedena jakost ne smije odstupati za više od 0,5 % vol. od jakosti koja se utvrdi analizom. Alkoholna jakost proizvoda sa ZOI ili ZOZP koji se čuvaju u bocama više od tri godine, pjenušavih vina, kvalitetnih pjenušavih vina, gaziranih vina, biser vina, gaziranih biser vina, likerskih vina i vina od prezrelog grožđa ne smije odstupati za više od 0,8 % vol. od jakosti koja se utvrdi analizom.

(2) Stvarna alkoholna jakost navodi se slovima ne manjim od 5 mm visine ako je obujam veći od 1 litre, ne manjim od 3 mm visine ako je obujam jednak ili manji od 1 litre, ali veći od 0,2 litre, te 2 mm visine ako je jednak ili manji od 0,2 l litre.

Članak 57.

Oznaka mjesta podrijetla

(1) Oznaka mjesta podrijetla navedena u članku 51. stavku 1. točke (d) označava se na sljedeći način:

(a) kod vina iz članka 4. stavak 1. točaka 1., 2., 3., 7., 8., 9., 15. i 16. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10) bez ZOI ili ZOZP, oznaka mjesta podrijetla označava se:

(i) riječima: »vino iz (...)«, »proizvedeno u (...)« ili »proizvod iz (...)«, ili istovrijednim izrazima, iza kojih se navodi naziv države na čijem je teritoriju grožđe proizvedeno i prerađeno u vino;

U slučaju prekograničnoga vina, koje se proizvodi od određenih sorti vinove loze, navodi se naziv jedne ili više država.

(ii) riječima: »vino iz Europske zajednice« ili istovrijednim izrazima, ili »mješavina vina iz različitih država Europske zajednice« u slučaju vina koja se dobivaju miješanjem vina podrijetlom iz više država članica, ili riječima: »mješavina vina iz različitih država izvan Europske zajednice« ili »mješavina iz (...)«, gdje je potrebno navesti treće zemlje, u slučaju vina koja se dobivaju miješanjem vina podrijetlom iz više trećih zemalja;

(iii) riječima: »vino iz Europske zajednice« ili istovrijednim izrazima, ili »vino proizvedeno u (...) od grožđa ubranog u (...)«, iza kojih se navode nazivi država članica u slučaju vina koja se proizvode u jednoj državi članici od grožđa ubranog u drugoj državi članici, ili riječi: »vino proizvedeno u (...) od grožđa ubranog u (...)«, iza kojih se navode nazivi trećih zemalja u slučaju vina koje se proizvode u jednoj trećoj zemlji od grožđa ubranog u drugoj trećoj zemlji;

(b) kod vina iz članka 4. stavka 1. točaka 4., 5. i 6. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10) bez ZOI ili ZOZP, oznaka mjesta podrijetla označava se:

(i) riječima: »vino iz (...)«, »proizvedeno u (...)«,„proizvod iz (...)« ili »sekt iz (...)«, ili istovrijednim izrazima, iza kojih se navodi naziv države na čijem je teritoriju grožđe proizvedeno i prerađeno u vino;

(ii) riječima: »proizvedeno u (...)« ili istovrijednim izrazima, iza kojih se navodi naziv države u kojoj je izvršeno sekundarno vrenje;

(c) kod vina sa ZOI ili ZOZP oznaka mjesta podrijetla označava se riječima: »vino iz (...)«, »proizvedeno u (...)«, ili proizvod iz (...)«, ili istovrijednim izrazima, iza kojih se navodi naziv države na čijem je teritoriju grožđe proizvedeno i prerađeno u vino.

U slučaju prekogranične ZOI ili ZOZP navodi se naziv jedne ili više država.

Ovaj stavak ne dovodi u pitanje odredbe članaka 58. i 69. ovoga Pravilnika.

(2) Oznaka mjesta podrijetla iz članka 51. stavka 1. točke (d) kod mošta, mošta u vrenju, koncentriranoga mošta ili mladoga vina označava se:

(a) riječima: »mošt iz (...)« ili »mošt proizveden u (...)«, ili istovrijednim izrazima, iza kojih se navodi naziv države ili pojedinoga teritorija koji je dio te države u kojoj je proizvod proizveden;

(b) riječima: »mješavina proizvoda iz dvije ili više država Europske zajednice« u slučaju kupaže proizvoda proizvedenih u dvije ili više država članica;

(c) riječima: »mošt proizveden u (...) od grožđa ubranog u (...)« u slučaju mošta koji nije proizveden u državi u kojoj je ubrano upotrijebljeno grožđe.

Članak 58.

Označavanje punitelja, proizvođača, uvoznika ili trgovca

(1) U smislu članka 51. stavka 1. točaka (e) i (f) i u smislu ovoga članka značenje pojmova je sljedeće:

(a) »punitelj« je fizička ili pravna osoba ili grupa takvih osoba registriranih u Republici Hrvatskoj koje obavljaju punjenje ili u čije ime se punjenje obavlja;

(b) »punjenje« je stavljanje proizvoda u posude zapremine do 60 litara u svrhu prodaje;

(c) »proizvođač« je fizička ili pravna osoba ili grupa takvih osoba koje obavljaju ili u čije se ime obavlja prerada grožđa, mošta i vina u pjenušava vina, gazirana vina, kvalitetna pjenušava vina ili kvalitetna aromatična pjenušava vina;

(d) »uvoznik« je fizička ili pravna osoba, ili grupa takvih osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje preuzimaju odgovornost stavljanja u promet proizvoda koji nisu podrijetlom iz Republike Hrvatske;

(e) »trgovac« je fizička ili pravna osoba ili grupa takvih osoba koje ne odgovaraju definiciji proizvođača, a koje kupuju i potom stavljaju u promet pjenušava vina, gazirana vina, kvalitetna pjenušava vina ili kvalitetna aromatična pjenušava vina;

(f) »adresa« je naziv mjesta i države u kojoj se nalazi sjedište punitelja, proizvođača, trgovca ili uvoznika. Adresa podrazumijeva naziv mjesta, poštanski broj, ulicu i kućni broj te naziv države.

(2) Ispred naziva i adrese punitelja navodi se sljedeće:

(a) riječi: »punitelj« ili »puni (...)« ili

(b) izrazi čije uvjete uporabe utvrđuju države članice, a koji označavaju mjesto punjenja vina sa ZOI ili ZOZP:

(i) na gospodarstvu proizvođača ili

(ii) u prostorima grupe proizvođača ili

(iii) u tvrtki koja se nalazi u određenom zemljopisnom području ili u neposrednoj blizini predmetnog određenog zemljopisnog područja.

U slučaju ugovorenoga punjenja, prilikom označavanja punitelja navode se riječi: »punjeno za (...)« ili, ako su navedeni naziv i adresa osobe koje je izvršila punjenje u ime treće stranke, riječima »za (...) puni (...)«.

Ukoliko se punjenje obavlja na nekom drugom mjestu od punionice, podaci iz ovoga stavka nadopunjuju se uputom na točno mjesto gdje je punjenje obavljeno i, ako se ono obavlja u drugoj državi, nazivom te države.

U slučaju posuda koje nisu boce, riječi: »punitelj« i »puni (...)« zamjenjuju se riječima: »pakiratelj« ili »pakira (...)«, osim ako ta razlika nije vidljiva već u samome jeziku.

(3) Ispred naziva i adresa proizvođača ili trgovca navode se riječi: »proizvođač« ili »proizvodi« i »trgovac« ili »prodaje«, ili istovrijednim izrazima. Države članice mogu propisati obvezu navođenja proizvođača.

(4) Ispred naziva i adrese uvoznika navode se riječi: »uvoznik« ili »uvozi (...)« .

(5) Navodi iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka mogu se staviti zajedno ako se odnose na istu fizičku ili pravnu osobu.

Jedan od tih navoda moguće je zamijeniti šifrom koju utvrđuje država članica u kojoj punitelj, proizvođač, uvoznik ili trgovac imaju sjedište. Šifra se nadopunjuje uputom na odnosnu državu članicu. Kod označavanja takvih proizvoda navode se i naziv i adresa druge fizičke ili pravne osobe uključene u trgovinu, koja nije punitelj, proizvođač, uvoznik ili trgovac označen sa šifrom.

(6) Ako se naziv ili adresa punitelja, proizvođača, uvoznika ili trgovca sastoje od ZOI ili ZOZP ili ako sadrže ZOI ili ZOZP, oni se navode prilikom označavanja:

(a) slovima koja nisu veća od polovice veličine slova upotrijebljenih za ZOI ili ZOZP ili za oznaku kategorije proizvoda od grožđa i vina ili

(b) uz pomoć šifre, kako je utvrđeno u drugome podstavku stavka 5. ovoga članka.

Države članice mogu odlučiti koja se mogućnost primjenjuje na proizvode proizvedene na njihovome teritoriju.

Članak 59.

Oznaka gospodarstva

(1) Izrazi koji se odnose na gospodarstvo, osim naziva punitelja, proizvođača ili trgovca, rezervirani su za vina sa ZOI ili ZOZP pod uvjetom:

(a) da je vino proizvedeno isključivo od grožđa ubranog u vinogradima toga gospodarstva;

(b) da se proizvodnja vina obavlja u potpunosti na tom gospodarstvu;

(c) da su države članice uredile uporabu njihovih izraza te da su treće zemlje donijele pravila o uporabi njihovih izraza, uključujući izraze reprezentativnih strukovnih organizacija.

(2) Drugi subjekti uključeni u trgovinu proizvodom mogu koristiti ime gospodarstva samo ako je to gospodarstvo s time suglasno.

Članak 60.

Označavanje sadržaja šećera

(1) Izrazi iz Priloga 13. dijela A ovoga Pravilnika, koji se odnose na sadržaj šećera, navode se prilikom označavanja proizvoda iz članka 51. stavka 1. točke (g) ovoga Pravilnika.

(2) Ukoliko sadržaj šećera u tim proizvodima, izražen kao fruktoza i glukoza (uključujući saharozu), opravdava uporabu dvaju izraza iz Priloga 13. dijela A ovoga Pravilnika, odabire se samo jedan od tih izraza.

(3) Ne dovodeći u pitanje uvjete uporabe opisane u Prilogu 13. dijela A ovoga Pravilnika, sadržaj šećera ne smije odstupati za više od 3 g po litri od vrijednosti koja je navedena na etiketi proizvoda.

Članak 61.

Posebne odredbe za gazirana vina, gazirana biser vina i kvalitetna pjenušava vina

(1) Nazivi »gazirano vino« i »gazirano biser vino« iz članka 4. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10) nadopunjuju se riječima: »dobiveno dodavanjem ugljičnoga dioksida« koja su pisana slovima istoga tipa i veličine.

Riječi: »dobiveno dodavanjem ugljičnoga dioksida« navode se čak i u slučajevima na koje se primjenjuje članak 51. stavak 2. ovoga Pravilnika.

(2) U pogledu kvalitetnih pjenušavih vina, moguće je izostaviti naziv kategorije proizvoda od grožđa i vina za vina na čijoj je etiketi navedena riječ »Sekt« .

Dodatni podaci

Članak 62.

Dodatni podaci

(1) Kod označavanja i prezentiranja proizvoda iz članka 50. ovoga Pravilnika mogu se koristiti sljedeći dodatni podaci:

(a) godina berbe;

(b) naziv jedne ili više sorata vinove loze;

(c) sadržaj šećera kod vina koja nisu navedena u članku 51. stavku 1. točki (g) ovoga Pravilnika;

(d) za vina sa ZOI ili ZOZP, tradicionalni izrazi iz članka 30. stavka 1. točke (b) ovoga Pravilnika;

(e) simbol Europske unije koji prikazuje ZOI ili ZOZP;

(f) izrazi koji se odnose na proizvodne metode;

(g) za vina sa ZOI ili ZOZP naziv druge zemljopisne jedinice koja je manja ili veća od područja iz kojega potječe ZOI ili ZOZP.

Članak 63.

Godina berbe

(1) Oznaku godine berbe iz članka 62. stavka 1. točke (a) ovoga Pravilnika, mogu nositi vina koja sadrže najmanje 85 % grožđa iz godine berbe oznake koju nose. To se ne odnosi na:

(a) količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, ekspedicioni liker ili tiražni liker ili

(b) količinu proizvoda iz Priloga 5. stavka 3. točaka (e) i (f) Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima.

(2) Za proizvode koji se tradicionalno dobivaju od grožđa ubranog u siječnju ili veljači, kao godina berbe navodi se prethodna kalendarska godina.

(3) Proizvodi bez ZOI ili ZOZP također moraju biti u skladu sa zahtjevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i članka 65. ovoga Pravilnika.

Članak 64.

