Broj: Kr 116/16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Melanije Grgić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv osuđenika B. V., zbog kaznenog djela iz članka 99. stavak 1. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 – odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07 i 152/08 i 57/11 - u daljnjem tekstu KZ/97), odlučujući o zahtjevu osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presude Općinskog suda u Rijeci od 17. prosinca 2015., broj K-557/10 i Županijskog suda u Zagrebu od 28. lipnja 2016., broj Kž-558/16, u sjednici vijeća održanoj 16. veljače 2017.
p r e s u d i o j e
Odbija se zahtjev osuđenika B. V. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.
Obrazloženje
Presudom Općinskog suda u Rijeci od 17. prosinca 2015., broj K-557/10 koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu od 28. lipnja 2016., broj Kž-558/16, B. V. proglašen je krivim zbog kaznenog djela iz članka 99. stavak 1. KZ/97 te je na temelju iste odredbe osuđen na kaznu zatvora u trajanju ...
Osuđenik je pravodobno podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude po branitelju A. Š., odvjetniku iz R. zbog povrede odredaba kaznenog postupka odnosno zbog povrede prava na pravično suđenje zajamčeno člankom 6. stavak 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te povrede ustavom zajamčene jednakosti i ravnopravnosti građana i jedinstvene primjene zakona iz članka 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske kao i zbog povrede prava na obranu jer su prvostupanjski i drugostupanjski sud odbili njegov prijedlog za novo psihijatrijsko vještačenje. Nadalje zahtjev je podnesen i zbog povrede kaznenog zakona označene u članku 469. točka 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/13, 56/13 i 145/13 – u daljnjem tekstu ZKP/08) jer osuđenik smatra da postoje okolnosti koje isključuju krivnju a to je njegova neubrojivost u vrijeme kad se kazneno djelo dogodilo te zbog povrede kaznenog zakona iz točke 3. članka 469. ZKP/08 smatrajući da je nastupila zastara kaznenog progona. U zahtjevu je predloženo da Vrhovni sud Republike Hrvatske prihvati zahtjev i omogući novo vještačenje i novi na zakonu osnovani postupak i presudu.
Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske se u skladu s odredbom članka 518. stavak 4. ZKP/08, odgovarajući na zahtjev osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude očitovao da zahtjev smatra neosnovanim. Odgovor državnog odvjetnika dostavljen je osuđeniku i njegovom branitelju.
Zahtjev nije osnovan.
Uvodno treba naglasiti da je zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude, kao izvanredni pravni lijek, moguće podnijeti iz taksativno predviđenih osnova navedenih u odredbi članka 517. ZKP/08.
Osuđenik u zahtjevu doduše ističe zakonom propisane osnove za podnošenje ovog izvanrednog pravnog lijeka, povredu odredaba kaznenog postupka i povredu kaznenog zakona no razlozima kojima argumentira svoj zahtjev ustvari osporava utvrđeno činjenično stanje u dijelu koji se odnosi na njegovu ubrojivost na što se odnosi i najveći dio zahtjeva. Naime, osuđenik u zahtjevu, kako sam navodi, citira svoju žalbu (stranice od 69 do 77) kojom je upravo osporavao pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja i na njemu zasnovane zaključke suda prvog stupnja, polemizirajući sa zaključcima i razlozima iz prvostupanjske i drugostupanjske presude, nastojeći dovesti u sumnju činjenična utvrđenja i osporiti ocjenu dokaza koju su dali i prvostupanjski i drugostupanjski sud. Iznosi svoje viđenje činjenica koje su sudovi na temelju provedenih dokaza trebali utvrditi kao i zaključke koji bi, po njegovom mišljenju, proizlazili iz tih dokaza, dakle u svom zahtjevu osporava pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja. Međutim, prigovor na pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja u pravomoćnoj presudi ne predstavlja osnovu zbog koje je moguće podnositi zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude.
Nije u pravu osuđenik kada ističe da je povrijeđeno pravo na pravično suđenje te da mu je uskraćeno pravo na obranu jer je prvostupanjski sud odbio njegov dokazni prijedlog za novo psihijatrijsko vještačenje, s obzirom na to da s rezultatima provedenog nije bio zadovoljan, osporavajući pri tom stručnost stalnom sudskom vještaku za psihijatriju, a što također predstavlja prigovor činjenične naravi. Treba naglasiti da je provođenje psihijatrijskog vještačenja osuđenika tijekom postupka provedeno upravo na prijedlog optuženika, koji je sud prihvatio te je vještačenje povjerio stalnom sudskom vještaku za psihijatriju upisanom u popis sudskih vještaka kod Županijskog suda u Rijeci. Činjenica da u dokaznom postupku nisu provedeni svi dokazi koje je osuđenik predlagao ne predstavlja povredu prava na obranu iz članka 468. stavak 3. ZKP/08 a niti je zbog toga ugrožena pravičnost suđenja, kako to pogrešno smatra osuđenik, već je i taj prigovor usmjeren na činjenično stanje koje smatra nepotpuno i pogrešno utvrđenim, a što ne može biti, kako je već navedeno, osnova za podnošenje ovog izvanrednog pravnog lijeka.
Što se tiče povrede kaznenog zakona, niti u tom dijelu zahtjev osuđenika nije osnovan. Ocjenu da li postoje okolnosti koje isključuju krivnju sud daje na temelju činjenica utvrđenih u postupku. S obzirom na to da je u provedenom postupku utvrđeno da je osuđenik bio smanjeno ubrojiv, nije bilo mjesta primjeni odredaba Glave XXVII ZKP/08 koja uređuje postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnjama, na što upire osuđenik, slijedom čega nije povrijeđen kazneni zakon kako je to propisano točkom 2. članka 469. ZKP/08. Također nije ostvarena niti povreda kaznenog zakona iz točke 3. članka 469. ZKP/08 jer nije nastupila zastara kaznenog progona, kako to pogrešno smatra osuđenik. Za kazneno djelo iz članka 99. stavak 1. KZ/97 počinjeno ..., za koje je osuđenik proglašen krivim, zapriječena je najviša mjera kazne zatvora u trajanju do ... U skladu sa člancima 19. i 20. KZ/97. za kazneno djelo s propisanom kaznom zatvora do ..., za nastupanje apsolutne zastare kaznenog progona bio je propisan rok od ..., a pravomoćna presuda je donesena unutar tog roka (28. lipnja 2016.) Osim toga, nakon počinjenja kaznenog djela iz osporavane pravomoćne presude a prije nastupa zastare kaznenog progona, još dana 1.01.2013. stupio je na snagu novi Kazneni zakon (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – u daljnjem tekstu KZ/11), kojim je u članku 86. određena primjena zastarnih rokova novog zakona, koji u skladu sa člankom 83. stavak 1. alineja 5. KZ/11 za ovo kazneno djelo iznosi ...
Slijedom navedenog zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude je na temelju članka 519. u vezi članka 512. ZKP/08 odbijen kao neosnovan.
Zagreb, 16. veljače 2017.
