Baza je ažurirana 29.04.2024. 

zaključno sa NN 47/24

Objavljeno u NN 18/12 od 15.02.2012.:

 

GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE

Na temelju članka 285. i 286. Zakona o radu (»Narodne novine«, broj 149/2009 i 61/2011), Vlada Republike Hrvatske, Hrvatska udruga poslodavaca, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata, Hrvatska udruga sindikata i Udruga radničkih sindikata Hrvatske (dalje u tekstu: potpisnici Sporazuma) zaključili su 3. veljače 2012. godine

 

SPORAZUM O OSNIVANJU GOSPODARSKO-SOCIJALNOG VIJEĆA

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Sporazumom o osnivanju Gospodarsko-socijalnog vijeća (u daljnjem tekstu: Sporazum) potpisnici Sporazuma uređuju osnivanje, sastav, ovlasti, djelokrug i način rada Gospodarsko-socijalnog vijeća (u daljnem tekstu: Vijeće) na nacionalnoj razini kao najvišeg oblika tripartitnog socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj, izražavaju opredjeljenje za razvoj svih oblika tripartitnih i bipartitnih odnosa na nacionalnoj razini, potiču i predlažu osnivanje tripartitnih tijela u jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave.

Članak 2.

Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) i socijalni partneri suglasni su da je socijalni dijalog važna demokratska vrednota društva i temeljni uvjet za zajedničko djelovanje na ostvarivanju postavljenih ciljeva i postizanje konsenzusa o razvoju hrvatskog društva.

Potpisnici Sporazuma suglasni su da proces savjetovanja u okviru Vijeća, i sudjelovanja Vlade i socijalnih partnera podrazumijeva partnerstvo, kao najviši stupanj suradnje i uzajamne odgovornosti Vlade i predstavnika sindikata i poslodavaca za proces oblikovanja javnih politika te donošenja i provedbe nacionalnih strategija, programa, zakona, drugih propisa i akata iz djelokruga rada Vijeća.

Članovi Vijeća i njihovi zamjenici obvezni su u svom radu polaziti od načela međusobnog uvažavanja i povjerenja, promicati načela socijalnog partnerstva, odgovornosti te predanost i dosljednost u zalaganju za ostvarivanje zajednički utvrđenih ciljeva. U ovom procesu Vlada se obvezuje na poštivanje autonomije socijalnih partnera.

2. GOSPODARSKO-SOCIJALNO VIJEĆE NA NACIONALNOJ RAZINI

Članak 3.

Vijeće je savjetodavno tijelo koje Vladi Republike Hrvatske daje mišljenja o pitanjima iz svog djelokruga rada.

Članak 4.

Potpisnici Sporazuma osnivaju Vijeće kao nacionalno tripartitno tijelo, radi utvrđivanja i ostvarivanja usklađenih djelatnosti s ciljem zaštite i promicanja gospodarskih i socijalnih prava odnosno interesa radnika i poslodavaca, vođenja usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike, poticanja, sklapanja i primjene kolektivnih ugovora te njihovog usklađivanja s mjerama gospodarske, socijalne i razvojne politike.

Potpisnici Sporazuma se obvezuju da će javne politike (usklađivanje gospodarske, socijalne i razvojne politike) nacionalne strategije, nacrti zakona, propisa, programa i drugi dokumenati iz djelokruga rada Vijeća, a polazeći od Programa rada Vijeća, prije upućivanja u Hrvatski sabor biti razmotreni na Vijeću, odnosno odgovarajućim radnim tijelima.

Konzultacije između Vlade i socijalnih partnera mogu se obavljati i prije utvrđivanja nacrta pojedinih dokumenata iz stavka 2. ovog članka.

Prilikom uvodnih obrazloženja u Hrvatskom saboru o određenim dokumentima, zakonima i drugim propisima koje predlaže Vlada, a o kojima je prethodno u procesu savjetovanja svoje mišljenje iznijelo Vijeće, ovlašteni predstavnik Vlade o istom će izvijestiti zastupnike.

Članak 5.

Potpisnici Sporazuma suglasni su da se Programom rada Vijeća utvrđuju teme, rokovi i nositelji pripreme istih, te način sudjelovanja Vlade i socijalnih partnera u postupku savjetovanja.

Vlada se obvezuje osigurati putem resornih ministarstava i drugih tijela državne uprave poštivanje procedure koja je propisana ovim Sporazumom i Poslovnikom o radu GSV.

Članak 6.

Vijeće je sastavljeno od predstavnika Vlade, udruga poslodavaca više razine (u daljnjem tekstu: poslodavci) te udruga sindikata više razine (u daljnjem tekstu: sindikati), za koje je odgovarajućim zakonom ili drugim aktom utvrđeno da ispunjavaju propisane uvjete o načinu određivanja zastupljenosti u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini.

Vlada i socijalni partneri imaju jednak broj predstavnika u Vijeću, a svaki predstavnik u Vijeću ima zamjenika.

Broj članova Vijeća ovisi o broju udruga sindikata više razine za koje je utvrđeno da ispunjavaju uvjete o načinu određivanja zastupljenosti udruga sindkata više razine u tripartitnim tijelima na nacionalnoj razini.

Članak 7.

Svaki potpisnik Sporazuma samostalno imenuje i opoziva svoje predstavnike u Vijeću te njihove zamjenike na način utvrđen svojim aktima, o čemu će u roku od 7 dana od imenovanja odnosno promjene izvijestiti Samostalnu službu za socijalno partnerstvo Ministarstva rada i mirovinskoga sustava (u daljnjem tekstu: Služba).

Članak 8.

Potpisnici Sporazuma obvezuju se poštivati pravo na slobodu udruživanja, organiziranja i djelovanja udruga sindikata i poslodavaca.

Potpisnici Sporazuma se obvezuju da se neće miješati u rad i unutarnju organiziranost drugih partnera.

Članak 9.

Za pravovaljani rad Vijeća potrebna je nazočnost najmanje po tri predstavnika ili njihova zamjenika iz redova Vlade, sindikata i poslodavaca.

Nakon završene rasprave o pojedinoj točki dnevnog reda predsjednik Vijeća zatražit će od Vlade i predstavnika socijalnih partnera izjašnjavanje o raspravljenom prijedlogu.

Ako o raspravljenom prijedlogu nije postignut konsenzus predsjednik Vijeća zatražit će od predstavnika Vlade i socijalnih partnera iznošenje konkretnog mišljenja o raspravljenom prijedlogu, uz obvezu da isto, najkasnije u roku od 24 sata, u pisanom obliku dostave Službi.

Zajedničko mišljenje Vijeća i /ili izdvojena mišljenja pojedinog potpisnika Sporazuma unose se u zapisnik sa sjednice.

Zajedničko mišljenje Vijeća o raspravljenom prijedlogu, kao i izdvojena mišljenja (stavovi) svakog potpisnika Sporazuma objavit će se na web-stranici Službe.

Članak 10.

Radi ostvarenja ciljeva iz članka 1. Vijeće:

– promiče ideju trostrane suradnje Vlade, udruga sindikata i udruga poslodavaca na razmatranju i rješavanju gospodarskih i socijalnih pitanja i problema,

– prati i ocjenjuje utjecaj gospodarske politike i mjera gospodarske politike na socijalnu stabilnost i razvoj;

– prati, izučava i ocjenjuje utjecaj socijalne politike i mjera socijalne politike na socijalnu stabilnost i razvoj;

– predlaže mjere za vođenje usklađene gospodarske, socijalne i razvojne politike;

– ocjenjuje i daje mišljenje o mjerama za ostvarivanje makroekonomske stabilnosti, konkurentnosti gospodarstva i uravnotežen gospodarski i socijalni razvoj;

– daje mišljenje o prijedlogu Državnog proračuna;

– prati, izučava i ocjenjuje utjecaj promjena cijena i plaća na gospodarsku i socijalnu stabilnost i razvoj;

– predlaže Vladi, poslodavcima i sindikatima, odnosno njihovim udrugama i udrugama više razine vođenje usklađene politike cijena i plaća;

– prati stanje na području zapošljavanja, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, obrazovanja i usklađivanja tržišta rada i zaštite na radu te predlaže mjere za njihovo poticanje i unapređenje;

– daje mišljenje o prijedlozima zakona iz područja rada, gospodarstva i socijalne sigurnosti;

– raspravlja i može dati mišljenje o prijedlozima drugih zakona i propisa od javnog interesa;

– potiče sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora;

– daje obrazloženo mišljenje ministru nadležnom za rad o svim pitanjima i problemima vezanim uz sklapanje i primjenu kolektivnih ugovora te procjenu učinka proširenja kolektivnog ugovora;

– potiče mirno rješavanje kolektivnih i individualnih radnih sporova;

– utvrđuje listu miritelja u kolektivnim radnim sporovima;

– donosi pravilnik o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u rješavanju kolektivnih radnih sporova;

– daje mišljenje i prijedloge ministru nadležnom za rad u svezi s drugim pitanjima uređenim Zakonom o radu;

– prati primjenu zakona iz područja rada i socijalne sigurnosti;

– prati ostvarivanje zaštite prava iz rada i socijalne sigurnosti i predlaže mjere za unapređivanje;

– usvaja izvještaj o radu Vijeća i njegovih radnih tijela.

Članak 11.

Vijeće donosi Poslovnik o radu kojim se uređuju:

– Ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika, dopredsjednika i članova Vijeća;

– Donošenje Programa rada;

– Priprema, sazivanje, održavanje i tijek sjednice Vijeća;

– Postupak utvrđivanja i donošenja mišljenja Vijeća;

– Način vođenja i sadržaj skraćenog zapisnika sjednice Vijeća;

– Stalna i povremena radna tijela Vijeća te njihovo osnivanje i ukidanje;

– Djelokrug, način rada i utvrđivanje mišljenja radnih tijela Vijeća;

– Način vođenja i sadržaj skraćenog zapisnika sjednice Povjerenstva;

– Ostvarivanje javnosti rada Vijeća;

– Obavljanje organizacijskih, stručnih, administrativno-tehničkih i drugih poslova za Vijeće i radna tijela Vijeća.

Članak 12.

Vijeće ima predsjednika i dva dopredsjednika.

Sindikati, poslodavci i Vlada samostalno utvrđuju prijedlog za imenovanje i razrješenje svog predstavnika – člana Vijeća koji će obnašati funkciju predsjednika, odnosno dopredsjednika.

Predsjednik i dopredsjednici imenuju se na vrijeme od godine dana, naizmjenično iz redova predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade u Vijeću.

Članak 13.

Dužnosti predsjednika Vijeća su:

– predsjedava Vijećem,

– predstavlja Vijeće,

– saziva sjednice Vijeća u dogovoru s dopredsjednicima Vijeća,

– predlaže dnevni red sjednica Vijeća u dogovoru s dopredsjednicima Vijeća,

– osigurava red na sjednici Vijeća,

– prati izvršavanje zaključaka Vijeća,

– usklađuje rad Vijeća i njegovih radnih tijela,

– brine o poštivanju Poslovnika,

– provodi načelo javnosti rada Vijeća,

– obavlja i druge poslove koje mu povjeri Vijeće.

Predsjednika u njegovoj odsutnosti zamjenjuje jedan od dopredsjednika Vijeća, kojeg ovlasti predsjednik.

Članak 14.

Redovnu sjednicu Vijeća saziva predsjednik Vijeća sukladno Poslovniku o radu i usvojenom Programu rada Vijeća.

Predsjednik Vijeća obvezan je sazvati sjednicu na temelju odluke Vijeća, na zahtjev Vlade ili jednog od socijalnih partnera.

Svaki član Vijeća može podnijeti prijedlog za razmatranje pitanja, odnosno za donošenje odluke iz nadležnosti Vijeća.

Članak 15.

Na sjednice Vijeća, pozivaju se članovi Vijeća i njihovi imenovani zamjenici.

Na sjednice Vijeća kao i na sastanke povjerenstava mogu biti pozvani stručnjaci, predstavnici sindikata ili udruga poslodavaca koji nisu zastupljeni u Vijeću te druge osobe, o čemu prethodno odlučuje predsjednik u dogovoru s dopredsjednicima Vijeća.

Članak 16.

Vijeće ima stalna i povremena radna tijela.

Stalna radna tijela Vijeća su povjerenstva, a povremena radna tijela su radne skupine.

Povjerenstva i radne skupine osnivaju se i ukidaju odlukom Vijeća kojom se određuje i njihov sastav i djelokrug rada.

Član povjerenstva može biti i predstavnik ili njegov zamjenik u Vijeću.

Članak 17.

Ako je o pojedinom pitanju povjerenstvo donijelo mišljenje, ono se obvezno predstavlja Vijeću prilikom rasprave o tom pitanju.

Prilikom utvrđivanja mišljenja povjerenstva isto se formulira iskazivanjem mišljenja Vlade i svakog socijalnog partnera, te izdvojenih mišljenja ako ih ima.

Članak 18.

Adresa Vijeća je, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78.

Članak 19.

Kadrovske, organizacijske, tehničke i materijalne uvjete za rad Vijeća osigurava Vlada.

Organizacijski, stručni, administrativno-tehnički i drugi poslovi za potrebe Vijeća, te njegovih stalnih i povremenih radnih tijela obavljaju se u Službi.

3. OBLICI SOCIJALNOG PARTNERSTVA NA NACIONALNOJ RAZINI

Članak 20.

Vlada i socijalni partneri suglasni su da će razvijati sve oblike bipartitne i tripartitne suradnje, te se obvezuju osigurati sve potrebne organizacijske, stručne, administrativne i druge uvjete za aktivno i učinkovito sudjelovanje svojih predstavnika u procesima socijalnog dijaloga na svim razinama i u svim tijelima.

Članak 21.

Vladi i socijalnim partnerima osiguravaju se uvjeti za sudjelovanje u radu tripartitnih tijela na nacionalnoj razini pod uvjetima i na način utvrđen posebnim propisima.

Članak 22.

Potpisnici Sporazuma obvezuju se sva interesna, pravna i druga pitanja, koja podrazumijevaju dvostrani odnos poslodavaca i sindikata rješavati bipartitno, u prethodnom postupku.

4. GOSPODARSKO-SOCIJALNA VIJEĆA NA RAZINAMA JEDINICA LOKALNE, ODNOSNO PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Članak 23.

Radi uspostave i razvitka tripartitnog dijaloga u jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, potpisnici Sporazuma potiču i predlažu osnivanje Gospodarsko-socijalnih vijeća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: lokalna, odnosno regionalna vijeća).

Članak 24.

Potpisnici ovog Sporazuma suglasni su da Hrvatska udruga poslodavaca, sindikalne središnjice, Hrvatska zajednica županija, Udruga gradova i Udruga općina Republike Hrvatske utvrde Smjernice o načinu osnivanja, ustrojstvu i djelovanju gospodarsko-socijalnih vijeća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.

5. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Vijeće na nacionalnoj razini dužno je donijeti Poslovnik o radu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma.

Članak 26.

Ovaj Sporazum stupa na snagu danom potpisa ovlaštenih predstavnika Vlade i socijalnih partnera.

Članak 27.

Danom stupanja na snagu ovog Sporazuma prestaje važiti Sporazum o osnivanju, GSV-a od 14. ožujka 2011.

Članak 28.

Ovaj Sporazum objavljuje se u »Narodnim novinama«.

ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE

ZA SINDIKALNE SREDIŠNJICE

prof. dr. sc. Mirando Mrsić dr. med., v. r.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel, v. r.

Za Hrvatsku udrugu poslodavaca Ivan Ergović, v. r.

Nezavisni hrvatski sindikati Krešimir Sever, v. r.

Matica hrvatskih sindikata Vilim Ribić, v. r.

Hrvatska udruga sindikata Ozren Matijašević, v. r.

Udruga radničkih sindikata Hrvatske Damir Jakuš, v.r .

 

Copyright © Ante Borić