Oznaka sorte vinove loze

(1) Oznaku sorte vinove loze ili njihove sinonime iz članka 62. stavka 1. točke (b) ovoga Pravilnika, koje se koriste za dobivanje proizvoda iz članka 50. ovoga Pravilnika, mogu nositi vina pod uvjetima iz točaka (a) i (b) ovoga članka:

(a) za vina koja se proizvode u Europskoj uniji, oznaka sorti vinove loze ili njihovi sinonimi su oni navedeni u klasifikaciji sorti vinove loze.

(b) za vina podrijetlom iz trećih zemalja, uvjeti uporabe oznaka sorti vinove loze ili njihovih sinonima moraju biti sukladni pravilima koja se primjenjuju na proizvođače vina u odnosnoj trećoj zemlji, uključujući pravila reprezentativnih strukovnih organizacija, a oznake sorti vinove loze ili njihovih sinonima moraju biti navedeni u barem jednome od sljedećih popisa:

(i) Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV);

(ii) Međunarodna konvencija za zaštitu biljnih sorti (UPOV);

(iii) Međunarodni ugovor za biljne genetske resurse (IBPGR).

(c) za proizvode sa ZOI ili ZOZP, oznake sorti vinove loze ili njihove sinonime moguće je navesti:

(i) ako se navodi samo jedna sorta vinove loze ili njezin sinonim, najmanje 85 % proizvoda mora biti dobiveno od te sorte, što ne uključuje:

– količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, ekspedicioni liker ili tiražni liker ili

– količinu proizvoda iz Priloga 5. stavka 3. točaka (e) i (f) Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima;

(ii) ako se navode dvije ili više sorti vinove loze ili njihovi sinonimi, 100% proizvoda mora biti dobiveno od tih sorata, što ne uključuje:

– količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, ekspedicioni liker ili tiražni liker ili

– količinu proizvoda iz Priloga 5. stavka 3. točaka (e) i (f) Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima.

U slučaju iz podtočke (ii), sorte vinove loze navode se padajućim redoslijedom upotrijebljenih sorata, te slovima iste veličine.

(d) za proizvode bez ZOI ili ZOZP, oznake sorti vinove loze ili njihove sinonime moguće je navesti ako su ispunjeni zahtjevi iz točaka (a) ili (b) i (c) stavka 1. ovoga članka i članka 65. ovoga Pravilnika.

(2) U slučaju pjenušavih vina i kvalitetnih pjenušavih vina, oznake sorti vinove loze koje se koriste kao nadopuna opisa proizvoda, odnosno »pinot bijeli«, »pinot crni«, »pinot meunier« ili »pinot sivi« i istovrijedni izrazi na drugim jezicima Europske unije, moguće je zamijeniti sinonimom »pinot«.

Članak 65.

Posebne odredbe o sortama vinove loze i godinama berbe za vina bez ZOI ili ZOZP

(1) Države članice imenuju nadležno tijelo ili tijela zadužena za certifikaciju, odobravanje i kontrolu.

(2) Certifikaciju vina u bilo kojoj fazi proizvodnje, uključujući punjenje vina, osigurava:

(a) nadležno tijelo ili tijela iz stavka 1. ovoga članka ili

(b) jedno ili više kontrolnih tijela koja djeluju kao tijela za certificiranje proizvoda.

Tijelo ili tijela iz stavka 1. ovoga članka trebaju imati odgovarajuća jamstva objektivnosti i nepristranosti te stručno osoblje i resurse potrebne za obavljanje povjerenih im zadataka.

Certifikacijska tijela iz točke (b) prvoga podstavka moraju ispunjavati europsku normu EN 45011 ili ISO/IEC Upute 65 (Opći zahtjevi za ustanove koje provode potvrđivanje proizvoda), te od 1. svibnja 2010. moraju biti akreditirani u skladu s njima.

Troškove certificiranja snose subjekti na koje se ono odnosi, osim ako države članice ne odluče drugačije.

(3) Postupkom certificiranja, osiguravaju se administrativni dokazi u korist vjerodostojnosti sorte (-i) vinove loze ili godine berbe koji se navode prilikom označavanja predmetnog (-ih) vina.

Nadalje, države se članice mogu također odlučiti za:

(a) organoleptičko (senzorno) ispitivanje vina na anonimnim uzorcima, odnosno ispitivanje mirisa i okusa kako bi se provjerilo proizlaze li bitna obilježja vina iz upotrijebljene (-ih) sorte (-i) vinove loze;

(b) analitičko ispitivanje u slučaju vina proizvedenog od jedne sorte vinove loze.

Postupak certificiranja vrši (-e) nadležno (-a) tijelo (-a) ili nadzorno (-a) tijelo (-a) iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u državi članici u kojoj se odvija proizvodnja.

Postupak certificiranja vrši se:

(a) pomoću provjera slučajnim odabirom temeljenih na analizi rizika;

(b) uzorkovanjem ili

(c) sustavno.

Provjere slučajnim odabirom temelje se na nadzornom planu koji unaprijed utvrđuje (-a) nadležno (-a) tijelo (-a), a kojime su obuhvaćene različite faze proizvodnje proizvoda. Subjekti moraju biti upoznati s nadzornim planom. Države članice nasumce odabiru najmanji broj subjekata koji će biti predmet provjere.

U slučaju uzorkovanja države članice su dužne osigurati da broj, priroda i učestalost provjera budu reprezentativni za čitav njihov teritorij i da odgovaraju količini proizvoda u sektoru vina stavljenih na tržište ili koji su namijenjeni stavljanju na tržište.

Provjere slučajnim odabirom moguće je kombinirati s uzorkovanjem.

(4) Države članice proizvođači dužne su osigurati da su proizvođači vina nad kojima se vrši kontrola registrirani u državi članici u kojoj se odvija proizvodnja.

(5) U pogledu nadzora, što uključuje i sljedivost, države članice proizvođači dužne su osigurati primjenu odredbi propisa koji se odnose na kontrole u sektoru vina te primjenu odredbi propisa koji se odnose na kategorije proizvoda od grožđa i vina, enološke postupke i ograničenja.

(6) U slučaju prekograničnog certificiranje može izvršiti jedno od tijela država članica.

(7) za vina bez ZOI ili ZOZP države članice mogu odlučiti da se koristi izraz »sortno vino« kojemu se dodaje (-u) naziv(-i):

(a) odnosne (-ih) države (-a) članice (-a);

(b) sorta (-e) vinove loze.

