PRESTAO VAŽITI ALI VIDI OVDJE!

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 101. stavka 2. točke 7., članka 126. stavka 3., članka 140. stavka 6. i članka 144. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O ZAŠTITNIM SLOJEVIMA KAPITALA I MJERAMA ZA OČUVANJE KAPITALA

Pročišćeni tekst

NN 08/14, 61/14, 24/18

1. OPĆE ODREDBE

Predmet i obveznici primjene Odluke

Članak 1.

(1) Ovom Odlukom pobliže se uređuje način izračuna specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala, uključujući obuhvat relevantnih izloženosti, način izračuna najvećega raspodjeljivog iznosa i izvještavanje Hrvatske narodne banke.

(2) Oblik, sadržaj i način popunjavanja i dostavljanja izvješća u skladu s ovom Odlukom propisani su Uputom za jedinstvenu primjenu Odluke o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala, koja se prilaže ovoj Odluci i koja čini njezin sastavni dio.

(3) Odredbe ove Odluke dužne su primjenjivati sve kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.

(4) Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice kreditnih institucija iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje.

Obuhvat primjene Odluke

Članak 2. (NN 24/18)

(1) Kreditna institucija dužna je primjenjivati odredbe članaka 4., 5., 6., 7. i 8. ove Odluke na pojedinačnoj osnovi.

(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su primjenjivati odredbe članaka 4. i od 6. do 8. ove Odluke na konsolidiranoj osnovi na način u skladu s dijelom prvim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013).

(3) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su pridržavati se odredbi članaka od 5.a do 5.d ove Odluke.

Pojmovi

Članak 3. (NN 24/18)

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju značenje u skladu s člankom 3. Zakona o kreditnim institucijama.

2. NAČIN IZRAČUNA SPECIFIČNE STOPE PROTUCIKLIČKOGA ZAŠTITNOG SLOJA KAPITALA

Izračun specifične stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala

Članak 4. (NN 24/18)

(1) Specifična stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala jest ponderirani prosjek stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala koje su određene i objavljene za područje Republike Hrvatske, drugih država članica i trećih zemalja u kojima kreditna institucija ima relevantne kreditne izloženosti ili koje se primjenjuju u skladu s člankom 125. Zakona o kreditnim institucijama.

(2) Ponder za izračun ponderiranog prosjeka iz stavka 1. ovog članka izračunava se tako da se kapitalni zahtjevi za kreditni rizik izračunati primjenom stope kapitala od 8% u skladu s dijelom trećim, glavom II. i IV. Uredbe (EU) br. 575/2013 koji se odnose na relevantne kreditne izloženosti u određenoj državi, podijele s ukupnim kapitalnim zahtjevima za kreditni rizik izračunatima primjenom stope kapitala od 8% koji se odnose na sve relevantne kreditne izloženosti kreditne institucije.

(3) Relevantne kreditne izloženosti uključuju sve kategorije izloženosti, osim kategorije izloženosti iz članka 112. točaka od (a) do (f) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(4) Kapitalni zahtjevi iz stavka 2. koji se odnose na relevantne kreditne izloženosti obuhvaćaju sljedeće:

1) kapitalne zahtjeve za kreditni rizik:

a) kapitalne zahtjeve za kreditni rizik prema standardiziranom pristupu u skladu s člancima od 111. do 141. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući učinke primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika u skladu s člancima od 192. do 241. Uredbe (EU) br. 575/2013,

b) kapitalne zahtjeve za kreditni rizik prema pristupu zasnovanom na internim rejting-sustavima (IRB pristup) u skladu s člancima od 142. do 191. Uredbe (EU) br. 575/2013, uključujući učinke primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika u skladu s člancima od 192. do 241. Uredbe (EU) br. 575/2013,

c) kapitalne zahtjeve za rizik druge ugovorne strane koji proizlazi iz poslova iz knjige trgovanja kreditne institucije, u skladu s člancima od 271. do 311. Uredbe (EU) br. 575/2013;

2) ako relevantna izloženost proizlazi iz poslova iz knjige trgovanja, kapitalne zahtjeve za specifični rizik u skladu s člancima od 326. do 350. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili kapitalne zahtjeve za dodatni rizik statusa neispunjavanja obveza i migracijski rizik (IRC) u skladu s člancima od 362. do 376. Uredbe (EU) br. 575/2013 i

3) ako je relevantna izloženost sekuritizacija, kapitalne zahtjeve utvrđene u skladu s člancima od 242. do 270. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(5) Specifična stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala izračunava se tako da se ponder iz stavka 2. ovog članka koji se odnosi na određenu državu pomnoži s pripadajućom stopom protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala određenom i objavljenom za tu državu te se tako dobivene stope zbroje.

