Broj: Gž-1619/2016

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu po sudcu tog suda Marko. Pribisalić., kao sudcu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza smrti pokojnog P. M. (P. M.) pokojnog J., iz S.-a, K., umrlog 29. prosinca 2010., odlučujući o žalbi V. B. pok. I. iz K., , OIB:..., protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-6561/15 od 25. veljače 2016., dana 19. srpnja 2018.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba V. B. kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-6561/15 od 25. veljače 2016.

Obrazloženje

Pobijanim prvostupanjski rješenjem odlučeno je slijedeće:

"Odbacuje se kao nedopušten prigovor V. B. pok. I., iz K., P. O., protiv rješenja o nasljeđivanju iza pok. P. M. (P. M.) pok. J., koje je kao povjerenik Općinskog suda u Splitu donio javni bilježnik M. M. iz V., pod br. O-1513/12;UPP/OS-Vis-37/12 od 26. listopada 2012.godine."

Protiv prvostupanjskog rješenja žali se V. B. pobijajući to rješenje u cijelosti, zbog žalbenih razloga pogrješno i nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja i pogrješne primjene materijalnog prava iz članka 353. stavak 1. u svezi s člankom 381. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 u daljnjem tekstu ZPP), koji zakon se primjenjuje temeljem članka 175. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", broj: 48/03, 163/03, 127/13 i 33/15 dalje ZN) predlažući žalbu prihvatiti i pobijano rješenje preinačiti.

Na žalbu nije odgovoreno.

Žalba nije osnovana.

Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud utvrđuje kako u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda postupovnih odredaba iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koju drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti pa se zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja može ispitati.

Prema stanju u spisu predmeta proizlaze slijedeća utvrđenja:

- kako je kod prvostupanjskog suda dana 16. svibnja 2012. zaprimljen prijedlog za pokretanje ostavinskog postupka iza smrti pokojnog P. M. pokojnog J., s priloženom smrtovnicom iz koje proizlazi kako je ostavitelj umro 29. prosinca 2010.,

- kako je pred javnim bilježnikom M. M., kao povjerenikom prvostupanjskog suda, proveden je ostavinski postupka iza smrti pokojnog P. M. pok. J., u kojem postupku je utvrđen sastav ostavinske imovine te je dana 26. listopada 2012. doneseno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-1513/12;UPP/OS-Vis-37/12,

- kako je spomenuto rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno dana 26. listopada 2012.,

- kako su navedenim rješenjem o nasljeđivanju ostaviteljevim nasljednicima proglašene kćerke L. A. M. i L. H., kao zakonske nasljednice prvog nasljednog reda,

- kako je 1. svibnja 2015. u spis predmeta zaprimljen prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1513/12;UPP/OS-Vis-37/12 od 26. listopada 2012. podnositelja V. B.,

- kako u spomenutom prigovoru podnositelj navodi da je od ostavitelja kupio nekretninu koja je utvrđena u ostavinskoj imovini, kako su nasljednici uknjiženi kao vlasnici te nekretnine temeljem rješenja o nasljeđivanju pa da je zemljišnoknjižni sud odbio podnositeljev zahtjev za uknjižbu prava vlasništva, odnosno kako podnositelj dijelom osporava sastav ostavinske mase te u tom  smislu predlaže ukidanje ili preinaku rješenja o nasljeđivanju.

Imajući u vidu ovakva utvrđenja, prvostupanjski sud je smatrao kako se V. B., podnositelj prigovora protiv rješenja o nasljeđivanju, ne smatra strankom u smislu odredaba ZN-a, niti podnositelj ostvaruje neko pravo iz ostavine pa i da nije ovlašten podnijeti prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju te je prigovor odbačen kao nedopušten.

Člankom 226. stavak 1. ZN-a propisano je kako rješenjem o nasljeđivanju sud utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe. Iz stavka 2. istog članka proizlazi kako rješenje o nasljeđivanju treba sadržati pored ostaloga i podatke o osobnom imenu nasljednika, njegovo prebivalište, odnos prema ostavitelju i nasljeđuje li ga kao zakonski ili oporučni nasljednik, kao i podatke o veličini nasljednog dijela u slučaju više nasljednika.

Odredbom članka 185. ZN-a je propisano kako je protiv rješenja koje je kao povjerenik ostavinskog suda u ostavinskom postupku donio javni bilježnik, dopušten prigovor u roku od 8 dana od dana dostave rješenja strankama. Iz članka 179. tog Zakona proizlazi kako se strankom u smislu ZN-u smatraju nasljednici i zapisovnici, kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine.

S obzirom na navedena utvrđenja te polazeći od citiranih zakonskih odredaba i prema shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, podnositelj prigovora protiv rješenja o nasljeđivanju se ne smatra strankom u smislu odredaba ZN-a, niti ostvaruje neko pravo iz ostavine i nije ovlašten podnijeti prigovor protiv rješenja o nasljeđivanju te je prvostupanjski sud pravilno predmetni prigovor odbacio kao nedopušten odgovarajućom primjenom članka 358. stavak 3. ZPP-a.

Očitujući se u pogledu žalbenih navoda koji se odnose na to da bi žalitelju prvostupanjski sud uskratio pravo na sudsku zaštitu, odnosno pravo na "aktivnu legitimaciju", s obzirom na to da je od ostavitelja kupio nekretninu koja je utvrđena ostavinskom imovinom, valja ponoviti kako se u predmetnom ostavinskom postupku rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a žalitelj ne ostvaruje neko pravo iz ostavine pa se i ne smatra strankom u ostavinskom postupku. Takav pravni položaj žalitelja u predmetnom ostavinskom postupku ni na koji način ne utječe na njegovo pravo na sudsku zaštitu koju može ostvariti u drugom, parničnom, postupku protiv nasljednika koji su, kako to tvrdi, upisani temeljem predmetnog rješenja o nasljeđivanju kao vlasnici nekretnine koju je žalitelj kupio od ostavitelja.

Iz navedenog proizlazi kako nisu ostvareni žalbeni razlozi kao niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti radi čega je, postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a, valjalo odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

U Splitu 19. srpnja 2018.