Za vina bez ZOI ili ZOZP, gdje se prilikom označavanja navodi oznaka jedne ili više sorti vinove loze ili godina berbe, treće zemlje mogu odlučiti da se koristi izraz »sortno vino« kojemu se dodaje (-u) naziv(-i) odnosne (-ih) treće (-ih) zemlje/zemalja.

U slučaju navođenja imena države (-a) članice (-a) ili treće (-ih) zemlje/zemalja, ne primjenjuje se članak 57. ovoga Pravilnika.

(8) Stavci 1. do 6. ovoga članka primjenjuju se na proizvode proizvedene od grožđa koje je ubrano od 2009., zaključno s tom godinom.

Članak 66.

Označavanje sadržaja šećera

(1) Sadržaj šećera izraženog kao fruktoza i glukoza, kako je predviđeno u Prilogu 13. dijelu B ovoga Pravilnika, moguće je navesti kod označavanja proizvoda iz članka 62. stavka 1. točke (c) ovoga Pravilnika, osim ako nije drugačije utvrđeno u članku 60. ovoga Pravilnika.

(2) Ako sadržaj šećera u proizvodima opravdava uporabu dvaju izraza iz Priloga 13. dijelu B ovoga Pravilnika, odabire se samo jedan od tih izraza.

(3) Ne dovodeći u pitanje uvjete uporabe opisane u Prilogu 13. dijelu B ovoga Pravilnika, sadržaj šećera ne smije odstupati za više od 1 grama po litri od vrijednosti koja je navedena na etiketi proizvoda.

(4) Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se na proizvode iz članka 4. stavka 1. točaka 3., 8. i 9. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima (»Narodne novine«, broj 114/10), pod uvjetom da su države članice utvrdile uvjete uporabe označavanja sadržaja šećera ili su utemeljene u pravilima treće zemlje, uključujući u slučaju trećih zemalja, pravila koja proizlaze iz reprezentativnih strukovnih organizacija.

Članak 67.

Oznaka simbola Europske unije

(1) Prilikom označavanja vina moguće je navesti simbole Europske unije iz članka 62. stavka 1. točke (e) ovoga Pravilnika. Navode »ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI« i »ZAŠTIĆENA OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA« u okviru simbola moguće je zamijeniti istovrijednim izrazima na nekom drugom službenom jeziku Europske unije.

(2) Ako se simboli Europske unije ili navodi iz članka 62. stavka 1. točke (e) ovoga Pravilnika navode prilikom označavanja proizvoda, moraju biti popraćeni odgovarajućom ZOI ili ZOZP.

Članak 68.

Izrazi koji se odnose na određene proizvodne metode

(1) U skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (f) ovoga Pravilnika, na vinima koja se stavljaju na tržište Republike Hrvatske mogu se nalaziti navodi koji se odnose na određene proizvodne metode, između ostaloga na metode iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka.

(2) Navodi iz Priloga 14. ovoga Pravilnika jedini su izrazi koji se mogu koristiti za opis vina sa ZOI ili ZOZP, koje je fermentiralo, dozrijevalo ili starilo u drvenoj posudi. Države članice i treće zemlje mogu za takva vina utvrditi druge navode koji su ekvivalentni navodima iz Priloga 14. ovoga Pravilnika.

Uporaba jednoga od navoda iz prvoga podstavka dopuštena je ako je vino starilo u drvenoj posudi u skladu s važećim nacionalnim propisima, čak i u slučajevima u kojima je postupak starenja nastavljen u drugoj vrsti posude.

Navodi iz prvoga podstavka ne mogu se koristiti za opis vina koje je proizvedeno uz pomoć komadića od hrastova drva, bez obzira na to jesu li oni korišteni u kombinaciji s drvenom posudom ili posudama.

(3) Izraz »vrenje u boci« može se koristiti samo za opis pjenušavih vina sa ZOI ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje, ili kvalitetnih pjenušavih vina pod uvjetom:

(a) da je proizvod postao pjenušav sekundarnim alkoholnim vrenjem u boci;

(b) da trajanje proizvodnoga procesa, uključujući starenje u vinariji u kojoj je proizvod dobiven, koje se računa od početka vrenja kojime se u kupaži stvara ugljični dioksid, nije kraće od devet mjeseci;

(c) da vrenje kojime se u kupaži stvara ugljični dioksid i dozrijevanje kupaže na vinskome talogu traju najmanje 90 dana i

(d) da je proizvod odvojen od vinskoga taloga filtriranjem uz pomoć metode pretakanja ili degrožiranja.

(4) Izrazi »vrenje u boci tradicionalnom metodom«, »tradicionalna metoda«, »klasična metoda« ili »klasična tradicionalna metoda« mogu se koristiti samo za opis pjenušavih vina sa ZOI ili kvalitetnih pjenušavih vina pod uvjetom da je proizvod:

(a) postao pjenušav sekundarnim alkoholnim vrenjem u boci;

(b) barem devet mjeseci bio neprekidno u doticaju s vinskim talogom u istoj vinariji od trenutka pripreme kupaže;

(c) odvojen od vinskoga taloga degrožiranjem.

(5) Izraz »Crémant« može se koristiti samo za bijela ili ružičasta kvalitetna pjenušava vina sa ZOI pod uvjetom:

(a) da je grožđe ručno ubrano;

(b) da je vino proizvedeno od mošta dobivenog tiještenjem cijeloga grožđa ili grožđa bez peteljki. Količina dobivenog mošta ne smije biti veća od 100 litara na 150 kg grožđa;

(c) da najveći sadržaj sumpornoga dioksida nije veći od 150 mg/l;

(d) da je sadržaj šećera manji od 50 g/l;

(e) da vino ispunjava zahtjeve iz stavka 4. ovoga članka i

(f) ne dovodeći u pitanje članak 69. ovoga Pravilnika, izraz »Crémant« navodi se prilikom označavanja kvalitetnih pjenušavih vina zajedno s nazivom zemljopisne jedinice kojoj pripada određeno područje ZOI.

Točke (a) i (f) ne primjenjuju se na proizvođače koji posjeduju žigove koji sadrže izraz »crémant«, a koji su registrirani prije 1. ožujka 1986.

(6) Upute na organsku proizvodnju grožđa uređene su posebnim propisima.

Članak 69.

