Broj: Gž Zk-86/2018

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu pojedincu Mihi Mratoviću, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagatelja G. S. K. G. d.o.o. Z. iz Z., OIB: …, kao upravitelja stambene zgrade u Z., …, u postupku povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa vlasništva posebnog dijela nekretnine, odlučujući o predlagateljevoj žalbi protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 2. svibnja 2017., pod poslovnim brojem Z-14072/17, dana 22. ožujka 2018.,

r i j e š i o   j e

Odbija se predlagateljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 2. svibnja 2017., pod poslovnim brojem Z-14072/17.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem odbačen je predlagateljev prijedlog radi povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upisa vlasništva posebnog dijela nekretnine za stambenu zgradu …., Z. Ujedno je određeno brisanje plombe pod poslovnim brojem Z-14072/17 u ZU 110519 k.o. V. N.

Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno predlagatelj podnosi prigovor.

S obzirom kako je odredbom članka 24. Pravilnika o povezivanju zemljišne knjige i knjige položenih ugovora i upis u vlasništva posebnog dijela nekretnine ("Narodne novine", broj 121/13, dalje: Pravilnik) propisano kako protiv rješenja o povezivanju iz članaka 14. i 15. Pravilnika nije dopuštena posebna žalba, ali nositelji prava na posebnim dijelovima nekretnine imaju pravo podnijeti prijavu ili prigovor sukladno odredbi članka 188. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17, dalje: ZZK) do isteka roka iz članka 23. stavka 3. Pravilnika, a povodom prijave ili prigovora će se održati rasprava o prijavi odnosno prigovoru i donijeti odluka sukladno odredbama članka 194. i 195. ZZK-a, to je predlagateljev prigovor valjalo smatrati žalbom jer ("argumentum a contrario") protiv rješenja kojim se odbacuje prijedlog za povezivanje i određuje brisanje plombe u smislu odredbe članka 8. stavka 2. Pravilnika je dopuštena posebna žalba.

Predlagatelj predlaže u pravnom lijeku da sud ukine rješenje i ponovno odluči na način da glede neupisanih posebnih dijelova za koje suvlasnici nisu dostavili dokumentaciju upiše pravo vlasništva u smislu odredbi članka 7. stavak 4. i 5. Pravilnika u korist osoba kojima bi to pravo pripalo primjenom odgovarajućih odredaba ZV-a o pretvorbi društvenog vlasništva, a sve ovo jer smatra kako je prvostupanjsko rješenje doneseno uz bitnu povredu odredaba postupka, a što predstavlja žalbeni razlog propisan odredbom članka 353. stavka 1. točka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 25/13, dalje: ZPP), a koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 91. ZZK.

Žalba nije osnovana.

Prvostupanjski sud odbacio je prijedlog nakon što je rješenjem pozvao predlagatelja da u roku od 30 dana dostavi isprave iz odredba članka 3. stavak 1. točka 7. Pravilnika kao nužne da bi se po prijedlogu moglo postupiti. Naime, prijedlogom je predložen upis i upisanih posebnih dijelova u zgradi …. Z. te upis uknjižbe prava vlasništva na istima za korist M. T. i I. Š., a za koje osobe nije dostavljena niti jedna tabularna isprava iz koje bi barem proizlazila vjerojatnost da je opravdan prijedlog za upis prava vlasništva u čiju se korist predlaže upis. Prvostupanjski sud je zaključio kako evidencija predlagatelja ili potvrda o posebnim dijelovima nije valjana tabularna isprava u smislu odredba članka 43. ZZK-a iz koje bi bio vidljiv pravni temelj stjecanje nekretnine i na temelju koje sud utvrđuje osobe koje polažu prava na određenom posebnom dijelu, te da stoga nisu ostvarene pretpostavke za održavanje rasprave u smislu odredbe članka 12. Pravilnika, već da su ostvarene pretpostavke za odbačaj prijedloga u smislu odredbe članka 8. stavka 2. Pravilnika.

Zaključak prvostupanjskog suda kao pravilan prihvaća i ovaj sud.

Zaista, kako to utvrđuje prvostupanjski sud, a što u ostalom predlagatelj u žalbi ne osporava nisu bile uz prijedlog priložene nikakve isprave na temelju koje bi neupisani vlasnik posebnog dijela mogao zatražiti upis u smislu odredbe članka 3. točke 7. Pravilnika.

Zaista je Pravilnik predvidio da se na raspravu pozivaju osobe koje nisu upisane kao vlasnici posebnih dijelova u zemljišnoj knjizi, odnosno knjizi priloženih ugovora, a za koje je sud uvidom u priložene isprave utvrdio da su osobe koje polažu prava na određenom posebnom dijelu, kao i ostale osobe za koje sud utvrdi opravdanim, no odredbe članka 17. stavaka 4. i 5. Pravilnika na koje u pravnom lijeku ukazuje predlagatelj ne dovode do zaključka da prvostupanjski sud nije trebao odbaciti prijedlog i provesti raspravu.

Naime, odredbom članka 17. stavka 4. Pravilnika propisano je da ako neki od vlasnika posebnog dijela nekretnine nije bio upisan u knjizi položenih ugovora kao vlasnik, niti je zatražio upis tijekom postupka povezivanja, kao vlasnik tog posebnog dijela nekretnine koji je povezan s odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine upisat će se osoba za koju zemljišnoknjižni sud može utvrditi da je stekla pravo vlasništva prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje: ZV) o pretvorbi društvenog vlasništva, ili osoba za koju zemljišnoknjižni sud može utvrditi da na takvom posebnom dijelu ima pravo vlasništva stečeno na temelju odredaba posebnih zakona. Ujedno je odredbom članka 17. stavka 5. Pravilnika propisano da ako sud ne može utvrditi tko je osoba za koju se može smatrati da ima pravo vlasništva na posebnom dijelu, na temelju predmnjeve iz članka 362. stavka 3. ZV-a kao vlasnik će se upisati Republika Hrvatska.

Međutim, ove odredbe članka 12. i 17. Pravilnika iako nisu nomotehnički valjano usklađene s odredbom članka 8. stavak 2. Pravilnika valja tumačiti na način da je donositelj podzakonskog akta želio prije svega regulirati pitanje društvenog vlasništva, te društveno vlasništvo zamijeniti, prema općim i posebnim predmnjevama pretvorbe društvenog vlasništva, a sve ovo imajući u vidu kako odredbu članka 1. ZV-a, tako i odredbu članka 48. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 5/14).

Slijedom navedenog, kako zaista je nedostajao jedan od nužnih priloga uz prijedlog za povezivanje, i to isprava na temelju koje bi neupisani vlasnik posebnog dijela mogao zatražiti upis u smislu odredbe članka 3. točke 7. prijedloga, jer to nisu ni međuvlasnički ugovor, a ni popis – potvrda o posebnim dijelovima, to je valjano prvostupanjski sud sukladno odredbi članka 8. stavka 2. Pravilnika odbacio prijedlog.

Slijedom navedenog, kako je na nesporno činjenično stanje prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo, bez da je počinio bilo kakvu povredu postupka, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, a sukladno odredbi članka 91. ZZK-a odbiti predlagateljevu žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

U Splitu 22. ožujka 2018.