Baza je ažurirana 29.04.2026. zaključno sa NN 26/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

Broj: Gž Zk-542/16

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Varaždinu po sucu Dubravki Bosilj kao sucu pojedincu u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja D. I. iz M., zastupan po punomoćniku S. Č. odvjetniku iz P., protiv predloženika R. M., OIB:…, iz K. G., radi zabilježbe spora, povodom žalbe predlagatelja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić br.Z-649/15 (Z-1768/14) od 17. ožujka 2016.g., dana 01. prosinca 2016. g.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Kaštel Lukšić br.Z-649/15(Z-1768/14) od 17. ožujka 2016.g.

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor predlagatelja kao neosnovan  i potvrđeno je rješenje istog suda  br. Z-1768/14 od 19. veljače 2015 g. a ujedno je određena i zabilježba odbijanja prigovora na čest.zem.221 upisanoj u P.U. 94 k.o. K. G. do pravomoćnog okončanja postupka povodom žalbe.

 

   Pravodobno izjavljenom žalbom predlagatelj pobija navedeno rješenje navodom da u koliko se usvoji po njemu podnijeta Ustavna tužba i/ili izvanredna revizija te se ukine presuda Općinskog suda u Splitu br. Po-31/11 od 19.ožujka 2012.g. i u ponovljenom postupku usvoji zahtjev ili se ista presuda preinači tako da se zahtjev usvoji takva odluka bit će osnov za uknjižbu prava vlasništva, zbog čega smatra da su navedeni postupci takvi postupci koji bi mogli utjecati na uknjižbu prava vlasništva zbog čega se na njih primjenjuje čl.81. ZZK-a te predlaže preinačiti pobijano rješenje i usvojiti zahtjev.

 

Žalba predlagatelja nije osnovana.

 

Prvostupanjski sud je rješenjem suca tog suda broj: Z-1768/14, odbio prijedlog predlagatelja za zabilježbu spora na stanu koji se nalazi u zgradi anagrafske oznake M. sagrađenoj na čest.zem.211 upisanog u PU.94, stan br. 15 na II katu, koji se sastoji od 2 sobe, kuhinje, kupaonice, hodnika i pokrivene terase ukupne površine 54,70 m2, uz koji prijedlog je priložena Ustavna tužba koju je predlagatelji podnio dana 12. svibnja 2014.g.“ na presudu Općinskog suda u Splitu  br.Po-31/11 od 19. ožujka 2012.g. i protiv presude Županijskog suda u Splitu br.Gžp-999/12 od 19. ožujka 2012.g“, kao i izvanredna revizija ovdje predlagatelja kao tužitelja izjavljena protiv presude Županijskog suda u Splitu br.Gžp-999/12 od 19. ožujka 2012.g.,na koje rješenje je protustranka uložila prigovor.

 

Prigovor protustranke prvostupanjski sud (po drugom sucu istog suda) ocijenio je neosnovanim u bitnome jer činjenica što je u pravomoćno završenom parničnom postupku izjavljena revizija ne znači da se može smatrati kako je pred sudom  u tijeku postupak o zemljišnoknjižnom pravu u smislu čl.81. ZZK-a jer bi se tek eventualnim usvajanjem iste i ukidanjem ranije donesenih odluka moglo smatrati da je ponovno postupak u tijeku, dok ishod po podnijetoj Ustavnoj tužbi ne može direktno utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje zemljišnoknjižnog stanja jer se samom odlukom Ustavnog suda ne može na drugačiji način riješiti predmet parnice.