Naziv zemljopisne jedinice koja je manja ili veća od područja kojemu pripada ZOI ili ZOZP te upute na zemljopisno područje

(1) Temeljem članka 62. stavka 1. točke (g) ovoga Pravilnika i ne dovodeći u pitanje članke 57. i 58. ovoga Pravilnika, naziv zemljopisne jedinice i upute na zemljopisno područje mogu se navesti samo kod označavanja vina sa ZOI ili ZOZP, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje.

(2) Za uporabu naziva zemljopisne jedinice koja je manja od područja kojemu pripada ZOI ili ZOZP, mora se utvrditi područje te zemljopisne jedinice. Države članice mogu utvrditi pravila o uporabi tih zemljopisnih jedinica. Najmanje 85 % grožđa od kojeg je vino proizvedeno mora dolaziti iz te manje zemljopisne jedinice što ne uključuje:

(a) količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, ekspedicioni liker ili tiražni liker ili

(b) količinu proizvoda iz Priloga 5. stavka 3. točaka (e) i (f) Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima.

Preostalih 15 % grožđa mora dolaziti iz određenog zemljopisnog područja odnosne ZOI ili ZOZP.

U slučaju registriranih žigova ili žigova koji su u uporabi prije 11. svibnja 2002., a koji sadrže naziv zemljopisne jedinice manje od područja kojemu pripadaju ZOI ili ZOZP i upute na zemljopisno područje država članica, ili se sastoje od tog naziva i uputa, države članice mogu donijeti odluku o neprimjeni zahtjeva iz stavka 2. ovoga Pravilnika.

(3) Naziv zemljopisne jedinice manje ili veće od područja kojemu pripada ZOI ili ZOZP, ili upute na zemljopisno područje sastoje se od:

(a) mjesta ili skupine mjesta;

(b) općine ili njezinoga dijela;

(c) vinorodne podregije ili njezinoga dijela;

(d) županije.

Odredbe o posebnim oblicima boca i zatvarača te dodatne odredbe koje utvrđuju države članice proizvođači

Članak 70.

Uvjeti uporabe boca određenih posebnih oblika

(1) Kako bi se određeni tip boce mogao uvrstiti u popis posebnih tipova boca, mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:

(a) u posljednjih 25 godina se isključivo, izvorno i tradicionalno koristio za vina s određenom ZOI ili ZOZP i

(b) njegovu uporabu potrošači povezuju s određenom ZOI ili ZOZP.

Članak 71.

Odredbe o prezentiranju određenih proizvoda

(1) Samo pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino i kvalitetno aromatično pjenušavo vino mogu se stavljati na tržište ili izvoziti u staklenim bocama tipa »pjenušavo vino« koje su zatvorene sa:

(a) za boce obujma većeg od 0,20 litara: čepom u obliku gljive od pluta ili drugoga materijala koji smije doći u doticaj s hranom, pričvršćenim i po potrebi prekrivenim pločicom i obložen folijom koja u potpunosti prekriva čep, te čitavo grlo boce ili jedan njezin dio;

(b) za boce obujma koji nije veći od 0,20 litara: bilo koji odgovarajući zatvarač.

(2) Države članice mogu odlučiti da se zahtjev iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje na:

(a) proizvode koji se tradicionalne pune u takve boce:

(i) voćna vina;

(ii) gazirana vina, biser vina i gazirana biser vina;

(iii) aromatizirana vina, aromatizirana pića na bazi vina i aromatizirane koktele na bazi vina ili

(iv) čija stvarna volumna alkoholna jakost nije veća od 1,2 % vol.;

(b) druge proizvode koji nisu navedeni u točki (a) pod uvjetom da ne dovode potrošače u zabludu u pogledu stvarne prirode proizvoda.

Članak 72.

Dodatne odredbe koje utvrđuju države članice proizvođači u vezi s označavanjem i prezentiranjem

(1) Za vina sa ZOI ili ZOZP koja se proizvode na njihovome teritoriju, uporaba podataka iz članaka 63., 64. i 66. do 69. može postati obvezna, zabranjena ili ograničena uvođenjem pravila koja su stroža u odnosu na pravila iz ovoga poglavlja pomoću odgovarajućih specifikacija za ta vina.

(2) Za vina bez ZOI ili ZOZP, države članice mogu propisati da su podaci iz članaka 66. i 68. obvezni.

(3) Za potrebe kontrole države članice mogu za vina koja se proizvode na njihovome teritoriju utvrditi i propisati i druge podatke koji nisu navedeni u članku 51. stavku 1. i članku 62. stavku 1. ovoga Pravilnika.

(4) Za potrebe kontrole države članice mogu propisati primjenu članaka 50., 51. i 62. ovoga Pravilnika za vina koja se pune na njihovome teritoriju, ali koja se još ne stavljaju na tržište, niti se izvoze.

V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 73.

Prilozi 1., 2., 3. 4., 5., 6., 7., 8., 9., 10. 11., 12., 13. i 14. tiskani su uz ovaj Pravilnik i njegov su sastavni dio.

Članak 74.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe Pravilnika o označavanju vina oznakom kontroliranog zemljopisnog podrijetla (»Narodne novine«, broj 7/05 i 41/08), članci 89. do 111. Pravilnika o vinu (»Narodne novine«, broj 96/96, 24/97, 117/97 i 57/00) i članci 12. i 34. Pravilnika o proizvodnji vina (»Narodne novine« br. 2/05 i 137/08).

Članak 75.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske u članstvo Europske unije.

Klasa: 011-02/10-01/220

Urbroj: 525-02-3-0034/10-16

Zagreb, 9. prosinca 2010.

Ministar Petar Čobanković, v. r.

PRILOG 1.

ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ

1. Istočna kontinentalna Hrvatska

2. Podunavlje

3. Slavonija

4. Zapadna kontinentalna Hrvatska

5. Moslavina

6. Prigorje-Bilogora

7. Plešivica

8. Pokuplje

9. Zagorje-Međimurje

10. Primorska Hrvatska

11. Istra

12. Hrvatsko primorje

13. Sjeverna Dalmacija

14. Dalmatinska zagora

15. Srednja i Južna Dalmacija

16. Dingač

PRILOG 2.

ZAHTJEV ZA REGISTRACIJU OZNAKE IZVORNOSTI ILI OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) ……………………………………

(popunjava Komisija)

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) ...............................................

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev ......................................................

Poslovni broj ............................................................................................

(popunjava Komisija)

Podnositelj zahtjeva

Ime fizičke ili pravne osobe ....................................................................

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) ...................................................................................................................

Pravni status, veličina i sastav (u slučaju pravne osobe) ........................

