Broj: Gž Ovr-441/2018

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sucu Mihi Mratoviću, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja 2 d.o.o. OIB: …V., protiv ovršenika T…. I. d.o.o. OIB: …V. radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovrv-421/17-3 od dana 07. veljače 2018. dana 14. svibnja 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu, poslovni broj Ovrv-421/17-3 od dana 07. veljače 2018.

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem odbačen je prijedlog ovrhovoditelja 2 d.o.o. podnesen 28. travnja 2017. godine protiv ovršenika T.. I. d.o.o. kao nedopušten.

Protiv citiranog rješenja, pravodobno se žali ovrhovoditelj pobijajući isto zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/11, 57/11, 148/11, 25/13 dalje: ZPP), a koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17; dalje: OZ), predlažući ovom sudu donijeti rješenje o ovrsi, podredno ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

 

Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

 

Ispitujući pobijano rješenje, sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a, u vezi članka 21. stavak 1. OZ-a, ovaj drugostupanjski sud ne nalazi bitnu povredu odredba parničnog postupka na koju pazi po službenoj dužnosti, niti ostvarenje žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Odredbom članka 70. stavak 2. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi ("Narodne novine", broj 108/12, 114/12, 81/13, 112/13, 71/15 i 78/15; dalje: ZFPN) u svezi s čl. 442. st. 1. Stečajnog zakona ("Narodne novine", broj 71/15 i 104/17; dalje: SZ) propisano je da za vrijeme trajanja postupka predstečajne nagodbe nije dopušteno pokretanje parničnih, ovršnih, upravnih i postupaka osiguranja radi namirenja ili osiguranja tražbina nastalih do otvaranja postupka predstečajne nagodbe, osim postupaka osiguranja u kaznenom postupku, postupaka utvrđivanja zlouporabe prava i postupka vezanih uz tražbine na koje postupak predstečajne nagodbe ne utječe. Nadalje, članak 71. stavak 1. istog zakona navodi kako pravne posljedice otvaranja postupka predstečajne nagodbe nastaju za sve tražbine vjerovnika prema dužniku koje su nastale do otvaranja postupka, osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Zaključno st. 3. istog članka određuje kako postupak predstečajne nagodbe ne utječe na prioritetne tražbine.

 

Iz stanja spisa proizlazi kako je ovrhovoditelj dana 28. travnja 2017. godine javnom bilježniku podnio prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine u iznosu od 5.038.433,65 kuna. Iz iskaza otvorenih stavki ovrhovoditelja vidljivo je kako je tražbina ovrhovoditelja nastala u razdoblju od 8. srpnja 2014. do 4. ožujka 2015. Iz spisa također proizlazi kako je javni bilježnik, sukladno odredbi članka 281. stavak 2. OZ-a, spis dostavio prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

 

Prvostupanjski sud je pobijanu odluku donio pozivom na odredbu članka 70. stavak 2. ZFPN-a u vezi sa člankom 442. stavak 1. SZ-a.

 

U žalbi ovrhovoditelj u bitnom ukazuje kako niti odredbe ZFPN-a niti odredbe OZ-a pa u konačnici niti ZPP-a, ne ovlašćuju sud na odbacivanje njegovog prijedloga.

 

U odnosu na žalbene navode ovrhovoditelja za navesti je kako je zaista u konkretnom predmetu ZFPN "lex specialis", međutim taj Zakon nije procesni. ZPP kao procesni zakon u situacijama kada podnošenje tužbe nije dopušteno, kao što je ovdje slučaj sa prijedlogom za ovrhu, daje sudu ovlasti da takvu tužbu odbaci (članak 282. ZPP-a).

 

Nadalje, ovrhovoditelju je za ukazati kako je nadležnost javnih bilježnika u ovršnim postupcima koje vode radi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave uređena OZ-om kao "lex specialis" u odnosu na ostale procesne zakone kojima se uređuje nadležnost u postupcima radi isplate. Međutim nakon otvaranja postupka predstečajne nagodbe, javni bilježnik više nije ovlašten donositi rješenja o ovrsi.

 

Na zajedničkom sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 29. ožujka 2018. na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske prihvaćeno je pravno shvaćanje po kojem javni bilježnici u Republici Hrvatskoj nisu nadležni za donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ako ovršenik nema prebivalište na području Republike Hrvatske te da će nakon što javni bilježnik donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i po prigovoru ovršenika spis proslijedi sudu, u takvim predmetima sud donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o ovrsi i odbaciti prijedlog za ovrhu.

 

Analogno primjenjujući spomenuti stav, a rukovodeći se sadržajem odredbe članak 70. stavak 2. ZFPN-a, a uz činjenicu da se u konkretnom slučaju u smislu odredbe članak 71. stavak 3. istog Zakona ne radi o postupku na koji postupak predstečajne nagodbe ne utječe, prvostupanjski sud je obzirom na izričito propisanu zabranu pokretanja ovršnog postupka protiv dužnika od dana otvaranja postupak predstečajne nagodbe pa do njegova završetka pravilno postupio kada je prijedlog za ovrhu odbacio kao nedopušten.

 

Trebalo je stoga, zbog svega gore navedenoga, a temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a, u vezi sa odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu te odlučiti kao izreci ovog rješenja.

 

U Splitu 14. svibnja 2018.