Broj: Kž 316/15
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković kao predsjednice vijeća te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Melanije Grgić kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženice M. M. zbog kaznenog djela iz članka 110. u vezi članka 34. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 - u daljnjem tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama državnog odvjetnika i optuženice podnesenim protiv presude Županijskog suda u Zagrebu od 23. prosinca 2014., broj K-102/14, u sjednici vijeća održanoj 30. ožujka 2017. u prisutnosti branitelja optuženice M. M., L. P. V., odvjetnika iz Z.,
r i j e š i o j e
I. Povodom žalbi državnog odvjetnika i optuženice M. M., po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
II. Uslijed odluke pod I., žalbe državnog odvjetnika i optuženice M. M. su bespredmetne.
Obrazloženje
Presudom Županijskog suda u Zagrebu od 23. prosinca 2014., broj K-102/14 optuženica M. M. proglašena je krivom zbog kaznenog djela protiv života i tijela, ubojstva u pokušaju, iz članka 110. u vezi članka 34. KZ/11 te je na temelju navedenog članka u vezi članka 49. stavka 1. točke 2. KZ/11 osuđena na kaznu zatvora u trajanju ...
Na temelju članka 68. KZ/11 optuženici je izrečena sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja koja traje do prestanka razloga zbog kojih je izrečena, u svakom slučaju do prestanka izvršenja kazne zatvora u trajanju ...
Optuženica je na temelju članka 148. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. točke 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13 i 145/13 – u daljnjem tekstu: ZKP/08) obvezana snositi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 500,00 kuna.
Protiv te presude pravodobno su žalbe podnijeli državni odvjetnik i optuženica po branitelju L. P. V., odvjetniku iz Z. Državni odvjetnik prvostupanjsku presudu pobija zbog odluke o kazni te je predložio izricanje kazne zatvora u duljem trajanju. Optuženica M. M. žalbu je podnijela zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja predloživši ukidanje pobijane presude i vraćanje predmeta na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.
Na žalbe nije odgovoreno.
Spis je u skladu s odredbom članka 474. stavka 1. ZKP/08, bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske na razmatranje. Sjednica vijeća je bila javna i održana je u prisutnosti branitelja optuženice odvjetnika L. P. V., a u odsutnosti optuženice i zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske koji, iako su bili uredno obaviješteni, nisu pristupili na sjednicu vijeća.
Žalba državnog odvjetnika i optuženice M. M. su bespredmetne.
Ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u skladu s odredbom članka 476. stavka 1. ZKP/08 drugostupanjski sud je utvrdio da je izreka presude proturječna razlozima presude te da su i razlozi međusobno proturječni, što predstavlja bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Pobijanom presudom optuženica je proglašena krivom da je „u nakani da ga (oštećenika) liši života, ovoga kuhinjskim nožem oštrice ...“, dakle inkriminirano je postupanje s izravnom namjerom.
U razlozima pobijane presude je navedeno kako zaključak da je optuženica „postupala s izravnom namjerom proizlazi iz nekoliko utvrđenih okolnosti koje se odnose na sredstvo počinjenja, način zadavanja ozljeda i lokalitet ozljeda“. Međutim u obrazloženju je nadalje navedeno da je prilikom uboda oštećenika ..., optuženica „nedvojbeno ... bila ravnodušna spram mogućnosti da oštećnika liši života, odnosno pristala je na tu posljedicu do koje nije došlo samo uslijed isključivo sretnih okolnosti, pa je stoga djelo ostalo u pokušaju.“ Konačno, prvostupanjski sud je utvrdio kako optuženica „zna da ubod nožem u vitalni dio tijela (...) može usmrtiti osobu te da ubadanjem nožem u ... oštećenika može doći do tjelesnog ili po život opasnog ranjavanja oštećenoga i da su mogle nastupiti takove ozljede koje bi nužno dovele do iskrvarenja i smrtnog ishoda, te je svjesna da je takvo postupanje protupravno“.
Naprijed citirani razlozi iz pobijane presude predstavljaju argumentaciju neizravne namjere kao oblika krivnje optuženice. Naime, svijest da ubadanjem nožem u ... oštećenika može doći do tjelesnog ili po život opasnog ranjavanja, odnosno ravnodušnost prema „mogućnosti da oštećenika liši života“ dakle pristajanje na tu posljedicu, elementi su neizravne namjere kao oblika krivnje, kako je to određeno člankom 28. stavkom 3. KZ/11 koji propisuje da počinitelj postupa s neizravnom namjerom kad je svjestan da može ostvariti obilježja kaznenog djela pa na to pristaje.
Za razliku od toga u stavku 2. članka 28. KZ/11 kojim je propisano da počinitelj postupa s izravnom namjerom kad je svjestan obilježja kaznenog djela i hoće ili je siguran u njegovo ostvarenje. Dakle, izravna namjera sastoji se od svijesti o djelu odnosno svijesti o svim bitnim obilježjima kaznenog djela, što je intelektualna sastavnica, koja je uz voljnu sastavnicu - htijenje za počinjenje djela, predstavlja oblik krivnje koja se naziva izravna namjera.
Dakle, uslijed navedenog proturječja presude u pogledu namjere s kojom je optuženica postupala kritične zgode, a što je bitno obilježje inkriminiranog djela, ostvarena je bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. Ova apsolutno bitna povreda odredaba kaznenog postupka predstavlja neoborivu pretpostavku da je ona štetno utjecala na presudu pa se ona ne može ispitati niti u pogledu inkriminacija niti u pogledu izrečene kazne.
U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti povredu na koju je ukazano ovim rješenjem pravilnom primjenom zakonskih odredbi te će provesti sve već provedene dokaze, a po potrebi i nove. Potrebno je naglasiti da prilikom ocjene jesu li ostvarena sva bitna obilježja inkriminiranog djela treba imati u vidu sve činjenice koje definiraju sporni događaj te razmotriti ponašanje optuženice u cjelini, a također i odlike njezine ličnosti. Nakon provedenih dokaza sud će svestrano analizirati i ocijeniti sve dokaze i obranu optuženice, kako svakog za sebe tako i u njihovom međusobnom odnosu, potpuno i pravilno utvrditi činjenice pa će na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijeniti kazneni zakon te donijeti novu i na zakonu utemeljenu odluku, koju će valjano obrazložiti.
Stoga je na temelju članka 483. stavka 1. ZKP/08 po službenoj dužnosti ukinuta prvostupanjska presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, dok su žalbe državnog odvjetnika i optuženice bespredmetne.
Zagreb, 30. ožujka 2017.