(6) Kreditna institucija dužna je utvrditi geografski položaj relevantne kreditne izloženosti u skladu s regulatornim tehničkim standardom kojim se to uređuje.

3. NAČIN IZRAČUNA NAJVEĆEGA RASPODJELJIVOG IZNOSA

Način izračuna najvećega raspodjeljivog iznosa

Članak 5. (NN 24/18)

(1) Najveći raspodjeljivi iznos izračunava se množenjem zbroja dobiti iz stavka 3. ovog članka i faktora određenog u skladu sa stavkom 4. ovog članka.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je kreditna institucija postupila suprotno zabrani iz članka 140. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama, najvećim raspodjeljivim iznosom smatra se najveći raspodjeljivi iznos izračunat u skladu sa stavkom 1. ovog članka umanjen za iznos za koji je kreditna institucija suprotno zabrani iz članka 140. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama poduzela bilo koju od sljedećih radnji:

1) provođenje raspodjela u vezi s redovnim osnovnim kapitalom,

2) stvaranje obveze isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplaćivanje varijabilnih primitaka ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada kreditna institucija nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj i

3) provođenje plaćanja po instrumentima dodatnoga osnovnoga kapitala.

(3) Zbroj dobiti izračunava se kao zbroj iznosa iz točke 1. i 2. ovog stavka umanjen za iznos iz točke 3. ovog stavka:

1) dobit tekuće godine ostvarena tijekom poslovne godine koja nije uključena u redovni osnovni kapital u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, a koja je ostvarena nakon donošenja posljednje odluke glavne skupštine kreditne institucije o raspodjeli dobiti ili nakon poduzimanja nekih radnji iz stavka 2. ovog članka

2) dobit tekuće godine ostvarena na kraju poslovne godine koja nije uključena u redovni osnovni kapital u skladu s člankom 26. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, a koja je ostvarena nakon donošenja posljednje odluke glavne skupštine kreditne institucije o raspodjeli dobiti ili nakon poduzimanja nekih radnji iz stavka 2. ovog članka

3) iznos koji bi kreditna institucija bila dužna platiti na osnovi poreza za stavke iz točaka 1. i 2. ovog stavka.

(4) Faktor se određuje ovisno o kvartilu distribucije kojem pripada redovni osnovni kapital kojim se kreditna institucija ne koristi za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva iz članaka 220., 224. i 228. Zakona o kreditnim institucijama, pri čemu je taj redovni osnovni kapital iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku u skladu s Tablicom 1. u stavku 5. ovog članka.

(5) Smatra se da redovni osnovni kapital kojim se kreditna institucija ne koristi za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva iz članaka 220., 224. i 228. Zakona o kreditnim institucijama (u Tablici 1. iskazan kao »x«), a iskazan je kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku, pripada određenom kvartilu distribucije ako se nalazi unutar raspona toga kvartila distribucije utvrđenog u Tablici 1.:

Tablica 1. Rasponi kvartila distribucije

«ZKZS« odnosi se na iznos zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj, koji je iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku. Ako je za izračun zahtjeva za održavanje određenoga zaštitnog sloja kapitala propisana osnovica koja je različita od ukupnog iznosa izloženosti riziku, pri izračunu ZKZS-a kreditna institucija dužna je iznos redovnoga osnovnoga kapitala kojim se koristi za ispunjavanje toga zaštitnog sloja iskazati kao postotni udio u ukupnom iznosu izloženosti riziku.

(6) Za potrebe članka 140. stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama najveći raspodjeljivi iznos kreditna institucija dužna je temeljiti na podacima o regulatornom kapitalu i kapitalnim zahtjevima za onaj datum stanja na osnovi kojih je utvrdila da ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj.

(7) Za potrebe članka 142. Zakona o kreditnim institucijama najveći raspodjeljivi iznos kreditna institucija dužna je temeljiti na podacima za onaj datum stanja na koji je sastavila posljednja izvješća o regulatornom kapitalu i kapitalnim zahtjevima koja je dostavila Hrvatskoj narodnoj banci ili za datum stanja iz stavka 6. ovog članka, ovisno o tome koji je noviji.

3.a. NAČIN PRIMJENE MJERA ZA OČUVANJE KAPITALA AKO ZAHTJEV ZA KOMBINIRANI ZAŠTITNI SLOJ NIJE ISPUNJEN NA KONSOLIDIRANOJ OSNOVI

Način primjene članka 140. Zakona o kreditnim institucijama u vezi s člankom 143.a stavkom 1. točkom 1.