Državljanstvo ...........................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Posrednik

– Država (e-) članica (-e)*

– Nadležno tijelo države članice*

(*izbrisati nepotrebno)

Ime(na) posrednika ................................................................................

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) .....................................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Naziv koji se želi registrirati .................................................................

– Oznaka izvornosti*

– Oznaka zemljopisnog podrijetla*

(*izbrisati nepotrebno)

Dokaz zaštite u trećoj zemlji .................................................................

Kategorije proizvoda od grožđa i vina .................................................

(na zasebnom listu)

Specifikacija proizvoda

Broj stranica ............................................................................................

Ime(na) potpisnika .................................................................................

Potpis(i) ...................................................................................................

PRILOG 3.

JEDINSTVENI DOKUMENT

Datum primitka (DD/MM/GGGG) ........................................................

(popunjava Komisija)

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) ..............................................

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev .....................................................

Poslovni broj ...........................................................................................

(popunjava Komisija)

Podnositelj zahtjeva

Ime fizičke ili pravne osobe ..................................................................

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) ...................................................................................................................

Pravni status (u slučaju pravne osobe) ................................................

Državljanstvo ...........................................................................................

Posrednik

– Država (e-) članica (-e)*

– Nadležno tijelo države članice*

(*izbrisati nepotrebno)

Ime(na) posrednika ................................................................................

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) ......................................................................................................

Naziv koji se želi registrirati .................................................................

– Oznaka izvornosti*

– Oznaka zemljopisnog podrijetla*

(*izbrisati nepotrebno)

Opis vina[1] ................................................................................................

Navod tradicionalnih izraza iz članka 30. stavka 1. točke (a)[2] koji su povezani sa tom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla ..................................................................................................

Posebni enološki postupci[3] ....................................................................

Određeno područje ................................................................................

Najveći prinos po hektaru .....................................................................

Odobrene sorte vinove loze ...................................................................

Povezanost sa zemljopisnim područjem[4] .............................................

Dodatni uvjeti3 ........................................................................................

Uputa na specifikaciju proizvoda

PRILOG 4.

OBRAZAC PRIGOVORA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) .......................................................

(popunjava Komisija)

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) ..............................................

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev .....................................................

Poslovni broj ...........................................................................................

(popunjava Komisija)

Podnositelj prigovora

Ime fizičke ili pravne osobe ..................................................................

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) ...................................................................................................................

Državljanstvo ...........................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Posrednik

– Država (e-) članica (-e)*

– Nadležno tijelo države članice (neobvezno)*

(*izbrisati nepotrebno)

Ime(na) posrednika ................................................................................

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) .....................................................................................................

Naziv protiv kojega se podnosi prigovor .............................................

– Oznaka izvornosti*

– Oznaka zemljopisnog podrijetla*

(*izbrisati nepotrebno)

Prethodna prava

– Zaštićena oznaka izvornosti*

– Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla*

– Nacionalna oznaka zemljopisnog podrijetla*

(*izbrisati nepotrebno)

Ime ...........................................................................................................

Broj registracije .......................................................................................

Datum registracije (DD/MM/GGGG) ...................................................

– Žig

Znak .........................................................................................................

Popis proizvoda i usluga ........................................................................

Broj registracije .......................................................................................

Datum registracije ..................................................................................

Država podrijetla ....................................................................................

Ugled/glas* ..............................................................................................

(*izbrisati nepotrebno)

Razlozi za prigovor

Obrazloženje razloga ..............................................................................

Ime potpisnika ........................................................................................

Potpis ........................................................................................................

PRILOG 5.

ZAHTJEV ZA IZMJENE I DOPUNE OZNAKE IZVORNOSTI ILI OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) .......................................................

(popunjava Komisija)

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) ..............................................

Jezik na kojemu se podnose izmjene i dopune ...................................

Poslovni broj ............................................................................................

(popunjava Komisija)

Posrednik

– Država (e-) članica (-e)*

– Nadležno tijelo države članice (neobvezno)*

(*izbrisati nepotrebno)

Ime(na) posrednika ......................................................................................................................

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) .....................................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Ime ...........................................................................................................

– Oznaka izvornosti*

– Oznaka zemljopisnog podrijetla*

(*izbrisati nepotrebno)

Stavka specifikacije na koju se primjenjuje izmjena i dopuna

Zaštićeni naziv*

Opis proizvoda*

Primijenjeni enološki postupci*

Zemljopisno područje*

Prinos po hektaru*

Korištene sorte vinove loze*

Povezanost*

Nazivi i adrese nadzornih tijela*

Ostalo*

(*izbrisati nepotrebno)

Izmjena i dopuna

– Izmjena i dopuna specifikacije proizvoda koja ne uzrokuje izmjenu i dopunu jedinstvenog dokumenta*

Izmjena i dopuna specifikacije proizvoda koja uzrokuje izmjenu i dopunu jedinstvenog dokumenta*

(*izbrisati nepotrebno)

– Manja izmjena i dopuna*

– Veća izmjena i dopuna*

(*izbrisati nepotrebno)

Obrazloženje izmjene i dopune .............................................................

Izmijenjeni i dopunjeni jedinstveni dokument

(na zasebnom listu)

Naziv potpisnika .....................................................................................

Potpis ........................................................................................................

PRILOG 6.

ZAHTJEV ZA PONIŠTENJE OZNAKE IZVORNOSTI ILI OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) .......................................................

(popunjava Komisija)

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) ..............................................

Podnositelj zahtjeva za poništenje ........................................................

Poslovni broj ...........................................................................................

(popunjava Komisija)

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev za poništenje ..............................

Ime fizičke ili pravne osobe ..................................................................

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) ...................................................................................................................

Državljanstvo ...........................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Naziv koji je predmet zahtjeva za poništenje ......................................

– Oznaka izvornosti*

– Oznaka zemljopisnog podrijetla*

(*izbrisati nepotrebno)

Pravovaljani interes podnositelja zahtjeva ...........................................

Izjava države članice ili treće zemlje ....................................................

Razlozi za poništenje

– članak 2. stavak 1. točka (a) ovoga Pravilnika*

– članak 2. stavak 1. točka (b) ovoga Pravilnika*

– članak 4. stavak 2. točka (a) ovoga Pravilnika*

– članak 4. stavak 2. točka (b) ovoga Pravilnika*

– članak 4. stavak 2. točka (c) ovoga Pravilnika*

– članak 4. stavak 2. točka (d) ovoga Pravilnika*

– članak 4. stavak 2. točka (e) ovoga Pravilnika*

– članak 4. stavak 2. točka (f) ovoga Pravilnika*

– članak 4. stavak 2. točka (g) ovoga Pravilnika*

– članak 4. stavak 2. točka (h) ovoga Pravilnika*

– članak 4. stavak 2. točka (i) ovoga Pravilnika*

(*izbrisati nepotrebno)

Obrazloženje razloga ..............................................................................

Ime potpisnika ........................................................................................

Potpis ........................................................................................................

PRILOG 7.

ZAHTJEV ZA PRETVORBU ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI U OZNAKU ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) .......................................................

(popunjava Komisija)

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) ..............................................

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev .....................................................

Poslovni broj ...........................................................................................

(popunjava Komisija)

Podnositelj zahtjeva

Ime fizičke ili pravne osobe ..................................................................

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) ...................................................................................................................

Pravni status, veličina i sastav (u slučaju pravne osobe) ...................

Državljanstvo ...........................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Posrednik

– Država (e-) članica (-e)*

– Nadležno tijelo države članice*

(*izbrisati nepotrebno)

Ime(na) posrednika ................................................................................

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) .....................................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Naziv koji se želi registrirati ..................................................................

Dokaz zaštite u trećoj zemlji .................................................................

Kategorije proizvoda ..............................................................................

(na zasebnom listu)

Specifikacija proizvoda

Broj stranica ............................................................................................

Ime(na) potpisnika .................................................................................

Potpis(i) ...................................................................................................

PRILOG 8.

ZAHTJEV ZA PRIZNAVANJE TRADICIONALNOG IZRAZA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) .......................................................

(popunjava Komisija)

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) ..............................................

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev .....................................................

Poslovni broj ...........................................................................................

(popunjava Komisija)

Podnositelj zahtjeva

Nadležno tijelo države članice*

Nadležno tijelo treće zemlje*

Reprezentativna strukovna organizacija*

(* izbrisati nepotrebno)

Adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država)

Pravni subjekt (samo u slučaju reprezentativne strukovne organizacije) .......................................................................................................

Državljanstvo ...........................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Oznaka .....................................................................................................

Tradicionalni izraz u skladu s člankom 30. stavkom 1. točkom (a) ovoga Pravilnika*

Tradicionalni izraz u skladu s člankom 30. stavkom 1. točkom (b) ovoga Pravilnika*

(* izbrisati nepotrebno)

Jezik

– članak 33. točka (a)*

– članak 33. točka (b)*

(* izbrisati nepotrebno)

Popis zaštićenih oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ...........................................................................................................

Kategorije proizvoda od grožđa i vina .................................................

Definicija ..................................................................................................

Primjerak pravila

(za priložiti)

Ime potpisnika ........................................................................................

Potpis ........................................................................................................

PRILOG 9.

OBRAZAC PRIGOVORA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) .......................................................

(popunjava Komisija)

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) ..............................................

Jezik na kojemu se podnosi žalbeni zahtjev ........................................

Poslovni broj ...........................................................................................

(popunjava Komisija)

Podnositelj prigovora

Ime fizičke ili pravne osobe ..................................................................

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) ...................................................................................................................

Državljanstvo ...........................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Posrednik

– Država (e-) članica (-e)*

– Nadležno tijelo države članice (neobvezno)*

(*izbrisati nepotrebno)

Ime(na) posrednika ................................................................................

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) ......................................................................................................

Tradicionalni izraz protiv kojega se podnosi prigovor .......................

Prethodna prava

– Zaštićena oznaka izvornosti*

– Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla*

– Nacionalna oznaka zemljopisnog podrijetla*

(*izbrisati nepotrebno)

Naziv ........................................................................................................

Broj registracije .......................................................................................

Datum registracije (DD/MM/GGGG) ...................................................

– Žig

Znak .........................................................................................................

Popis proizvoda i usluga ........................................................................

Broj registracije .......................................................................................

Datum registracije ..................................................................................

Država podrijetla ....................................................................................

Ugled/glas* ..............................................................................................

(*izbrisati nepotrebno)

Razlozi za prigovor

– članak 30. ovoga Pravilnika*

– članak 33. ovoga Pravilnika*

– članak 37. ovoga Pravilnika*

– članak 42. stavak 2. točka (a) ovoga Pravilnika*

– članak 42. stavak 2. točka (b) ovoga Pravilnika*

– članak 43. stavak 2. točka (c) ovoga Pravilnika*

– članak 43. stavak 3. ovoga Pravilnika*

– članak 44. stavak 1. ovoga Pravilnika*

– članak 44. stavak 2. ovoga Pravilnika*

(*izbrisati nepotrebno)

Obrazloženje razloga ..............................................................................

Ime potpisnika ........................................................................................

Potpis ........................................................................................................

PRILOG 10.

ZAHTJEV ZA PONIŠTENJE TRADICIONALNOG IZRAZA

Datum primitka (DD/MM/GGGG) .......................................................

(popunjava Komisija)

Broj stranica (uključujući ovu stranicu) ..............................................

Jezik na kojemu se podnosi zahtjev za poništenje ..............................

Poslovni broj ...........................................................................................

(popunjava Komisija)

Podnositelj zahtjeva za poništenje

Ime fizičke ili pravne osobe ..................................................................

Puna adresa (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) ...................................................................................................................

Državljanstvo ...........................................................................................

Telefon, fax, e-mail .................................................................................

Posrednik

– Država (e-) članica (-e)*

– Nadležno tijelo države članice (neobvezno)*

(*izbrisati nepotrebno)

Ime(na) posrednika ................................................................................

 

Puna adresa (-e) (naziv ulice i broj, mjesto/grad i poštanski broj, država) .....................................................................................................

Tradicionalni izraz koji je predmet zahtjeva za poništenje ................

Pravovaljani interes podnositelja zahtjeva ...........................................

Izjava države članice ili treće zemlje ....................................................

Razlozi za poništenje

– članak 30. ovoga Pravilnika*

– članak 33. ovoga Pravilnika*

– članak 37. ovoga Pravilnika*

– članak 42. stavak 2. točka (a) ovoga Pravilnika*

– članak 42. stavak 2. točka (b) ovoga Pravilnika*

– članak 43. stavak 2. točka (c) ovoga Pravilnika*

– članak 43. stavak 3. ovoga Pravilnika*

– članak 44. stavak 1. ovoga Pravilnika*

– članak 44. stavak 2. ovoga Pravilnika*

(*izbrisati nepotrebno)

Obrazloženje razloga ..............................................................................

Ime potpisnika ........................................................................................

Potpis ........................................................................................................

PRILOG 11.

PIKTOGRAM IZ ČLANKA 53. STAVKA 2

PRILOG 12.

TRADICIONALNI IZRAZI

DIO A – Tradicionalni izrazi u Republici Hrvatskoj sukladno članku 30. stavku 1. točki (a) ovoga Pravilnika

1. Kvalitetno vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom (kvalitetno vino KZP), koje se može dopuniti izrazom:

– Mlado vino

– Arhivsko vino

– Desertno vino

2. Vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom (vrhunsko vino KZP) koje se može dopuniti izrazom:

– Arhivsko vino

– Desertno vino

– Kasna berba

– Izborna berba

– Izborna berba bobica

– Izborna berba prosušenih bobica

– Ledeno vino

3. Vrhunsko pjenušavo vino

4. Kvalitetno biser vino

DIO B – Tradicionalni izrazi u Republici Hrvatskoj sukladno članku 30. stavku 1. točki (b) ovoga Pravilnika

1. Mlado vino

2. Prošek

3. Opolo

4. Plavac

5. Mlado vino portugizac

PRILOG 13.

OZNAČAVANJE SADRŽAJA ŠEĆERA

Izrazi

Uvjeti uporabe

   

DIO A – Popis izraza koji se koriste za pjenušava vina, gazirana vina, kvalitetna pjenušava vina ili kvalitetna aromatična pjenušava vina

   

brut nature, naturherb, bruto natural, pas dosé, dosage zéro, natūralusis briutas, īsts bruts, přírodně tvrdé, popolnoma suho, dosaggio zero, брют натюр, brut natur

Ako je sadržaj šećera niži od 3 grama po litri; ovi se izrazi mogu koristiti samo za proizvode kojima nije dodan šećer nakon sekundarnoga vrenja.

extra brut, extra herb, ekstra briutas, ekstra brut, ekstra bruts, zvláště tvrdé, extra bruto, izredno suho, ekstra wytrawne, екстра брют

Ako je sadržaj šećera između 0 i 6 grama po litri.

brut, herb, briutas, bruts, tvrdé, bruto, zelo suho, bardzo wytrawne, брют

Ako je sadržaj šećera niži od 12 grama po litri.

vrlo suho, extra dry, extra trocken, extra seco, labai sausas, ekstra kuiv, ekstra sausais, különlegesen száraz, wytrawne, suho, zvláště suché, extra suché, екстра сухо, extra sec, ekstra tør

Ako je sadržaj šećera između 12 i 17 grama po litri.

suho, sec, trocken, secco, asciutto, dry, tør, ξηρός, seco, torr, kuiva, sausas, kuiv, sausais, száraz, półwytrawne, polsuho, suché, сухо

Ako je sadržaj šećera između 17 i 32 grama po litri.

polusuho, demi-sec, halbtrocken, abboccato, medium dry, halvtør, ημίξηρος, semi seco, meio seco, halvtorr, puolikuiva, pusiau sausas, poolkuiv, pussausais, félszáraz, półsłodkie, polsladko, polosuché, polosladké, полусухо

Ako je sadržaj šećera između 32 i 50 grama po litri.

slatko, doux, mild, dolce, sweet, sød, γλυκός, dulce, doce, söt, makea, saldus, magus, édes, ħelu, słodkie, sladko, sladké, сладко, dulce, saldais

Ako je sadržaj šećera viši od 50 grama po litri.

   

DIO B – Popis izraza koji se koriste za proizvode koji nisu navedeni u Dijelu A

   

suho, сухо, seco, suché, tør, trocken, kuiv, ξηρός, dry, sec, secco, asciuttto, sausais, sausas, száraz, droog, wytrawne, seco, sec, suho, kuiva

Ako sadržaj šećera ne prelazi:

– 4 grama po litri, ili

– 9 grama po litri, pod uvjetom da ukupna kiselost izražena u obliku vinske kiseline u gramima po litri nije uvećana za više od 2 grama po litri.

polusuho, полусухо, semiseco, polosuché, halvtør, halbtrocken, poolkuiv, ημίξηρος, medium dry, demi-sec, abboccato, pussausais, pusiau sausas, félszáraz, halfdroog, półwytrawne, meio seco, adamado, demisec, polsuho, puolikuiva, halvtorrt

Ako je sadržaj šećera viši od gore navedenog ograničenja, ali niži od:

– 12 grama po litri, ili

– 18 grama po litri, pod uvjetom da ukupna kiselost izražena u obliku vinske kiseline u gramima po litri nije za uvećana za više od 10 grama po litri.

poluslatko, полусладко, semidulce, polosladké, halvsød, lieblich, poolmagus, ημίγλυκος, medium, medium sweet, moelleux, amabile, pussaldais, pusiau saldus, félédes, halfzoet, półsłodkie, meio doce, demidulce, polsladko, puolimakea, halvsött

Ako je sadržaj šećera viši od gore navedenog ograničenja, ali niži od 45 grama po litri.

slatko, сладко, dulce, sladké, sød, süss, magus, γλυκός, sweet, doux, dolce, saldais, saldus, édes, ħelu, zoet, słodkie, doce, dulce, sladko, makea, sött.

Ako sadržaj šećera iznosi najmanje 45 grama po litri. – kod nas je najmanje 50 g/l

PRILOG 14.

OZNAKE ODOBRENE ZA UPORABU PRILIKOM OZNAČAVANJA VINA U SKLADU S ČLANKOM 68. STAVKOM 2.

fermentiralo u bačvi

dozrijevalo u bačvi

starilo u bačvi

fermentiralo u bačvi od [...]

[navodi se vrsta drva]

dozrijevalo u bačvi od [...]

[navodi se vrsta drva]

starilo u bačvi od [...]

[navodi se vrsta drva]

fermentiralo u bačvi

dozrijevalo u bačvi

starilo u bačvi

[1] Uključujući uputu na proizvode iz članka 4. stavaka 1., 3. do 6., 8., 9., 15., i 16. Pravilnika o kategorijama proizvoda od grožđa i vina, enološkim postupcima i ograničenjima.

[2] Članak 30. stavak 1. točka (a) ovoga Pravilnika.

[3] Neobavezno.

[4] Opisati posebnu prirodu proizvoda i zemljopisno područje, te uzročnu vezu među njima.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_12_141_3583.html

Copyright © Ante Borić