Baza je ažurirana 28.11.2024. 

zaključno sa NN 116/24

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, Broj: U-I-1023/1999 od 23. veljače 2000.
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu
Objavljeno u NN 26/00 od 03.03.2000.:

 

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

529

Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu dr. sc. Smiljko Sokol, predsjednik Suda te suci dr. sc. Velimir Belajec, Marijan Hranjski dr. iur., dr. sc. Petar Klarić, mr. sc. Ivan Matija, Ivan Mrkonjić dr. iur., dr. sc. Jasna Omejec, Emilija Rajić, Vice Vukojević dr. iur. i Milan Vuković dr. iur., odlučujući o prijedlogu Dalibora Ilića iz Varaždina za pokretanje postupka ocjene ustavnosti, na sjednici održanoj dana 23. veljače 2000. godine, donio je sljedeću

 

ODLUKU

Pokreće se postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske i ukida se odredba članka 18. stavka 1. Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97).

 

Obrazloženje

Dalibor Ilić iz Varaždina podnio je prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti s Ustavom Republike Hrvatske odredbe članka 18. stavka 1. Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97).

Osporena odredba glasi:

»Članak 18.

1) Ako porezni obveznik nastanak porezne obveze ne prijavi u propisanom roku, redoviti porez na promet nekretnina povećava se za 20%. Povećani porez ne može iznositi manje od 1.000,00 kuna.«

Podnositelj smatra da je osporena odredba u nesuglasju s Ustavom Republike Hrvatske: s jednakošću, socijalnom pravdom i vladavinom prava, kao jednim od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, između ostalih, propisane odredbom članka 3. i s pravom propisanim odredbom članka 51. da je svatko dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima i da se porezni sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.

Navedenu nesuglasnost osporene odredbe s Ustavom podnositelj ističe prvenstveno iz razloga što se istom narušava ravnopravni gospodarski položaj adresata na koje se Zakon odnosi, u pogledu visine sankcije, u obliku povećanog poreza, za eventualno počinjeni prekršaj - neprijavljivanje porezne obveze u propisanom roku.

Podnositelj predlaže usvojiti prijedlog i ukinuti osporeni članak Zakona o porezu na promet nekretnina.

Prijedlog je osnovan.

Ukinutom odredbom se, zapravo, utvrđuje uvećani porez zbog nepravodobnog podnošenja porezne prijave, dakle zbog djela koje u biti predstavlja prekršaj.

Time se u pravni sustav uvodi nekakav »kazneni« porez, što je suprotno smislu i svrsi oporezivanja, a također je to protivno ustavnim načelima o sudjelovanju u podmirenju javnih troškova u skladu s gospodarskim mogućnostima te načelima jednakosti i pravednosti poreznog sustava, u smislu odredbe članka 51. Ustava Republike Hrvatske.

Osim toga, ocjenjujući navode iz prijedloga podnositelja, Sud je analizirajući i ostale odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina utvrdio sljedeće:

Odredbom članka 23. istog Zakona, propisano je da se, između ostalog, u pogledu plaćanja poreza i vođenja prekršajnog postupka primjenjuju supsidijarno odredbe Zakona o porezu na dohodak (»Narodne novine«, br. 25/95, 52/95, 106/96 i 164/98).

Navedenim Zakonom, člankom 103., propisano je da će se novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti za prekršaj porezni obveznik koji ne podnese poreznu prijavu u propisanom roku.

Pokretanje i vođenje prekršajnog postupka u takvim slučajevima, kao i donošenje rješenja o prekršaju, propisano je člankom 108. i člankom 109. naznačenog Zakona.

U konkretnom slučaju, stajalište je Suda da ukinuti članak 18. stavak 1. naznačenog Zakona materijalno oštećuje porezne obveznike niže porezne osnovice u slučaju kada isti zakasne s prijavom svoje porezne obveze. To iz razloga što se u njihovom slučaju, u odnosu na porezne obveznike više porezne osnovice i obzirom na činjenicu da povećani porez ne smije biti manji od 1.000,00 kuna, porez povećava za više od 20%. Nasuprot tome, porezni obveznici više porezne osnovice povećanje svog poreza, zbog istog poreznog prekršaja, plate samo u iznosu od 20% povećanja osnovice.

Slijedom navedenog, u ustavnosudskom postupku zaključak je Ustavnog suda Republike Hrvatske da je ukinuta odredba članka u nesuglasju s odredbama članka 3. i članka 51. Ustava Republike Hrvatske.

U smislu odredbe članka 53. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 99/99) odlučeno je kao u izreci.

Broj: U-I-1023/1999 Zagreb, 23. veljače 2000.

 

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

 

Predsjednik dr. sc. Smiljko Sokol, v. r.

Copyright © Ante Borić