Članak 5.a (NN 24/18)

(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi za svoju grupu kreditnih institucija u RH ne smiju na pojedinačnoj osnovi provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom ako to smanjuje redovni osnovni kapital do razine na kojoj se više ne ispunjava zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi.

(2) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj primjenjiv na njih na konsolidiranoj osnovi ne smiju, prije nego što izračunaju najveći raspodjeljiv iznos u skladu s člankom 5.b ove Odluke, učiniti sljedeće na pojedinačnoj osnovi:

1) provoditi raspodjele u vezi s redovnim osnovnim kapitalom

2) stvoriti obvezu isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplatiti varijabilne primitke ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada nisu ispunjavale zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi i

3) provoditi plaćanja po instrumentima dodatnoga osnovnoga kapitala.

(3) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj primjenjiv na njih na konsolidiranoj osnovi ne smiju radnjama iz stavka 2. ovog članka na pojedinačnoj osnovi prelaziti iznos koji je veći od najvećega raspodjeljivog iznosa izračunatog u skladu s člankom 5.b ove Odluke.

Način izračuna najvećega raspodjeljivog iznosa ako je zahtjev za kombinirani zaštitni sloj ispunjen na pojedinačnoj, ali nije ispunjen na konsolidiranoj osnovi

Članak 5.b (NN 24/18)

(1) Ako matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH na pojedinačnoj osnovi ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, a na konsolidiranoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj koji se odnosi na grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi, najveći raspodjeljivi iznos izračunavaju množenjem:

1) zbroja dobiti iz članka 5. stavka 3. ove Odluke, pri čemu se podaci o dobiti odnose na relevantnu matičnu kreditnu instituciju na pojedinačnoj osnovi i

2) faktora određenog u skladu sa stavkom 3. ovog članka.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako je matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH postupila suprotno zabrani iz članka 5.a stavka 2. ove Odluke, najvećim raspodjeljivim iznosom smatra se najveći raspodjeljivi iznos izračunat u skladu sa stavkom 1. ovog članka umanjen za iznos za koji je relevantna matična kreditna institucija suprotno zabrani iz članka 5.a stavka 2. ove Odluke poduzela bilo koju od sljedećih radnji:

1) provođenje raspodjela u vezi s redovnim osnovnim kapitalom,

2) stvaranje obveze isplate varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili isplaćivanje varijabilnih primitaka ako je obveza plaćanja nastala u vrijeme kada nije ispunjavala zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi i

3) provođenje plaćanja po instrumentima dodatnoga osnovnoga kapitala.

(3) Faktor se određuje ovisno o kvartilu distribucije kojemu pripada konsolidirani redovni osnovni kapital kojim se matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH na konsolidiranoj osnovi ne koriste za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva iz članaka 220., 224. i 228. Zakona o kreditnim institucijama, pri čemu je taj konsolidirani redovni osnovni kapital iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku na konsolidiranoj osnovi, u skladu s Tablicom 1. u članku 5. stavku 5. ove Odluke.

(4) Smatra se da konsolidirani redovni osnovni kapital kojim se matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH na konsolidiranoj osnovi ne koriste za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013 i zahtjeva iz članaka 220., 224. i 228. Zakona o kreditnim institucijama (u Tablici 1. u članku 5. stavku 5. ove Odluke iskazan kao »x«), a iskazan je kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku na konsolidiranoj osnovi, pripada određenom kvartilu distribucije ako se nalazi unutar raspona toga kvartila distribucije utvrđenog u Tablici 1. u članku 5. stavku 5. ove Odluke. Pritom se ZKZS odnosi na iznos zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi, koji je iskazan kao postotni udio ukupnog iznosa izloženosti riziku na konsolidiranoj osnovi. Ako je za izračun zahtjeva za održavanje određenoga zaštitnog sloja kapitala propisana osnovica koja je različita od ukupnog iznosa izloženosti riziku, pri izračunu ZKZS-a matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su iznos redovnoga osnovnoga kapitala kojim se koriste za ispunjavanje toga zaštitnog sloja na konsolidiranoj osnovi iskazati kao postotni udio u ukupnom iznosu izloženosti riziku na konsolidiranoj osnovi.

(5) Za potrebe ovog članka matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su najveći raspodjeljivi iznos temeljiti na podacima o konsolidiranom regulatornom kapitalu i konsolidiranim kapitalnim zahtjevima za onaj datum stanja na osnovi kojih su utvrdile da ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi.

Način primjene članka 142. Zakona o kreditnim institucijama u vezi s člankom 143.a stavkom 1. točkom 1.

Članak 5.c (NN 24/18)

(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi, a namjeravaju na pojedinačnoj osnovi raspodijeliti određeni dio dobiti raspoložive za raspodjelu ili provesti radnje iz članka 140. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama, dužne su o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku i dostaviti sljedeće informacije:

1) iznos konsolidiranoga regulatornoga kapitala grupe kreditnih institucija u RH, iskazan po sljedećim vrstama:

a) redovni osnovni kapital

b) dodatni osnovni kapital

c) dopunski kapital

2) iznos dobiti tekuće godine koju je matična kreditna institucija u RH ili matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH ostvarila tijekom i na kraju poslovne godine

3) najveći raspodjeljiv iznos izračunat u skladu s člankom 5.b ove Odluke

4) iznos dobiti raspoložive za raspodjelu koju namjerava rasporediti na sljedeće stavke:

a) isplatu dividendi

b) otkup dionica

c) plaćanja po instrumentima dodatnoga osnovnoga kapitala

d) isplatu varijabilnih primitaka ili diskrecijskih mirovinskih pogodnosti, stvaranjem nove obveze plaćanja ili plaćanjem na temelju obveze koja je nastala u vrijeme kada nisu ispunjavale zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi.

(2) Za potrebe ovog članka najveći raspodjeljivi iznos matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su temeljiti na podacima za onaj datum stanja na koji su sastavile posljednja izvješća o konsolidiranom regulatornom kapitalu i konsolidiranim kapitalnim zahtjevima koja su dostavila Hrvatskoj narodnoj banci ili za datum stanja iz članka 5.b stavka 5., ovisno o tome koji je noviji.

(3) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su uspostaviti i održavati sustave kojima osiguravaju točan izračun iznosa dobiti raspoložive za raspodjelu i najveći raspodjeljiv iznos iz članka 5.b ove Odluke, a tu su točnost dužne na zahtjev Hrvatske narodne banke dokazati.

Način primjene članka 143. Zakona o kreditnim institucijama u vezi s člankom 143.a Zakona o kreditnim institucijama

Članak 5.d (NN 24/18)

(1) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi dužne su izraditi plan za očuvanje kapitala za grupu kreditnih institucija u RH i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije u roku od pet radnih dana nakon što su ustanovile da ne ispunjavaju taj zahtjev.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Hrvatska narodna banka može na zahtjev matične kreditne institucije u RH i matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH odobriti da plan za očuvanje kapitala dostave u roku od najviše 10 dana uzimajući u obzir opseg i složenost poslova koje ta grupa kreditnih institucija u RH obavlja.

(3) Plan za očuvanje kapitala iz stavka 1. ovog članka mora sadržavati:

1) procjene prihoda i rashoda te projekciju bilance na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH

2) mjere za povećanje stopa kapitala na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u RH

3) plan i vremenski okvir za povećanje regulatornoga kapitala kako bi se u cijelosti ispunio zahtjev za kombinirani zaštitni sloj na konsolidiranoj osnovi.

(4) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH koje su dužne izraditi plan za očuvanje kapitala iz stavka 1. na način da minimalno sadržava i planove za očuvanje kapitala društava članica grupe kreditnih institucija u RH koje na pojedinačnoj osnovi ne ispunjavaju zahtjev za kombinirani zaštitni sloj, dužne su pri izradi plana za očuvanje kapitala za članicu grupe kreditnih institucija iz RH na pojedinačnoj osnovi primjenjivati odredbe članka 143. stavka 3. Zakona o kreditnim institucijama.

(5) Hrvatska narodna banka može od matične kreditne institucije u RH i od matične kreditne institucije u EU-u sa sjedištem u RH zahtijevati i druge podatke koje smatra potrebnima za provođenje procjene iz stavka 6. ovog članka.

(6) Hrvatska narodna banka procjenjuje plan za očuvanje kapitala te ga odobrava samo ako smatra da je vrlo vjerojatno da će se provođenjem plana očuvati kapital ili prikupiti dovoljno dodatnoga kapitala koji bi matičnoj kreditnoj instituciji u RH i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH omogućio ispunjavanje zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj za njihovu grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi u roku koji Hrvatska narodna banka smatra primjerenim.

(7) Ako Hrvatska narodna banka ne odobri plan za očuvanje kapitala u skladu sa stavkom 6. ovoga članka, poduzet će jednu ili obje sljedeće mjere:

1) naložit će matičnoj kreditnoj instituciji u RH i matičnoj kreditnoj instituciji u EU-u sa sjedištem u RH da povećaju regulatorni kapital do određenih razina u određenim rokovima

2) na osnovi svojih ovlasti u skladu s člankom 220. Zakona o kreditnim institucijama, naložit će stroža ograničenja raspodjele od onih iz članaka od 140. do 142. tog Zakona, uvažavajući odredbe članka 143.a Zakona o kreditnim institucijama.

4. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE

Izvješće i izvještajna razdoblja

Članak 6. (NN 24/18)

(1) Kreditna institucija dužna je sastavljati izvješće Pokrivenost kapitalnih zahtjeva i zaštitnih slojeva kapitala (obrazac ZSK).

(2) Kreditna institucija dužna je sastavljati izvješće iz stavka 1. ovog članka tromjesečno sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca. Ta izvješća nazivaju se nekonsolidirana nerevidirana privremena izvješća (»NP«).

(3) Kreditna institucija dužna je sastavljati izvješće iz stavka 1. ovog članka prema revidiranim podacima sa stanjem na dan 31. prosinca. To izvješće naziva se nekonsolidirano revidirano izvješće (»NR«).

(4) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su sastavljati izvješće iz stavka 1. ovog članka sa stanjem na dan 31. ožujka, 30. lipnja, 30. rujna i 31. prosinca na razini grupe kreditnih institucija u RH, ako je Zakonom o kreditnim institucijama propisano da se zahtjev za određeni zaštitni sloj primjenjuje na konsolidiranoj osnovi. Ta izvješća nazivaju se konsolidirana nerevidirana privremena izvješća (»KP«).

(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka, konsolidiranim nerevidiranim privremenim izvješćima (»KP«) smatraju se i izvješća koja je dužna sastavljati matična kreditna institucija na razini grupe kreditnih institucija u RH, ako je Zakonom o kreditnim institucijama propisano da se zahtjev za određeni zaštitni sloj primjenjuje na potkonsolidiranoj osnovi.

(6) Matična kreditna institucija u RH i matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH dužne su sastavljati izvješće iz stavka 1. ovog članka sa stanjem na dan 31. prosinca na razini grupe kreditnih institucija u RH, prema revidiranim podacima, ako je Zakonom o kreditnim institucijama propisano da se zahtjev za određeni zaštitni sloj primjenjuje na konsolidiranoj osnovi. To izvješće naziva se konsolidirano revidirano izvješće (»KR«).

(7) Iznimno od stavka 6. ovog članka, konsolidiranim revidiranim izvješćima (»KR«) smatraju se i izvješća koja je dužna sastavljati matična kreditna institucija na razini grupe kreditnih institucija u RH, ako je Zakonom o kreditnim institucijama propisano da se zahtjev za određeni zaštitni sloj primjenjuje na potkonsolidiranoj osnovi.

Rokovi za dostavljanje izvješća

Članak 7. (NN 24/18)

(1) Nekonsolidirano i konsolidirano nerevidirano privremeno izvješće kreditna je institucija dužna dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u sljedećim rokovima:

1) najkasnije do 12. svibnja izvješće sa stanjem na dan 31. ožujka,

2) najkasnije do 11. kolovoza izvješće sa stanjem na dan 30. lipnja,

3) najkasnije do 11. studenoga izvješće sa stanjem na dan 30. rujna i

4) najkasnije do 11. veljače sljedeće godine izvješće sa stanjem na dan 31. prosinca prethodne godine.

Ako su navedeni datumi neradni dani, rok za dostavu izvješća pomiče se na sljedeći radni dan.

(2) Nekonsolidirana i konsolidirana revidirana izvješća sa stanjem na dan 31. prosinca kreditna institucija i OSV kreditna institucija dužne su dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci u skladu s rokovima iz članka 163. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama.

(3) Smatra se da je kreditna institucija dostavila izvješće u propisanom roku ako je izvješće prošlo formalnu i logičku kontrolu u skladu s uputom kojom se uređuje sastavljanje i dostavljanje izvješća za superviziju kreditnih institucija, uključujući kontrole usklađenosti obrazaca.

Način dostavljanja izvješća

Članak 8.

(1) Kreditna institucija dužna je dostavljati Hrvatskoj narodnoj banci obrazac propisan ovom Odlukom na papiru i telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju), pridržavajući se pritom u cjelini formata obrasca propisanog Uputom za jedinstvenu primjenu Odluke o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala.

(2) Kreditna institucija dužna je izvješće koje se šalje telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju) sastavljati na način propisan uputom kojom se uređuje sastavljanje i dostavljanje izvješća za superviziju kreditnih institucija.

(3) Kreditna institucija dužna je, ako Hrvatska narodna banka utvrdi pogreške u obrascu, sastaviti i dostaviti novo, ispravljeno izvješće u roku koji odredi Hrvatska narodna banka.

(4) Naslovnu stranicu izvješća iz članka 6. stavka 1. ove Odluke, kao i naknadne izmjene tog izvješća, dužna je na predviđenom mjestu potpisati i datirati ovlaštena rukovodeća osoba kreditne institucije zadužena za izvješćivanje i najmanje jedan član uprave kreditne institucije.

5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Dostavljanje prvog izvješća

Članak 9. (NN 61/14)

Kreditna institucija dužna je prvo izvješće iz članka 6. stavka 1. ove Odluke dostaviti sa stanjem na dan 31. ožujka 2014. najkasnije do 30. lipnja 2014.

Stupanje na snagu

Članak 10.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 4., koji stupa na snagu 1. siječnja 2015.

O.br: 9-020/01-14/BV

Zagreb, 15. siječnja 2014.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 61/14

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.

O. br. 170-020/05-14/BV

Zagreb, 13. svibnja 2014.

Prijelazne i završne odredbe iz NN 24/18

Članak 8.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

O. br: 67-020/03-18/BV

Zagreb, 2. ožujka 2018.

 

 

UPUTA ZA JEDINSTVENU PRIMJENU ODLUKE O ZAŠTITNIM SLOJEVIMA KAPITALA I MJERAMA ZA OČUVANJE KAPITALA

Ovom se Uputom pobliže propisuju sadržaj, oblik i način popunjavanja izvješća u vezi sa zaštitnim slojevima kapitala koje je kreditna institucija dužna dostavljati na temelju Odluke o zaštitnim slojevima kapitala i mjerama za očuvanje kapitala.

1. OPĆE ODREDBE

1.1. Izvješće Pokrivenost kapitalnih zahtjeva i zaštitnih slojeva kapitala sastavlja se u obliku obrasca ZSK, koji je u prilogu ove Upute i čini njezin sastavni dio. U zaglavlju izvješća navode se sljedeći podaci:

Naziv kreditne institucije – u nekonsolidiranim izvješćima navodi se naziv kreditne institucije, a u konsolidiranim izvješćima navodi se naziv matične kreditne institucije i dodaje riječ »Grupa«.

OIB kreditne institucije – navesti osobni identifikacijski broj kreditne institucije koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju.

Oznaka izvješća – navesti jednu od sljedećih oznaka:

»NP« za nekonsolidirano nerevidirano privremeno izvješće

»NR« za nekonsolidirano revidirano izvješće

»KP« za konsolidirano nerevidirano privremeno izvješće

»KR« za konsolidirano revidirano izvješće.

Datum – posljednji dan izvještajnog razdoblja u obliku DDMMGGGG.

1.2. Pri dostavljanju izvješća telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju) svi iznosi u novčanim jedinicama navode se u punom iznosu (kune i lipe).

1.3. Svi novčani iznosi u izvješćima na papiru koja se sastavljaju prema ovoj Uputi navode se u tisućama kuna. Ostatak koji iznosi 500 ili više kuna zaokružuje se na tisuću kuna, a ostatak koji iznosi manje od 500 kuna zanemaruje se. Ako pojedinačna stavka izvješća iznosi manje od 500 kuna, iskazuje se u izvješću kao nula. U vezi sa zaokruživanjem na tisuće kuna iznosa koji se unose u obrasce izvješća na papiru, posebno se napominje da je kreditna institucija dužna precizno provoditi zaokruživanje. To podrazumijeva da kreditna institucija prethodno izvješće iz ove Upute sastavi u punim iznosima (u kunama i lipama) te da potom provede zaokruživanje konačnih iznosa koji se unose u pojedinu stavku izvješća.

1.4. Svi iznosi koji su iskazani u obrascu iz ove Odluke trebaju biti usklađeni s drugim izvješćima dostavljenima Hrvatskoj narodnoj banci.

1.5. Kreditna institucija ne upisuje iznose za pozicije obrasca koje su osjenčane.

1.6. Izvješće na papiru kreditna institucija dostavlja na sljedeću adresu:

Hrvatska narodna banka

Sektor bonitetne regulative i supervizije

p. p. 603

10002 Zagreb

2. NAPUTCI ZA POPUNJAVANJE OBRASCA POKRIVENOST KAPITALNIH ZAHTJEVA I ZAŠTITNIH SLOJEVA KAPITALA (obrazac ZSK)

2.1. U obrascu ZSK prikazuju se iznosi zahtjeva koje je kreditna institucija dužna pokriti regulatornim kapitalom, kao i način na koji je kreditna institucija te zahtjeve pokrila pojedinim dijelovima regulatornoga kapitala.

2.2. Iskazivanje relevantnih zahtjeva obavlja se prema sljedećim pravilima:

– zahtjeve koje je dužna ispunjavati na pojedinačnoj osnovi kreditna institucija iskazuje u nekonsolidiranim izvješćima,

– zahtjeve koje je dužna ispunjavati na konsolidiranoj osnovi za svoju grupu kreditnih institucija u RH kreditna institucija iskazuje u konsolidiranim izvješćima, pri čemu izvješća »KP« i »KR« dostavlja kreditna institucija koja je dužna primjenjivati te zahtjeve na konsolidiranoj osnovi i

– zahtjeve koje je dužna ispunjavati na potkonsolidiranoj osnovi za svoju grupu kreditnih institucija u RH kreditna institucija iskazuje u konsolidiranim izvješćima, pri čemu izvješća »KP« i »KR« dostavlja kreditna institucija koja je dužna primjenjivati te zahtjeve na potkonsolidiranoj osnovi.

2.3. Kreditna institucija koja u skladu sa Zakonom o kreditnim institucijama nije dužna primjenjivati određene zahtjeve, pozicije u vezi s tim zahtjevima popunjava nulama.

2.4. Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik, zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju i zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju kreditna je institucija dužna iskazati u obrascu, i adekvatno pokriti redovnim osnovnim kapitalom, ovisno o međuodnosu tih zaštitnih slojeva, kako je uređeno člankom 139. Zakona o kreditnim institucijama.

2.5. U nastavku se navode naputci za iskazivanje pozicija u pojedinim stupcima obrasca:

010 Stopa

Navodi se visina određenog zahtjeva u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku.

020 Iznos zahtjeva

Navodi se visina određenog zahtjeva u apsolutnom iznosu.

030 Pokrivenost redovnim osnovnim kapitalom

Navodi se iznos u kojem je određeni zahtjev pokriven redovnim osnovnim kapitalom (redci od 010 do 110) i iznos koji nije iskorišten za pokriće zahtjeva (redak 120).

040 Pokrivenost dodatnim osnovnim kapitalom

Navodi se iznos u kojem je određeni zahtjev pokriven dodatnim osnovnim kapitalom (redci od 010 do 110) i iznos koji nije iskorišten za pokriće zahtjeva (redak 120).

050 Pokrivenost osnovnim kapitalom

Navodi se zbroj iznosa iz stupca 030 i stupca 040.

060 Pokrivenost dopunskim kapitalom

Navodi se iznos u kojem je određeni zahtjev pokriven dopunskim kapitalom (redci od 010 do 110) i iznos koji nije iskorišten za pokriće zahtjeva (redak 120).

070 Pokrivenost regulatornim kapitalom

Navodi se zbroj iznosa iz stupca 050 i stupca 060.

2.6. U nastavku se navode naputci za iskazivanje pozicija u pojedinim redcima obrasca:

010 Kapitalni zahtjevi za stopu redovnoga osnovnoga kapitala

Navodi se iznos redovnoga osnovnoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 92. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila redovnim osnovnim kapitalom (stupci od 030 do 070).

020 Kapitalni zahtjevi za stopu osnovnoga kapitala

Navodi se iznos osnovnoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 92. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila pojedinim dijelovima osnovnoga kapitala (stupci od 030 do 070).

030 Kapitalni zahtjevi za stopu ukupnoga kapitala

Navodi se iznos regulatornoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 92. stavkom 1. točkom (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila pojedinim dijelovima regulatornoga kapitala (stupci od 030 do 070).

040 Kapitalni zahtjevi za stopu redovnoga osnovnoga kapitala

Navodi se iznos redovnoga osnovnoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člancima 220., 224. i 228. Zakona o kreditnim institucijama u obliku redovnoga osnovnoga kapitala, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila redovnim osnovnim kapitalom (stupci od 030 do 070).

Stopa koja se iskazuje u stupcu 010 ne smije sadržavati propisanu stopu kapitala iz članka 92. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013, nego mora biti iskazana kao stopa koja se primjenjuje povrh stope kapitala iz članka 92. stavka 1. točke (a) Uredbe (EU) br. 575/2013.

050 Kapitalni zahtjevi za stopu osnovnoga kapitala

Navodi se iznos osnovnoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člancima 220., 224. i 228. Zakona o kreditnim institucijama u obliku osnovnoga kapitala, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila pojedinim dijelovima osnovnoga kapitala (stupci od 030 do 070).

Stopa koja se iskazuje u stupcu 010 ne smije sadržavati propisanu stopu kapitala iz članka 92. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, nego mora biti iskazana kao stopa koja se primjenjuje povrh stope kapitala iz članka 92. stavka 1. točke (b) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Podaci koji se iskazuju u ovom retku moraju sadržavati i iznose iz retka 040, odnosno iznosi navedeni u ovom retku ne smiju biti manji od iznosa navedenih u retku 040.

060 Kapitalni zahtjevi za stopu ukupnoga kapitala

Navodi se iznos regulatornoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člancima 220., 224. i 228. Zakona o kreditnim institucijama u obliku regulatornoga kapitala, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila pojedinim dijelovima regulatornoga kapitala (stupci od 030 do 070).

Stopa koja se iskazuje u stupcu 010 ne smije sadržavati propisanu stopu kapitala iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, nego mora biti iskazana kao stopa koja se primjenjuje povrh stope kapitala iz članka 92. stavka 1. točke (c) Uredbe (EU) br. 575/2013.

Podaci koji se iskazuju u ovom retku moraju sadržavati i iznose iz retka 050, odnosno iznosi navedeni u ovom retku ne smiju biti manji od iznosa navedenih u retku 050.

070 Zaštitni sloj za očuvanje kapitala

Navodi se iznos redovnoga osnovnoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 117. Zakona o kreditnim institucijama, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila redovnim osnovnim kapitalom (stupci od 030 do 070).

Za pokriće ovog zahtjeva kreditna institucija ne smije upotrijebiti redovni osnovni kapital koji održava radi ispunjavanja zahtjeva iz redaka od 010 do 060 ovog obrasca.

080 Protuciklički zaštitni sloj kapitala

Navodi se iznos redovnoga osnovnoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 – specifična stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 118. Zakona o kreditnim institucijama, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila redovnim osnovnim kapitalom (stupci od 030 do 070).

Za pokriće ovog zahtjeva kreditna institucija ne smije upotrijebiti redovni osnovni kapital koji održava radi ispunjavanja zahtjeva iz redaka od 010 do 070 ovog obrasca.

090 Zaštitni sloj za strukturni sistemski rizik

Navodi se iznos redovnoga osnovnoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 130. Zakona o kreditnim institucijama, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila redovnim osnovnim kapitalom (stupci od 030 do 070).

Za pokriće ovog zahtjeva kreditna institucija ne smije upotrijebiti redovni osnovni kapital koji održava radi ispunjavanja zahtjeva iz redaka od 010 do 080 ovog obrasca.

100 Zaštitni sloj za OSV kreditnu instituciju

Navodi se iznos redovnoga osnovnoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 137. Zakona o kreditnim institucijama, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila redovnim osnovnim kapitalom (stupci od 030 do 070).

Za pokriće ovog zahtjeva kreditna institucija ne smije upotrijebiti redovni osnovni kapital koji održava radi ispunjavanja zahtjeva iz redaka od 010 do 080 ovog obrasca.

110 Zaštitni sloj za GSV kreditnu instituciju

Navodi se iznos redovnoga osnovnoga kapitala (u obliku postotnog udjela ukupnog iznosa izloženosti riziku u stupcu 010 i u apsolutnom iznosu u stupcu 020) koji je kreditna institucija dužna održavati u skladu s člankom 135. Zakona o kreditnim institucijama, odnosno način na koji je kreditna institucija taj zahtjev pokrila redovnim osnovnim kapitalom (stupci od 030 do 070).

Za pokriće ovog zahtjeva kreditna institucija ne smije upotrijebiti redovni osnovni kapital koji održava radi ispunjavanja zahtjeva iz redaka od 010 do 080 ovog obrasca. Ovaj se redak popunjava samo u konsolidiranim izvješćima.

120 Neiskorišteni kapital

Navodi se razlika između:

– iznosa regulatornoga kapitala odnosno pojedinog dijela regulatornoga kapitala koji kreditna institucija drži (redak 130) i

– iznosa toga kapitala koji je kreditna institucija iskoristila za pokriće pojedinih zahtjeva, a koji se utvrđuje zbrajanjem iznosa navedenih u retku 030 i u redcima od 060 do 110.

130 Ukupni iznos kapitala

Navodi se ukupni iznos regulatornoga kapitala odnosno pojedinog dijela regulatornoga kapitala, koji mora biti jednak iznosu koji je prijavljen u izvješćima o regulatornom kapitalu.