 

Kako je u ovoj pravnoj stvari rješenje povodom prijedlog za upis donio zemljišnoknjižni sudac, (a ne ovlašteni zemljišnoknjižni referent ili sudski savjetnik) koji može povodom prigovora preinačiti svoje rješenje ili ga ukinuti i ponovno odlučiti o stvari,  u suprotnom ako smatra da nema mjesta primjeni navedene odredbe čl.124. st.1 ZZK-a, spis dostaviti drugostupanjskom (žalbenom) sudu na rješavanje u kojem slučaju drugostupanjski sud sa prigovorom postupa kao sa žalbom, to kako je prigovor predlagatelja ocijenjen neosnovanim nije bilo mjesta odbijanju prigovora predlagatelja po drugom zemljišnoknjižnom sucu već je pravilno spis povodom uloženog prigovora valjalo dostaviti žalbenom drugostupanjskom sudu. Bez obzira na opisano pogrešno postupanje prvostupanjskog suda valja utvrditi da istim nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl.354. st.2 Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – odluka US RH, 123/08 – ispr.57/11, 148/11 –  pročišćeni tekst 25/13, 89/14 – odluka US RH -  dalje: ZPP) koja svoju primjenu ima u odredbi čl.91. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04  107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 -  dalje: ZZK) koja bi imala utjecaj na zakonitost pobijanog rješenja.

 

U smislu odredbe čl.39. st.2. ZZK-a zemljišno knjižne zabilježbe se mogu učiniti u svrhu da se osnuju pravni učinci koje zabilježba proizvodi po odredbama Zakona o zemljišnim knjigama i drugih zakona, između ostalog i zabilježba spora – koju predlaže predlagatelj, dok je odredbom čl.70. st.1 istog Zakona predviđeno da se zabilježbe mogu odrediti kad je to određenom tim ili drugim Zakonom, a prema st.2 iste zakonske odredbe kada Zakon predviđa mogućnost zabilježbe na prijedlog ovlaštene osobe, suda ili drugog nadležnog tijela, rješenjem je određuje zemljišnoknjižni sud.

 

Sukladno odredbi čl.81. i 82. ZZK-a zabilježba spora je upis kojim se činim vidljivim da se glede zemljišno knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje tog prava s time da zabilježbu spora može zahtijevati svaka stranka u postupku kao i svaka druga osoba koja je sudionik postupka a ima za to pravni interes, ako dokaže da se taj postupak vodi s time da će se prema odredbi čl.82. st.3 istog Zakona zabilježba spora dopustiti ako se dokaže da se vodi postupak iz čl.81. st.1 istog Zakona.

 

Prethodno navedena po predlagatelju podnijeta Ustavna tužba kako to ispravno prvostupanjski sud u pobijanom rješenju navodi nije tužba u povodu koje bi se mogao zabilježiti spor jer ishod tog postupka ne može utjecati na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje zemljišnoknjižnog prava, a isto se ne može dopustiti niti povodom izvanredne revizije podnijete protiv pravomoćne presude drugostupanjskog suda. Potvrda ovog stava jeste u odredbi čl.83. ZZK-a kojom je propisano da ako nakon provedene zabilježbe spora tužbeni zahtjev bude odbijen pravomoćnom odlukom, odnosno ako bude konačno odbijen prijedlog ili obustavljen postupak radi kojeg je zabilježba bila određena, na prijedlog nositelja knjižnog prava protiv kojeg je ta zabilježba bila određena odredit će se njeno brisanje, što jasno upućuje na to u kojem stadiju postupka se može tražiti zabilježba spora, odnosno do pravomoćno donijete odluke. Kako je predlagatelj podnio izvanredni pravni lijek i Ustavnu tužbu protiv pravomoćne sudske odluke to više nema osnova da se zabilježi spor jer se ne vodi nikakav postupak iz čl.81. st.1 ZZK-a odnosno predlagatelj nije dokazao da bi se vodio takav postupak.

 

Kako prema iznijetom za upis zabilježbe spora ne postoje zakonski uvjeti iz čl.81. i 82. ZZK-a, to je prvostupanjski sud osnovano odbio prijedlog predlagatelja, pri čemu niti je pogrešno utvrdio činjenično stanje, niti pogrešno primijenio materijalno pravo a nije počinio niti jednu povredu odredaba parničnog (zemljišnoknjižnog) postupka, zbog čega su žalbeni navodi predlagatelja ocijenjeni neosnovanim, te je žalbu valjalo odbiti i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda temeljem odredbe čl.128. st.3 ZZK-a, time da će sud po službenoj dužnosti provesti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga kao i  brisanje zabilježbe „prikazanja“ žalbe.    

 

Varaždin, 01. prosinca 2016.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu